Vladina Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države održala je konstitutivnu sjednicu, sa koje je poručeno da će do kraja 2025. godine ovakvi ugovori biti smanjeni za najmanje 20 odsto, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;Komisija je utvrdila standardizovanu formu za dostavljanje zahtjeva za angažovanje po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojih će isti biti razmatrani.
&nbsp;- Sve potrošačke jedinice obavezane su da, uz zahtjev, Komisiji dostave i saglasnost Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima- ističe se u saopštenju.
&nbsp;Zaključak Komisije je da nijedna potrošačka jedinica neće dobiti sredstva iz budžeta, ako ne ispoštuje propisanu proceduru, a saglasnost i odobrenje Komisije odnosiće se na period od tri mjeseca.
&nbsp;- Na taj način obezbijedićemo kontinuirano praćanje angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Ovo je prvi korak ka sveobuhvatnoj optimizaciji i racionalizaciji javne uprave- &nbsp;saopštio je predsjednik Komisije Branko Krvavac.
&nbsp;Komisija je konstatovala da budžetski korisnici nijesu dostavili potpune podatke o postojećem broju ugovora o djelu i ugovora o povremenim i privremenim poslovima, pa im je ostavljen rok do 7. marta 2025. godine da to učine.
&nbsp;- Slijedi analiza svih postojećih ugovora i zahtjeva za novim, a ono što je već sada jasno je da u javnoj upravi ubuduće neće biti zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija o odobrenim budžetskim sredstvima, kao i bez odobrenja Komisije- rekao je Krvavac.
&nbsp;Komisija će već u martu ove godine imati podatke o tome koliko je smanjenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u odnosu na decembar 2024. godine, što je referentni mjesec za postupanje, kao i o tome koliko je smanjenje budžetske potrošnje po ovom osnovu.
&nbsp;- Cilj rada Komisije je uspostavljanje mehanizma za redovno praćenje ukupnog broja angažovanih po ugovorima o djelu i ugovorima o obavljanju privremenih i povremenih poslova i njihove opravdanosti, kako bi se u krajnjem smanjile zloupotrebe, kao i izdvajanje budžetskih sredstava po ovom osnovu- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krvavac: Za svako angažovanje po ugovorima o djelu biće potrebna saglasnot Ministarstva finansija i odobrenje Komisije

-Šef kabineta premijera Branko Krvavac nije podnio ostavku - saopštili su jutros iz Vlade, demantujući tako sinoćnju informaciju Portala ETV.&nbsp;
U kratkom objavi iz Vlade se navodi da je u pitanju dezinformacija, dodajući da je ,,Krvavac na jučerašnjoj sjednici Vlade preuzeo obavezu predsjedavanja Komisijom za analizu i praćenje ugovora o djelu čiji je zadatak optmizacija i unapređenje efikasnosti u javnoj upravi“.
Isti izvor Portala ETV, koji je sinoć prenio informaciju da je Krvavac podnio ostavku, tvrdi da je premijer Milojko Spajić nakon višesatnog razgovora ipak ubijedio šefa kabineta da promijeni odluku.&nbsp;
U cilju potvrđivanja te informacije, funkcioner PES-a je dostavio i screenshot poruke koja je proslijeđena rukovodstvu stranke, koju objavljujemo, uz ,,zamračenje“ dijela kojim se otkriva identitet.
Upravo zbog ranijih slučajeva nesporazuma u vrhu PES-a, Portal ETV sinoć je objavio da premijer Spajić intenzivno pokušava da nagovori Krvavca na promjenu odluke, napominjući da je šef kabineta premijera i ranije imao dileme i najave povlačenja sa funkcije.&nbsp;
Informacija o namjeri Branka Krvavca da se povuče provjerena je iz dva izvora, jednog iz vrha PES-a, dok je kasnije potvrda stigla iz izvršne vlasti.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbranko-krvavac-podnio-ostavku-u-vladi-i-u-pes-u-spajic-pokusava-da-ga-nagovara-da-je-povuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Spajić ipak ubijedio Krvavca, postoje dokazi o nuđenju ostavke

