Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, saopštio je da poslanici većine nijesu prihvatili niti jedan njihov amandman na rebalans na budžet.
- Nijesu prihvatili da se 15 odsto od devet miliona za službena putovanja i reprezentacije funkcionera usmjeri na materijalno obezbjeđenje porodice (najsiromašnije građane koji primaju mizerne mjesečne iznose MOP-a)- kazao je Mugoša.
Navodi i da poslanici većine nijesu prihvatili da se smanje sa 46 na 44 miliona eura konsultanske usluga kako bi se više novca usmjerilo za unapređenje konkurentnosti preduzetnika, mikro i malog biznisa.&nbsp;
- Nijesu prihvatili da se smanji budžetski iznos novca za ugovore o djelu koji je na 16,8 miliona eura, kako bi se milion eura od toga preusmjerilo za besplatan prevoz i užinu za djecu iz socijalno ugroženih kategorija- kazao je Mugoša.
Dodaje i da nijesu prihvatili da se smanje advokatske usluge koje su planirane na 9,5 miliona eura kako bi milion eura bio usmjeren Zavodu za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Podsjetimo, Skupština je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Poslanici većine nijesu prihvatili niti jedan naš amandman na rebalans budžeta

Nakon UN-a stiže i potvrda Savjeta Evrope da ne treba usvajati izmjene zakona o javnim okupljanjima.
Šef poslaničkog kluba SD-a Boris Mugoša i predstavnik Evropskog saveza pozvao je poslanike većine da ne glasaju za predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima.&nbsp;
- Sve ono što sam većini govorio kad je u pitanju antidemokratičnost predloženih normi i njihova nesaglasnost sa normativnim okvirom i standardima potvrđeno je prvo od strane UN-a a sada i Savjeta Evrope. Po ko zna koji put pozivam poslanike većine da ne glasaju za ove izmjene - ističe Mugoša.
On ukazuje da je neprihvatljivo i neprimjereno da Vlada mjesec dana svjesno izbjegava da da mišljenje na predložene izmjene koje su potpisali poslanici većine, iako zna koliko je ovaj zakon važan uključujući i poglavlja 23 i 24.
Na kraju dostavlja i dio iz obraćanja Komesara Savjeta Evrope za ljudska prava.
- Ovi predlozi su nespojivi sa međunarodnim standardima ljudskih prava, posebno sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja. Pozivam poslanike crnogorskog Parlamenta da ne usvoje izmene Zakona o javnim okupljanjima i javnim događajima. Takođe, preporučujem sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva, i podstičemo podnošenje amandmana Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se osiguralo da su svi zakonski amandmani u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava - navodi se u obraćanju Komesara Savjeta Evrope za ljudska prava.

Mugoša: Stigla potvrda i Savjeta Evrope da ne treba usvajati izmjene zakona o javnim okupljanjima

