Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcionišu, kao što je to učinila Evropska unija - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugoša, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da “gatate u plećku” da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus… Kad se zaređaju loše godine, kao što je ova i prošla za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada površina zasijanih krompirom. Prošle godine smo imali kupus koji je koštao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugoša.
Inženjer agronomije i dugogodišnji poljoprivrednik objašnjava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. &nbsp;Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato što mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi otišli na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugoša.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugoša navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovništvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni troškovi… Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkuretni, dobijaju više od 70 odsto ukupnih troškova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugoša.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono što se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugoša, porediti sa onim što uvozimo, jer se sve što dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najčešće čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nestašicu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistjerna iz uvoza - zaključio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Agrokriza
- O sve dubljoj krizi crnogorske poljoprivrede, protestima poljoprivrednika koji traže da se izdvajanja za Agrobudžet povećaju sa sadašnjih 1,65 na pet odsto državnog budžeta.
- O tome šta ovakva struktura Agrobudžeta znači za opstanak proizvodnje, zašto godinama propadaju farme, kako će Crna Gora bez evropskih standarda izdržati ulazak u EU. 
 
- U 24 sata donosimo izvještaj sa Balkan Integration Forum 2025 koji organizuju Evropski pokret u Crnoj Gori i Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije. 
 
- Detalji sa sjednica Skupštine i njenih tijela: 
 
Skupština razmatrala dva polugodišnja izvještaja o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u EU, koje je predstavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Gost Informativne emisije 24 sata je bivši ministar poljoprivrede, predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Emisiju večeras vodi Amra Tahirović.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša

U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša saopštio je da je gostovanje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu Slađane Anđušić u emisiji na TV Vijesti potvrdilo stavove koje je njegov politički klub iznio još tokom pripreme i rasprave o Odluci o mjesnim zajednicama.
- Paktuelne gradske vlasti i sekretarke Anđušić o neposrednoj demokratiji i interesima građana samo je poslužila da se zamaskira stvarna namjera – podjela političkog plijena po partijskim kvotama, čak i na nivou mjesnih zajednica - &nbsp;naveo je Mugoša.
On je ocijenio da su tajni sastanci u prostorijama Glavnog grada postali uobičajena praksa gradske uprave prije donošenja odluka od posebnog značaja za građane.
- Kada su u pitanju partijski interesi, brzo se zaborave obećanja o transparentnosti rada, interesima građana, inkluziji i komunikaciji – principima kojima se prikupljaju glasovi. Ovoga puta, organizator takvog djelovanja bila je predsjednica Skupštine. Očigledno je da su ona i odbornička većina obmanuli građane, pa će umjesto ‘neposredne demokratije’ dobiti još jedno političko preuzimanje mjesnih zajednica po partijskim kvotama, kao što se to radi i sa mnogim drugim funkcijama - &nbsp;poručio je Mugoša.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednica Skupštine Glavnog grada.
- Ona je, otvoreno kršeći odluku za koju je i sama glasala, bez znanja odbornika opozicije održala sastanak sa kandidatima za vršioce dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica. Prije toga je, kako je sama sekretarka kazala, sprovela ‘široke konsultacije’ sa građanima – očigledno po partijskom nalogu i u krugu političkih istomišljenika - naveo je Mugoša.
On je dodao da ovakvo djelovanje ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u iskrene namjere odborničke većine.
- Zbog toga predsjednica Skupštine duguje građanima odgovore – kada su održane te široke konsultacije, u kojim mjesnim zajednicama i na koji način je građane obavijestila o njima? Kako je došla do kandidata koje namjerava da predloži Odboru za izbor i imenovanja i po kojim kriterijumima? Da li je i kada imala namjeru da o svemu upozna odbornike opozicije, koji su takođe predstavnici građana? - pita Mugoša.
On je zaključio da predsjednica Skupštine mora da objasni građanima i javnosti „zašto je aktuelna vlast, umjesto da promijeni loše prakse prethodnika, odlučila da ih unaprijedi“, te da „odgovori makar dijelom opravdaju povjerenje građana koji finansiraju njen rad i odborničke naknade“.

