<p>U "Budilniku" na Televiziji E bavimo se izazovima u obrazovnom sistemu. </p>
<p>Donosimo atmosferu iz Nikšića, gdje se održava tribina o liderstvu mladih, kao i izložba slikara <b>Miomira Miše Vemića</b>, koja je privukla veliku pažnju javnosti. </p>
<p>Ne propustite priču o humanitarnom koncertu za pomoć dnevnim centrima na sjeveru Crne Gore – umjetnost i solidarnost u službi zajednice. </p>
<p>Na kraju, otkrivamo ko su dobitnici ovogodišnjih nagrada prestižnog Underhill festivala.</p>
<p>Budite uz nas – informišite se, inspirišite i počnite dan uz Budilnik.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U "Budilniku" o izazovima u obrazovanju, humanitarnom koncertu, Underhill-u...

<p>U Budilniku na Televiziji E analiziramo porazne podatke iz Indeksa dječijih prava 2025. prema kojima je Crna Gora na 137. mjestu u svijetu po zdravstvenoj zaštiti djece. </p>
<p>U susret Jazz festivalima saznajemo koliko se poštuje Jazz kultura. </p>
<p>Provjerićemo zbog čega se čeka na asfaltiranje ulice u Novom Selu, u opštini Danilovgrad.</p>

Budilnik na TV E: O poraznim podacima Indeksa dječijih prava i rangiranju Crne Gore, džez kulturi i asfaltiranju ulice u Novom Selu

<p>U novom izdanju emisije Budilnik na Televiziji E otvaramo ključna društveno-politička i ekonomska pitanja.</p>
<p>Analiziramo kakve posljedice može imati eskalacija sukoba Izrael – Iran, te kako bi mogle izgledati geopolitičke promjene u regionu Bliskog istoka. Govorimo i o predloženim usklađivanjima penzija u Crnoj Gori, uz osvrt na činjenicu da je, prema dostupnim podacima, oko 70.000 penzionera oštećeno za po 76 eura.</p>
<p>Bavimo se i stalnim rastom cijena – šta je najviše poskupilo i kako inflacija utiče na životni standard građana.</p>
<p>Posebna pažnja posvećena je i javnom zdravlju – u Crnoj Gori je od početka godine registrovano 30 slučajeva HIV/AIDS-a. Provjeravamo da li zdravstveni sistem ima dovoljno kapaciteta za brigu o oboljelima.</p>
<p>Na kraju, istražujemo zašto kasni rekonstrukcija druge faze šetališta uz obalu Morače u Glavnom gradu.</p>
<p>Budilnik – informativni početak dana uz važne teme i korisne odgovore. Ne propustite!</p>

U Budilniku o sukobu Izrael–Iran, penzijama, rastu cijena, HIV- u i radovima na Morači

<p>U Budilniku na Televiziji E analiziraćemo zašto Crna Gora ima samo jedanaest vaspitača i preko hiljadu vaspitačica? Da li su u pitanju predrasude ili sistemska prepreka? </p>
<p>Pitamo i koliko su građani spremni da budu dobrovoljni davaoci krvi?</p>
<p>Vodimo vas i na Evropski pedijatrijski kongres u Budvi, gdje se okupljaju najeminentniji ljekari iz regiona i Evrope. </p>
<p>Provjeravamo i koliko je Glavni grad pristupačan osobama sa invaliditetom. Da li je gradska infrastruktura zaista dostupna svima? </p>
<p>Tema emisije Srećan dan od 9 do 11 sati je emotivno vezivanje za vještačku inteligenciju. </p>
<p>O Bijenalu mladih umjetnika Mediterana govori <b>Milica Janković</b>, vizuelna umjetnica. </p>
<p>Utiske sa takmičenja Miss World koje je održano u Indiji gledaocima Televizije E će prenijeti <b>Andrea Nikolić</b>, miss Crne Gore, kao i uspjehu koji je postigla. </p>
<p>Sa ljetnjim ritmovima završavamo ovu radnu sedmicu uz muziku <b>Nevene Kopitović</b> i <b>Taška Ademovića</b>.</p>

Jutro na TV E: Zašto je u Crnoj Gori 11 vaspitačića i više od 1.000 vaspitačica, koliko su spremni građani za dobrovoljno davanje krvi, o pristupačnosti Podgorice za OSI...

