Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor će se baviti neradnom nedjeljom, realizacijom projekta auto-puta, koncesijom za Aerodrome...

Poslanik i funkcioner Evropskog saveza, Boris Mugoša, pružio je javnu podršku bivšoj generalnoj direktorici Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjani Pajković.
Mugoša je, u objavi na društvenoj mreži Instagram, poručio da je Pajković, sa kojom je, kako je naveo, imao izuzetno kvalitetnu profesionalnu saradnju, izložena ozbiljnim pokušajima diskreditacije i gruboj zloupotrebi prava na privatnost.
– Pozivam nadležne institucije da hitno reaguju, kako bi se poslala jasna poruka da je kršenje privatnosti nedopustivo i zakonom kažnjivo – naveo je Mugoša.
On je istakao da je zaštita privatnosti i dostojanstva pojedinca, posebno u situacijama javnog linča i targetiranja, osnovna obaveza države i institucija sistema.

1250x600

1084x550

Mugoša: Pajković izložena ozbiljnoj diskreditaciji i zloupotrebi privatnosti

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je vladajuću većinu zbog, kako je ocijenio, dvostrukih aršina prema aktuelnim blokadama saobraćajnica u Podgorici.
Mugoša je na mreži X podsjetio da je ista ta većina, ne tako davno, pokušavala da kroz, kako navodi, antievropske predloge zakona ograniči i uguši pravo na javna okupljanja.
- Tada su im smetale blokade puta Podgorica–Cetinje jer su, po njima, ugrožavale turističku sezonu i ‘sve i svašta’. Danas, kada su u pitanju aktuelne blokade, kod njih vlada licemjerni tajac - poručio je Mugoša.
On smatra da se na ovaj način ogoljava politički odnos vlasti prema građanskim pravima, koji se, kako navodi, mijenja u zavisnosti od toga ko organizuje proteste i kome oni politički odgovaraju.

Mugoša: Vladajuća većina licemjerna prema blokadama saobraćajnica - htjeli da ih zabrane, sad im ne smetaju

Nelikvidnost privrednih subjekata jedan je od najozbiljnijih izazova naše ekonomije, poručio je Boris Mugoša, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2300 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je više nego dupliran i uvećan za gotovo 820 miliona eura- kazao je Mugoša.
Ističe da miikro i mala preduzeća koja čine 93% privrede, šestu godinu zaredom posluju sa gubitkom.
- Već duže vrijeme predlažem konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti privrednih subjekata. Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskalitefa; zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi; primijeniti institut multilateralne kompenzacije odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata; bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike; kontrolisati rokove izmirenja novčanih obaveza u cilju eliminisanja prakse “besplatnog kreditiranja” pojedinih privrednih aktera od dobavljača i podrške privrednim subjektima koji su pred gašenjem usljed problema naplate potraživanja nastalih metodom prisiljavanja na nerazumno duge rokove plaćanja- poručio je Mugoša.
Crnogorskoj ekonomiji je, kako navodi, nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati neophodne strukturne reforme koje će doprinijeti njenoj diversifikaciji, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.

Mugoša: Nelikvidnost privrednih subjekata jedan od najozbiljnijih izazova naše ekonomije

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik SD-a, Boris Mugoša je ukazao da je prijedlog budžeta za sljedeću godinu nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od devet odsto budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80 odsto rashodne strane mandatorni troškovi.
Mugoša navodi da da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko 3 odsto) ako želimo da što prije dostignemo prosječni standard EU zemalja.
Takođe, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju. Mugoša u tom smislu navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.
On dalje ističe da opredijeljena sredstva nisu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI.
Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2% izvornih prihoda budžeta.
Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.
Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.
Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti. Neophodno je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Budžet za 2026. potrošački, a ne razvojni

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša predložio je na jučerašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela smanjenje PDV-a na usluge smještaja turizmu sa 15 na 11 odsto i da ta mjera važi godinu dana, kako bi se vidjeli njeni efekti na cijene smještaja, promet odnosno broj noćenja i sl.
Mugoša podsjeća da je krajem prošle godine, bez adekvatne analize, povećana stopa PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto (povećanje 113 odsto) što je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjilo ionako ranjivu konkurentnost naše destinacije zbog niza infrastruktirnih problema i doprinijelo usporavanju rasta turizma. 
- Prema ocjenama relevantnih institucija navedeno povećanje stope PDV-a je uticalo na pogoršanje indeksa poslovnog ambijenta u sektoru turizma koji je na najnižem nivou od kad se vrše procjene uključujući čak i COVID 2020. godinu - podsjetio je Mugoša.
On ukazuje da je stopa PDV-a od 15 odsto treća najveća u Evropi a znatno veća od stope PDV-a na smještaj u destinacijama koje su konkurenti našoj državu.
Mugoša ističe da se smanjenjem stope očekuje korekcija cijena smještaja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno više novca u budžetu države, smanjenje sive ekonomije i dr.
- Zbog toga sam i predložio da navedena korekcija stope PDV-a važi godinu dana, kako bi se realno sagledali efekti ove mjere - zaključuje Mugoša.

