<p>Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.</p>
<p>Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;</p>
<p>- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.</p>
<p>To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.</p>
<p>- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.</p>
<p>Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.</p>
<p>- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.</p>
<p>Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.</p>
<p>- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.</p>
<p>Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.</p>
<p>- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.</p>
<h2>Deficit 2020.</h2>
<p>Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.</p>
<p>- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.</p>
<p>Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.</p>
<p>- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.</p>
<p>To je, kaže, samo početak.</p>
<p>- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.</p>
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
<p>Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.</p>
<p>- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.</p>
<p>Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.</p>
<p>- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.</p>
<p>Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.</p>
<p>- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.</p>
<p>On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.</p>
<p>- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.</p>
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
<p>Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.</p>
<p>Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.</p>
<p>- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.</p>
<p>Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.</p>
<p>- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.</p>
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
<p>Ministar finansija <b>Novica Vuković</b> saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.</p>
<p>Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.</p>
<p>- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.</p>
<p>Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;</p>
<p>- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.</p>
<p>Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.</p>
<p>- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.</p>
<p>Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...</p>
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
<p>On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.</p>
<p>- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.</p>
<p>Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.</p>
<p>- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.</p>
<p>On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.</p>
<p>- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.</p>
<p>Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.</p>
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
<p>Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku <b>Milena Milović </b>kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.</p>
<p>- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.</p>
<p>Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.</p>
<p>- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.</p>
<p>Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;</p>
<p>To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.</p>
<p>Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.</p>
<p>Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

<p>Implementacijom programa ES2 i limitiranjem cijena u trgovinama stvorili smo pretpostavke da građani imaju na raspolaganju veće plate i penzije i niže cijene, čime se unapređuje njihova kupovna moć a čemu već svjedočimo kroz niže cijene preko 1.000 artikala u marketima, poručio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) <b>Branko Krvavac</b> povodom jučerašnjeg usvajanja set reformskih zakona.</p>
<p>Skupština Crne Gore usvojila je set reformskih zakona čime su se stvorili uslovi za implemantaciju programa “Evropa Sad 2” od 1. oktobra.&nbsp;</p>
<p>- Program omogućava veće zarade za sve zaposlene u Crnoj Gori, od čega najveći rast ostvaruju zaposleni sa minimalnom zaradom kojih ima najviše u strukturi zaposlenih u Crnoj Gori i to posebno u privatnom sektoru - naveo je Krvavac u saopštenju za medije.</p>
<p>Time se, kako je rekao, ne samo unapređuje njihov standard kroz veće zarade već i buduća penzija kroz veću penzionu osnovu i to, ističe, posebno onih zaposlenih koji su bili primorani da kod pojedinih neodgovornih poslodavaca dio zarade primaju “na ruke”.</p>
<p>- Zato je ovaj program važan ne samo sa aspekta većih radničkih prava već i sa aspekta borbe protiv “sive ekonomije” i nelojalne konkurencije. Zahvaljujući ovoj reformi koja dovodi do značajno veće prosječne zarade obezbijediće se i osjetno veće penzije za penzionere kroz redovno uskladjivanje penzija tri puta godišnje i punu stabilnost Fonda PIO - istakao je Krvavac.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sve reforme usmjerene su na povećanje životnog standarda građana na način koji je održiv za poslodavca i koji, kako tvrdi, unapređuje poslovni ambijent, konkurentnost privrede i otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>- Implementacijom programa ES2 i limitiranjem cijena u trgovinama stvorili smo pretpostavke da građani imaju na raspolaganju veće plate i penzije i niže cijene, čime se unapređuje njihova kupovna moć a čemu već svjedočimo kroz niže cijene preko 1.000 artikala u marketima. Umjesto dnevne politike, neka naša politička utakmica bude zasnovana na programima kojima se unapređuje životni standard i jača naša ekonomija kako bi Crna Gora 2028. bila članica EU što je cilj svih nas. Rezultati govore - zaključio je Krvavac.</p>

