Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu u predmetu „Abu Dabi fond“.
To je Portalu ETV potvrdila savjetnica za odnose sa javnošću tog suda Marija Raković.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv bivših ministara poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugoše koji se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom raspodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija od 2015. do 2017. godine.
Na optužnici su i bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević - zbog nesavjesnog rada u službi i procjenitelj Milan Adžić zbog krivičnog djela zloupotreba procjene.
- Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv okrivljenih bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja i bivšeg direktora Direktorata za IPARD plaćanie u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja - P. I, B.M. i B.R., zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija, u periodu od 2015. do 2017. godine - saopštio je ranije specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Kredit sa Fondom iz Abu Dabija dogovoren je 4. juna 2015. godine, a bilo je planirano da uz pomoć tog novca poljoprivredni proizvođači razviju svoj biznis - a time i ukupnu crnogorsku poljoprivredu.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potvrđena optužnica u predmetu „Abu Dabi fond“

Država je pokazala jednu nemoć i neznanje, stvoreno je ogromno nepovjerenje, jer se desilo što se desilo u Župi, pa problem sa Bogetićim, pa Bjelopavlićima, pa opet Bogetići i građani više ne vjeruju - kazao je jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede inženjer stočarstva &nbsp;Budimir Mugoša.
Hladnije vrijeme pogoduje smirivanju Kju groznice, objašnjava Mugoša, manifestuje se kod visokih temperatura, jer su tada, dodaje on, životinje pod stresom i nemaju dobar imunološki odgovor.
Sagovornik Budilnika kaže da je država pokazala nemoć i neznanje, i nemoguće je da od pretežno nenaseljene Crne Gore, da se, kako kaže Mugoša, zakopavaju životinje nadomak nečijeg imanja ili izvora.
- Prilikom zakopavanja eutanaziranih životinja definitivno mora biti prisutan veterinarski inspektor, i on je tu, i osim boga nad njim nema niko. On je taj koji na licu mjesta određuje da li je to urađeno kako treba ili ne - poručio je Mugoša.
Ministarstvo poljoprivrede i nadležne službe, su imali mjesec dana i, &nbsp;kako kaže Mugoša, svo vrijeme ovoga svijeta da nađu dobru lokaciju &nbsp;i nijesu uspjeli da je nađu.
- Nije svako zemljište adekvatno za zakopavanje. Svako zemljište ima svoje karakteristike. Kasnije su to spominjali ministar i direktor Uprave za bezbjednost hrane, da se rade pedološka ispitivanja, ako su sve to uradili po propisu, a tamo definitivno ima ljudi koji znaju posao, tu ne bi smjelo da ima nikakvih problema - istakao je Mugoša.
Ako su uginule životinje pokopane blizu kuća i imanja postoji velika šansa, napominje Mugoša, da se zaraza širi i dalje, jer su spore lako prenosive i 99 posto infekcija, kako kaže, nastaje aerogeno, udisanjem prašine u kojo su te spore.
- Ja ne mogu da vjerujem! Crna Gora je jako nenaseljena zemlja, u Crnoj Gori postoje ogromne površine koje su državne. I da neko dođe i zakopa na 70 metara od kuće. Je li moguće da se nije mogla naći lokacija koja je daleko od kuća - rekao je Mugoša.
Aktuelan je popis poljoprivrede, podsjeća Mugoša, koji po njegovom mišljenju neće dati relevantne podatke, jer su, dodaje on, nejasna pitanja i doći će se do loših podataka, koji će, kako kaže, proizvesti loše kreiranje agrarnih politika.
- Bio sam ministar, bio sam državni sekretar i inženjer sam stočarstva, trebalo bi da znam više od prosječnog građanina. Vjerujte mi, ja nijesam razumio popisivača šta me pita. E kako će neko ko nema veze s poljoprivredom ili priličnom neobrazovan. Ti podaci koje oni nama traže, ne mogu da shvatim zašto…Ti podaci koji se prikupe će prilično uticati na sve farmere, i zato su bitni podaci oko popisa - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAgNddqwGyOU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Mugoša: Ne mogu da vjerujem da su životinje zakopali na 70 metara od kuće

Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica - poručio je kandidat na listi “Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za primjer” Budimir Mugoša.
On je, kako se navodi u saopštenju, po obrazovanju diplomirani inženjer agronomije, smjer - stočarstvo, ali i, kako kaže, jedini političar u Crnoj Gori koji se bavi poljoprivrednom ili jedini poljoprivrednik koji se bavi politikom. 
 