Mugoša predložio smanjenje PDV-a na smještaj u turizmu sa 15 na 11 odsto

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Crna Gora i Azerbejdžan njeguju veoma dobre i prijateljske odnose, pri čemu postoji značajan prostor za intenziviranje turističkog prometa između dvije zemlje, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i azerbejdžanski ambasador u Podgorici, Kamil Hasijev.
Oni su na sastanku razgovarali o mogućnostima jačanja bilateralne saradnje u oblasti turizma.
Kordić je informisala Hasijeva da je tokom prethodne godine zabilježen rast broja turista iz Azerbejdžana 54 odsto koji su ostvarili i 68 odsto više noćenja, što potvrđuje rastuće interesovanje za Crnu Goru kao turističku destinaciju.
Ona je podsjetila da je na Investicionom forumu u Bakuu razgovarala sa ministrima turizma i ekonomije Azerbejdžana, te predstavnicima privrede i potencijalnim investitorima. Azerbejdžan u Crnoj Gori već ima značajne investicije, vrijedne preko 800 miliona EUR.&nbsp;
Imajući u vidu investicione potencijale i dosadašnju uspješnu saradnju, vjerujemo da će se investicioni ciklus nastaviti.

Značajan prostor za intenzivirajne turističkog prometa sa Azerbejdžanom

Operativno interesantno lice A.P.(46) iz Ulcinja uhapšen je zbog napada na policijske službenike, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, sproveli su juče pojačane aktivnosti usmjerene na kontrolu operativno interesantnih lica, sprečavanje zloupotrebe i distribucije opojnih droga, kao i preventivno djelovanje radi povećanja nivoa bezbjednosti građana.&nbsp;
Ulcinjaninu je oduzeto vozilo visoke klase.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj izvršili su kontrolu vozila marke „Bentley“, holandskih registarskih oznaka, kao i kontrolu vozača, operativno interesantnog lica A.P. (46) iz Ulcinja. A.P. je sankcionisan zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, dok je vozilo isključeno iz saobraćaja i privremeno oduzeto radi daljih provjera.
- Sprovodeći aktivnosti na sprečavanju zloupotrebe i distribucije opojnih droga, policijski službenici su, shodno naredbi nadležnog suda, izvršili pretres stana koji koristi operativno interesantno lice M.S. (31) iz Ulcinja, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, iz oblasti zloupotrebe droga i imovinskih delikata. Tom prilikom pronađena je marihuana, koju je M.S. pokušao da odbaci, nakon čega je fizički napao policijske službenike, koji su zadobili lake tjelesne povrede, što je konstatovano ljekarskim izvještajem - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, M.S. je, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, dok je protiv njega, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Ulcinj: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog napada na policijske službenike, od drugog OIL oduzeto vozilo visoke klase

Američki milijarder Ilon Mask često na svom profilu na društvenoj mreži X, koja je u njegovom vlasništvu, kritikuje evropske države zbog „masovnih migracija“, a sada mu je stigao i odgovor premijera Španije Pedra Sančeza.
Mask je na mreži X podijelio objavu u kojoj je oštro kritikovao Španiju zbog odluke da 500.000 migranata dobije legalni status.
Sančez je ubrzo odgovorio na Maskovu objavu i tom prilikom podsjetio na njegov dugogodišnji san o kojem često govori u javnosti.
- Mars može čekati, ali humanost ne može - kratko je napisao Sančez u odgovoru koji je ubrzo postao viralan.
Vrijedi istaći da je Sančez jedan od rijetkih evropskih lidera koji je stao uz migrante, uprkos čestim napadima drugih političara koji se identifikuju s radikalnom desnicom.
Čak su i neki lideri stranaka koje pripadaju političkoj ljevici promijenili stav prema migracijama pod pritiskom javnosti, ali je Sančez ostao pri svojim uvjerenjima, što potvrđuje i ovaj potez.
S druge strane, Mask na svom profilu često kritikuje stanje u evropskim državama, a većinu problema na Starom kontinentu povezuje s migrantima.