Povodom navoda koji su se pojavili sinoć u određenim medijima da je šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac podnio ostavku obavještavamo javnost da je riječ o neistinama, saopšteno je jutros iz Kabineta premijera.
Portal ETV objavio je sinoć da je šef kabineta Milojka Spajića podnio ostavku i da je tu informaciju proslijedio i Predsjedništvu Pokreta Evropa sad, ali je molio da, prije objave javnosti, „pripreme teren“.&nbsp;
Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp;
- Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbranko-krvavac-podnio-ostavku-u-vladi-i-u-pes-u-spajic-pokusava-da-ga-nagovara-da-je-povuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Kabineta premijera Spajića, jutros su naveli da imajući u vidu da je vijest objavljena bez prethodne provjere u izvršnoj vlasti, najljubaznije mole medije da vode računa o vjerodostojnosti izvora kako bi spriječili širenje lažnih vijesti i dezinformacija.&nbsp;
- Posebno ukoliko za cilj imaju objektivno i istinito izvještavanje javnosti. Ukazujemo na činjenicu da je šef Kabineta juče, na 67. sjednici Vlade, preuzeo i obavezu predsjedavanja Komisijom za analizu i praćenje ugovora o djelu čiji je zadatak optmizacija i unapređenje efikasnosti u javnoj upravi – zaključuje se u reagovanju Kabineta premijera Spajića.

Kabinet premijera demantovao da je Krvavac podnio ostavku

Šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac podnio je danas premijeru Moilojku Spajiću ostavku, saznaje Portal ETV iz vrha izvršne vlasti.&nbsp; Prema istom izvoru, Krvavac je informaciju o vlastitom povlačenju proslijedio i Predsjedništvu PES-a, ali je molio da, prije objave javnosti, ,,pripreme teren“.&nbsp; Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp; - Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp; <blockquote>- To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="Krvavac i Spajić"> <figcaption>KOJI SU MOTIVI OSTAVKE: Krvavac i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Za sada nijesu poznati motivi ovog poteza. Prema jednoj verziji, postoji uzročno posljedična veza između neuspjeha pregovora u Budvi i pritiska na nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, koji se odvijao, između ostalog, i preko sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića.&nbsp; Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.&nbsp; Prema navodima više izvora Portala ETV iz Budve, na Jovanovića su pritiskali iz dva pravca. Osim popa Backovića, na Jovanovića i ljude iz koalicije ,,Budva, naš grad“, značajan pritisak i kroz lične i porodične prijetnje... Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0" data-rendition-name="original" width="496" height="401" loading="lazy" alt="KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića"> <figcaption>KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  No, Jovanović je istrajao u odbrani vlastitog stava, a Backović je, nakon paljenja automobila, odlučiio da se povuče, a užu porodicu je iz nekog razloga hitno prebacio u Srbiju. &nbsp; Sve su to, kažu upućeni izvori, bili posredni razlozi da Krvavac odluči da ,,digne sidro“: danas popodne je pismenu ostavku podnio lično na sto premijera Milojka Spajića. - To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati. Nakon toga se njih dvojica pomire. To se dešavalo tri puta tokom posljednjih dvanaest mjeseci – kaže za portal ETV funkcioner PES-a.&nbsp; Isti izvor kazao je da su se noćas sastali Milojko Spajić i Branko Krvavac i da je premijer tražio da šef kabineta povuče ostavku. No, Kvavac je, ističu ljudi iz Vlade Crne Gore, ostao pri stavu da se ostavka ne povlači.&nbsp;

Branko Krvavac podnio ostavku u Vladi i u PES-u, Milojko Spajić uporno pokušava da ga nagovori da je povuče!

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović upitala je zašto šef kabineta premijera Milojka Spajića - Branko Krvavc ima obezbjeđenje - ako već Uprava policije govori da nema dovoljno policajaca.
Ona je to pitala u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
- Uprava policije saopštava da nema dovoljno policajaca, a zašto onda ima obezbjedjenje šef kabineta premijera gospodin Krvavac i po kojem osnovu? - navela je Aranitović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1875118652640608341%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1875118652640608341%7Ctwgr%5Ead14ae978d08547e1312bc0f54e39b9f03a7dd44%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: Zašto i po kojem osnovu Krvavac ima obezbjeđenje - ako policija kaže da nema dovoljno službenika?