Poslanici u Skupštini Crne Goresu nastavili sa radom, raspravom o predloženiom rebalansu &nbsp;budžeta za tekuću godinu. Dok je ministar finansija Novica Vuković ocijenio da je rebalans budžeta „tehničke prirode“, opozicija je &nbsp;ukazala na niz problema u aktuelnoj ekonomskoj i turističkoj politici. Opozicioni poslanik Nikola Milović (DPS) ocijenio je da Crna Gora u sezonu ulazi potpuno nespremna, a da će aktuelno stanje imati dalekosežne posljedice po javne finansije. – Plaže su nespremne zahvaljujući nakaradnom tenderu Morskog dobra. Crna Gora je kao destinacija ugrožena, i to ne samo infrastrukturno, već i u kontekstu cjenovne politike. Putna infrastruktura je neadekvatna u odnosu na turistički razvoj, država je blokirana iz svih pravaca kojima se do nje može doći – poručio je Milović. On je dodao da je ljetnja sezona dočekana uz rekordno povećanje PDV-a, kao i uz znatno smanjenje broja letova prema Crnoj Gori. – Već četiri godine Sveti Stefan stoji zatvoren. 2021. smo doživjeli da tjeramo najveće investitire Država je praktično blokirana iz svih pravaca kojima se do nje može doći – zaključio je Milović. Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković ocijenio je da su napadi opozicije na turističku sezonu politički motivisani i usmjereni protiv resorne ministarke, te da ne odražavaju realno stanje na terenu. – Razumijem zašto opozicija napada sektor turizma – to su napadi na ministarku lično. Takve ocjene nijesu utemeljene i ne oslikavaju stvarnu situaciju – kazao je Đoković tokom skupštinske rasprave. On je istakao da je punjenje budžeta stabilno, uprkos pojedinim negativnim ocjenama. – Još u maju smo slušali tvrdnje da je sezona propala. Odgovorno tvrdim da to nije tačno. Čak je i u Budvi, prema informacijama iz medija, broj turista bio manji za svega jedan odsto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je Đoković. Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar ocijenio je da je jedan od ključnih razloga za predloženi rebalans budžeta širenje administracije i povećanje broja funkcionerskih mjesta. – Razlog ovog rebalansa je što imamo još više fotelja nego prošle godine. Nije bilo dovoljno što smo imali tridesetak ministara i potpredsjednika, već smo odlučili da ih bude još – rekao je Konatar tokom rasprave. On je posebno istakao zabrinjavajući deficit u Fondu PIO, navodeći da je on najveći u istoriji tog fonda, što, kako kaže, treba da bude prioritetna tema u okviru budžetske politike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723160736_943f217c33b31b0bfadac4a9dcb7f59ef96707a2f80d8fa9842c97660c9adb78.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250723160736_943f217c33b31b0bfadac4a9dcb7f59ef96707a2f80d8fa9842c97660c9adb78" data-rendition-name="original" width="674" height="371" loading="lazy" alt="mugoša "> </figure>  Poslanik SD Boris Mugoša kazao je da će građanima pokšati da predstavi situaciju u Crnoj Gori pomoću ružičastih naočara, koje, kako kaže, nosi vladajuća većina.&nbsp; – Sve je kod nas sjajno – nikad bolje plaže, nikad punije, nikad više gostiju. A to što broj letova opada dok svuda u regionu i Evropi raste? To je, valjda, fenomenalno. Inflacija nam je dvostruko veća nego u eurozoni – ni to nije problem. Cijene ne rastu, Vlada je obećala limitirane cijene... možda ih ne vidimo, ali su obećane – rekao je Mugoša. Posebno je ukazao na podatak da je više od 2.700 preduzeća u blokadi u posljednjih pet godina, pitajući – „ima li još neka zemlja koja se može pohvaliti takvim uspjehom?“ – Imamo pad broja letova u odnosu na 2019. godinu za šest odsto – i to je, kažu, sjajno. Svuda raste vazdušna povezanost, a kod nas opada – i opet je sve fantastično. Čak je i minus u budžetu sjajan. To je, izgleda, novi ekonomski model – istakao je Mugoša, obraćajući se ironično kolegama iz opozicije. Dodao je i da se ne prepoznaje značaj "najveće investicije na primorju" – svečanog otvaranja vešeraja u jednoj hotelskoj grupaciji. – Zašto ne pohvalite i „pogoršanje“ kvaliteta stranih direktnih investicija? Ili što broj ugovora o djelu opada, a izdvajanja iz budžeta za njih rastu? To je valjda pokazatelj odgovorne politike. Imamo i aerodrome – više zaposlenih, manje prihoda, slabija povezanost. To je, rekli bi neki, uspješan model. Pozivam kolege Milovića i Konatara da se preispitaju – očigledno ne prepoznaju ovaj "procvat ekonomije" – zaključio je Mugoša u ironičnom tonu. Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković poručio je da se ocjene o turističkoj sezoni ne mogu donositi unaprijed, te da će pravi rezultati biti poznati tek na kraju ljeta. – Nikada iz Vlade nije saopšteno da je ovo “najbolja sezona ikad”, ali ćemo o tome govoriti kada se svedu bilansi. Turističku sezonu ne možemo ocjenjivati ni u maju, ni u junu, ni u julu – već kad “odsvira kraj” – kazao je Laković. On je dodao da su infrastrukturni radovi neophodni, iako u određenim trenucima opterećuju svakodnevni život građana i turista. – Svi trpimo dok traju radovi, ali su putevi nešto što se mora graditi da bismo u budućnosti imali bolju povezanost. Vlada ima jasnu namjeru da putevi postanu prohodniji, zbog čega smo predložili zakon, na koji ste vi, iz opozicije, imali brojne primjedbe – istakao je on. Laković je istakao i regionalni uticaj aerodroma u Tirani na crnogorski turizam, ali i naveo konkretne podatke u vezi s avio-saobraćajem. – Tačno je da je aerodrom u Tirani ostvario napredak, što ima implikacije na našu povezanost, ali treba reći da je broj putnika na Aerodromu Podgorica porastao za 38 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je u Tivtu zabilježen pad od 17 odsto – precizirao je on. Na izlaganje Lakovića osvrnuo se poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, ironično poručivši da u potpunosti vjeruje tvrdnjama Vlade i premijera Milojka Spajića. – Ja u sve vjerujem što kaže premijer Spajić, jer kada je on to, molim vas, izrekao neistinu? Ako kaže da se nikada nije bolje živjelo – ko smo mi da ga osporavamo? Za mene je to svetinja – rekao je Mugoša, u prepoznatljivom sarkastičnom tonu. Dodao je da je takva retorika odraz stanja u kojem vlast nastoji ubijediti građane da je sve idealno, uprkos suprotnim pokazateljima iz realnog sektora. – Najbolje se živi, to nam je rečeno, i svaka kritika bi značila da neko pokušava da uznemiri javnost. Mi očigledno ne znamo da prepoznamo ekonomski procvat – zaključio je Mugoša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723160748_118b90bf8e3f2b898d1d7afab85f33ea7a402648ff97ea83ad8862f179f51cf9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723160748_118b90bf8e3f2b898d1d7afab85f33ea7a402648ff97ea83ad8862f179f51cf9" data-rendition-name="original" width="663" height="384" loading="lazy" alt="Nikola Rakočević"> </figure>  Potpredsjednik Skupštine i poslanik DPS-a Nikola Rakočević je kazao da je fiskalna strategija upravo onakva kakva je i parlamentarna većina - propala. - Što je vizija Vlade i kako da se iz ovog zastoja ekonomskog propadanja &nbsp;oporavimo? Imamo razumijevanje za stručne kompetencije ljudi koji &nbsp;su u Ministarstvu fnansija, ali oni su samo posmatrači, a strategiju planiraju nezajažljivi politički apetiti parlametarne većine. I ne vidimo nikakvo svijetlo na kraju tunela. Nije ovakva turistička sezona zbog loše pripreme za ovu godinu, već zbog loše pripreme sezone 2021., jer je tada postavljena strategija za uništenje crnogorskog turizma a cijenu plaćamo kasnije. Tako ćemo plaćati cijenu i za lošu fiskalnu strategiju, u godinama koje dolaze - kazao je Rakočević. On je zaključio &nbsp;da je odavno jasno da za to nije odgovorno neznanje već kreirana i vrlo jasna namjera da se uništenjem ekonomiije Crne Gora baci na koljena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFhFSi6CSlIQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Danijela Jovanović