- Da li zbog toga što je poljoprivreda prijemčiva ili što je politika prijemčiva, prosudite sami. Ja sam u poljoprivredi uspješan čovjek. Sve 
što imam u životu sam zaradio od poljoprivrede. Naslijedio sam dobro imanje u Donjoj Gorici, unaprijedio ga, imam proizvodnju koja će 
obezbijediti egzistenciju i meni i mojoj porodici i mojim potomcima -rekao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima u politiku je ušao sa 50 godina. 
 
- I vjerovatno sam jedini ministar na svijetu koji je ujutro muzao krave, a uveče razgovarao sa evropskim komesarima za zdravlje i bezbjednost hrane. I vjerovatno sam jedini državni sekretar koji je dolazio na posao, a prije toga zaradio dnevnicu radeći na svojoj farmi -kazao je Mugoša. 
 
On navodi da je to razlika između njega, odnosno razlika između liste Evropskog saveza i ostalih ljudi koji, kako dodaje, nikad u životu nisu 
radili ništa. 
 
- Nisu stvorili ništa i politika im je jedini izvor prihoda. Ja nisam takav, ja i bez politike imam obezbijeđenu egzistenciju i ostvaren sam 
čovjek - istakao je Mugoša. 
 
Mugoša je kazao da u politici nastupa tako da vodi računa i o svojim potomcima, i o svojim precima. 
 
- Jer smo mi Mugoše stara podgorička porodica, koja živi ovdje makar deset generacija i svako je barem po jedan kamen ugradio u ovaj grad. Za razliku od onih koji su došli juče, koji ga ne poznaju i kojima je ovo usputna stanica do nekog ministarskog mjesta, do neke ambasadorske pozicije, ili nekog izvršnog direktora u nekom preduzeću - rekao je Mugoša. 
 
Mugoša smatra da će Evropski savez pokazati da zna bolje od drugih da vodi glavni grad. 
 
- Ja u Podgorici ostajem, a ovi koji se vraćaju iz inostranstva, da su tamo uspjeli ne bi se vratili. To je prokletstvo naše države, našeg 
grada, gdje nam odlaze najbolji, a vraćaju se najgori. E ti najgori nam danas vode državu. Zato je 29. septembar prilika da te ljude vratimo na klupu za rezervne igrače, da se još malo pripreme do narednog izbornog ciklusa, pa ako budu bolji u narednom ciklusu, neka oni vode ovaj grad. A do tada mi ćemo pokazati da smo bolji od ostalih. Zbog toga glasajte za Evropski savez i broj tri - zaključio je Mugoša.

1250x600

1084x550

Mugoša: Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica

Crna Gora, kao država koja svakog dana uvozi preko tri miliona eura 
poljoprivrednih proizvoda, mora ulagati u poljoprivredu - poručio je 
kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, 
LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, glavni grad ima ogroman potencijal za razvoj 
poljoprivrede, ali država ne ulaže u njega. 
 
- Ogromna ruralna područja, od područja sa suptropskom klimom do 
planinskog područja Veruše. Na tom području možemo proizvoditi ogromnu količinu hrane. Da li je to tako? Ne. Mi ne proizvodimo dovoljno hrane, ne koristimo komparativne prednosti našeg grada i, naravno, tržište velikog grada koje može apsorbovati sve ono što mi proizvodimo. Zašto je to tako? To je tako zato što sektor poljoprivrede vode ljudi koji niti poznaju poljoprivredu niti poznaju naš grad. Tako je i na državnom, tako i na lokalnom nivou - naveo je Mugoša. 
 