Mugoša: Mjesne zajednice postaju partijski plijen

Po podacima Monstata uvoz hrane i pića u odnosu na prošlu godinu porastao je za više od 47 miliona eura, zbog čega domaći proizvođači trpe velike gubitke. Gostujući u 24 sata Televizije E, bivši ministar poljoprivrede, Budimir Mugoša, kazao je da ko god se bavi agrarnom politikom i poljoprivrednom proizvodnjom, zna da je problem enormnog uvoza – sistemski.
Mugoša podsjeća da su 2021. godine protestovali proizvođači mlijeka, koji su tadašnjem ministru poljoprivrede dostavili 18 zahtijeva. Do danas, nijeda nije ispunjen.
- Jedan od zahtjeva bio je pet odsto budžeta za poljoprivredu, zatim da se ukinu akcize i porezi na gorivo za poljoprivredne mašine, što Zakon o akcizama omogućava (u članu 26 kaže da poljoprivrednici mogu da budu oslobođeni od poreza i akciza). Posljednji put akcize su bile vraćene kad sam ja bio ministar 2016. godine. Postoji i problem dvostrukog oporezivanja, iako zakon omogućava da se prizna ulazni PDV na otkupljenu robu. Zemlje iz okruženja dobijaju PDV na granici za robu izvezenu i mnogi od tih trgovaca rade samo za povraćaj PDV-a – kaže Mugoša.
Napominje i da nije bilo isplata subvencija za 2025. godinu, osim za mlijeko. Ali, za četiri procenta je opao otkup mlijeka od crnogorskih mljekara.
- Danas kad je frka sa mlijekom, imamo situaciju da je subvencija 20 centi, a otkupna cijena 47 centi. Ista otkupna cijena bila je 2021. godine, kad je prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 504 eura, a danas je 1.014 eura… Na sjeveru je otkupna cijena i smanjena, jer nijedna mljekara ne može da propadne od manjka mlijeka, nego od viška. Džabalebaroši u državnim organima su duplo povećali plate, a nama je otkupna cijena mlijeka realno pala - istakao je Mugoša.
Kaže da se poljoprivrednik ne može u isto vrijeme baviti proizvodnjom i rješavanjem sistemskih problema, već bi trebalo svako da radi svoj posao. Podsjeća da veliki trgovinski lanci distribuiraju domaće proizvode ali da im je dobit na prvom mjestu.
- Nije ovdje upitna ni cijena, niti kvalitet, već količina i kontinuitet. Znam ljude kojima su ostale lubenice na imanju, a znamo da se svakog dan uvoze iz Grčke. Veliki lanci imaju svoju logiku i potpuno ih razumijem. Da li država može tu da interveniše, to je vrlo kompleksno pitanje - kaže Mugoša.
Dodaje da je država nespremna, jer u Ministarstvu poljoprivrede rade ljudi koji se nikada nijesu bavili poljoprivredom, već su učili, kako kaže, iz skripti i sa interneta.
- To su google stručnjaci i to je strašan problem. Oni će primiti platu jednako, propao ja kao poljoprivrednik ili ne. Oni ne postoje zbog sebe, nego zbog nas. Oni nama ne daju ništa, nego mi dajemo njima. Od naših poreza im plaćamo plate. Kad budu ispunili sve obaveze prema nama, pa onda primili plate, e onda će biti neke sreće - poručio je Mugoša.
Smatra da nadležni pokušavaju biološke cikluse prilagoditi onim administrativnim.
- Svako ko se iole bavi ozbiljno poljoprivredom, već u decembru zna šta će da radi za narednu godinu. Država ne zna do aprila mjeseca šta će da radi za tu godinu. Moje kolege i ja ne možemo da planiramo narednu godinu, zato što se agro budžet usvaja u februaru, martu, aprilu, pa čak i julu. Javni pozivi se kasno raspisuju i ne možemo da planiramo proizvodnju - rekao je Mugoša.
Mugoša je objasnio i da je osiguranje poljoprivrednih dobara još samo mrtvo slovo na papiru, pa će ljudi koji su imali štete u posljednjim požarima teško doći do sredstava za naknadu te štete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5C2edXvHf3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Mugoša: Džabalebaroši u državnim organima povećali su plate duplo, a nama je otkupna cijena mlijeka pala