Milović: Turistička sezona ugrožena, Crna Gora nespremna i blokirana iz svih pravaca; Mugoša: Kako? Sve je sjajno - premijer kaže da se najbolje živi i ja mu vjerujem

- Danas stigla i potvrda UN-a da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima. Navedeno je sve ono što sam većini govorio kad je u pitanju antidemokratičnost predloženih normi i njihova nesaglasnost sa normativnim okvirom i standardima- poručio je poslanik SD Boris Mugoša u objavi na mreži X.
Ova izjava dolazi nakon što su iz UN danas pisali predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, izrazivši zabrinutost povodom izmjena Zakona o javnom okupljanju.
- Pozivam poslanike većine da ne glasaju za ove izmjene. Osim toga, neprihvatljivo je i neprimjereno da Vlada mjesec dana svjesno izbjegava da da mišljenje na predložene izmjene koje su potpisali poslanici većine, iako zna koliko je ovaj zakon važan za poglavlja 23 i 24- poručio je Mugoša u objavi.

1250x600

1084x550

Mugoša: UN potvrdile da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima, Vlada izbjegava da se izjasni

- Umjesto uručenja najviše državne nagrade, Stanišiću bi vjerovatno trebao da bude uručen poziv Tužilaštva zbog onoga što je juče izjavio- poručio je na mreži X šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore Boris Mugoša.
Mugoša je dodao i da su se partije većine &nbsp;“sakrile u mišiju rupu” iako su predložile članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
- Članovi žirija su fokusirani na traženje na google-u knjige za koju su dodijelili nagradu; dok će resorno Ministarstvo kulture i medija ostati upamćeno po tome što su požurili da odmah čestitaju ovogodišnjim dobitnicima Trinaestojulske nagrade na kako napisaše “izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti” i da se zahvale članovima žirija “na predanom i odgovornom radu- napisao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1942593268715262454%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1942593268715262454%7Ctwgr%5Ee4a7beafd81075ae0c0e0a7898df703dec8bdc1f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o izjavi Stanišića: Umjesto najviše državne nagrade, vjerovatno treba da mu bude uručen poziv Tužilaštva

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore Boris Mugoša navodi na mreži Iks da Vlada ignoriše drastičan rast cijena, te da su da su cijene u Crnoj Gori bezobrazno visoke, uz podsjećanje da je sindikalna potrošačka korpa prešla iznos od 2.000 eura.
Mugoša ističe i da i da je samo u posljednjih godinu dana došlo do njenog rasta za čak 140 eura, odnosno 7,49 odsto.
- Vlada obećala da će od maja nastaviti akciju sa proizvodima sa ograničenim maržama ali se to nije desilo. Krajem aprila smo na skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet na moj predlog jednoglasno usvojili preporuke Vladi sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače, ali Vlada ništa po tom pitanju nije uradila -napisao je Mugoša.
On je upozorio i na zabrinjavajuće poređenje s ostatkom Evrope.
- Podaci EUROSTAT-a pokazuju da su cijene kod nas u prethodnih nekoliko godina za 50 odsto imale veći rast nego cijene u zemljama eurozone - dodao je Mugoša.&nbsp;
Prema njegovim riječima, uzrok leži u neodrživom ekonomskom modelu u kojem gotovo cjelokupno budžetsko punjenje zavisi od poreza, dok se lična i državna potrošnja održavaju nauštrb rastućih životnih troškova.
- Taj model žmuri na drastični rast cijena jer pokušava da zakrpi budžetske rupe nastale zbog ogromne fiksne rashodne strane budžeta - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1941768014044524767&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Cijene bezobrazno visoke a Vlada ne preduzima ništa

Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.
Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, na društvenoj mreži „X“ upozorio je na duboke probleme u crnogorskoj ekonomiji, ističući da zemlja bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. - Pokrivenost uvoza izvozom je najniža u posljednjih 15 godina, a prošle godine zabilježili smo spoljnotrgovinski deficit od oko 3,5 milijardi eura, dok su trendovi u ovoj godini još nepovoljniji - naveo je Mugoša. On je posebno ukazao na tešku situaciju mikro preduzeća, koja čine 93 odsto svih preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage. Prema njegovim riječima, ova preduzeća u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, a njihov ukupni kapital je danas manji za četvrtinu u odnosu na 2019. godinu. - U poređenju sa 2019. godinom, broj preduzeća u blokadi porastao je za 2.700, dok se iznos blokiranih dugova udvostručio i sada premašuje 1,4 milijarde eura - &nbsp;dodao je Mugoša. On je kritikovao i smanjenje sredstava u budžetu za unapređenje konkurentnosti privrede, koja su sa skoro šest miliona eura prije nekoliko godina smanjena na ispod četiri miliona. - Crnogorskoj ekonomiji hitno je potrebna ozbiljna razvojna strategija koja će u narednih deset godina jasno definisati ključne strukturne reforme za diversifikaciju, povećanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti privrede - zaključio je Mugoša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9" data-rendition-name="original" width="557" height="541" loading="lazy" alt="objava Mugoša"> </figure>  &nbsp;

Mugoša: Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša smatra da treba izmijeniti Zakon o Centralnoj banci Crne Gore kako bi se jasno definisalo da se članovi Savjeta CBCG biraju na osnovu javnog poziva, uz oštrije kriterijume, a ne da ih predlažu poslanici kao što je dugogodišnja praksa u parlamentu. 
- Ono što je u toku ovog izbornog procesa bilo do mene sam i uradio a to je da iniciram sasušanje kandidata, što do sada nije bio slučaj, kako bi javnost imala priliku da se uvjeri u njihov profesionalni i lični integritet - kazao je Mugoša.
On je podsjetio da je uputio poslanicima većine da kod sadašnjeg izbora ne prekidaju dobru praksu koja je postojala u parlamentu, a to je da barem jedan od četiri člana Savjeta Centralne banke Crne Gore bude imenovan na usaglašeni predlog opozicije. 
- Ako to ne urade pokazaće demokratsku nezrelost i svjesnu odluku da prekinu dobre prakse u pravcu jačanja parlamentarne demokratije i većeg stepena legotimiteta lica koja imenuje Skupština - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Izmijeniti Zakon o CBCG kako bi se jasno definisalo da se članovi Savjeta biraju na osnovu javnog poziva uz oštrije kriterijume

Vlada može zbog poremećaja cijena na svjetskom tržištu, zahvaljujući korekcijama zakona koje su usvojene na naš prijedlog, da privremeno smanji akcize na gorivo do 50 odsto i time ublaži efekte povećanja cijene goriva, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Posjećamo, u Crnoj Gori od danas važe nove cijene goriva koje su veće od od dva do osam centi po litru. Iz Ministarstva energetike i rudastva su rekli da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i da se ova promjena odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori.
Mugoša podsjeća da akciza, koja ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a, i PDV čine oko 40 odsto ukupne cijene goriva koju plaćaju građani.
- Važeći iznos akciza u Crnoj Gori veći nego što je minimalni dozvoljeni nivo akciza na nivou EU. Naime, dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU jе 330 eura na hiljadu litara ili 33 centa po litru, a kod nas je akciza za eurodizel 440 eura na hiljadu litara, odnosno 44 centa po litru. Za bezolovni je u EU dozvoljeni minimum akcize 359 eura na hiljadu litara ili 35,9 centi po litru, a u Crnoj Gori je akciza za bezolovni 549 eura na hiljadu litara ili 54,9 centi po litru - naveo je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1939951274037747819&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Vlada ima zakonski osnov da smanji akcize na gorivo do 50 odsto