Rekao je da je sprovođenje analize gdje treba ulagati najveća sredstva prva stvar koju će Evropski savez uraditi kada dođe na vlast. 
 
- A, naravno, prije toga intervenisaćemo na onim područjima gdje je nešto urgentno. A šta je urgentno? Urgentno je izdvojiti najmanje jedan odsto gradskog budžeta za poljoprivredu. Sa onih sramnih 0,2 odsto budžeta, odnosno 250.000 eura, izdvajanje za poljoprivredu mora biti 1.300.000 eura. Kroz 10 programa ćemo ta sredstva plasirati prema vama - rekao je on.
Naveo je nekoliko njih.
- Prva stvar, izdvajanje za subvenciju za mlijeko 2021. godine bilo 
je 10 centi. Ova vlast je to smanjila na osam centi. Prateći trend 
inflacije i povećanja cijena svih poljoprivrednih proizvoda, u narednom 
periodu, izdvajanje za subvenciju za mlijeko mora biti najmanje 12 
centi. Subvencije po hektaru, subvencije po grlu, subvencije po košnici 
pčela moraju pokriti onaj dio koji Ministarstvo poljoprivrede ne želi 
ili neće da pokrije, onoliko koliko to izdvajaju zemlje Evropske unije - 
objašnjava Mugoša. 
 
Dodao je da je potrebno poraditi na organizaciji poljoprivrednih 
proizvođača. 
 
- Glavni grad će u narednom periodu pomoći finansijski i organizaciono 
formiranje takozvanih poljoprivrednih klastera, i naredne dvije godine 
pokriti sve troškove poslovanja tih klastera, kako bismo na tržištu 
mogli opstati u konkurenciji zemalja iz okruženja i zemalja Evropske 
unije - naveo je on.
Podvukao je da život na selu nije samo proizvodnja i rad.
- Na selu treba ljudi da žive, život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Zato ćemo mi u narednom periodu najmanje 10 odsto kapitalnog budžeta glavnog grada izdvojiti za razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture na selima. Ne može se živjeti na selu bez puta, bez struje, bez internet veze i bez vode. Znači, 10 odsto moramo uložiti u razvoj komunalne infrastrukture u ruralnim područjima - istakao je Mugoša. 
 
Napominje i da država nema ni jednu državnu veterinarsku ambulantu. 
 
- Mi kao farmeri nemamo nikakvu garanciju za zdravstvenu zaštitu domaćih životinja 24 časa u toku sedmice. Po sistemu privatno-javnog 
partnerstva, formiraćemo najmanje dvije veterinarske ambulante, u kojima će biti organizovana dežurstva i gdje će se baviti samo velikom praksom. Znači, veterinari će liječiti samo domaće životinje, kako ne bismo dolazili u situaciju da nam ugibaju životinje i da imamo ovu situaciju koju sada imamo sa Q-groznicom, da ne možemo doći do veterinara, a stanje na farmama nam je urgentno - kazao je Mugoša. 
 
Osvrnuo se i na preduzeće “Plodovi”, koje ima kapital od oko 10 miliona 
eura ali, ističe, nikada nije bilo funkcionalno. 
 
- U posljednje dvije godine apsolutno nikakve koristi od njih nemamo, 
osim što tamo nekoliko ljudi prima plate. Akcionarsko društvo „Plodovi“ 
mora biti stavljeno u funkciju, prije svega otkupa, a zatim i 
skladištenja poljoprivrednih proizvoda, ne samo sa područja glavnog 
grada, već i sa područja susjednih opština - istakao je Mugoša. 
 
Na taj način ćemo, prema njegovim riječima, omogućiti da nemamo 
takozvane pikove ponude, kada imamo veliku ponudu, a onda cijene 
drastično padaju. 
 