Portal ETV

Krvavac: Građanima na raspolaganju veća primanja i niže cijene

<p>„Iako Čamgoz nije današnja tema, o ponudi jedne Spajićeve ministarke, njegovog bliskog krvnog srodnika i šefa kabineta uskoro ćemo govoriti“, javno je sinoć obećao bivši minstar pravde <b>Andrej Milović</b>, polemišući sa kabinetom premijera <b>Milojka Spajića</b> povodom (ne)izručenja turskog državljanina <b>Binali Čamgoza </b>kojeg potražuje vlast iz Ankare.</p>
<p>Prema informacijama Portala ETV, Milović je u stvari govorio o planovima koje su, u internim razgovorima, iznosili ministarka <b>Maida Gorčević</b> i šef Spajićevog kabineta <b>Branko Krvavac</b>.</p>
<p>Izvori bliski Spajiću tvrde da je Gorčević isticala potrebu da Crna Gora mirno razriješi ,,pitanje Čamgoza“ u razgovorima sa Turskom, kako bi ta država investirala u crnogorske razvojne projekte.</p>
<p>Za razliku od Gorčević, šef premijerovog kabineta Branko Krvavac je bio mnogo konkretniji. Izvori Portala ETV ističu da je, prije dva mjeseca i pred osam svjedoka, Krvavac zagovarao da se Čamgoz, kojeg Anakara optužuje za krivična djela, bez mnogo dileme izruči Turskoj, nezavisno od informacija da bi turskom državljaninu mogao da bude ugrožen i život.</p>
<p>Prema izvoru Portala ETV, svjedoka razgovora u vladi, Krvavac je smatrao da je za Crnu Goru od izuzetnog značaja da Turska investira u put Pljevlja - Metaljka - Goražde, o kojem se već duže razgovara, ali bez investiranja. Taj put je bio jedan od zahtjeva i vrha Bošnjačke stranke, kako bi se poboljšala komunikacija između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Prema saznanjima Portala ETV, Krvavac je ocijenio da Crna Gora ne treba da ulazi u bilo kakav nesporazum sa Turskom koja je voljna da ulaže u prostor Balkana, pa i Crne Gore.</p>

Je li Krvavac zagovarao izručenje Čamgoza da bi Turska finansirala put Pljevlja - Metaljka - Goražde?

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina.<br/>
 <br/>
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.</p>
<p>U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.</p>
<p>I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.</p>
<p>Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.</p>
<p>Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.</p>
<p>Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.</p>

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

<p>Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo 27 dana zbog ubistva brata i sestre u okolini Bijelog Polja, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Užicu određen je pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ali i zbog uznemirenja javnosti.</p>
<p>On je juče uhapšen tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja.</p>
<p>Balijagiću je isprva određeno zadržavanje do 48 sati zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je pronađeno pored njega u trenutku hapšenja.</p>
<p>- Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Užicu, 22. novembra .2024. godine donio je rešenje o određivanju pritvora prema osumnjičenom B.A., državljaninu Crne Gore, koji može trajati najduže 30 dana - navodi se u saopštenju Višeg suda u Užicu.</p>
<p>Crna Gora danas je tražila od Srbije njegovo izručenje.</p>

