Koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax, Petar Leković, u izjavi za Portal ETV kaže da se radovi na bulevaru Tivat–Jaz, ukupne dužine 16,3 km, izvode intenziviranom dinamikom, uprkos raznim poteškoćama sa kojima se svakodnevno suočavaju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116231152_87ecffbc40ff7b54ce4ea21118449d45b1b0bd131a95c6043b1a3f5fd22acd80.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116231152_87ecffbc40ff7b54ce4ea21118449d45b1b0bd131a95c6043b1a3f5fd22acd80" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Bulevar Jaz-Tivat"></figure>  - Na prvih 13 km trase (dionice 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7), koje su ranije predate u posjed gradilišta, trenutno se izvode završni radovi na 80% trase, tj. izrada tampona, ivičnih elemenata, asfalta i trotoara, dok se na preostalom dijelu izvode radovi na iskopima, nasipima, odvodnji, montaži novog regionalnog vodovoda, kao i AB radovi. Trenutno je na prvih 13 km bulevara 8,5 km desne strane pod asfaltom i 6 km lijeve strane- navodi on. Kako je kazao, u planu je da do Nove godine na tih prvih 13 km bude asfaltirana makar jedna strana bulevara, kako bi se obezbijedilo potpuno nesmetano odvijanje saobraćaja za sve učesnike.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116231152_300bd0435909aa0a37f3066b0d387b500f641404678e7eee9b9bb204ab186475.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116231152_300bd0435909aa0a37f3066b0d387b500f641404678e7eee9b9bb204ab186475" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Bulevar Jaz-Tivat"></figure>  - Saobraćaj se i u ovom trenutku na čitavom gradilištu odvija dvosmjerno, s tim što postoje zone gdje se saobraćaj odvija po tamponu zbog izvođenja radova- istakao je Leković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116231148_5dd2d583fd2ed973010f7d1cfbc8a08f3f68fd23d1339e82beeb7ab5e252d59a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116231148_5dd2d583fd2ed973010f7d1cfbc8a08f3f68fd23d1339e82beeb7ab5e252d59a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Bulevar Jaz Tivat"></figure>  Prema njegovim riječima, konačna realizacija ovog dijela projekta očekuje se do proljeća, ukoliko ne dođe do većih promjena kada su u pitanju infrastrukturne prepreke, a to su polaganje instalacija CEDIS-a i rješavanje eksproprijacije još nekoliko parcela koje direktno utiču na završetak bulevara. - Što se tiče problema na ovom dijelu gradilišta, oni su svedeni na minimum zahvaljujući investitoru – Upravi za saobraćaj, koja takođe ulaže veliki napor u cilju realizacije ovog veoma značajnog projekta za Crnu Goru- poručuje sagovornik Portala ETV. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIyg66nCxuBw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako podvlači, preostali dio bulevara, tj. 3,3 km (8. i 9. dionica), zvanično je predat u posjed gradilišta 11. 11. 2025. godine od strane investitora. - Dopremili smo mehanizaciju i otpočeli sa radovima i na tom dijelu. Plan je da detektujemo sve probleme na samom početku izvođenja radova kako bismo ih na vrijeme otklonili i da se fokusiramo na poslove koji će što prije omogućiti izradu jedne strane asfalta- zaključio je Leković za Portal ETV. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FtatZPu93kFk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Do Nove godine planirano da makar jedna strana prvih 13 kilometara bulevara Tivat–Jaz bude pod asfaltom