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) usvojio je danas zaključak kojim se obustavlja postupak razrješenja Jelene Perović, zbog činjenice da joj je 24. jula istekao četvorogodišnji mandat na mjestu direktorice Agencije, prenose Vijesti.&nbsp;
Predsjednik Savjeta Pavle Ćupić kazao je da se "ovim stavlja tačka na slučaj Jelene Perović", te da je Savjet odlučivao imajući u vidu da više ne postoji pravni osnov za vođenje postupka po presudi Upravnog suda.
Za donošenje takvog zaključka su glasali Ćupić, ali i članovi Savjeta Slavica Mirković i Mladen Tomović, dok je Aleksandra Vukašinović glasala protiv.
Ona je napomenula da će dostaviti izdvojeno mišljenje sa pravnim argumentima. Članica Savjeta Dragana Šuković je bila odsutna.
- Zbog nedostatka kvoruma na prethodnim sjednicama nismo mogli odlučivati o razrješenju, ali u međuvremenu je mandat gospođe Perović istekao. Predlažem da se postupak obustavi jer je postao bespredmetan- naveo je Ćupić.&nbsp;
Član Savjeta Mladen Tomović predložio je da se u zaključak uvrsti i hronologija postupka po presudi Upravnog suda, kao i konstatacija da je Savjet ispoštovao zakonsku proceduru, ali da je došlo do pravno relevantne promjene okolnosti.
Vukašinović je kazala da time što se Perović ukida mandat priznaje se da je bila u mandatu.

Savjet ASK obustavio postupak za razrješenje Jelene Perović

Od pet aktivnosti koje je Ministarstvo zdravlja trebalo da realizuje u prva dva kvartala ove godine, urađen je samo Završni izvještaj o realizaciji Akcionog plana Programa za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2022-2024, za 2024. godinu. I to bi bilo dvadeset odsto učinkovitosti, koliko je i bilo prikazano u tabeli koju su mediji nezvanično dobili prije sjednice Vlade u četvrtak.
- Vrijeme je da se postavi pitanje – ne samo što Ministarstvo radi, već u čijem interesu to ne-radi – kazala je Pobjedi predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović- Samardžić.
Nakon sjednice Vlade ispostavilo se da je Ministarstvo zdravlja ispunilo 40 odsto od zadatog - tako što je u tabeli prikazana aktivnost od 10. jula, a to je Godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije ranog razvoja djeteta, za 2024. godinu, sa Akcionim planom za 2025. godinu.
<h2>Bez odgovora&nbsp;</h2>
Zbog čega je Vlada, ne samo ovom, već i drugim ministarstvima dopustila da pojačaju svoj učinak tako što su dodavali aktivnosti nakon perioda koji se ocjenjuje, nema odgovora.
Ni iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi dr Vojislav Šimun, nijesu odgovorili na molbu za komentar ovog skromnog učinka, niti na pitanje zbog čega je julska aktivnost uvrštena u tabelu i izvještaj koji se odnosi na prvih pola godine.
U ovom Vladinom dokumentu se može naći i obrazloženje – predviđeni prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti u postupku je usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Za drugu aktivnost, godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije razvoja zdravstva 2023-2027, za 2024. godinu, sa Akcionim planom 2025-2027. razlog nerealizovanja je taj da je u toku izrada Akcionog plana. Treći predviđeni cilj bio je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2025-2027. sa Akcionim planom 2025-2027, i u pojašnjenju je navedeno da je izrada u toku.
<h2>Poređenje s Hrvatskom</h2>
Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić je odgovorila na Pobjedina pitanja. Ona je na molbu da iskomentariše učinkovitost Ministarstva kazala da je, kako bi izbjegla subjektivnost u procjeni učinka Ministarstva zdravlja Crne Gore, odlučila da ukaže na konkretne podatke i napravi kratku komparativnu analizu sa susjednom članicom EU – Republikom Hrvatskom.
- Hrvatska, sa svojih 4,3 miliona stanovnika, ima Ministarstvo zdravstva u kojem je zaposleno 250 službenika i namještenika. To je samo dvostruko više od broja zaposlenih u crnogorskom Ministarstvu zdravlja (117 zaposlenih u novembru 2024. godine), iako Hrvatska ima sedam puta više stanovnika. Jasno je, dakle, da administrativni kapaciteti ne mogu biti izgovor za slab učinak- poručila je ona.
Međutim, poredeći konkretne rezultate, razlika je ogromna.&nbsp;
Popović-Samardžić navodi da je Ministarstvo zdravstva u 2024. godini pripremilo čak devet zakona i sprovelo na hiljade aktivnosti – od podzakonskih akata, planova i strategija, do redovnih odgovora javnosti i medijima. Njihov izvještaj o radu prezentovan je javnosti na čak 129 strana.
- Nasuprot tome, Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom cijele 2024. godine realizovalo svega 14 aktivnosti – jednu uredbu, jedan prijedlog zakona, tri strategije, jedan program, jedan sporazum i sedam izvještaja. Za prvu polovinu 2025. godine planirano je samo pet aktivnosti, od kojih su sprovedene tek dvije (40 odsto)- podsjeća ona.
<h2>Strategija pasivnosti</h2>
Ističe da je još poraznije od broja realizovanih aktivnosti - njihova suština.&nbsp;
- Tako se, na primjer, potpisivanje sporazuma sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom navodi kao jedna od ključnih aktivnosti – kao da Ministarstvo do sada nije sarađivalo sa SZO. U međuvremenu, odustalo se od izrade programa razvoja palijativne njege, jer, kako se navodi, nijesu postojali kadrovski kapaciteti. Isto se dogodilo i sa planom razvoja kadrova u zdravstvu 2024–2033 - ukazala je dr Milena Popović-Samardžić.
Ona naglašava da sada imamo situaciju u kojoj Ministarstvo sa rekordnim brojem zaposlenih – više nego ikada u svojoj istoriji – planira samo pet aktivnosti, od kojih su tri puka izvještavanja.&nbsp;
- Čak je i prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti naslijeđen iz mandata prethodnog ministra. Budući da je kvalitet ovog normativnog akta nezadovoljavajući, Sindikat doktora medicine Skupštini Crne Gore predložiće da ne pruži podršku predloženom zakonskom prijedlogu- naglasila je ona.
Prema njenom mišljenju, postaje očigledno da je Ministarstvo zauzelo strategiju pasivnosti – smanjivanje obima rada kako bi se izbjegla odgovornost i mogućnost greške.&nbsp;
- Umjesto da bude aktivni nosilac reformi i zaštitnik prava pacijenata i zdravstvenih radnika, Ministarstvo djeluje kao zatvoren sistem sam za sebe – bez odgovornosti, inicijative i rezultata- kazala je dr Popović-Samardžić.
Upozorava da upravo ovakva inertnost u sektoru zdravstva ostavlja ozbiljne posljedice po zdravlje i živote građana.&nbsp;
- Zdravstveni sistem se ne može graditi bez jasne vizije, odgovornosti i rada. I dok susjedi bilježe napredak, mi ostajemo taoci institucionalne neaktivnosti- poručila je dr Popović-Samardžić.