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Poruke predsjednika države uoči vanredne sjednice Skupštine
- Koliko uvoz šteti domaćim proizvođačima?&nbsp;
- Što je uzrok spora u crmničkom selu Brčeli?
Gost emisije je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Budimir Mugoša

Ni robnih rezervi, ni državnog preduzeća, ni stabilnih cijena. I, najvažnije – ni traga od ispunjenog obećanja premijera Milojka Spajića. Građani svakodnevno ispaštaju dok cijene nezaustavljivo rastu, a oni koji bi morali da reaguju – ćute. Premijer ne osjeća odgovornost za izgovorene riječi, a još manje za stvarnost u kojoj je ostavio građane. Još 10. avgusta prošle godine, Spajić je pompezno najavio osnivanje državnog preduzeća koje bi bilo zaduženo za upravljanje robnim rezervama i direktnu distribuciju osnovnih životnih namirnica građanima. Najavljeno je da će to biti trajno rješenje za borbu protiv inflacije. - To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži može pomoći budžetu građana, ali moramo imati dugoročno rješenje za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori - izjavio je tada Spajić. Godinu dana kasnije – nema ni preduzeća, ni robnih rezervi. Umjesto toga, građani plaćaju osnovne namirnice skuplje nego mnogi građani razvijene Evrope. Turisti s boljim standardom nerijetko su zatečeni visinom cijena u crnogorskim marketima. <h2>CIJENE PAPRENE</h2> Prema poređenju koje je sproveo portal ETV, cijene u domaćim marketima su i do 20 odsto više nego u hrvatskom “Lidlu”. Kada bi se ista analiza sprovela sa tržištem Njemačke, razlika bi bila još poraznija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Prodavnica, market"></figure>  U međuvremenu, vladajući funkcioneri se ne oglašavaju. Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je bio zadužen za kontrolu cijena, od maja ne daje izjave za javnost – izuzev političkih prepiski s predsjednikom države Jakovom Milatovićem, za koje očigledno ima dovoljno vremena. <h2>PREKO LEĐA DOMAĆEG STANOVNIŠTVA</h2> Dok državni vrh ćuti, građani plaćaju danak nestručnosti i pasivnosti vlasti. Sezona je u punom jeku, a budžet, kao po pravilu, puni se preko leđa domaćeg stanovništva. Niti ima pomoći, niti ima razumijevanja. Premijer Spajić se više ne oglašava o ovom pitanju. Nema pojašnjenja gdje je zapelo s „održivim rješenjem“ koje je sam najavio. S obzirom na nedavne izjave njegovog ministra zdravlja Vojislava Šimuna, koji je građane optužio za duge liste čekanja u zdravstvu, nije isključeno da i premijer smatra da su sami krivi za poskupljenja. UKINUTO JOŠ 2003. Crna Gora od 25. decembra 2003. nema robne rezerve. Tadašnja Vlada ih je ukinula uz obrazloženje da su „nekomercijalne“. Kao zamjena, donesen je Zakon o interventnim nabavkama, koji je trebalo da omogući brzu reakciju države u kriznim situacijama. Ali – nije zaživio. Za razliku od većine evropskih zemalja, Crna Gora nema mehanizam da zaštiti tržište u slučaju iznenadnih šokova – bilo da se radi o skoku cijena goriva, hrane, inflaciji usljed pandemije ili rata. UPOZORENJE BIVŠEG MINISTRA POLJOPRIVREDE Nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša još ranije je upozoravao na značaj robnih rezervi: - Sve ozbiljne države EU ih imaju. One su ključne u slučaju poremećaja tržišta, prirodnih katastrofa, ratova… Robne rezerve omogućavaju stabilizaciju cijena, čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sigurnost građana u vanrednim okolnostima - naglasio je Mugoša. U Crnoj Gori, međutim, ozbiljnost izostaje. Jedino što je postojano – jesu neispunjena obećanja i visoke cijene koje građani više ne mogu da prate.