Radovi na izgradnji Bulevara Tivat–Jaz napreduju uprkos brojnim izazovima na terenu, poručuju iz Uprave za saobraćaj. U toku je asfaltiranje dodatna tri kilometra trase, nakon čega će uslijediti radovi na narednoj dionici Bigovo–Budva, u dužini od 700 metara.
Kako ističu nadležni, radove otežava izrazito frekventan saobraćaj koji se, za razliku od drugih dionica u Crnoj Gori, zadržava tokom cijele godine. Ipak, Uprava za saobraćaj uvjerava da će ova investicija, vrijedna 54 miliona eura, donijeti značajne benefite za saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu u ovom dijelu primorja.
- Izvođač radova je svoju organizaciju prilagodio tako da se omogući da prije samog špica ljetnje sezone pokušamo da bar jedan dio stavimo pod asfalt, kako bismo na neki način pokušali da relaksiramo saobraćaj u narednih par mjeseci - kazao je za Televiziju E Ivan Božović iz Uprave za saobraćaj.
Paralelno s izgradnjom bulevara, izvode se i radovi na postavljanju novog cjevovoda Regionalnog vodovoda, kao i dodatni radovi na elektro i drugim instalacijama. Poseban izazov predstavlja činjenica da se saobraćaj na ovoj dionici odvija u oba smjera bez potpune obustave, što značajno komplikuje organizaciju na terenu.
- Generalno je organizacija izvođenja radova na ovom dijelu značajno teža od bilo kojeg drugog puta u Crnoj Gori, upravo zbog tog frekventnog saobraćaja. S obzirom da obično tokom godine broj vozila padne na nekih 4.000–5.000, ovdje je on konstantan – preko 15.000 do 20.000. Izvođač je gledao da u što većoj mjeri zadrži postojeći put i to bez primjene semafora - objasnio je Božović.
Nakon završetka trenutne dionice, slijedi asfaltiranje dionice 4, od Bigove prema Budvi, dužine 700 metara.
Iz Uprave za saobraćaj i Regionalnog vodovoda poručuju da ova infrastrukturna investicija ima izuzetno veliki strateški značaj. Svaki metar novog asfalta doprinosi rasterećenju saobraćaja i smanjenju gužvi, dok novi cjevovod obezbjeđuje sigurnije i dugoročno stabilnije vodosnabdijevanje za crnogorske primorske opštine.
Izgradnja Bulevara Tivat–Jaz, ukupne dužine oko 16 kilometara, realizuje se kroz kreditnu podršku IBRD-a, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 54 miliona eura bez PDV-a. Izvođač radova je kompanija Bemax.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F67CNsxh7L2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

Bemax primjer efikasnosti: Asfaltiranje bulevara uoči ljetnjeg špica bez obustave saobraćaja

Iz Uprave za saobraćaj istakli su kako je počelo asfaltiranje dodatnih tri kilometra na dionici Jaz - Tivat.
Kako je istakao direktor te uprave Radomir Vuksanović, radovi teku zadovoljavajućom dinamikom.
Vuksanović je istakao kako na terenu ima mnogo izazova, pri čemu je dodao da je znatan dio saobraćajnice pod asfaltom.
- Ovo je veoma kompleksan projekat, jer se pored radova na izgradnji bulevara i novog cjevovoda Regionalnog vodovoda, izvode dodatni radovi na elektro i drugim instalacijama. U pitanju je složen projekat, posebno ako se uzme u obzir trenutni intezitet saobraćaja i činjenice da na ovoj dioninici nema obustava saobraćaja i odvija se stalno dvosmjerni saobracaj, što izvođaču otežava posao, ali moramo voditi računa o građanima i turistima - dodao je on.
Sa Vuksanovićem radove je obišao i direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radović koji je ukazao na višestruki značaj izgradnje nove vodovodne infrastrukture duž trase bulevara.
- Svakim metrom položenog asfalta dodatno rasterećujemo saobraćaj i smanjujemo gužve, i paralelno sa tim postavljamo novi cjevovod koji će obezbijediti sigurnije i dugoročno stabilnije vodosnabdijevanje za opštine na crnogorskom primorju. Ova investicija ima ogroman strateški značaj jer unapređuje i saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, što je ključ za dalji razvoj turizma i kvaliteta života građana u ovom području - kazao je Radović.
On je takođe naglasio da će izgradnjom cjevovoda biti omogućena isporuka značajno većih količina vode za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, kao i da se u narednom periodu planira izgradnja rezervoara od 5.000 m³, čime će se dodatno povećati sigurnost vodosnabdijevanja tokom ljetnjih mjeseci i u vanrednim situacijama.
Kako je saopšteno iz Uprave, izgradnja Bulevara Tivat-Jaz, dužine oko 16 kilometa, realizuje se u okviru kredita EBRD-a, u vrijednosti od preko 54 miliona eura bez PDV-a.&nbsp;

Počelo asfaltiranje dodatna tri kilometra na putu Jaz - Tivat

Nekada je snijeg znao da iznenadi u januaru, a sada je Vladu iznenadio dolazak jula i turističke sezonem, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SNP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Vujović je reagovao na izjavu premijera Milojka Spajića da trasa bulevara Tivat–Jaz mora biti uređenija do jula i ulaska u špic ovogodišnje turističke sezone, kao i asfaltirana tri nova kilometra asfaltirana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-do-jula-bulevar-tivat-jaz-mora-biti-uredeniji-i-asfaltirana-nova-tri-kilometra&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo je ipak ovozemaljska Vlada i ne možemo od nje očekivati proricanje budućnosti, pa ni ljetnje gužve na prometnim drumovima. Zato, uskliknimo onu poznatu - hvala Vladi Crne Gore - poručio je Vujović ironično na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1936738259117150349&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Nekada je snijeg iznenađivao u januaru, a sada Vladu dolazak jula i turističke sezone