Iza najave predsjednika države Jakova Milatovića, da će narednih dana javnost obavijestiti o koracima koje će preduzeti “povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost”, krije se namjera čelnika koalicije „Za bolju Podgoricu“ da &nbsp;podnesu krivične prijave za zloupotrebu položaja protiv premijera Milojka Spajića i šefa njegovog kabineta Branka Krvavca.&nbsp; Dvojica čelnika Vlade Crne Gore osmislili su i vodili akciju, zakonski vrlo upitnog, imenovanja turističkog radnika Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>OPERACIJA: „SMJENA I IMENOVANJE“</h2> Prema informacijama Portala ETV, tokom posljednjih dvadesetak dana čelnici PES-a sve su se više pribojavali scenarija u kojem bi, postizbornom kombinatorikom vezanom za formiranje vlasti u Podgorici, mogli doći u nezgodnu situaciju: da ako žele vlast u Glavnom gradu, moraju prihvatiti imenovanje Dejana Vukšića za budućeg čelnika ANB-a, kao kompenzaciju za „pristanak“ koalicije „Za bolju Podgoricu“. Zato je smišljena „blic krig“ operacija: izbor novog čelnika Agencije, vršioca dužnosti direktora, što kalkulacije o direktoru ANB-a odgađaju makar na šest mjeseci koliko traje v.d. mandat. Zasluge za izbor novog čelnika ANB-a idu na ime Branka Krvavca – Budvanin Ivica Janović mu je jedan od najbliskijih priajtelja, njih dvojica su se i okumili prije nekoliko godina.&nbsp; Više izvora naše redakcije istaklo je da predsjednik Jakov Milatović nije učestvovao u bilo kakvim pregovorima o mogućem dolasku Dejana Vukšića na čelo ANB-a.&nbsp; Za razliku od njega, savjetnik za bezbjednost Vukšić nije se trudio da odbaci – u razgovorima sa ljudima iz okruženja Andrije Mandića, ali i sa nekim čelnicima BIA koji rade na teritoriji Crne Gore, poput Marka Parezanovića – „da mu nije mrska“ ideja o povratku na poziciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kako su raspolagali tim informacijama, Spajić i Krvavac su morali da reaguju hitro, kako bi obezbijedili kontrolu nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost. I, kako pokazuju podaci, u toj žurbi nijesu mnogo marili o zakonitosti izbora vršioca dužnosti direktora ANB-a...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021248_c5dc9d13e0719021f945a3922f9e791edf589a3e05811c98fdad69736836642b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216021248_c5dc9d13e0719021f945a3922f9e791edf589a3e05811c98fdad69736836642b" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore "> <figcaption>TAJNI SUSRET U JAVNOJ INSTITUCIJI: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MILIĆEVA OSTAVKA I JANOVIĆEVA „INAUGURACIJA“</h2> Iz nekog jako bitnog, a za sada nepoznatog razloga, bilo je od izuzetne važnosti da sve bude okončano najkasnije do kraja protekle sedmice.&nbsp; Zato je u četvrtak 12. decembra, dok je ručao sa kolegama iz obavještajnog sektora koji rade pri ambasadama zapadnih država, Boris Bato Milić dobio telefonski poziv koji nije mogao da odbije – od premijera Milojka Spajića. Prekinuo je ručak, izvinio se zapadnim kolegama, i hitro pošao na razgovor u zgradu Vlade Crne Gore.&nbsp; Negdje oko 16 sati Spajić je mirno, ali odlučno, saopštio Miliću da više neće biti prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost, iako mu je do kraja mandata ostalo čak tri i po godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021248_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216021248_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>OSTAVKA JE REZULTAT DOGOVORA: Boris Milić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Premijer je objasnio Miliću da postoji dvostruka politička motivacija za radikalan rez na čelu Agencije: opasnost Vukšićevog povratka, ali i potreba PES-a da pojača vlastiti rejting, postavljanjem partijski lojalnog čovjeka u sam vrh krovne bezbjednosne organizacije kao što je ANB. &nbsp; Nekoliko sati nakon razgovora Spajića i Milića u zgradi u Karađorđevoj 2, kada se već duboko zašlo u decembarsku noć, mediji su obaviješteni o „svojevoljnoj“ ostavci direktora ANB-a, a saopštenjem Vlade Crne Gore u javnost je plasirana vijest da je za vršioca dužnosti imenovan Ivica Janović, Budvanin, nekadašnji stanovnik Tivta.