Viši sud u Užicu odredio Balijagiću pritvor do 30 dana

<p>Premijer Milojko Spajić ima problem sa funkcionisanjem parlamentarne većine, pa potvrdu svog legitimiteta kroz platformu Barometar 26 traži od opozicije, ne bi li politički preživio naredni period, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;Miloš Đuričković iz Evropskog saveza.</p>
<p>Premijer Crne Gore Milojko Spajić je pozvao sve da se okupe oko platforme Barometar, koju je predstavio kako bi Crna Gora za dvije godine zatvorila 30 poglavlja i što prije ušla u Evropsku uniju.&nbsp;</p>
<p>- Treba otići malo unazad, pogledati neke prethodne događaje i onda ćemo zaključiti šta je svrha Barometra, koji &nbsp;je predložio premijer Spajić. Prije svega, to je potvrda da je koalicioni sporazum o formiranju tadašnje parlamentarne većine, koji su potpisali u susret formiranju 44.Vlade, mrtvo slovo na papiru. Dakle, ta većina koja se tada okupila, navodno oko evropskog puta Crne Gore, oko stavljanja tih identitetskih pitanja po strani, očigledno da taj papir više ne važi i potrebno je donijeti neki novi dokument, koji bi Spajiću dao dalji legitimitet da vlada i da sprovodi svoju agendu - rekao je Đuričković.</p>
<p>Jedan značajan dio 44.Vlade, podsjeća, on, ne želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji, i učiniće sve što je u njihovoj moći da uspore ili zaustave taj put.&nbsp;</p>
<p>- Podsjetio bih građane na sve stvari se događale za proteklih godinu i po dana, to je Rezolucija o Srebrenici, to je, ako se sjećamo, poništavanje odluke o priznanju Kosova od strane opštine Zeta, odlazak predstavnika vlasti na proslavu neustavnog dana Republike Srpske, isticanje trobojke u kabinetu predsjednika Skupštine, posjeta Milorada Dodika predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, zahtjev za srpski jezik postane službeni jezik, zahtjev za promjenu Zakona o državljanstvu, izjava Marka Kovačevića da sa Crnogorcima treba postupati kao sa Turcima, glasanje o prijemu Kosova u savjetu Evrope, ponašanje rukovodioca Narodne biblioteke Radosav Ljumović, izjava poslanika PES-a o autohtonosti drugih poslanika, izjava ministra Krapovića o odnosima sa Hrvatskom i njegov sukob sa ministrom odbrane Hrvatske, incident vezan za naziv bazena u Kotoru, bojkot hrvatskih vaterpolo klubova da gostuju u Kotoru - navodi Đuričković.</p>
<p>Podsjeća i da su Milan Knežević i Andrija Mandić proglašeni za persone non grate u Hrvatskoj, ali I na izjave predstavnika vlasti o vraćanju kapele na Lovćenu, što, kako dodaje, potenciraju kao jedan od primarnih ciljeva, uz Zakon o državljanstvu.&nbsp;</p>
<p>- Zatim Dario Vranješ i njegovo organizovanje proslave Dana Srbije u Pljevljima i sve one uvrede koje smo imali prilike da slušamo od strane Aleksandra Vučića na račun države Crne Gore i njenih zvaničnika, pa i one zadnje koje smo imali prilike da čujemo, a to je za izborne procese u Budvi, to jest da će on da riješi izbore u Budvi - podsjetio je on.</p>
<p>Kada se pogleda, kako kaže, ovaj spisak, koji je zapravo samo mali dio onoga što se dešavalo, ali i kada se ima u vidu ogroman broj incidenata koji se dešavaju onda se postavlja pitanje kome se premijer Milojko Spajić obraća.&nbsp;</p>
<p>- Da li je to uopšte pošteno da se on obraća opoziciji, koja nijedno identitetsko pitanje nije branila, već je branila samo one stavke koje su zapisane u Ustavu. Ne treba nama nijedan Barometar da bi mi definisali na koji način i kako ćemo da pričamo o identitetu ove države i građana Crne Gore. Oni su zapisani mnogo davno u Ustavu, i ono na čemu je opozicija insistirala u proteklom periodu su stvari poštovanja Ustava, a naše reakcije su upravo bile samo prouzrokovane rušenjem temelja ove države, rušenjem koncepta građanske države, stoga nama Barometar nije potreban. Znamo ko smo, znamo koja je naša država, koji je naš identitet, nama Barometar nije potreban da bi to branili - naglasio je Đuričković.</p>
<p>Jedna od uloga Barometra je, smatra on, da se stavi flaster na usta građanima Crne Gore i svima onima koji žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji, te da se stavi flaster na usta i svim Crnogorcima, da moraju da ćute i trpe sva, kako je kazao, nepočinstva dijela parlamentarne većine.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je na otvorene probleme sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, i vjeruje da će ti problemi će svake godine eskalirati.</p>
<p>- Opet ćemo mi &nbsp;imati taj 9. januar, opet ćemo imati Mandića, Kneževića i jedan značajan dio Vlade Milojka Spajića, koji će na taj dan da barjači i da odstupa od onoga što je vanjska politika Crne Gore. Imaćemo opet i Dan sjećanja na Srebrenicu, i sve druge datume koji će potvrditi da ova većina ne može da funkcioniše i da ona nije dobronamjerna kad je riječ o Crnoj Gori. Tu je i pitanje Kosova, nije tu samo problem Demokratski front, nego je problem ponašanja samih poslanika &nbsp;Pokreta Evropa sad. Sjetićemo se glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope, nijesu samo tamo negativno glasali predstavnici Demokratskog fronta, nego su upravo glasali predstavnici Pokreta Evropa sad, koji su bili suzdržani, u tom sistemu glasanja uzdržanost maltene znači i neku vrstu protivljenja, prije nego prihvatanja neke odluke - kazao je Đuričković.</p>
<p>Kada se sve, kako je dodao, sagleda kako je Milojko Spajić i njegova Vlada, jedine odnose koje su uspjeli u nekoj mjeri da izgrade sa susjedima, to su oni sa Republikom Srbijom, a to su,smatra Đuričković, podanički odnosi, u kojem je crnogorska strana ta koja uvijek treba da zanemaruje svoje interese, koja treba uvijek da prećuti sve otrovne strelice koje stižu iz Beograda.</p>
<p>Platforma Barometar je jedan krajnje neozbiljan dokument, poručuje on. Ona, kako kaže, služi kao zamjena za, propali koalicioni sporazum I pokušaj vraćanja legitimiteta premijeru.</p>
<p>- Evropski savez potencira da treba da se proevropske stranke, ili subjekti u Crnoj Gori okupe. Stvarno imamo šansu da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju u jednom kratkom periodu, ali da bi to uradili moramo da okupimo i oformimo parlamentarnu većinu koja će biti sastavljena, ne od svega i svačega, nego koja će biti sastavljena od proevropskih partija, koje su iskreno posvećene evropskom putu Crne Gore. Ako to uspijemo da uradimo, onda imamo izgledne šanse da te procese maksimalno ubrzamo. Da bi to uradili, legitimno je da, prije svega, organizujemo prijevremene parlamentarne izbore, jer očigledno je da jedan dio političkih subjekata, uključujući i politički subjekat premijera, nema više legitimitet da upravlja Crnom Gorom - zaključio je Đuričković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Đuričković: Barometar je Spajićev pokušaj da politički preživi

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: branko-krvavac