- Ovo su najkraće poruke koje imamo za vas, kao Evropski savez, i ovo su 
stvari koje ćemo uraditi u prvoj godini svog mandata. Strategiju razvoja 
poljoprivrede u glavnom gradu uradićemo zajedno sa vama, sa vašim 
sugestijama i sa vašim očekivanjima - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Sektor poljoprivrede vode ljudi koji ne poznaju poljoprivredu ni naš grad

Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar Vladimir Joković doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp; Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“. - Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović. Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas. <h2>Kontrolno saslušanje</h2> A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandra Grgurevića i direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića. Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera Milojka Spajića da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično. I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp; Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp; Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?! Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp; Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla. - Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu. Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“. <h2>Krivična odgovornost</h2> Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp; - Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“. - I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša. Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp; Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp; Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju. <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori. - Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp; - Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio Milutin Simović, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona. Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp; - Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljakVlada Crne Gore</figcaption> </figure>  Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti. - A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“. Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“. - Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković. Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena. - Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković. Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp; <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“. - Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp; Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja. - Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković. Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp; - Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp; Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili. A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.

Kaćuša Krsmanović

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko Kju groznice, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je u centralnoj informativnoj emisiju 24 Sata na Televiziji E bivši ministar poljoprivrede, inženjer stočarstva Budimir Mugoša.
Odluka da se te životinje vade je, podvlači, skandal.&nbsp;
- To je protivzakonito, i za to neko mora da odgovara. Ekshumaciju leševa, bilo ljudi, bilo životinja, ne može da naredi veterinarski inspektor, niti policijski inspektor u slučaju humanog leša. To može da naredi sud, ili tužilaštvo. I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša.
Smatra da nije tačno da &nbsp;je bila riječ o hitnoj intervenciji, jer nije riječ o uginulim već eutaniziranim životinjama, koje su ako su bile na farmama dva mjeseca, mogle ostati na njima dok se ne pronađe adekvatna lokacija.
- Svako ko je studirao stočarstvo i veterinu, zna kako ide ta procedura, to se uči u školama, &nbsp;osim ako nije kupio diplomu ili taj dan pobjegao sa časa. Ništa od tih mjera, koje su preporučene, po mom dubokom ubjeđenju, nijesu ispoštovane - kazao je Mugoša.
Kod uginulih životinja od bakterijskih oboljenja, pojašnjava Mugoša, bakterije se na lešu sve više i više razmnožavaju, naročito ako se otkopavaju, i pitanje je, kako kaže, jesu li su ljudi koji su prebacivali leševe životinja bili adekvatno obučeni.
Pedeset eutanaziranih krava, oboljelih od Kju groznice, prvo je nepropisno zakopano u Župi Nikšićkoj, a nakon protesta mještana, nadležni iz Opštine Nikšić su ponovo otkopali leševe krava i prevezli ih šleperom na drugu lokaciju.
Kju groznica je, podsjeća Mugoša, endemska bolest koja je došla u Crnu Goru prije petnaestak godina, i još dugo će postojati na ovim prostorima. Objašnjava da se ta bolest sanirala kad je stigla na prvo gazdinstvo, Crna Gora dans ne bi bila u ovakvoj situaciji.
- Kju groznica je zoonoza, koja može sa životinja preći na ljude, obolijevaju i ljudi i životinje. To je bolest od koje najčešće obolijevaju stočari i veterinari, oni ljudi koji se bave stokom. Vrlo, vrlo je rijetko da obolijevaju ljudi koji nemaju direktan kontakt sa životinjama - rekao je Mugoša.
No, postoji mogućnost da se zaraze i oni koji nijesu u direktnom dodiru sa zaraženom stokom. Mugoša kaže da je baš zbog veoma neobično da su nadležne institucije tvrdile da ne može.
- Ne možete tvrditi da ne može, ako postoji, ipak, određeni rizik, da bolest pređe preko izlučevina, prije svega govorim o mlijeku. Ta šansa je veoma mala, tako da bih ja pozvao sve građane da ipak konzumiraju naše mliječne proizvode, uključujući tu i sir. Što se tiče mlijeka ono je definitivno termički obrađeno i nema nikakvih opasnosti. Što se tiče sireva, kod nas je, u Crnoj Gori, tradicija proizvodnje sireva od nekuvanog mlijeka, ili što bismo mi rekli, od nevarene varenike, i u tom slučaju postoji problem - poručio je Mugoša.