&nbsp; <h2>PROVJERA IVICE JANOVIĆA: „ZAKON NIJE SVETO PISMO“</h2> Kada je sredinom oktobra Branko Krvavac zatražio da ljudi iz ANB-a u Kotoru obave bezbjednosne provjere za njegovog bliskog prijatelja i kuma Ivicu Janovića, niko iz vrha Agencije za nacionalnu bezbjednost nije mogao da nasluti &nbsp;da će čovjek bez dana iskustva u bezbjednosnom sektoru biti, četrdesetak dana kasnije, postavljen za prvog čovjeka Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021252_afdd892f8733def534783ebbc95ed579e95d5da29ac31225607bb427438778a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216021252_afdd892f8733def534783ebbc95ed579e95d5da29ac31225607bb427438778a1" data-rendition-name="original" width="1274" height="1027" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>MNOGO TAJNI: Ivica Janović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <blockquote>Prema informacijama Portala ETV, Janović nema VII 1 stepen visokog obrazovanja, već diplomu trogodišnje Više pomorske škole u Kotoru. Istovremeno, Janović ne zadovoljava ni druge zakonom propisane kriterijume - nema položen državni ispit, niti je radio pet godina u bezbjednosnom sektoru. Istovremeno, nema jedan dan radnog staža u državnoj upravi!</blockquote> Tada je Krvavac od Milića tražio da se sprovede hitna bezbjednosna provjera za Janovića radi raspoređivanja na - funkciju savjetnika direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Ispostavilo se da Janoviću nije namijenjen taj položaj. Ili da tada još nije bilo ideje da će zasjesti u fotelju direktora ANB-a.&nbsp; Kako god, sve se brzo odvijalo: dan nakon „svojevoljne“ ostavke, u prostorijama ANB-a u Bulevaru revolucije obavljena je u petak 13. decembra primopredaja dužnosi između Milića i Janovića.&nbsp; Dan kasnije, u subotu 14. decembra, Janović je održao prvi kolegijum ANB-a, na kojem je trebalo da se smisle odgovori na neugodna pitanja koja bi mogla da budu postavljena nakon parlamentarne kontrole koja je planirana za danas. &nbsp; A pitanja, onih neprijatnih, može biti sijaset. Jer, ostalo je nejasno kako je Janović prošao bezbjednosnu provjeru za rad u Agenciji za nacionalnu bezbjednost kada je, prostim pregledom javno dostupnih podataka, jasno da je suvlasnik kompanije „Gvardija“, zajedno sa Matom Boškovićem, čovjekom koji se vodi kao bezbjednosno intersantno lice (BIL) koji se sumnjiči da je pripadnik škaljarskog klana i koji je svojevremeno, 2017. godine, u policijskoj akciji „Boka“ temeljno pretresan kao potencijalni član škaljarskog klana.&nbsp; Ključni problem za premijera Spajića i šefa njegovog kabineta Krvavca, nakon imenovanja Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, biće obrazlaganje zakonitosti imenovanja. Prema informacijama Portala ETV, Janović nema VII 1 stepen visokog obrazovanja već diplomu trogodišnje Više pomorske škole u Kotoru, što nije dovoljan uslov po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima da obavlja funkciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Janović ne zadovoljava ni druge zakonom propisane kriterijume - nema položen državni ispit, niti je radio pet godina u bezbjednosnom sektoru. Istovremeno, Janović nema jedan dan radnog staža u državnoj upravi!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021256_cc3749a5db79719d066857f024cea7ba9c8d861d6e016ace51b342ffac0c4d10.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241216021256_cc3749a5db79719d066857f024cea7ba9c8d861d6e016ace51b342ffac0c4d10" data-rendition-name="original" width="1024" height="689" loading="lazy" alt="Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI POLITIČARA ŽELJNIH MOĆI: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, prema izvorima Portala ETV, Janović je donedavno imao dva državljanstva, crnogorsko i hrvatsko, kojeg se odrekao kada mu je Krvavac obećao novi posao u ANB-u.&nbsp; Svi ti elementi ukazuju na nezakonitost imenovanja Ivice Janovića na mjesto vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i da će Spajić i Krvavac morati – u slučaju prijave – da pronađu pravno valjana obrazloženja.&nbsp; Koje nije lako pronaći, pa se zato i ponovo postavlja pitanje: osim učvršćivanja veze sa Demokratama Alekse Bečića, zašto su, sa kojim motivima, ili po čijem nalogu, odradili akciju promocije Janovića, koja im može nanijeti mnogo političke štete, otvoriti istragu o zloupotrebi službenog položaja, ali i oslabiti pozicije kod zapadnih partnera Crne Gore.&nbsp; Pitanje je i kakve će biti reakcije ljudi iz vrha PES. Zato su se u subotu u jednom restoranu u „Siti kvartu“ sastali na ručku Milojko Spajić, njegov ujak Sreten Kankaraš i poslanik PES-a Miodrag Mišo Laković. Očito da su Spajić i njegova ekipa prinuđeni da pokušaju na različite načine &nbsp;da naprave „kontrolu štete“. Djeluje da je objava „transfera“ Zorana Brđanina sa pozicije direktora Uprave policije na savjetničko mjesto u vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost jedan od tih pokušaja.&nbsp; Samo, nije poznato – hoće li to zaista biti od pomoći?&nbsp;