Popović-Samardžić: Ministarstvo bez rezultata i odgovornosti

&nbsp;Presudom Upravnog suda Crne Gore &nbsp;U.br. 15161/23 od 27. juna 2025. godine, poništeno je rješenje o &nbsp;razrješenju Gordane Radojević sa funkcije direktorice Uprave za &nbsp;statistiku, koje je donijela Vlada Crne Gore 2021. godine i 2023. &nbsp;godine.
U obrazloženju presude navedeno je da razlozi za razrješenje nijesu &nbsp;bili zasnovani na materijalnim dokazima, niti su bili utvrđeni i &nbsp;obrazloženi u skladu sa zakonom i praksom Evropskog suda za ljudska &nbsp;prava.&nbsp;
Upravni sud je ocijenio da je rješenje bilo nezakonito, te ga je &nbsp;poništio i vratio na ponovno odlučivanje, uz obavezu da Vlada donese &nbsp;novo, zakonito rješenje.
- Ovo je druga presuda Upravnog suda kojom se utvrđuje nezakonitost &nbsp;razrješenja Gordane Radojević sa funkcije diektorice Uprave za &nbsp;statistiku- saopšteno je Anteni M.&nbsp;

Poništeno rješenje Vlade Crne Gore o razrješenju Gordane Radojević sa pozicije direktorice MONSTAT-a