<p>U "Budilniku" na Televiziji E govorimo kakve rezultate daju kampanje protiv nasilja nad ženama. Sve češće pucnjave u crnogorskim gradovima otvaraju pitanje bezbjednosti na ulicama, pa pitamo da li država ima adekvatne mehanizme da spriječi ovakve situacije?  </p>
<p>Uprkos brojnim obećanjima, cijene prevoza i parkinga nastavljaju da rastu, a u "Budilniku" će biti riječi i o tome koliko znamo o pravilnom odlaganju iskorišćenog jestivog ulja. </p>
<p>Na kraju donosimo priču o Underhill Festu, festivalu dokumentarnog filma koji i ove godine kroz objektiv otvara važne društvene teme.</p>
<p>U novoj emisiji "Srećan dan", od devet do 11 sati, govorimo o trendovima u estetskoj stomatologiji i implantologiji govori dr <b>Nikola Barović</b>, stomatolog. </p>
<p>Tema ove srijede je i astropsihološki profili roditelja. Sve o tome gledaocima Televizije E otkriva <b>Nenad Gogić</b>, astropsihološki savjetnik. </p>
<p>U "Srećnom danu" govorimo i o književnosti nakon AI-ja: nove književne prakse tema su devetog književnog festivala "LiTeritorija".</p>

U "Budilniku" o pucnjavama i bezbjednosti na ulicama, rastu cijena prevoza i parkinga, u "Srećnom danu" o trendovima u estetskoj stomatologiji...

<p>U Budilniku na Televiziji E analiziramo najavljeno poskupljenje hljeba – da li je opravdano i treba li očekivati rast cijena drugih namirnica. Bavimo se sve većim brojem saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima – na koji način poboljšati infrastrukturu, ali i podići svijest o savjesnom ponašanju u saobraćaju. Govorimo i o mentalnom zdravlju – da li psihijatrijske ustanove u dovoljnoj mjeri dobijaju podršku nadležnih institucija.</p>
<p>U Srećnom danu, od devet do 11 sati, ugostićemo <b>Natašu Mihajlović,</b> jednu od članica popularne grupe The Frajle, povodom nove pjesme i spota "Ja se moru molim". Gledaoci TV E saznaće sve o izložbi "Portreti" umjetnika Slavenka Rakočevića Rakoča. Tema Srećnog dana je fenomen ignorisanja poruka – što se time poručuje, zašto je to sve češća pojava.</p>

Gledajte "Budilnik" na Televiziji E: O poskupljenju hljeba, saobraćajnim nesrećama i mentalnom zdravlju

<p>U Budilniku na Televizji E govorimo o otkriću dr Nemanje Radojevića, specijaliste sudske medicine, koje je pokazalo da ateroskleroza može imati osobenosti autoimunog oboljenja. Njegovo otkriće poslužiće kao osnova za razvoj ciljanih terapija.</p>
<p>Analiziramo zašto Crna Gora uvozi vodu, a ne koristi pun potencijal svojih resursa.</p>
<p>Provjeravamo zbog čega Nikšić i dalje čeka obećanih 600.000 eura godišnje naknade za Bilećko jezero, kao i kako nadležni u Glavnom gradu planiraju čišćenje Sastavaka, kultnog mjesta u Podgorici, koje je zatrpano gumama .&nbsp;</p>
<p>U novom Srećnom danu, od devet do 11 sati, saznajte kako da budete fit i zdravi u ljetnjim mjesecima. Savjete za ishranu i trening otkriva Filip Petrović.</p>
<p>O vezi astrologije i karaktera djeteta govoriće Nenad Gogić.</p>
<p>Petak je vrijeme za melodije koje nas pokreću i muzički segment Srećnog dana. Sve detalje o akciji “Donesi pet za cvijet” saznajte od Jelene Rakčević iz NVO Zeleni talas.</p>
<p>San u kopačkama priča je fudbalera Marka Rakonjca.</p>

Budilnik na TV E: Otkriće dr Nemanje Radojevića, zašto Crna Gora uvozi vodu i ne koristi pun potencijal svojih resursa...