Spajiću i Krvavcu prijete krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja zbog imenovanja Janovića na poziciju čelnika ANB-a

Aktuelni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Bato Milić više neće biti prvi čovjek ANB-a, a na njegovo mjesto bi, prema informacijama Portala ETV, Vlada Milojka Spajića trebalo da postavi Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212231220_1526ff2c3a0bf241a8e889638db76baccee0691035d34467804af22fcec0f275.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212231220_1526ff2c3a0bf241a8e889638db76baccee0691035d34467804af22fcec0f275" data-rendition-name="original" width="1274" height="1600" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>VEZE SA KRVAVCEM KAO PREPORUKA: Ivica Janović, vršilac dužnosti direktora ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je danas obavio razgovor sa Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp; Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212231240_beeff699b5b684133b778ecbed76ab2ba30c366a4ce24d68233d52da7a85930e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241212231240_beeff699b5b684133b778ecbed76ab2ba30c366a4ce24d68233d52da7a85930e" data-rendition-name="original" width="863" height="726" loading="lazy" alt="Tekst ostavke Borisa Milića"> <figcaption>,,DOBROVOLJNI" ODLAZAK: Tekst ostavke Borisa Milića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Za Miličevog nasljednika određen je Ivica Janović, inače brat od strica Tonćija Janovića, poslanika i funkcionera Pokreta Evropa sad.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Ivica Janović nije do sada bio, makar zvanično, involviran u bezbjednosni sektor već se bavi turizmom i drži apartmane ,,L Palace“ u Budvi i vlasnik kompanije ,,La Botega company".&nbsp; Njegova supruga Zvezdana Janović je član UO Morsko dobro.&nbsp; -Za funkciju čelnika ANB preporučilo ga je prijateljstvo sa Brankom Krvavcem – kaže izvor naše redakcije.&nbsp; Prema Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, član 25, direktora ANB-a imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Potom prijedlog za imenovanje direktora Agencije, Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore radi davanja mišljenja.&nbsp; Direktor se imenuje na period od pet godina i može biti ponovo imenovan, a ne smije biti član političke stranke ni politički djelovati. &nbsp; Milić je 8. oktobra 2022. postavljen za vršioca dužnosti (v.d.) šefa ANB, a potom je u maju 2023. godine dobio pun mandat na čelu tajne službe. Izvori iz ANB-a kazali su Portalu ETRV da je već večeras počelo ,,veliko spremanje dokumentacije“ u zgradi Agencije, što znači da je Milić prihvatio ponudu da bude premješten. Prema raspoloživim informacijama, Milić je i želio da napusti mjesto prvog čovjeka ANB-a, da ne bi snosio odgovornost za brojne propuste koji su se dešavali, a prevashodno za potpuno prepuštanje ANB-a agenturi srpske BIA.&nbsp; U slučaju prestanka funkcije direktoru ANB-a prije isteka vremena na koje je imenovan, Vlada može imenovati vršioca dužnosti najduže na period od šest mjeseci. &nbsp;

Milić smijenjen iako je formalno podnio ostavku, na njegovo mjesto dolazi Ivica Janović, prijatelj Branka Krvavca

