Mugoša: Zašto agrobudžet nije usvojen u januaru nego sada?

Budimir Mugoša (Foto: Televizija E)
Budimir Mugoša (Foto: Televizija E)

Usvajanje agro-budžeta problematično iz više razloga, prije svega zbog vremena kada se donosi - ocijenio je inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša gostujući u Budilniku na Televiziji E.

Vlada je usvojila agrobudžet za 2026. godinu vrijedan 77,3 miliona eura, gotovo identičan prošlogodišnjem, uprkos rastu cijena i sve većim troškovima proizvodnje. Mugoša kaže da svako ko se bavi poljoprivredom zna da u aprilu ne može znati što će sve raditi tokom sezone.

- Poljoprivrednike niko ne pita da li im to odgovara. Ključno pitanje je zašto agro-budžet nije usvojen u januaru - kazao je Mugoša.

Ukazuje i na kašnjenja u isplatama.

- Nijesmo primili premije za mlijeko za decembar, januar, februar, mart, pa evo i april. Za to vrijeme, drugi su primali plate, a mi nijesmo - naglašava on.

Mugoša ističe da se često govori o velikim iznosima, ali da realna vrijednost podrške opada.

- Kada sam bio ministar 2016. godine, premija za jednu kravu bila je 80 eura, a sada je 100. Međutim, tada je prosječna plata bila oko 300 eura, a danas je 1.100. Premija po hektaru bila je 250 eura i za taj novac mogli ste zasnovati proizvodnju pšenice. Danas je 300 eura, ali za te pare ne možete kupiti ni vještačko đubrivo - objašnjava on.

Dodaje da je jedino značajnije povećanje zabilježeno kod subvencija po kilogramu mlijeka, koje sada iznose oko 20 centi, ali da ukupno gledano podrška nije na nivou kao ranije.

Posebno problematičnim smatra strukturu budžeta.

- Ključno je pitanje kako je ovaj budžet koncipiran i koliko u njemu ima sredstava iz evropskih fondova, a koliko iz državnog budžeta - kaže Mugoša.

Govoreći o evropskom putu, upozorava da je Crna Gora propustila važnu priliku da ojača sektor prije ulaska u Evropsku uniju.

- Mi smo zemlja koja planira ulazak u EU 2028. godine. Sve subvencije i mjere koje važe u trenutku ulaska neće moći da budu smanjene. Zato smo u posljednje tri do četiri godine morali značajno povećati agro-budžet, proširiti obradive površine i povećati proizvodnju - ističe on.

Kako dodaje, cilj je bio da se ojača kako bi država kasnije mogla da povuče više sredstava iz evropskih fondova.