<p>U Budilniku na TV E govorimo o tome da li će nadležne insitucije promijeniti odluku o zabrani prodaje snusa.&nbsp;</p>
<p>Biće riječi i o pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju u nekim EU zemljama i kako bi takva odluka uticala i na crnogorsku privredu.&nbsp;</p>
<p>Pitamo i koliko obrazovni sistem priprema mlade za strano tržište. Saznaćemo i da li postavljeni stubići na ulicama Glavnog grada rješavaju ili stvaraju saobraćajne gužve.</p>
<p>U novoj Srećnom danu, od devet do 11 sati, o slobodi, odgovornosti i ljudskoj prirodi govori<b> Aleksandar Nikolić</b> - reditelj i scenograf opere 'Don Đovani", koja će imati premijeru u Muzičkom centru.&nbsp;</p>
<p>"Neophodan" je nova pjesma i spot pjevačice <b>Anite Popović - Vučković</b>, koja će biti gošća Srećnog dana.&nbsp;</p>
<p>Bavimo se i izložbom fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke” umjetnice <b>Mine Suvačarov</b>.</p>

Budilnik na TV E: O zabrani prodaje snusa, pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju, pripremi mladih mladih za strano tržište...

<p>U Budilniku na Televiziji E pitamo - šta centralizacija obračuna plata znači za nastavnike?&nbsp;</p>
<p>Govorimo i o najavama za novi štrajk glađu pritvorenika u Zavodu za izdržavanje sankcija, ali i &nbsp;o ustavnosti zabrane rada nedjeljom. &nbsp;</p>
<p>Donosimo i priču o zapuštenom starom zatvoru Jusovača, te kakve probleme stvara ovaj zaboravljeni prostor?&nbsp;</p>
<p>S arhitektom razgovaramo o stambenim naseljima u Glavnom gradu koja se pretvaraju u toplotna ostrva. Pitamo da li je uzrok neplanska gradnja?&nbsp;</p>
<p>Povodom Svjetskog dana borbe protiv poremećaja u ishrani, donosimo savjete nutricioniste.</p>
<p>U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, govorimo o tome kako je muzika ogledalo društva i koliko je moćna kada je riječ o formiranju razmišljanja.&nbsp;</p>
<p>O tome će govoriti<b> Goran May Janković</b>, profesor klavira, pijanista i kompozitor.</p>
<p>Baletska trupa Allegro vas vodi u bajkoviti svijet koreobajke „Čarobni lokvanj“, a gošće Srećnog dana su koreografkinje <b>Viktorija Strugar</b> i <b>Ksenija Sinđić</b>.&nbsp;</p>
<p>U susret premijeri opere "Don Đovani" u Muzičkom centaru više detalja otkriva <b>Andreja Sokić</b>, rukovodilac sektora produkcije, a otkrijte i kako će izgledati jun u KIC-u Budo Tomović.</p>

Budilnik na TV E: O centralizaciji obračuna plata za nastavnike, novom štrajku u UIKS-u, neradnoj nedjelji...

<p>U Budilniku na Televiziji E pratimo nastavak suđenja bivšem glavnom specijalnom tužiocu <b>Milivoju Katniću</b>, njegovom zamjeniku <b>Saši Čađenoviću</b> i nekadašnjem pomoćniku direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala<b> Zoranu Lazoviću</b>.</p>
<p>Bavimo se Međunarodnim danom djeteta - analiziramo koliko se u Crnoj Gori poštuju prava djeteta i kako djetinjstvo izgleda u savremenom dobu.</p>
<p>Govorićemo i o novom platnom sistemu koji je uvela CBCG, pa pitamo da li će se smanjiti troškovi transakcija, ali i drugih usluga.</p>
<p>U Srećnom danu, od devet do 11 sati, jedna od naših tema je koliko vremena provodimo online i da li smo spremni da se odreknemo svog telefona. Ugostićemo pjevačicu Tijanu Bogićević sa kojom ćemo razgovarati o novoj pjesmi i spotu "Zovi me kada ti se plače", kao i o reakcijama publike.</p>
<p>Tema Srećnog dana je i CIM FORUM Kotor.&nbsp;</p>