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kaže da je šef kabineta premijera Branko Krvavac, koji je član predsjedništva PES-a, pisao zakon o RTCG i unaprijed znao koga će Savjet RTCG naimenovati te definisao kriterijume u zakonu shodno kandidatu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1864794109384232974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1864794109384232974%7Ctwgr%5Ea01308abe2e1f76edcdcbfc454fca10931caff69%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne želi Krvavac samo obezbjedjenje i blinkere na automobilu već i partijsku kontrolu RTCG-a. Evropski - napisao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Klikovac: Krvavac želi partijsku kontrolu RTCG-a

Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;
- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.
To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.
- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.
Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.
- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.
Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.
- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.
Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.
- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.
<h2>Deficit 2020.</h2>
Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.
- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.
Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.
- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.
To je, kaže, samo početak.
- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.
- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.
Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.
- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.
Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.
- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.
On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.
- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;
To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.
Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Anja Ivanović

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

Implementacijom programa ES2 i limitiranjem cijena u trgovinama stvorili smo pretpostavke da građani imaju na raspolaganju veće plate i penzije i niže cijene, čime se unapređuje njihova kupovna moć a čemu već svjedočimo kroz niže cijene preko 1.000 artikala u marketima, poručio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac povodom jučerašnjeg usvajanja set reformskih zakona.
Skupština Crne Gore usvojila je set reformskih zakona čime su se stvorili uslovi za implemantaciju programa “Evropa Sad 2” od 1. oktobra.&nbsp;
- Program omogućava veće zarade za sve zaposlene u Crnoj Gori, od čega najveći rast ostvaruju zaposleni sa minimalnom zaradom kojih ima najviše u strukturi zaposlenih u Crnoj Gori i to posebno u privatnom sektoru - naveo je Krvavac u saopštenju za medije.
Time se, kako je rekao, ne samo unapređuje njihov standard kroz veće zarade već i buduća penzija kroz veću penzionu osnovu i to, ističe, posebno onih zaposlenih koji su bili primorani da kod pojedinih neodgovornih poslodavaca dio zarade primaju “na ruke”.
- Zato je ovaj program važan ne samo sa aspekta većih radničkih prava već i sa aspekta borbe protiv “sive ekonomije” i nelojalne konkurencije. Zahvaljujući ovoj reformi koja dovodi do značajno veće prosječne zarade obezbijediće se i osjetno veće penzije za penzionere kroz redovno uskladjivanje penzija tri puta godišnje i punu stabilnost Fonda PIO - istakao je Krvavac.
Prema njegovim riječima, sve reforme usmjerene su na povećanje životnog standarda građana na način koji je održiv za poslodavca i koji, kako tvrdi, unapređuje poslovni ambijent, konkurentnost privrede i otvaranje novih radnih mjesta.
- Implementacijom programa ES2 i limitiranjem cijena u trgovinama stvorili smo pretpostavke da građani imaju na raspolaganju veće plate i penzije i niže cijene, čime se unapređuje njihova kupovna moć a čemu već svjedočimo kroz niže cijene preko 1.000 artikala u marketima. Umjesto dnevne politike, neka naša politička utakmica bude zasnovana na programima kojima se unapređuje životni standard i jača naša ekonomija kako bi Crna Gora 2028. bila članica EU što je cilj svih nas. Rezultati govore - zaključio je Krvavac.

Krvavac: Građanima na raspolaganju veća primanja i niže cijene

U saobraćajnom udesu koji se u 23:06 sati dogodio u blizini mosta Milenium u Podgorici ima povrijeđenih, saopšteno je Portalu ETV iz Operatvno komunikacionog centra.
Prema trenutno dostupnim informacijama u incidentu su učestvovala dva vozila, a na lice mjesta su odmah upućeni Hitna pomoć, spasioci i službenici policije.

Udes kod mosta Milenijum u Podgorici, ima povrijeđenih

Dan obnove crnogorske nezavisnosti, svakako je jedan od najznačajnih datuma u modernoj istoriji Crne Gore, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić objavljujući fotografiju zgrade Skupštine opštine Budva, čiji je predsjednik, obasjanu crvenom bojom.
- Neka ovaj datum posluži svim građankama i građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU. Iako naša država prolazi kroz period teških iskušenja, siguran sam da zajednički možemo prevazići sve probleme i razlike istakao je - Odžić.&nbsp;
Moramo, napominje, raditi na tome da svaki građanin bude ponosan na ovaj datum, jer ovaj datum mora da nas spaja a nikako dijeli, jer nemamo rezernu domovinu bez obzira koje nacije i vjere bili.
- Crna Gora nam je svima zajednički dom, bedem pred osvajačima, kišobran u nevremenu, putokaz u beznađu, zato je svi zajednički čuvajmo i poštujmo. Drage Budvanke i Budvani, građani Crne Gore, &nbsp;neka nam je srećan Dan nezavisnosti Crne Gore - poručio je Odžić.&nbsp;