Mugoša: Odluka da se ekshumiraju eutanazirane životinje je protivzakonita

One koji su pokazali da ne znaju da vode Podgoricu treba poslati u prošlost, a dati šansu Evropskom savezu da ovaj grad povede putem prosperiteta, poručio je Budimir Mugoša, kandidat na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer”. 
 
- Čast je, zadovoljstvo, ali i ogromna obaveza biti visoko na listi kandidata za odbornika u Skupštini Glavnog grada Evropskog saveza, koju čine tri partije sa najdužom političkom tradicijom u Crnoj Gori, oplemenjenoj nezavisnim kandidatima - naveo je Mugoša. 
 
Kako je istakao tri partije koje čine Evropski savez, imaju bliske političke, ideološke i civilizacijske stavove u odnosu na pitanja bitna za Crnu Goru i Podgoricu. 
 
- Zadovoljstvo je stati iza Borisa Mugoše, čovjeka koji je primjer umjerenog političara koji svoje stavove iznosi na pitom način kakav priliči starim Podgoričanima. Njegovo iskustvo u administraciji Glavnog grada i sportski duh biće primjer kako se vodi ovaj grad - kazao je 
Mugoša. 
 
Mugoša je naglasio da lista Evropskog saveza ima brojne prednosti u odnosu na političku konkurenciju, s obzirom na to da se na njoj nalazi kadidatkinje i kandidati različitih profila, koji posjeduju iskustvo iz različitih oblasti. 
 
- Boris je čovjek koji vrlo dobro poznaje probleme i duh urbane Podgorice, a moje poznavanje potreba ruralnog područja je dobitna kombinacija za uspješno vođenje našeg grada. Svojim iskustvom, životnim i profesionalnim biću mu podrška u radu da Podgorica bude grad za primjer - rekao je Mugoša. 
 
Kako je dodao, obaveza je stati pored drugarica i drugova sa liste koji su ostvareni ljudi u svojim profesijama, a posebno mladih u naletu 
kojima kao iskusijini kolege moramo služiti za primjer. 
 
- Zato dvadeset devetog septembra pošaljimo na klupu za rezervne igrače ekipu koja je imala šansu da pokaže što zna, ali je pokazala da ne zna da vodi ovaj grad,da se još uči do nove prilike a Evropskom savezu dajte priliku da ovaj grad povede stazama prosperiteta - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Evropski savez Podgoricu će voditi putem prosperiteta

Dva nova presretača kupljena su prošle godine za 179.800 eura, a uprkos očekivanju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) da će ti luksuzni četvorotočkaši doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nezgoda i omogućiti policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama, jedan od automobila do daljnjeg je van upotrebe, piše Dan.
MUP je 11. aprila raspisao tender kojim traži uslugu popravke havarisanih vozila za iznos od 30.000 eura. Prema iznosu, ali i opisu potrebnih usluga, jasno je da je riječ o ogromnoj šteti na vozilu “BMW”.
MUP traži popravku luka prednjeg i zadnjeg desnog točka, prednjeg poklopca, LED tehnologije s desne strane, LED modul dnevnih svjetala, elektronike prednjeg svjetla, branika, nosača, senzora, amortizera, vazdušne zavjese… Potrebna su i tri točka od lake legure, tri pneumatika “goodyear eagle F1 asimmetric 5”, popravka panela, bočne ploče, posude za vodu za čišćenje vjetrobranskog stakla, aluminijumskog poklopca motora, oklopa motornog prostora. Za popravku je potreban i set za montažu fara, zaštitna ploča, nosač stope motora, glava upravljača, kuglični zglob…
Traži se i popravka prednjih i zadnjih desnih vrata, pragova i obloga pragova, zadnjih svjetala u bočnom panelu, nosača točka, senzora za kišu, vazdušnih jastuka, nova instrument tabla, a potrebni su i limarsko-lakirerski radovi.
Nedugo nakon što je MUP u septembru predstavio dva nova presretača namijenjena saobraćajnoj patroli na auto-putu “Princeza Ksenija”, jedan od ta dva vozila je oštećen. Ubrzo potom, u oktobru, došlo je do novog incidenta u kojem je oštećen skupocjeni presretač. U javnosti nijesu iznijete informacije kako je došlo do oštećenja luksuznog vozila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvec-drugi-put-za-mjesec-slupan-presretac-mup-a-vrijedan-preko-50-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz MUP-a su sredinom septembra kazali da su dva presretača nabavili za potrebe Mobilne jedinice saobraćajne policije.
“Ova vozila, opremljena naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja, već su uključena u svakodnevni rad i značajno će unaprijediti nadzor saobraćaja”, kazali su ranije iz MUP-a.
Tada su dodali da će povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
“Sa odličnim tehničkim karakteristikama, kao što je ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od 5,3 sekunde i maksimalnom brzinom od 250 km/h, ovi presretači omogućavaju policiji brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Vozila su opremljena kompletnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i najmodernijim radarskim uređajima za precizno evidentiranje prekršaja u realnom vremenu. Očekuje se da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, omogućavajući policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama”, naveli su ranije iz MUP-a.
Vozila u garanciji četiri godine
Ugovor o nabavci dva “BMW” vozila sklopljen je posljednjeg dana februara prošle godine. Vozila su kupljena s garantnim periodom od četiri godine i maksimalno 200.000 pređenih kilometara. Zajedno s vozilima po ukupnoj cijeni od 179.800 eura kupljena su i dva sistema za otkrivanje i evidentiranje prekršaja u pokretu sa svjetlosno-signalnim uređajima. Na te sisteme ugovoren je garantni rok od dvije godine.