Premijer Španije odgovorio Masku na kritike zbog davanja papira migrantima: Mars može čekati, humanost ne može

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tradicionalno je organizovala učešće crnogorskih privrednika na Međunarodnom sajmu poljoprivrede Agro Belgrade 2026, koji se održava u Beogradu u periodu od 29. do 31. januara 2026. godine.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju. na zajedničkom štandu crnogorski proizvođači se predstavljaju sa raznovrsnom ponudom domaćih proizvoda koji privlače veliko interesovanje posjetilaca.
Crnogorske privrednike na štandu je posjetio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zajednički nastup crnogorskih privrednika na sajmu AGRO BELGRADE 2026 Vladimir Joković koji je ukazao na značaj učešća na ovakvim sajmovima.&nbsp;
- Sajmovi su nešto što je potrebno poljoprivrednim proizvođačima kako bi pokazali svoje proizvode, proširili proizvodnju, te kako bi u razgovorima sa ostalim proizvođačima dobili neka nova saznanja i razmijenili iskustva. Crna Gora bi trebala ući u EU 2028. godine, te oni koji imaju ambiciju, snagu i potencijal da mogu više da proizvode treba da djeluju globalno. Mi imamo izuzetno kvalitetne proizvođače koji su u Crnoj Gori već brend, ali moraju početi djelovati i globalno kako bi snagom tog brenda postigli mnogo veću cijenu, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila neuporedivo isplativija nego što je sada. Moramo više proizvoditi, ukrupnjavati imanja, te makar za početak krenuti od regionalnog tržišta - ispričao je ministar Joković.
Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš istakla je da je važno što se sajam fokusira na sektor voća, povrća i vinogradarstva.&nbsp;
- Crna Gora ima namjeru da sektor voćarstva i povrtlarstva jako dobro razvija u narednom periodu upravo zato što smo mesni i mljekarski sektor već razvili koristeći sredstva IPARD-a, te se sa tim proizvodima u značajnoj mjeri i nalazimo na tržištu regiona. Sada nam je cilj da se što bolje razvije sektor voća i povrća zato što imamo značajnih površina koje još nisu iskorištene. Sektor je počeo da se razvija posljednjih godina zato što smo koristili sredstva IPARD-a – pretpristupne pomoći EU, te svjedočimo razvijanju proizvodnje džemova, sokova, vina. Na ovom sajmu ima oko 500 izlagača, te je dovoljno da vidite kako to drugi rade da biste dobili viziju kako da svoju proizvodnju unaprijedite - navela je Rmuš i napomenula je da se na crnogorskom štandu većinom predstavljaju mali proizvođači kojima preporučuje da rade premium proizvode.
Veliku pažnju na sajmu, kako se dodaje, privukli su pršuti i drugi crnogorski delikatesi iz ponude kompanije Meat Group.&nbsp;
- Nama su sajmovi izuzetno značajni zbog poznanstava i mnogo kontakata. Od ranije imamo zaista lijepo iskustvo. Dopada nam se organizacija, dostupni su nam organizatori za sve što nam je potrebno, tako da smo zadovoljni. U sklopu našeg štanda imamo dio za degustaciju, te se trudimo da osiguramo da ljudi probaju, da se uvjere u kvalitet i samim tim da nas kontaktiraju radi dalje saradnje - saopštila je Marija Dramlić ispred Meat Group.
Svoje premium organske džemove na crnogorskom štandu predstavila je Fabienne Mikulić, Francuskinja koja već pet godina živi u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo je tradicionalni recept koji u Francuskoj dobijamo od majke ili bake. Receptura je francuska, ali je voće iz Crne Gore. Pravim džemove od kajsije, breskve, ruzmarina, đumbira. Imam između 50 i 100 vrsta džemova - ispričala je Mikulić.
Željko Macanović iz sela Glibaća kod Pljevalja na Agro Belgrade sajmu se predstavio sa žitaricama – heljda, spelta, raž, ječam, ovas, kao i brašnom kojeg od njih proizvodi.&nbsp;
- Ovo mi je već četvrti sajam u Beogradu. Najbitnije mi je da vidim ko šta radi, gdje mogu prodati proizvode ili gdje mogu nešto nabaviti. Trudim se da sačuvan našu tradicionalnu proizvodnju i stara autohtona sjemena. Ne koristim hibridna sjemena, već čuvam naše stare autohtone sorte - ispričao je Macanović.
Već četvrti put na Agro Belgrade sajmu učestvuje i proizvođač rakije Trnovača, Vidoslav Krvavac.
- Svaka čašica naše rakije sadrži priču o domaćinu, kulturi, tradiciji i podneblju odakle dolazi. Ja sam u svom selu Trnovica pokrenuo i etno turizam gdje i proizvodim svoju rakiju. Imanje posjećuju turisti iz različitih krajeva svijeta. Za četiri godine imao sam posjetioce iz 18 zemalja svijeta. Rakija Trnovača je već širom svijeta prepoznatljiva - naveo je Krvavac.

Tag: boris-mugosa