Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Partijsko piljarenje oko članova Savjeta &nbsp;Centralne banke. Biće zanimljivo na plenumu da javnosti predstavimo “kompetencije” pojedinih kandidata, kao i trgovinu funkcijama koja je bila u pozadini svega ovoga, poručio je poslanik SD-a Boris Mugoša na mreži X povodom današnjeg izbora članova Savjeta CBCG.
- Meritokratija sahranjena po ko zna koji put. Nažalost, svjesno se ignorišu i preporuke Evropske komisije- kazao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1996177982335918285%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996177982335918285%7Ctwgr%5E2cf6eb68bf7fa3ecaa7970307a3451070066dbda%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Meritokratija ponovo sahranjena, trgovina funkcijama u pozadini svega

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine da zatvorimo sva poglavlja, ali sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, uz ovakvu dinamiku biće znatno teže - zaključio je Mugoša.

1084x550

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
Tema dana: Kozački trag u Crnoj Gori
- Više državno tužilaštvo odredilo zadržavanje Danku Saviću, osumnjičenom za učešće u ruskim oružanim formacijama i protivzakonito sticanje velike imovinske koristi. Akcija „Lugansk“ otkrila kod njega značajne količine oružja, eksploziva i dokumentacije povezane sa kozačkim strukturama
Gost emisije 24 sata je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Govorićemo o razlozima njegove ostavke u Odboru za zdravstvo, krizi u sistemu obilježenoj smrtnim slučajevima i nestašicama ljekova, ali i o ekonomskoj politici koja se, uprkos rastu zaduženja i potrošnje, oslanja na inflaciju dok građani teško žive, kao i o novom neuspjehu u izboru sudija Ustavnog suda koji dodatno dovodi u pitanje nezavisnost institucija. &nbsp;
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

1250x600

Informativna emisija 24 sata: Gost Boris Mugoša

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša saopštio je da je sinoćnje glasanje u Skupštini o izboru sudija Ustavnog suda ogolilo političku realnost u kojoj, kako kaže, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić „upravlja skupštinskom većinom“.
Mugoša tvrdi da je „namjerno promijenjen redoslijed glasanja“ kako bi se, kako navodi, rezultat prilagodio interesima Mandića.
– Namjerno je promijenjen redosljed glasanja o kandidatima za Ustavni sud, kako bi rezultat bio onakav kakav Mandiću odgovara. PES-u i predsjedniku Crne Gore ostalo je da i dalje slijepo vjeruju njemu – poručio je Mugoša na mreži Iks.
On je ocijenio da je još jednom postalo jasno ko zaista kontroliše političke procese unutar vladajuće većine.