Budilnik na TV E: Nastavak suđenja Katniću, Čađenoviću i Lazoviću, novi platni sistem CBCG, Međunarodni dan djeteta

<p>Vrhovni vođa Irana, ajatolah <b>Ali Hamenei</b>, koji je tokom više od tri decenije na vlasti uspijevao da uguši brojne unutrašnje prijetnje, sada se nalazi pred svojim najvećim izazovom do sada.</p>
<p>Njegov arhi-neprijatelj, Izrael, djeluje iranskim nebom i nemilosrdnom vazdušnom kampanjom uništava vojni vrh zemlje i njen nuklearni program. Izrael ide i korak dalje, prijeteći njegovom životu – izraelski ministar odbrane <b>Izrael Kac</b> izjavio je da Hamenei „ne može nastaviti da postoji“.</p>
<p>Ovaj 86-godišnji lider nalazi se pred izborom: može pojačati iransku odmazdu prema Izraelu i rizikovati još razornije izraelske napade, ili pokušati diplomatsko rješenje kojim bi van sukoba držao SAD – ali uz rizik da se odrekne nuklearnog programa koji godinama predstavlja srž iranske državne politike.</p>
<p>U video obraćanju u srijedu, Hamenei je nastupio prkosno, poručujući da „iranski narod nije onaj koji se predaje“ i upozorivši da bi eventualno uplitanje SAD moglo donijeti „nepopravljivu štetu za njih“.</p>
<h2><b>Ko je ajatolah Ali Hamenei?</b></h2>
<h3><b>Transformisao je Islamsku Republiku</b></h3>
<p>Kada je 1989. godine došao na čelo Irana, Hamenei se suočio sa velikim sumnjama u svoj autoritet kao nasljednik vođe Islamske revolucije, ajatolaha <b>Ruholaha Homeinija</b>. U to vrijeme nižerangirani klerik, Hamenei nije imao religijsko znanje ni harizmu svog prethodnika – nosio je debele naočare i imao spor način govora, daleko od Homeinijevog vatrenog stila.</p>
<p>Ipak, Hamenei vlada triput duže od pokojnog Homeinija i možda je čak i dublje oblikovao Islamsku Republiku.</p>
<p>Učvrstio je sistem vladavine „mula“, odnosno šiitskih vjerskih autoriteta. Time je u očima tvrdolinijaša postao neupitna figura – odmah ispod Boga. Istovremeno, Hamenei je od elitne Revolucionarne garde napravio ključnu silu i u vojsci i u unutrašnjoj politici.</p>
<p>Revolucionarna garda upravlja najelitnijim jedinicama i balističkim raketnim programom zemlje. Njeno međunarodno krilo, Kudska jedinica (Quds Force), sastavila je tzv. „Osovinu otpora“ – mrežu proiranskih saveznika od Jemena do Libana, što je Iranu godinama omogućavalo snažan regionalni uticaj. Hamenei je Gardi dao i odriješene ruke da razvije poslovnu mrežu koja joj je omogućila dominaciju iranskom ekonomijom.</p>
<p>Zauzvrat, Garda je postala njegova najodanija udarna snaga.</p>
<h3><b>Odbranio je vlast od unutrašnjih izazova</b></h3>
<p>Prvu veliku prijetnju Hameneijevoj moći predstavljalo je reformističko krilo koje je ubrzo po njegovom dolasku na vlast osvojilo većinu u parlamentu i predsjedništvo. Reformisti su tražili više ovlašćenja za izabrane zvaničnike – što je za tvrdolinijaše bilo neprihvatljivo jer je prijetilo temelju teokratije.</p>