Miraš Dušević

Građani papreno plaćaju Spajićeva obećanja: Ni preduzeća, ni robnih rezervi - a cijene galopiraju

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Klub odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada danas je održao konferenciju za medije povodom situacije u Javnoj ustanovi Kakaricka gora, te usljed ozbiljne zabrinutosti zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad, saopšteno je iz Evropskog saveza.&nbsp;
Na konferenciji su govorili odbornici Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković i Budimir Mugoša.
Mašković se na početku obratio povodom dopisa koji je danas uputio Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koji se odnosi na inicijativu za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora u Javnoj ustanovi Kakaricka gora.&nbsp;
- Razlog za ovakav korak je ozbiljna zabrinutost zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad - kazao je on.&nbsp;
Mašković je dodao da je na osnovu uvida u dokumentaciju i dodatnih provjera, utvrđeno da su tri licencirana stručna radnika napustila ustanovu, a ukupan broj stručnih radnika koji su prestali sa radom, bilo otkazom ili odlukom direktora, iznosi šest.&nbsp;
- Umjesto njih, zaposlene su uglavnom osobe koje ne posjeduju licence za obavljanje stručnih poslova, čime je prekršen i član 130 i član 136 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Taj zakon izričito propisuje da i ustanova kao pružalac usluge, i svaki stručni radnik pojedinačno, moraju biti licencirani - naveo je Mašković.&nbsp;
Uz to, kako je dodao, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovi nije usklađen ni sa Statutom ustanove, ni sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast, uključujući i Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Članovi 12 i 13 tog zakona jasno definišu koji su uslovi za pružanje usluga rehabilitacije i resocijalizacije.Prema dostupnim informacijama, ustanova trenutno pruža tretman za 25 korisnika u rezidencijalnom režimu i dodatno 22 korisnika u nerezidencijalnom tretmanu. Međutim, u odnosu na broj korisnika, ustanovi nedostaju licencirani stručni saradnici i pravni stručni radnici – što znači da ustanova ne ispunjava minimum zakonskih normi propisanih za posjedovanje licence - dodao je Mašković.&nbsp;
On je posebno istakao da se ovdje ne radi o bilo kojoj ustanovi – već o jedinoj ustanovi tog tipa u Crnoj Gori.&nbsp;
- To ovoj situaciji daje dodatnu težinu. Bilo kakvi propusti u kadrovskoj strukturi, organizaciji rada i poštovanju zakonskih normi nijesu puka proceduralna greška, već direktna prijetnja opstanku sistema koji ne postoji nigdje drugo u državi. U pitanju su ljudi čiji je život i rehabilitacija u potpunosti zavisna od kvaliteta rada ove jedine institucije kojom upravlja kadar demokratskog fronta Marko Čađenović, postavljen isključivo po partijskoj kvoti i to bez prethodnog radnog iskustva na rukovodećim pozicijama, o čemu smo ranije i govorili - naveo je Mašković.&nbsp;
Pored toga, kako se dodaje, prema Pravilniku o uslovima koje mora ispunjavati ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju lica liječenih od bolesti zavisnosti, jasno su definisani minimumi stručnog kadra koji se moraju obezbijediti u odnosu na broj korisnika.&nbsp;
- U ovom trenutku, ustanova na tretmanu ima ukupno 47 osoba. Po važećim standardima, za 20 korisnika ustanova bi morala imati najmanje četiri licencirana stručna radnika, jednog stručnog saradnika &nbsp;(radno okupaciona terapija i slično) i jednog stručnog radnika za pravne poslove. Za svaki dodatni broj korisnika, mora imati više kadra - naveo je on.&nbsp;
Međutim, kako je kazao, prema dostupnim informacijama, ustanovi u ovom trenutku nedostaju i stručni saradnici i pravni stručni radnik, a broj licenciranih stručnih radnika je ispod zakonom propisanog minimuma.&nbsp;