Mugoša: Mandić ponovo pokazao da vodi većinu

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje pauzirao je današnje konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova" zbog zahtjeva opozicije da na ovu sjednicu dođe bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Predsjednik ovog skupštinskog Odbora Dražen Petrić je nakon pauze od pola sata obavijestio da danas daju pauzu, a da će o nastavku sjednice biti obaviješteni.
To čine, kako je naveo, jer žele da čuvaju dobre odnosu u odboru na čijem je čelu a koji su, kako konstatuje, uvijek bili zaista korektni.
Iz Skupštine Crne Gore su ranije u najavi naveli da će umjesto dosadašnjeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuka Kadića sjednici prisustvovati vršilac dužnosti direktora ove institucije Aleksandar Ružić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je da misli da je Kadiću mjesto tu i ukoliko nema što da se krije, onda treba da se čuju svi akteri koji su bili odgovorni za finansijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore.
- Predlažem da napravimo pauzu i da vide kada mogu obezbijediti prisustvo Kadića i onda potpuno argumentovano da čujemo o svemu i potom donesemo zaključke, koji ne mogu biti potpuni bez njegove argumentacije - naveo je Eraković.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se Kadić prije nekoliko dana obratio Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje da prisustvuje sjednici kao stručno lice.
- To je bilo u petak. Da znam niste ga ni obavijestili da ne može da dođe. Napravili ste presedan da ne dozvolite prisustvo zainteresovanoj osobi - naveo je Mugoša obraćajući se Petriću.
Smatra da je zahtjev Erakovića potpuno opravdan.
Petrić je odgovorio da će dati pauzu, te da se sjednica ranije nije mogla održati zbog službenih obaveza ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
- Što se tiče Kadića, u pojedinim njegovim javnim nastupima vidim da se obračunava i sa mnom, govoreći da smo Šimun i ja iz Pokreta Evropa sad i da se štitimo. Način na koji smo zakazali sjednicu govori suprotno. Ne donosim odluke arbitrarno i bez argumenata, vodeći se Poslovnikom Skupštine Crne Gore ko može da prisustvuje u dijelu stručnih i naučnih radnika koji mogu biti angažovani kao konsultanti - Kadić se sam pozvao i govorio o svojoj stručnosti, a Poslovnik je jasan da jedino Odbor može da angažuje stručno lice. Ne radi se o stručnom angažmanu, nego se radi o političkom funkcioneru koji je smijenjen i koji želi da koristi Odbor da bi svoju smjenu iznio kao da je neko nešto protiv njega uradio - rekao je Petrić.
Smatra da Odbor mora štititi svoj integritet.
Mugoša mu je odgovorio da mu je žao što je Petrić doveden u ovu situaciju.
- Ako vam se obratio neko ko je više decenija u zdravstvenom sistemu, mislim da je korektno da mu se obratite pisanim putem zbog čega ne može. Niste ga obavijestili, nego danas polemišete s ovom osobom koja nije ovdje - naveo je Mugoša i ponovio da Petrić pravi presedan.
Petrić je odgovorio da se nije bavio stručnošću Kadića, te da se radi o bivšem funkcioneru koji je tražio prisustvo kao bivši direktor zdravstvene ustanove, koji je istakao svoje stručno znanje.
- Ako se napravi takav presedan, onda bi se mogao bilo ko javiti i kazati da bi on/ona mogao dati doprinos - naveo je Petrić.
Eraković je dodao da je jedini način da saznaju potpunu istinu jeste da sjednici prisustvuje Kadić.
Petrić je potom dao pauzu, a u kratkom nastavku sjednicu kazao je da će javnost o novom datumu za konsultativno saslušanje biti naknadno obaviještena.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCEPf5NlQbZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bez konsultativnog saslušanja danas o finansijskoj situaciji u zdravstvenom sektoru, opozicija tražila da dođe Kadić

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Najmanje 37 ljudi nastradalo je u poplavama izazvanim obilnim padavinama u marokanskom priobalnom gradu Safi, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo unutrašnjih poslova.
Posljednje je saopšteno da je nastradala 21 osoba.
Safi, udaljen oko 300 kilometara južno od Rabata, pogođen je obilnim padavinama koje su pokrenule bujice blatnjave vode u veoma kratkom vremenskom roku.
Vlasti su saopštile da je bujica tokom noći poplavila oko 70 kuća i radnji, a odnijela oko desetak vozila. Ministarstvo unutrašnjih poslova je izvijestilo da je 14 ljudi hospitalizovano.
Lokalni mediji su izvijestili da su škole najavile da neće raditi tri dana. Kiše su izazvale poplave i štetu i na drugim mjestima u Maroku, uključujući grad Tetouan na sjeveru i planinski grad Tinghir.
Safi, grad na atlantskoj obali Maroka, važan je centar za ribarstvo i rudarstvo u zemlji. Ove industrije zapošljavaju hiljade ljudi koji se bave ribolovom, rudarenjem i preradom sirovina za izvoz. Grad sa više od 300.000 stanovnika ima i velike fabrike za preradu fosfata.
Vremenski uslovi u Maroku su sve nepredvidljivji zbog klimatskih promjena.
Sjeverna Afrika se već nekoliko godina suočava sa sušama, što je učvrstilo zemljište, čineći planine, pustinje i ravnice podložnijim poplavama.