<p>Hamenei je uspio da blokira reforme uz pomoć klerikalnog establišmenta. Neizabrana tijela pod kontrolom mula onemogućila su ključne reforme i zabranila reformističkim kandidatima da se kandiduju.</p>
<p>Revolucionarna garda i druge bezbjednosne službe brutalno su ugušile talase protesta koji su uslijedili. Masovne demonstracije izbile su 2009. zbog sumnji u izbornu krađu. Pod pritiskom sankcija, ekonomski protesti izbili su 2017. i 2019. godine. Novi masovni protesti buknuli su 2022, nakon smrti <b>Mahse Amini</b> u policijskom pritvoru, gdje je zadržana jer nije propisno nosila maramu.</p>
<p>Stotine su ubijene tokom gušenja protesta, a stotine drugih uhapšene – uz brojne izvještaje o mučenju i seksualnom zlostavljanju u zatvorima.</p>
<p>Ipak, svi ti protesti ukazali su na duboke pukotine u iranskom teokratskom sistemu i razotkrili široko rasprostranjeno nezadovoljstvo vladavinom klera, korupcijom i ekonomskom bijedom. Da bi umirile javnost, vlasti su povremeno popuštale u primjeni određenih socijalnih ograničenja.</p>
<h3><b>Pretvorio je Iran u regionalnu silu</b></h3>
<p>Kada je Hamenei preuzeo vlast, Iran je tek izlazio iz iscrpljujućeg rata s Irakom, opustošen i izolovan.</p>
<p>Tokom naredne tri decenije, Hamenei je pretvorio zemlju u odlučnog regionalnog aktera. Ključni trenutak bio je američko svrgavanje <b>Sadama Huseina</b> 2003, koje je šiitskim političarima i milicijama bliskim Iranu omogućilo da preuzmu vlast u Bagdadu.</p>
<p>Tako je Iran ojačao „Osovinu otpora“, čiji su stubovi postali sirijski režim <b>Bašara el Asada</b>, libanski Hezbolah, palestinski Hamas i jemenski pobunjenici Huti. Do 2015. ta mreža je dostigla vrhunac, a Iran se našao praktično na izraelskom pragu.</p>
<h3><b>Posljednje dvije godine donijele dramatičan preokret</b></h3>
<p>Napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. izazvao je žestoku izraelsku odmazdu po pojasu Gaze. Ali i potpuni zaokret izraelske strategije: umjesto da se samo brani, Izrael je krenuo u odlučno uništenje svih iranskih saveznika.</p>
<p>Hamas je teško pogođen, mada nije potpuno eliminisan, uprkos strašnim razaranjima Gaze.</p>
<p>Izrael je takođe privremeno neutralisao Hezbolah kroz višenedjeljna bombardovanja Libana i spektakularnu sabotažu pomoću miniranih uređaja – pejdžera i radio stanica. Najveći udarac Hezbolahu bio je pad Bašara el Asada u decembru, kada su sunitski pobunjenici osvojili Damask i svrgnuli ga s vlasti. Nova, antiranska i antihezbolahovska vlast sada upravlja Sirijom.</p>
<p>„Osovina otpora“ se trenutno nalazi u najnižoj tački od svog nastanka.</p>