Do jula i ulaska u špic ovogodišnje turističke sezone, trasa bulevara Tivat–Jaz mora biti uređenija i nova tri kilometra asfaltirana, kako bi naši građani i turisti imali udobniji i bezbjedniji pristup Aerodromu Tivat i kvalitetniji boravak na crnogorskom primorju, poručio je premijer Milojko Spajić. 
Spajić je rekao da su na sastanku, koji je inicirao sa izvođačem radova i partnerima na ovom strateškom infrastrukturnom projektu, analizirani ključni izazovi u gradnji bulevara, sa ciljem da, u jeku sezone, ovi radovi što manje budu smetnja na jednoj od najfrekventnijih saobraćajnica u zemlji. 
Podsjetio je da je do sada asfaltirano pet od 15 i po kilometara bulevara. 
- Moramo raditi punom parom tokom cijele godine, kako bismo naredno ljeto dočekali sa više kvalitetnih puteva i manje saobraćajnih gužvi - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1936702071782228424&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Do jula bulevar Tivat-Jaz mora biti uređeniji i asfaltirana nova tri kilometra

Rješenje saobraćajnog haosa na crnogorskom primorju se nazire: izgradnja obilaznice oko Budve, jednog od najkritičnijih čvorišta tokom ljetnje turističke sezone, mogla bi da krene do kraja godine. U intervjuu za Portal ETV, ministarka saobraćaja Maja Vukićević otkriva da je projekat – vrijedan infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje – već uvršten u kapitalni budžet, a raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa. Ministarka je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije. Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku. Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40" data-rendition-name="original" width="1920" height="996" loading="lazy" alt="Kružni BD"> </figure>  Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena? VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke. Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. <h2>CURENJE INFORMACIJA</h2> Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome? VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje. Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost. Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome. Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju. <h2>ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ</h2> Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju? VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine. Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone. <h2>OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…</h2> Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati? VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve. Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu. Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="obilaznica "> </figure>  <h2>KREDIT OD 30 MILIONA EURA</h2> Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca? VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja. Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju? VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad. U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava. Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.

Obilaznica koja mijenja sve: Ministarka Vukićević najavila kraj saobraćajnog kolapsa u Budvi

U aprilu će pod asfaltom biti dionica od Tivta do raskrsnice ka Bigovu u dužini od pet kilometara, saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. On je, zajedno s direktorom Aerodroma Crne Gore Rokom Tolićem i predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem, obišao radove na izgradnji bulevara Tivat–Jaz. - Bliži se ljetnja turistička sezona i zbog toga želimo da završimo što više posla. U aprilu će biti asfaltirane sve četiri trake u dužini od oko pet kilometara, od ukupno planiranih 15 kilometara. Napravićemo plan dinamike radova tokom sezone kako bi se nastavilo sa izvođenjem prema Budvi - rekao je Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307100312_4b37e8253c84695481159b2d35e53fcbaa65fbdc820e49cc0eb9b8fb93d5df7e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307100312_4b37e8253c84695481159b2d35e53fcbaa65fbdc820e49cc0eb9b8fb93d5df7e" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Radovi na bulevaru Tivat-Jaz"> </figure>  Dodao je da se radi o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, jer će se, pored izgradnje saobraćajnice, graditi i novi cjevovod Regionalnog vodovoda. Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, istakao je značaj izgradnje bulevara, naglašavajući da će se time smanjiti saobraćajne gužve i poboljšati protok vozila. - Ovaj projekat je od velike važnosti ne samo za našu opštinu, već i za cijelu Boku. Dnevno ovom saobraćajnicom prođe i preko 20 hiljada vozila, što je čini jednom od najfrekventnijih u zemlji. Realizacijom ovog projekta rješavamo brojne probleme u svakodnevnom funkcionisanju građana, ali i turista - rekao je Komnenović. Direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić, naglasio je značaj završetka bulevara za bolju povezanost Aerodroma Tivat s ostatkom zemlje. - Ovaj projekat nam mnogo znači, posebno jer ove godine očekujemo rekordnu turističku sezonu. Važno je da putnici koji dođu u Crnu Goru ponesu pozitivne utiske i da nam se ponovo vraćaju - kazao je Tolić. Projektom je predviđena saobraćajnica dužine oko 15 kilometara bulevarskog tipa sa razdjelnim ostrvom širine dva metra. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 54 miliona eura bez PDV-a, a realizuje se uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