Najmanje 37 ljudi nastradalo u poplavama u Maroku

Evropski lideri su nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim saopštili da je Evropa spremna predvoditi multinacionalne snage kako bi se postigao mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije.
Lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i osam drugih evropskih zemalja rekli su da bi trupe iz "koalicije voljnih" uz podršku SAD-a mogle "pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, osiguranju ukrajinskog neba i podršci sigurnijim morima, uključujući i djelovanje unutar Ukrajine".
Ovaj prijedlog je dio novog paketa sigurnosnih garancija, koje je podržala Bijela kuća, a koje bi mogle označiti napredak u postizanju mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva, rekli su američki i evropski lideri.
Ali su dodali da i dalje postoje značajne razlike oko budućeg statusa ukrajinskih teritorija koje je okupirala Rusija.
Prema prijedlogu, Ukrajina bi imala podršku Zapada za održavanje vojske od 800.000 vojnika, SAD bi predvodile "mehanizam za praćenje i verifikaciju prekida vatre" kako bi pružile rano upozorenje na svaki budući napad.
Evropske zemlje bi takođe potpisale "pravno obavezujuću obavezu, podložnu nacionalnim procedurama, da će poduzeti mjere za vraćanje mira i sigurnosti u slučaju budućeg oružanog napada".
Evropa bi takođe podržala pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.
SAD su predstavile novi paket na razgovorima u Berlinu. Američki zvaničnici su rekli da vjeruju da će Rusija prihvatiti sigurnosne garancije predstavljene na razgovorima, što bi označilo značajno ublažavanje zahtjeva Kremlja za ograničenjem veličine ukrajinske vojske i protivljenje djelovanju trupa iz zemalja NATO-a u Ukrajini.
Američki zvaničnici odbili su dati konkretne detalje o tome šta bi taj sigurnosni paket uključivao i ko bi branio Ukrajinu ako Rusija nastavi invaziju nakon što bude postignut mirovni sporazum.
Potvrdili su da SAD neće rasporediti snage na terenu u Ukrajini.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak da vjeruje da su dvije strane najbliže pravom mirovnom procesu od početka ruske invazije velikih razmjera 2022. godine.
- Ono što su SAD ovdje u Berlinu stavile na stol u smislu pravnih i materijalnih garancija je zaista značajno - rekao je Merc tokom zajedničke konferencije za novinare sa Zelenskim.
Ukrajinski predsjednik je rekao da pozdravlja produktivne razgovore, dok je glavni mirovni pregovarač Kijeva pozdravio pravi napredak u drugoj rundi pregovora u Berlinu.
Sigurnosne garancije smatraju se ključnim faktorom potencijalnog mirovnog sporazuma.
Zelenski je opisao razgovore s američkom stranom kao teške, ali je rekao da su napredovali. Rekao je da Rusija koristi svoje neumoljive napade kao polugu u pregovorima i napomenuo da nijedna elektrana u Ukrajini nije pošteđena napada.

Zelenskom u Berlinu predstavljen novi paket garancija, čeka se reakcija Rusije

Crnogorski bokser Matija Roganović je izborio plasman u finale Evropskog prvenstva za juniore u Njemačkoj.
Slavio je izuzetno teškom i dramatičnom polufinalu protiv reprezentativca Ukrajine Dmitra Kasianenka, kojeg je savladao odlukom sudija 3:2. Rival članu BK Nikšić u borbi za zlato u kategoriji do 80 kilograma biće Gruzijac Aleksandre Baladze.
Duel u gradiću Kinbaum je od samog početka bio izuzetno zahtjevan, a Roganović je već u prvoj rundi pokazao veliku borbenost i tehničku zrelost. Ipak, sudijska odluka izazvala je nevjericu u crnogorskom taboru - svih pet sudija bodovalo je prvu rundu u korist Ukrajinca (5:0), iako su treneri i stručni štab bili ubijeđeni da je Matija bio bolji rival.
U drugoj rundi stručni štab crnogorske reprezentacije je promijenio taktiku - Roganović je dodatno pojačao ritam i ponovo nametnuo svoju borbu. Iako je i u ovom dijelu meča bio osjetno bolji, sudijska odluka bila je tijesna - 3:2 u korist Roganovića.
Svjestan da nema prostora za kalkulacije, Roganović je u trećoj rundi krenuo na sve ili ništa. U jednoj silovitoj razmjeni udaraca snažno je pogodio rivala, pa je sudija u ringu morao, brojanjem da odmori Ukrajinca.
Taj nokdaun je u potpunosti prelomilo meč. Jedan od sudija tu rundu je bodovao sa dva razlike (10:8) za crnogorskog reprezentativca, što se na kraju pokazalo kao presudno za konačnu pobjedu i plasman u finale.
- Ovo je ogromna pobjeda za Matiju i za crnogorski boks. Pokazao je karakter, hladnu glavu i vrhunsku borbenost u momentima kada nije bilo lako - rekao je selektor Nikola Ružić.
A Nikola Raičević je zaustavljen u polufinalu, pa je morao da se zadovolji bronzom. Bolji od Raičevića je bio Irac Kristijan Jubani, koji je sasvim zasluženo slavio jednoglasnom odlukom sudija.
- Nikola je pokazao izuzetnu borbenost i kvalitet tokom cijelog turnira. U polufinalu je imao protivnika koji je u ovom trenutku bio brži i konkretniji, ali bronzana medalja je ogroman rezultat. Uz to, Nikola je ulazna godina juniora, što nam daje još veći osjećaj zadovoljstva. Ovo je dokaz da smo na pravom putu - istakao je Ružić.

Roganović u finalu, Raičević na kraju bronzani

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Tag: boris-mugosa