Pod izraelskim napadima, vrhovni lider Irana suočen s teškim izborom

<p>Povezanost željezničke i putne infrastrukture Crne Gore sa susjednim državama je još suočena s nizom izazova, ocijenio je sekretar Odbora udruženja za saobraćaj Privredne komore (PKCG), <b>Aleksandar Mitrović</b> na Forumu Jadransko-jonske inicijative (AIC Forum) u Portorožu.</p>
<p>On je na panelu Putna infrastruktura i uska grla na granicama jadransko-jonske regije: izazovi i rješenja kazao da su izazovi fizička infrastruktura graničnih prelaza, nedovoljna usklađenost i koordinacija rada različitih inspekcijskih službi koje često djeluju bez jedinstvenih procedura i elektroničke razmjene podataka.</p>
<p>Prema njegovim riječima, regionalni mehanizmi poput Transportne zajednice /Transport Community Treaty/ igraju ključnu ulogu u podsticanju infrastrukturnog razvoja, regulatornog usklađivanja i jačanja institucionalnih kapaciteta zemalja Zapadnog Balkana. Kroz ovaj okvir, Crna Gora dobija podršku za usklađivanje s EU regulativom u području transporta, uključujući propise o sigurnosti, zaštiti okoline, interoperabilnosti i digitalizaciji.</p>
<p>- U tom cilju PKCG u partnerstvu sa nadležnim instutucijama razvija sistem elektronskog tovarnog lista, odnosno e-CMR. Na taj način će se digitalizacijom robnih dokumenata smanjiti troškovi privrede, smanjiti čekanja na graničnim prelazima, pojednostaviti procedure i otkloniti uska grla u prekograničnom prometu - naveo je Mitrović.</p>
<p>Na Forumu, na temu unapređenja putne i željezničke povezanosti u jadransko-jonskoj regiji kroz adresiranje prekograničnih izazova kroz institucionalni dijalog i uvide privrednih komora regiona učestvovao je i potpredsjednik <b>Pavle D. Radovanović</b>.</p>
<p>Ministarka saobraćaja, <b>Maja Vukićević</b>, učestvovala je na istom događaju u diskusiji na ministarskom panelu Unapređenje drumskog i željezničkog povezivanja u Jadransko-jonskom regionu, sa posebnim fokusom na regionalnu saradnju i evropske integracije kroz infrastrukturni razvoj.</p>
<p>Vukićević je, kako je saopšteno iz PKCG, naglasila ključnu ulogu Evropske unije u podršci infrastrukturnim projektima na Zapadnom Balkanu, posebno u Crnoj Gori, kroz mehanizme kao što su IPA fondovi i Investicioni okvir za Zapadni Balkan.</p>
<p>Ona je detaljno predstavila strateške projekte Crne Gore: završetak auto-puta Bar–Boljare kao ključnog teretnog koridora i izgradnju brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, koja će povezati Crnu Goru sa Hrvatskom i Albanijom.</p>
<p>Vukićević je posebnu pažnju posvetila reformi željezničkog sektora. Govoreći o regionalnoj saradnji, istakla je da Crna Gora intenzivno razvija infrastrukturne projekte sa Srbijom, Albanijom i Bosnom i Hercegovinom.</p>
<p>- Regionalna saradnja i infrastrukturna povezanost nijesu samo tehnička pitanja, to su strateški preduslovi za ekonomski rast, političku stabilnost i evropske integracije - poručila je Vukićević.</p>

Saobraćajna povezanost sa regionom suočena sa nizom izazova

<p>Ove subote Gusinje je domaćin drugog izdanja međunarodnog ultra maratona – Last one Alive. Organizator <b>Dino Mulamekic</b> kaže da je riječ o jedoj od najtežih asfaltnih trka.</p>
<p>– Last one Alive - Gusinje je ulična trka bez limita, formata 2,5 km, koje treba preći za 20 minuta. Nakon svakog završenog 20. minuta počinje novi krug i tako u nedogled dok zadnji takmičar ostane - koji je ujedno i pobjednik. Dakle, posljednji je pobjednik – objašnjava Mulamekić pravila takmičenja.&nbsp;</p>
<p>Trka počinje u 12 sati. Očekuje se učešće oko 100 učesnika iz Crne Gore, država regiona, iz Rusije i Ukrajine. Među njima su elitni trkači <b>Petar Radojković</b>, <b>Erol Pepić</b>, <b>Aleksandar Đurović</b>, <b>Aleksandar Štajfer</b>, <b>Milina Dimitrijević</b>, <b>Željko Milović</b>, <b>Miloš Vojvodić</b>, <b>Vladimir Grujić</b>, <b>Višnja Odri</b>...&nbsp;</p>
<p>Osim što će odmjeriti snagu, takmičari će, kaže Mulamekić, imati priliku da upoznaju njegov rodni grad - jedinstveno Gusinje.</p>
<p>– Trkom kroz grad promoviše se grad jedinstvene arhitekture, flore, sokaka... takođe i promocija sporta koji za naše najmlađe najviše znači. Start i cilj su u čaršiji, a čaršija je centar zbivanja. U Gusinju je arhitektura jedinstvena. Sve ulice vode u centar – čaršiju, a u njoj su kuće stare više od 150 godina. Pa će svi takmičari i mediji koji budu prenosili, kao i svi oni koji u subotu budu u Gusinju, imati priliku da na jedinstven način upoznaju grad. Trkaće se ulicama na nadmorskoj visini od 925 metara, a u okruženju su planine visoke 2.500 metara – navodi Mulamekić, inače strastveni planinar.</p>
<p>Takmičari će nositi majice oslikane detaljima iz grada - starih građevina, kula Rašića i Nekovića...&nbsp;</p>
<p>Zadovoljan je kako je završena prošlogodišnja prva Last one Alive trka.</p>
<p>– Prošle godine se trčalo preko 14 sati ulicama Gusinja, 110 kilometara je pretrčao pobjednik. Sve je prošlo veoma dobro, pa smo ove godine imali veću odgovornost. Zagrizli smo jače, planirali smo i nekoliko noviteta. Jedan je trka za djecu u lokalu. Najbolji će dobiti vaučer za sportsku opremu u nekoj od prodavnica– otkriva Mulamekić.&nbsp;</p>
<p>Zahvaljuje Opštini Gusinje i Turističkoj organizaciji Gusinje na podršci za organizovanje trke.&nbsp;</p>
<p>Nagrade za domaće takmičare iz Gusinja iznose po 200 eura, za muškarce i za žene, najbolji iz Crne Gore po 100 eura, a overall pobjednici po 600 eura.</p>
<p>– Svi će dobiti medalju za učešće, majice, prelijepe fotografije i uspomene koje ne blijede – poručuje Mulamekić.</p>