Za popravku luksuznog presretača 30.000 eura

Policija je lišila slobode P.R. (55) iz Podgorice, operativno interesantno lice, kod kojeg je tokom pretresa vozila pronađeno oko 500 grama heroina, saopštila je Uprava policije.
Kako se navodi, pretres vozila marke VW Polo, podgoričkih registarskih oznaka, koje koristi P.R., izvršili su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, po naredbi suda. Droga je pronađena u posebno skrivenom i za tu svrhu prepravljenom dijelu automobila.
- O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji je naložio da se P.R. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - navodi se u saopštenju policije.
P.R. je već bio uhapšen 27. marta, kada je tokom saobraćajne kontrole utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom heroina. Tada je kod njega pronađeno oko 170 grama iste supstance.

Kod Podgoričanina pronađeno pola kilograma heroina

Bivši kandidat za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Srđan Čović ocijenio je da Boris Raonić ni danas ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju, iako je već četiri puta biran, jednom u v.d. mandatu, za prvog čovjeka Javnog servisa.&nbsp;
On je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E podsjetio na sudske presude koje su prethodni izbor Raonića proglasile nezakonitim, kao i na aktuelni optužni prijedlog protiv predsjednika i pojedinih članova Savjeta RTCG.
- Raonić nema ni dan danas uslove za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore, zato što ni pod novim uslovima nema pet godina radnog iskustva stečenih po zakonu. On do danas nema ni jedan dan proveden na mjestu generalnog direktora u skladu sa zakonom - kazao je Čović.
Podgoričko osnovno državno tužilaštvo nedavno je podnijelo optužni prijedlog protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića, kao i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i bivšeg člana Predraga Miranovića, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Čović smatra da je upravo dolaskom Veselina Drljevića u Savjet, a potom i izborom Raonića, započeo period pravne i institucionalne nestabilnosti unutar RTCG.
- Situacija je jako komplikovana, i ja koji sam u procesu od prvog dana moram da se podsjetim svih detalja i svih događaja koji su počeli 2021. godine, kada, a mogu to slobodno da tvrdim, nastaje pravno-institucionalni haos u Radio Televiziji Crne Gore dolaskom Drljevića, a poslije i izborom Raonića - rekao je Čović.
Govoreći o političkom kontekstu izbora Raonića, Čović je naveo da je bilo očigledno kome je odgovaralo njegovo postavljenje na čelo RTCG-a.
- Možemo vidjeti da 6. avgusta 2021. godine stižu čestitke sa svih strana. Pravo da vam kažem, i meni je u jednom momentu izgledalo da je dobro da neko iz nevladinog sektora bude kandidat. Međutim, nijesam znao da su ljudi koji su stekli reputaciju na branjenju vladavine prava spremni baš da tako bezočno krše pravo – kazao je Čović.
Podsjetio je i na izjavu tadašnjeg premijera Dritana Abazovića da je „Bastilja pala“, što je, kako tvrdi, bio znak političke podrške. Međutim, ističe kontradikciju u njegovim stavovima.