Trećina bulevara Tivat-Jaz biće pod asfaltom u aprilu

Zbog obima posla i loših vremenskih uslova, produžiće se radovi na saniranju štete, nastale na magistralnom cjevovodu Regionalnog vodovodnog sistema – saopšteno je iz ovog preduzeća.
- Podsjećamo, prilikom izvođenja radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz, nepažnjom od strane izvođača radova, došlo je do oštećenja magistralnog cjevovoda Regionalnog vodovodnog sistema. Svi raspoloživi kapaciteti su angažovani – ističu iz RVCG.
Uspostavljanje redovnog vodosnabdijevanja očekuje se u jutarnjim časovima.
Građanima zahvaljuju na razumijevanju.

Oštećenje cjevovoda na bulevaru Tivat-Jaz: Uspostavljanje vodosnabdijevanja tek u jutarnjim satima

Asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz nastavili smo danas - tačno godinu dana od početka realizacije ovog projekta - saopštio je koordinator za niskogradnju u Bemax-u Petar Leković.
On je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, precizirao da je ovaj Bulevar podijeljen na devet dionica, te da se trenutno radovi izvode na njih sedam - tj na 13.5 kilometara od ukupno 16.5.
- Radovi su podijeljeni u dvije grupe: na grupu asfalterskih &nbsp;koji se izvode u dužini od nekih pet kilometara i grupu zemljanih radova: tj radova na iskopima, nasipima, instalaterskim i armirano-betonskim radovima u dužini od nekih osam kilometara - pojasnio je Leković.
Asfalterski radovi podrazumijevaju, kako je rekao, pripremu tampona, izradu ivičanjaka i samu izradu asfalta.&nbsp;
Sa izradom asfalta su, kaže, počeli 28. oktobra 2024. godine, a u Bemax-u, kao firmi koja se dugo bavi ovim poslom, nijesu baš prezadovoljni jer su očekivali da će asfalt na prvoj dionici biti završen mnogo ranije. To, kako je saopštio Leković, nije bilo moguće jer se od početka radova susrijeću sa velikim brojem problema.
- Od početka radova se susrijećemo sa velikim brojem problema, a najvažniji od njih su izmiještanje CEDIS-ovih postojećih instalacija, izmiještanje postojećeg Regionalnog vodovoda, kao i izrada novoprojektovanog Regionalnog vodovoda - kazao je on.
Na ostalim dionicama gdje se trenutno izvode zemljani radovi, instalaterski radovi, armirano-betonski radovi, kaže da takođe imaju slične probleme kao što su izmiještanje postojećih instalacija koje su u vlasništvu Vodovoda Kotor, pogotovo na četvrtoj i petoj dionici. Ti problemi, podvlači on, direktno utiču na dinamiku izvođenja radova, a kako je poručio, bilo bi poželjno da se što prije riješe kako bi na tom dijelu intenzivirali radove i nastavili u punom ritmu.
- Što se nas tiče, mislimo da prvih pet kilometara, gdje se trenutno izvode asfalterski radovi, ćemo u naredna dva - do dva i po mjeseca imati i lijevu i desnu kolovoznu traku kod asfalta - naveo je Leković.
Ugovoreni rok radova je tačno dvije godine.
- S obzirom da smo počeli 15. januara 2024. godine a ugovoreni rok je tačno dvije godine - radovi bi trebalo da se završe 15. januara 2026. godine - rekao je Leković.&nbsp;
Istakao je da saobraćaj svakako da utiče na dinamiku izvođenja radova.
- S obzirom da se radi o možda najfrenkvetnijoj saobraćajnici u Crnoj Gori. Trudimo se da postojeći asfalt zadržimo koliko je najduže moguće kako bi ljudi mogli da funklcionišu po asfaltu se ne voze po makadamu. To ima uticaja na dinamiku rada, ali na to smo bili spremni od samog početka. Imamo iskustva sa ovakvim saobraćajnicama. Tako da ćemo se potruditi da to ne bude uticaj na krajnji datum završetka radova – dodao je Leković.
On je ocijenio da će se završetkom ove saobraćajnice svakako rasteretiti saobraćaj, ali i dodao da to neće imati puni smisao bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavka bulevara kroz Tivat.
- Svakako da završetkom ove saobraćajnice će se rasteretiti saobraćaj u ovom dijelu, ali bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavak bulevara kroz Tivat ova saobraćajnica neće imati puni smisao, ali to su koraci neki. Završetkom izgradnje ovog bulevara nadamo se da će ubrzo nastaviti izgradnju Bulevara kroz Tivat i izgradnju zaobilaznice oko Budve da ova saobraćajnica dobije puni smisao - kazao je Leković.
Projektom ove rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake ali i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama. Za trenutni obim posla uključeno je, kaže Leković, preko 100 jedinica mašina: uključujući kamione, bagere, male mašine i asfalterske mašine.&nbsp;
- Više od 60 radnika radi na instalaterskim radovima i armirano-betonskim radovima. U slučaju da se poveća obim posla, tj da se blagovremeno riješe problemi koje imamo kao što su izmiještanje CEDIS-ovih instalacija i instalacija Vodovoda Kotor, imamo mogućnost da povećamo i broj mehanizacije kao i ljudske resurse. To sve prati stručno tehničko osoblje koje ovaj posao završava kako treba i na vrijeme - zaključio je Leković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpNjjkH0lBAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nastavljeno asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz, radovi se trenutno izvode na 13.5 kilometara