&nbsp;U “Filosofiji palanke” Radomir Konstantinović piše da je osjećanje ugroženosti i opljačkanosti “osnovno osjećanje duha palanke”, te da taj duh posjeduje nagonsko-odbrambenu “sklonost da osjeća sebe kao tuđu žrtvu”. Permanentna autoviktimizacija, pogotovo kad za takvu operaciju nema nikakvog razloga, to je kamen-temeljac ovdašnjeg dominantnog osjećanja svijeta, iz kojeg proističu razne ideologije, svjetonazori, providne maske ispod kojih se kriju brižljivo njegovana pizma, jal, mržnja, ozlojeđenost, resantiman i žudnja za osvetom.
Lokalne kukumavke neprekidno nariču nad zlosrećnom srpskom sudbinom, zapomažu kako je našem nebeskom nacionu nanijeta orijaška nepravda, čime pravdaju želju da drugome nanesu zlo, potajno oštreći mentalne kame za nove osvajačke pohode. Iza te tobožnje težnje ka pravdi i poravnanju računa krije se puka nemoć da se preuzme odgovornost za sopstvene postupke, najobičnija samoskrivljena nezrelost.
<h3>Čudesni svijet reciprociteta</h3>
Samoproglašena žrtva nije subjekt, ona uvijek samo trpi, ne postupa po svojoj volji, vazda je puki objekat tuđeg djelovanja, samim tim je oslobođena svake odgovornosti, čak joj je pojam odgovornosti potpuno stran i nerazumljiv. Poklonici resantimana imaju čvrsto uvjerenje “da je vrhovno načelo svuda: u odnosima čovjeka i čovjeka, ali i u odnosima čovjeka i same egzistencije (samog njenog bića), načelo prevare”, kako veli Konstantinović. Budući da vjeruje u prevaru kao fundamentalni princip postojanja, čovek resantimana je prinuđen da neprekidno produkuje laži, falsifikate i poluistine, ne bi li preinačio dunjaluk u svijet pukih privida, fantoma i aveti.
Prije neki dan je politikolog, novinar, direktor agencije Pragma Cvijetin Milivojević, jedan od omiljenih političkih analitičara antivučićevskih televizija, zavapio iz bijela grla kako su Srbiji nanijete brojne nepravde, a ona, nesrećnica, ništa tim zlehudim povodom ne preduzima. Konkretno, ovog puta se Crna Gora našla na optuženičkoj klupi, kao još jedan od bezbroj vjekovnih neprijatelja bez kojih ne bismo mogli da zamislimo naše vladajuće mentalno stanje vojne utvrde koja je vazda pod opsadom.
Veli Milivojević kako “Crna Gora nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije”. Politikolog je došao na genijalnu misao koja glasi: “Nama fali odnos reciprociteta sa svima”. Šta podrazumijeva pod “svima”, nažalost, nije precizirao. Možda misli na sve države na svijetu, jer nema te zemlje koja Srbiji nije nanijela kakvo zlo (dobro, osim majčice Rusije).
<h3>Šta da se radi?</h3>
Možda je mislio na sve ljude na svijetu ili čak na sve postojeće, možda se resantimanska ogorčenost širi na čitavo postojanje, možda fanatici nacije vjeruju da ih samo postojanje svemira vrijeđa. A možda je ipak mislio samo na susjedne države, nastale nakon mučkog ubistva SFRJ, ne treba našim ogorčenjacima pripisivati vaseljenske ambicije, oni se ionako mjere samo sa bratom, kako je lijepo pisao Danilo Kiš u eseju o nacionalizmu.
Imao je politikolog i neke konkretne predloge za državu Srbiju, dosjetio se adekvatne recipročne mere za nepodnošljivu činjenicu što Crna Gora priznaje realnost, a ne tlapnje umetnute u preambulu Ustava Srbije, koje su od najvišeg pravnog akta načinile djelo fantastične književnosti. Šta da se radi? Evo šta: “Ako nema recipročnog, na primer da mi kažemo priznajemo Crnu Goru od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more”.
Nije Milivojević tu stao, kad mašta krene da se razgrijeva teško ju je zagasiti, plamti požar na sve strane. Nastavio je politikolog u istom zloduhu: “Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom… Možda da podržimo, možda ćemo time otopliti odnose sa našim Albancima na Kosovu. Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo?”
<h3>Telepatska politikologija paranormalnog</h3>
Naši nacionalisti su vaistinu zabavan svijet, takoreći komičari. Prvo država Srbija učini sve što je u njenoj moći da otjera Kosovo - od aparthejda, masovnog otpuštanja Albanaca, ukidanja autonomije, zlostavljanja, pa sve do kolektivnog etničkog čišćenja, ratnih zločina, trpanja albanskih leševa u hladnjače i zakopavanja u masovne grobnice – a onda se neko u ime te iste države vajka što Crna Gora priznaje Kosovo. Pa ako ne želiš da se jedan dio teritorije otcijepi, nemoj da terorišeš stanovništvo na toj teritoriji. Da se Miloševićev režim ponašao prema Šumadincima kao prema Albancima, sad bismo imali nezavisnu Republiku Šumadiju, jer takav zulum niko neće da trpi.
