Objavljen jubilarni stoti broj časopisa ''Almanah''

Pred čitaocima je jubilarno izdanje časopisa Almanah, dvobroj 99–100. Novi dvobroj donosi tematski raznovrsne priloge iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti, likovne umjetnosti i savremenih društvenih pitanja, nastavljajući da povezuje naučno istraživanje, umjetničko stvaralaštvo i kulturu pamćenja.

Uvodni tekst „Povodom stotog broja Almanaha“ podsjeća na okolnosti nastanka časopisa i viziju njegovog utemeljivača Huseina Bašića. Pokrenut u vremenu ratova, društvene nesigurnosti i osporavanja identiteta, Almanah je izgradio prostor u kojem se bošnjačko-muslimanska baština istražuje i afirmiše kao neodvojivi dio zajedničkog kulturnog nasljeđa Crne Gore. Tokom trideset dvije godine svoga postojanja, Almanah je okupljao književnike, istoričare, filozofe, etnologe, lingviste, arhiviste, istraživače umjetnosti, kulturne poslenike i svjedoke vremena. Na njegovim stranicama susretali su se naučni rad i književna riječ, arhivski dokument i porodično pamćenje, istorijske činjenice i umjetnička imaginacija. Objavljivani su prilozi o ljudima i događajima, gradovima i selima, migracijama i zavičajima, kulturnim spomenicima, rukopisima, starim knjigama, vakufima, običajima, usmenom predanju i književnim djelima. Tako je postepeno građen otvoren i slojevit duhovni i materijalni arhiv jednog naroda, koji je istovremeno postao i nezaobilazan dio zajedničke kulturne baštine Crne Gore.

Rubrika Baština okuplja radove o usmenoj književnosti, književnom stvaralaštvu i iskustvima stradanja i izbjeglištva. Elbisa Ustamujić razmatra likove Ljubovića kao junaka zaštitnika u bošnjačkoj usmenoj epici, ističući pravdu, dobrotu i čovječnost kao mjerila njihovog junaštva. Alija Pirić istražuje odnos folklornog i modernog u pripovijetkama Ćamila Sijarića, dok Rašid Durić analizira književno djelo Murata Baltića kroz odnos ljudskog iskustva, etičkih pitanja i svetosti Boga. Esko Muratović piše o „Bijeloj knjizi žrtava Sandžaka 1941–1945“ Fehima Džogovića, naglašavajući značaj dokumentovanja žrtava i očuvanja istorijskog pamćenja. Avdija Avdić predstavlja pjesničko stvaralaštvo bošnjačkih izbjeglica u Nizozemskoj tokom 1992. i 1993. godine.

U rubrici Istorija, Safet Bandžović istražuje antiosmanske i balkanske ciljeve ruske ratne politike od 1914. do 1917. godine. Admir Adrović razmatra porijeklo i vojnu ulogu zejbeka, s posebnim osvrtom na njihovo učešće u crnogorsko-osmanskim ratovima druge polovine XIX vijeka. Enes Efović proučava nastanak i funkcionisanje Uprave šerijata i podgoričkog kadiluka u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, osvjetljavajući institucionalni život muslimanske zajednice krajem XIX i početkom XX vijeka.

Rubrika Dokumenti donosi rad Saita Š. Šabotića o tri dokumenta iz 1884. godine koja svjedoče o prodaji imanja porodice Bajrović iz Nikšića. Kroz sudbinu jedne porodice autor razmatra imovinske odnose, muhadžirske seobe i društvene promjene nakon Berlinskog kongresa. U rubrici Aktuelnosti, Atvija Kerović piše o Srebrenici u kulturi sjećanja u Crnoj Gori, prateći institucionalne i društvene oblike obilježavanja genocida i čuvanja dostojanstva žrtava.

U rubrici In memoriam objavljeni su tekstovi posvećeni Rusmiru Mahmutćehajiću, Huseinu Cenu Tuzoviću i Ćazimu Fetahoviću, uz podsjećanje na njihov rad i povezanost sa Almanahom. Obilježena je i dvadeseta godišnjica smrti Ismeta Rebronje, čiji je književni i istraživački doprinos predstavljen osvrtom na njegov život i djelo, kao i izborom poezije.

Rubrika Portret posvećena je slikaru Aldemaru Ibrahimoviću, čiji likovni prilozi obogaćuju ovo izdanje. Anastazija Miranović u tekstu „Oprostorena fenomenologija sjećanja Aldemara Ibrahimovića“ tumači njegovo stvaralaštvo kroz povezanost zavičaja, prostora, čovjeka i pamćenja.

Književnost donosi odlomak iz romana „Mrtvare“ Kemala Musića, priču „Selam sa ahireta“ Dina Burdžovića, prozni tekst „Dječak iz grada Kaspija“ Faiza Softića, poeziju Envera Muratovića i „Šejhovu glavu“ Almira Zalihića. Različiti autorski izrazi susreću se u temama ljudske sudbine, gubitka, sjećanja i odnosa pojedinca prema istoriji i zajednici.

Obimna rubrika Prikazi predstavlja istoriografska, književna i filozofsko-jezička izdanja. Edin Veladžić piše o dvotomnoj studiji Safeta Bandžovića „Rusija i Istočno pitanje: Izazovi deosmanizacije i balkanski odgovori“, a Sedad Bešlija o knjizi Nesipa Pepića i Saita Šabotića „Bijelo Polje, Donji Kolašin i Mojkovac u salnamama Kosovskog vilajeta između 1879. i 1900. godine“. Alija Pirić prikazuje knjigu Elbise Ustamujić „Svjetovi u kovitlacu: O poetici Huseina Bašića“, Esko Muratović studiju Saita Š. Šabotića „Bihor na razmeđu vjekova“, dok Sait Š. Šabotić predstavlja monografiju „Plav – Grad na jezeru“.

U nastavku ove rubrike Olga Vojičić-Komatina tumači iskustvo egzila i egzodusa u „Mrtvarama“ Kemala Musića, a Vlado Jovanović razmatra odnos jezika, identiteta i kulturnog pamćenja u knjizi „Arhaika Bihora: jezički ethos za čovjekov logos“ Eska Muratovića. Murat Baltić piše o zbirci „Drvo za moj tabut“ Envera Muratovića, Dženisa Mujević o poeziji kao moralnom sudu u zbirci „Osmijeh Jasmine Ahmetspahić“ Saladina Dina Burdžovića, dok Sehada Baždarević prikazuje „Antiratne pjesme“ Braha Adrovića.

Jubilarni dvobroj potvrđuje kontinuitet Almanahove uređivačke orijentacije: proučavanje baštine kroz naučno utemeljen rad, njegovanje književne i umjetničke vrijednosti i otvorenost prema zajedničkom kulturnom prostoru. Stoti broj istovremeno je izraz zahvalnosti generacijama autora, saradnika i čitalaca i podsticaj za dalja istraživanja i nova čitanja nasljeđa.

Izdavač časopisa je Udruženje „Almanah“ iz Podgorice. Urednik izdanja je Zuvdija Hodžić, a direktor Atvija Kerović. Objavljivanje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.