Izgradnja Bulevara Tivat-Jaz odvija se prema planiranoj dinamici, a radovi su u različitim fazama u zavisnosti od dionice, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Radovi na bulevaru obuhvataju sve vrste aktivnosti – od zemljanih i armirano-betonskih radova do ugradnje cijevi regionalnog vodovoda do radova na gornjem stroju saobraćajnice.
- Na nekim dionicama su započeti završni radovi, dok druge čekaju početak. Planirani završetak radova je početak 2026. godine, što znači da se izvođenje radova mora uklopiti u ukupnu dinamiku - navedeno je u saopštenju Uprave za saobraćaj.
Trenutno je glavni fokus na završetku prve dionice, na kojoj su radovi u završnoj fazi, uključujući asfalterske radove, a uskoro će, kako je najavljeno, započeti uklanjanje postojećeg asfalta na drugoj dionici.&nbsp;
- Na lijevoj kolovoznoj traci druge dionice nedavno su izvedena dva sloja BNS-a, a uskoro počinju radovi na postavljanju javne rasvjete - kažu iz Uprave za saobraćaj.
Projektom je predviđena saobraćajnica dužine 16 kilometara, sa dvije trake i razdjelnim ostrvom širine dva metra.
Ukupna vrijednost projekta je oko 54 miliona eura bez PDV-a, uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitori su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod. Radovi su počeli u avgustu 2023. godine, a planirani završetak radova predviđen za sredinu januara 2026. godine.