Odžić: Neka 21. maj posluži svim građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU

Više od 80 urednika iz vodećih evropskih medija potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenje zakona u Mađarskoj koji ima za cilj ograničavanje stranog finansiranja medija i organizacija za ljudska prava, što kritičari vide kao pokušaj gušenja kritike vlasti.
Predlog zakona, koji je prošle sedmice podnijela nacionalistička stranka Fides premijera Viktora Orbana, predviđa izradu liste subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva i mogućnost da im se ograniči rad, ili da budu ugašeni, ako vlast ocijeni da predstavljaju prijetnju Mađarskoj i njenoj kulturi.
Zakon je naišao na široku kritiku mađarskih medija, istraživačkih centara i organizacija za ljudska prava, koji tvrde da je njegova prava svrha ugušiti političko neslaganje. Na ulicama su održani protesti.
Potpisnici peticije, objavljene danas, naveli su da Fidesz usvaja "iste autoritarne taktike kakve viđamo" u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija je 2012. godine usvojila zakon koji omogućava vlastima da strane nevladine organizacije koje se bave političkom aktivnošću označe kao strane agente.
U peticiji se ističe da je opstanak slobodne štampe i domaće mađarsko, ali i šire evropsko pitanje, „posebno u regionu u kojem sve veći broj populističkih lidera preuzima Orbánove metode“.
Peticiju su potpisala 84 glavna urednika iz medija poput britanskog Guardiana, francuskog Libérationa, poljskog Gazeta Wyborcza, austrijskog ORF-a, slovačkog SME-a i češkog Hospodářské noviny...
Urednici su pozvali svoje vlade i institucije Evropske unije da djeluju kako bi spriječile usvajanje zakona, navodeći da je on u suprotnosti i sa ugovorima EU i sa Poveljom o osnovnim pravima.
Mađarski poslanici glasaće za zakon sredinom juna. Očekuje se njegovo usvajanje, s obzirom na to da Fidesz ima apsolutnu većinu u parlamentu.
Orban, koji je na vlasti od 2010. godine, obećao je u martu da će se obračunati sa stranim finansiranjem nezavisnih medija i opozicionih lidera – potez koji kritičari ocjenjuju kao pokušaj učvršćivanja pozicije pred izbore zakazane za 2026. godinu, koji bi mogli biti neizvjesni.

Evropski urednici potpisali peticiju protiv poteza Mađarske usmjerenog na strane organizacije

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković optužila je večeras predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića da je povezan sa strukturama organizovanog kriminala i da opstruira rad Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
- Vi ste jedan od aktivnih pomagača struktura organizovanog kriminala iz najmračnijeg perioda. Trebalo bi da budete predmet istrage Uprave policije. Nemoguće je da mi iz MANS-a znamo kad dolaze brodovi s kokainom, a vi na čelu Odsjeka za droge ne znate jeste li 300 grama zaplijenili – kazala je Ćalović-Marković večeras na sjedmici Odbora.
Ona tvrdi da se Laković politički angažovao isključivo da bi opstruirao reforme u sektoru bezbjednosti, posebno proces vetinga u policiji.
- Vi ste posljednji koji bi trebalo da ima pristup operativnim podacima Uprave policije - kazala je ona.
Laković je odbacio te navode kao dio kampanje koju Ćalović-Marković vodi protiv njega, naglašavajući da se politički angažovao na poziv premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića.
- Vi se na laičkom niovu bavite operativnim radom. Vama bih mogao da predajem - kad je u pitanju operativni rad. Vi tražite operativne podatke - svi podaci su ostali u Upravi policije i sve može da se vidi. Vaše manipulacije su promašene. Nećete uspjeti u onome što ste naumili - kazao je Laković.

Oštre optužbe na relaciji Čalović-Marković - Laković

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: branko-krvavac