- Prije mjesec Dritan Abazović je u jednoj emisiji rekao da bi ovo nepoštovanje zakona, o kojem mi govorimo, trebalo da ishoduje tako što bi Tužilaštvo dalo nalog za hapšenje članova Savjeta koji ne poštuju sudske odluke – rekao je Čović.
<h2>Zakon krojen za jednog čovjeka</h2>
On se osvrnuo i na navodne pokušaje političkog uticaja na uređivačku i kadrovsku politiku RTCG-a, navodeći izjavu Nikole Markovića, takođe jednog od nekadašnjih kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji je, prema sopstvenom svjedočenju, bio pozivan na razgovore od „visokog državnog funkcionera“ o kadrovskim i uređivačkim pitanjima.
- Mislim da ga je on potpuno nacrtao - rekao je Čović, aludirajući da je poziv koji je Marković odbio, a Raonić očigledno prihvatio, stigao od današnjeg predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Posebno je istakao trenutak kada je Savjet popunjen imenovanjem profesora Vladimira Drekalovića umjesto Bojana Baće, koji je dao ostavku 1. juna 2023. godine. Navodi da je tada, tokom plenarne sjednice, znakovita izjava „Raonić nije izabran po zakonu, ali će biti izabran po zakonu“, koju je izgovorio današnji ministar urbanizma Slaven Radulović.
Prema Čoviću, to je jasan pokazatelj da je ta politička opcija svjesno pravila zakon, odnosno spuštala kriterijume, za Borisa Raonića, kako bi mogao ispuniti uslove za direktorsku funkciju.&nbsp;
- Da ne bude da su samo oni krivi – u tome su mu zdušno pomagali i članovi PES-a, a bogami i članovi Administrativnog odbora koji predstavljaju nacionalne manjine - zaključio je Čović.
Pogledajte cijelo gostovanje: 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D55SWFvfI5-Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Čović: RTCG je u pravno-institucionalnom haosu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) nedavno je uputio urgenciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) tražeći informacije o statusu krivične prijave zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori od 2019. do 2023. godine, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, saopšteno je iz te organizacije.&nbsp;
&nbsp;
Podjećaju i da je Državna rezivorska institucija (DRI) je u svom izvještaju konstatovala da se u ovom slučaju radi o zloupotrebi službenog položaja na štetu Budžeta Crne Gore.
&nbsp;
- Prošlo je pola godine od podnošenja prijave, a i dalje nemamo informaciju da li su pokrenute izviđajne radnje ili izdat nalog za sprovođenje istrage. Razumijemo opterećenost SDT-a, ali vjerujemo da ovakvi slučajevi zahtijevaju hitno postupanje. Tužilaštvo mora poslati jasnu poruku da zakon važi za sve i da će šteta državi biti nadoknađena od onih koji su je prouzrokovali – navode iz CGO.
&nbsp;
Kako dodaju, selektivno i neefikasno postupanje šalje suprotnu poruku - da se zloupotrebe isplate, što otvara vrata novim nezakonitostima, dodatno opterećuje rad SDT-a i urušava povjerenje u institucije.
&nbsp;
- Efikasan pristup u ovakvim predmetima je ključan za vladavinu prava, budžet, ali i povjerenje građana i građanki da institucije rade u javnom interesu. Očekujemo konkretne informacije i djelovanje – zaključuju iz CGO.

CGO: SDT da procesuira 4.9 miliona eura nezakonito datih vjerskim školama

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: budimir-mugosa