Sjutra drugo izdane međunarodnog ultramaratona: Last one Alive - Gusinje

<p>Opština Bar odobrila je sredstva za podršku mladim poljoprivrednicima, po osnovu Programa podrške za mlade u agrobiznisu koji ima za cilj njihovo osnaživanje i jačanje razvoja ruralnih krajeva kroz unapređenje znanja, vještina i ulaganja u poljoprivredne djelatnosti.</p>
<p>Iz Opštine je saopšteno da su na ime podrške za realizaciju biznis plana, sredstva u iznosu od 9,14 hiljada EUR dodijeljena <b>Jasminu Đuroviću</b> za unapređenje porodičnog gazdinstva kroz kupovinu mehanizacije i opreme za čuvanje proizvoda.</p>
<p>- Ova bespovratna namjenska sredstva dodijeljena su za finansiranje 100 odsto opravdanih troškova projekta navedenih u prijavi. Dinamiku realizacije podržanog biznis plana i kontrolu namjenskog korišćenja sredstava obavlja Sekretarijat za privredu, a podnosioc prijave kojem su dodijeljena sredstva podnose Komisiji izvještaj o realizaciji sa finansijskim izvještajima - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Lokalna uprava, kako su kazali, već godinama posvećeno radi na podsticanju razvoja poljoprivrede i stvaranja povoljnog ambijenta za ostanak i zaposlenje mladih u ruralnim područjima, razvoju njihovih gazdinstava i valorizaciji poljoprivrednih resursa sa kojima opština Bar raspolaže.</p>
<p>- Stoga je do sada plasirala više od 75 hiljada EUR bespovratne finansijske podrške samo za mlade poljoprivrednike, uz obezbjeđeno uvećanje tih sredstava u lokalnom budžetu - rekli su iz Opštine Bar.</p>
<p>Opština Bar, kako se zaključuje, u kontinuitetu dodjeljuje subvencije za razvoj poljoprivrede za oblasti maslinarstva, pčelarstva, ratarstva, povrtarstva, stočarstva, vinogradarstva i voćarstva u obimu od 50 odsto ukupnih ulaganja, ali i obezbjeđuje učešće barskih poljoprivrednih proizvođača na domaćim i međunarodnim sajmovima, kao još jedan dio podsticajnih mjera za podršku promociji barskih poljoprivrednih djelatnosti i dobara.</p>

Podrška mladima u agrobiznisu u Baru: Dodijeljena nova bespovratna sredstva

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: budilnik