Bizarna ideja da bi autonomija Albanaca u Crnoj Gori dovela do otopljenja odnosa Srbije sa “našim Albancima na Kosovu” spadala bi u red deluzija, kad bi autor ideje to ozbiljno mislio. Ovako je riječ o najordinarnijoj podvali i providnom marifetluku. Poslije silnih pokolja i masovnog protjerivanja, poslije decenija zlostavljanja – teško je očekivati bilo kakvo otopljenje. Pogotovo ako država koja je počinila zločine i dalje drži ideološke priče koja je do zločina i dovela, negira realnost, krivotvori činjenice, živi u stanju poricanja i utvara da je Kosovo deo Srbije. Nema tu ni pomoći, ni otopljavanja. Tu ni globalno otopljavanje ne može da pomogne.
Šta se državi Srbiji sviđa a šta ne, kakva su državina osjećanja – to su pitanja za mnogo mudrije osobe od potpisnika ovih redova. Do juče sam mislio da samo živa bića imaju emocije, dočim se neživim predmetima i apstrakcijama ništa ne može niti dopadati niti ne dopadati, ali me je politikolog razuvjerio. Ne samo da apstraktne pojave poput države mogu imati osjećanja, nego politikolog pouzdano zna i šta država čuvstvuje, a do tih spoznaja treće vrste došao je verovatno pomoću etatističke telepatije ili neke slične natprirodne sposobnosti. Osim ako nije bacao pasulj, gledao u jetru, zurio u kristalnu kuglu ili se poslužio nekom srodnom tehnikom za otkrivanje paranormalnih fenomena.
<h3>Dobro čini i dobru se nadaj</h3>
Zahtijevati reciprocitet iz pozicije države Srbije, po principu oko za oko, zub za zub – u najmanju je ruku neoprezno. Zamislimo kako bi taj reciprocitet zapravo izgledao. Ostavimo Crnu Goru po strani, uzmimo druge države nastale na tlu SFRJ. Hrvatska bi, po principu reciprociteta, morala da granatira i drži pod opsadom Novi Sad, a da ga potom sravni sa zemljom, kao što je srpska JNA učinila sa Vukovarom.
Bosna i Hercegovina bi prvo poslala Armiju BiH i paravojne formacije na gradove i opštine duž Drine. Tamo bi isterali Srbe iz njihovih kuća, popalili, opljačkali, ubijali, silovali, odvodili u konc-logore, sve dok ne izvrše temeljno etničko čišćenje. Odvodili bi zarobljenike do litice, tamo ih strijeljali i bacali u ponor. Potrpali bi civile u neku kuću, pa bi je zapalili i napravili živu lomaču. Strijeljali bi svakog dana civile na mostu i bacali njihove leševe u Drinu, sve dok ne zapuše hidrocentralu.
Armija BiH bi potom opkolila Beograd, pa bi snajperisali, granatirali i tukli četiri godine po svemu što se miče, a najviše po civilima, ostavljajući Beograđane bez struje, vode, hrane, ogrijeva i ostalih potrepština. Snajperisti bi ubijali žene, decu i muškarce nasred ulice, u redovima za vodu, u svakoj prilici. Granate bi rokale po stambenim zgradama, domovima zdravlja, bolnicama, školama, vrtićima, a usput bi spalili i Narodnu biblioteku da zatru kulturno pamćenje.
Na kraju četvrte godine agresije, upali bi u najveću izbjegličku enklavu, razdvojili muškarce od žena, a potom pobili 8.372 civila i izvršili genocid, pa bi to uporno poricali, uprkos međunarodnim presudama i milionima dokaza. Masovna silovanja, etnička čišćenja, pljačke, paljenja sela, uništavanje gradova bili bi svakodnevica ovog rata usmerenog protiv srpskih civila. Malo nakon završetka ratova sa Hrvatskom i BiH, Oslobodilačka vojska Kosova bi upala u Srbiju, ubijajući i pljačkajući sve pred sobom, te protjerujući skoro 900.000 Srba preko Dunava u Rumuniju. Pobijene srpske civile bi stavljali u hladnjače, a potom ih vozili u Prištinu gde bi ih sahranjivali u masovne grobnice na zemljištu koje se nalazi u krugu kasarne.
<h3>Ko drugome jamu kopa...</h3>
Eto, tako bi izgledala politikologova igra reciprociteta u praksi. Pa kad susjedi urade Srbiji ono što je Srbija devedesetih godina uradila njima, onda ta vječno uvrijeđena država može da insistira na reciprocitetu i da se sveti komšijama što su priznali Kosovo, ozljeđujući nam živu ranu, bez imalo razumijevanja za našu bol zbog toga što nam fali 15 procenata nacionalne duše.
Što bi rekao voljeni narod na koji se nacionalisti stalno pozivaju: Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada, quod erat demonstrandum. Ili, u modernijoj verziji, formula nadgornjavanja, menjaže tante za kukuriku i dešifrovanja tajanstvene putanje bumeranga mogla bi da glasi: Ko tebe Cvijetinom, ti njega Milivojevićem. Dok se konačno svi međusobno ne istrijebimo u toj kobnoj igri reciprociteta, eufemizmu za osvetu, pod sloganom koji je pre tri decenije izdumao vodeći kopirajter velikosrpskog nacionalizma, nacionalni bard Matija Bećković: Ćeraćemo se još.&nbsp;

Igra reciprociteta: Ko tebe Cvijetinom, ti njega Milivojevićem

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Živković: Imaćete problema u funkcionisanju; Spajić: Imao sam najbolju namjeru da opoziciji dam više prostora da se izrazi

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Tag: boris-mugosa