- To znači da u ovom trenutku ustanovi nedostaje najmanje još 1 stručni radnik za rezedincijalni tretman i najmanje još 4 za nerezidencijalni tretman, plus ranije pomenuti pravik i stručni saradnik. Napominjem da je kapacitet 60 korisnika u muskom bloku I 16 u zenskom bloku.Time se ne samo ugrožava kvalitet pruženih usluga, već i direktno krše zakonski propisi, čime se otvara mogućnost da ustanova izgubi licencu – što bi imalo nesagledive posljedice po sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori - rekao je Mašković.&nbsp;
Zbog svega navedenog, Mašković je kazao da je u svom dopisu pozvao ministra Damira Gutića da hitno naloži sprovođenje inspekcijskog nadzora u ustanovi, utvrdi sve činjenice i moguće nepravilnosti u pogledu zapošljavanja i licenciranja kadra, preduzme mjere u skladu sa zakonom, uključujući i eventualnu smjenu rukovodstva ako se utvrde nepravilnosti.&nbsp;
On je istakao da ga posebno brine činjenica da je zvanični dokument kojim je Skupština Glavnog grada informisana o broju korisnika potpisala bivša rukovoditeljka pravne službe JU Kakaricka gora, Đurđina Marković – i to nakon što je dobila otkaz, o čemu svjedoči i nalaz inspekcije rada.
- Ovakvo postupanje baca sjenku na vjerodostojnost kompletne interne dokumentacije ustanove i pokazuje potpuni raspad sistema od kojeg zavise mnogi životi. Dakle, kako je navedeno u nalazu inspekcije rada, nakon utvrđenih nepravilnosti prilikom zapošljavanja Marković Đurđine, dana 07.05.2025. godine JU Kakaricka gora potsupajućem inspektoru dostavio rješenje o prestanku radnog odnosa zaveden pod brojem 01-1300 od dana 22.04.2025. u kojem se konstatuje da pomenutoj radni odnos prestaje, a ona je 6 dana kasnije, odnosno 13.05.2025. potpisala dokument koji je dostavljen Skupštini Glavnog grada - istakao je Mašković.&nbsp;
Podsjetio je da je direktor ustanove, Marko Čađenović, više puta bio predmet prijava i institucionalnih postupaka.&nbsp;
- Agencija za zaštitu ličnih podataka je donijela rješenje da je nezakonito objelodanio imena bivših korisnika ustanove. Pokrenut je postupak i pred Ombudsmanom. Mediji su prenijeli svjedočenja roditelja o zloupotrebama psihoaktivnih supstanci unutar ustanove, uključujući kokain i fentanil, što je direktor i sam potvrdio - naveo je Mašković.&nbsp;
Uprkos svemu, kako je dodao, gradska uprava predvođena tadašnjom gradonačelnicom Oliverom Injac nije preduzela nijednu mjeru.&nbsp;
- Nijesu reagovali ni kad su zakoni prekršeni, ni kad su životi korisnika bili ugroženi, a za postojeći haos unutar ove institucije danas je odgoovran samo akutelni gradonačelnik Saša Mujović - zaključio je Mašković.&nbsp;
Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša apelovao je da se uklone nepravilnosti koje se dešavaju u JU “Kakaricka gora”.
- Nadam se da će ovaj pres izvršiti blagi pritisak na institucije da se tamo izvrši nadzor - poručio je Mugoša.&nbsp;

Mašković: Kakaricka gora ne ispunjava uslove za licencu, šest stručnih radnika napustilo ustanovu

Funkcioner Evropskog saveza i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša objavio je da su Plantaže ovih dana ponovo objavile prodaju zemljišta na šest lokacija.
Plantaže su na prodaju stavile parcelu površine 3.125 metara kvadratnih u Donjim Kokotima. Najniža početna cijena nepokretnosti, kako je navedeno u javnom pozicu je 97 eura po metru kvadratnom, odnosno 303.125 eura.
Kako je Mugoša naveo na mreži X, prethodnu prodaju kompanija je dala za plate.
Mugoša pita dokle će Vlada tolerisati rasprodaju imovine nelegalno upisane.
- Dokle će Lješkopoljci, Bjelopavlići i ostali gledati kako im se krčmi imovina. Ovo nije radila ni jedna vlast - poručio je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBudimirMugosa%2Fstatus%2F1932739227261022445&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: budimir-mugosa