Izgradnja Bulevara Tivat-Jaz teče planiranom dinamikom

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i savjetnik predsjednik Crne Gore Dejan Vukšić odbacio je kao netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mu se, kako kaže, bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti doskorašnje direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjane Pajković i distribuciju spornih snimaka.
Vukšić je u reagovanju dostavljenom medijima kazao da nema nikakve veze sa nastankom, posjedovanjem niti distribucijom snimaka koji su se pojavili u javnosti. Te sadržaje je, kako tvrdi, prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama.
- Događaj koji se ovih dana pokušava predstaviti kao aktuelan desio se oktobra mjeseca 2024. godine u Podgorici, kada mi je M. P. protivpravno otuđila mobilni telefon, koji je potom zloupotrijebljen, čime mi je grubo povrijeđena privatnost. O tom događaju nadležni organi posjeduju informaciju - naveo je Vukšić u reagovanju.
Kako je rekao, ovim povodom nije se oglašavao u javnosti, prepuštajući slučaj isključivo institucionalnom epilogu.
On je istakao da su riječi koje je uputio Pajkovićkoje selektivno objavljene i sa vremenskom distancom od godinu, navodeći da su bile neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu njegovog telefona.&nbsp;
- Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog krivičnog djela u vezi sa nastankom ili distribucijom fotografija i video snimaka na društvenim mrežama, jer se radi o potpuno odvojenim pravnim pitanjima. Uprkos tome, danas se svjesno pokušava izvršiti zamjena teza, u kojoj se ja kao oštećeni nastojim predstaviti kao izvršilac krivičnog djela, &nbsp;a lice koje je protivpravno postupalo, odnosno ukralo telefon, kao žrtva - istakao je Vukšić.
On dalje navodi da je u martu 2025. godine, sa nepoznatog broja primio uznemirujuće poruke sa pomenutim audio snimkom sa njegovim glasom, uz, kako kaže, jasnu prijetnju i pokušaj ucjene da odustane od kandidature za sudiju Ustavnog suda.
- Shvatio sam to kao poruku da će taj audio snimak biti objavljen ukoliko ne poslušam „instrukcije“. Smatram da je M. P. na taj način, neposredno ili posredno, sama ili putem lica kojima je omogućila korišćenje sadržaja iz njenog telefona, pokušala da izvrši nedozvoljen uticaj na postupak izbora sudije Ustavnog suda. Tim povodom sam Upravi policije podnio prijavu protiv M. P. i NN lica zbog pokušaja ucjene, krađe i zloupotrebe telefona, po kojoj je M. P. saslušana - naveo je Vukšić.
Nakon svega, kaže da ga je Pajković telefonski kontaktirala navodeći da treba “nešto da joj završi” odnosno da se “iskupi” zbog audio &nbsp;snimka koji je, tvrdi Vukšić, nastao isključivo kao posljedica krađe njegovog telefon.
- Moj duboki lični osjećaj je bio da se ova vrsta poziva isključivo mogla odnositi na pokušaj dotične osobe da moj uticaj stavi u funkciju njenog predlaganja za poziciju Ombudsmana i novi pokušaj ucjene. Odbio sam poziv na sastanak. Dokaze o prednjem sam dostavio policiji - rekao je on.
Vukšić podsjeća da je Pajković krajem decembra 2025. godine podnijela prijavu protiv njega, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući, kako kaže, "lažan utisak da je riječ o skorašnjem događaju, prećutkujući činjenicu da se događaj desio prije više od godinu &nbsp;i da je povodom istog audio snimka već bila saslušana zbog pokušaja ucjene".&nbsp;
- Naglašavam još jednom činjenicu da se sadržaj u javnost plasira sa značajnom vremenskom distancom i u tačno određenom društveno-političkom trenutku - izbor sudije Ustavnog suda i izbor Obudsmana, što dodatno potvrđuje da se ne radi o zaštiti bilo čijeg prava, već isključivo o pokušaju diskreditacije mene lično - naglasio je Vukšić.
Vukšić kaže da je u januaru 2026. dostavio Upravi policije dodatne materijalne dokaze i podnio prijavu protiv Pajković zbog lažnog prijavljivanja u vezi sa distribucijom spornih fotografija i video snimaka na društvenim mrežama i insistirao na poligrafskom testiranju.
- Javno i nedvosmisleno saopštavam da sam spreman da se odmah podvrgnem ovim i bilo kojim drugim vrstama provjere i utvrđivanja činjenica i pozivam nadležne organe da ih &nbsp;bez odlaganja sprovedu, uz poziv da se &nbsp;istim testiranjima &nbsp;podvrgnu &nbsp;sva lica koja se u ovom slučaju dovode u vezu - istakao je Vukšić.
On je poručio da će, radi zaštite ličnog integriteta i bezbjednosti porodice, podnijeti prijave i pokrenuti postupke protiv svih osoba koje su ga putem društvenih mreža lažno optužile, uputile prijetnje, uvrede i pozive na linč, uključujući i protiv poslanika u Skupštini Crne Gore koji ga je, kako kaže, javno označio kao „nasilnika“.
- Slijede odgovarajući sudski postupci za naknadu štete. Istina u ovom slučaju neće se utvrđivati na društvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama. Na takav ishod sam spreman i na njemu insistiram - poručio je Vukšić.

Vukšić najavio podnošenje prijava: Nemam nikakve veze sa nastankom i distribucijom spornih snimaka, insistiram na poligrafu

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Crna Gora bi danas, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori Poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, ranije je kazala da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Iz Vlade je saopšteno da zatvaranje Poglavlja 32 – Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i jasan signal povjerenja koje Unija ima u sposobnost crngorskih institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima.
Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa.

Crna Gora danas zatvara Poglavlje 32

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima i vidljivost je smanjena, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da na putevima na sjeveru ima snijega i susnježice a na dionicama kroz usjeke i doline sitnijih odrona i vozačima savjetovali da voze oprezno.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog na sanacije kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Tag: bulevar-tivat-jaz