<p>Niti je parlament privatna firma <b>Andrije Mandića</b>, niti je Vlada privatna firma <b>Milojka Spajića</b>, poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša na početku današnje sjednice.</p>
<p>Mugoša je reagovao na izjavu premijera Spajića, za koga je rekao da se na besprizoran način odnosio na pitanje zašto ga nema u parlamentu tri mjeseca.&nbsp;</p>
<p>- On je rekao da neće dolaziti u parlament dok Skuptšina ne usvoji zakone koje je predložila Vlada. Niti je parlament privatna firma Andrije Mandića, niti je Vlada privatna firma Milojka Spajića. Ovo što se dozvolilo da se na ovaj način urušava kontrolna uloga parlamenta i osnovni princip podjele vlasti je neprihvatljivo - naglasio je Mugoša.</p>
<p>On poručio parlamentarnoj većini i predsjedniku Skupštine da očekuje da odgovore premijeru.</p>
<p>- On vas uslovljava kad će da dođe u Skupštinu, a vi ste njega u ovom parlamentu izabrali - konstatuje Mugoša.</p>
<p>Na to je Mandić kazao da će odgovoriti premijeru.</p>
<p>- Imaćemo prilike da odgovaramo premijeru - poručio je Mandić.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Spajić uslovljava kad će doći u Skupštinu; Mandić: Imaćemo prilike da odgovaramo premijeru

<p>Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i predstavnik Evropskog saveza <b>Boris Mugoš</b>a inicirao je održavanje saslušanja predstavnika Vlade povodom usporavanja ekonomske aktivnosti</p>
<p>Mugoša je saopštio da je, prema podacimaa MONSTAT-a, u prvom kvartalu ostvaren najmanji kvartalni rast BPD-a u poslednjih osam godina - 2,5 odsto (izuzev korona godine). Prema podacima MONSTAT-a i Centralne banke, industrijska proizvodnja bilježi pad, prihodi od turizma su manji, sektor poljoprivrede stagnira, sektor IT-a i komunikacija bilježi pad.</p>
<p>- U prošloj godini zabilježena je i najmanja pokrivenost uvoza izvozom u poslednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura, a podaci sa početka ove godine pokazuju još gore trendove - konstatovao je on.</p>
<p>Napominje da investiciona aktivnost ostvaruje negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicija u osnovna sredstva u BDP-u; pada kvalitet stranih direktnih investicija u kojima sada dominiraju investicije u nekretnine a smanjuju se produktivne investicije.</p>
<p>Sve navedeno, ističe Mugoša, potencira neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti, odnosno preduzimanja sistemskih strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.</p>
<p>- Osim toga, ekonomska logika utemeljena na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša.</p>

Mugoša inicirao saslušanje predstavnika Vlade zbog usporavanja ekonomske aktivnosti

<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera <b>Milojka Spajića</b> zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije <b>Nika Đeljošaja</b> da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>
<p>- Ako je tačna medijska informacija da je Vlada odložila sjednicu Tenderske komisije, to takođe predstavlja miješanje Vlade u nešto što nije njena nadležnost, jer ovu komisiju nije formirala Vlada već Ministarstvo saobraćaja - naveo je Mugoša u objavi na X-u.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>On je ukazao i na niz problema koji su, prema njegovim riječima, obilježili koncesioni proces – od povlačenja jednog od kandidata, najavljenih ostavki članova Komisije, mogućeg povlačenja Svjetske banke iz procesa, do pokušaja Vlade da opštinama oduzme procenat prihoda od koncesione naknade.</p>
<p>Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka (odustajanje jednog kanidata, najavu ostavki članova Temderske komisije, najavu izlaska konsultanta odnosno Svjetske banke iz procesa, uključujući i predlaganje pa povlačenje zakonske namjere Vlade da oduzme opštinama procenat prihoda od koncesione neknade)&nbsp;</p>
<p>- Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka je još jedan u nizu pokazatelja neozbiljnosti i neodgovrnosti Vlade i na „golim“ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine – kazao je Mugoša.</p>
<p>Istakao je da je Crnoj Gori, u ovoj završnoj i najkompleksnijoj fazi EU integracija, hitno potrebna politička rekompozicija.</p>
<p>- Sve ostalo će voditi novim i novim pravno-političkim improvizacijama, partijskim ucjenama i trgovinama koje će značiti propuštanje nevjerovatne šanse koju imamo i obaveze koju dugujemo barem prema 80 odsto građana Crne Gore - da naša zemlja bude prva sljedeća članica EU – zaključio je Mugoša.</p>

1250x600

1084x550

Mugoša optužio Vladu za pritisak na Tendersku komisiju za aerodrome

<p>Na sceni je muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke većine oko sutkinje Đuranović, kazao je šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza, <b>Boris Mugoša </b>komentarišući ocjene iz Non-pejpera Evropske komisije koji se odnosi na napredak Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.</p>
<p>- Muk iako smo jasno i dobronamjerno ukazivali da se neke stvari ne rade ne zbog bilo kakvih emocija prema navedenoj sutkinji, nego zbog činienice da demokratija nije vladavina većine kako radosno izjavi jedna od vedeta iste nego je demokratija vladavina prava. Muk koji moraju da prekinu svi oni koji su u svojim nastupima bili najglasniji da je sve u skladu sa Ustavom (vladajuće političke partije, premijer, resorni potpredsjednici i ministri, razni eksperti iz ovog ili onog sektora, kandidati za najozbiljnije funkcije koji smatraju da su istaknuti pravnici…) - ističe Mugoša.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da je veoma zanimljivo kako predstavnici nekih partija jedva čekaju mišljenje Venecijanske komisije, iako su isti do sada ta mišljenja relativizovali i derogirali.</p>
<p>- Umjesto retoričkih samohvalospjeva o hitanju Crne Gore ka EU, donosiocima odluka iz vlasti je bolje da još jednom, ovog puta detaljno, pročitaju Non-pejper Evropske komisije, koji se odnosi na napredak Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. U njemu je sadržano jasno sve ono što svjedoči njihovoj praksi svjesnog usporavanja EU puta Crne Gore - zaključuje Mugoša.&nbsp;</p>

Mugoša: Muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke oko sutkinje Đuranović

<p>I kamen bi pokvarili… - prokomentarisao je poslanik Socijaldemokrata (SD)<b> Boris Mugoša</b> nakon ostavki u tenderskoj komisiji za Aerodrome.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fostavke-u-tenderskoj-komisiji-za-aerodrome-sumnjaju-u-instruiranost-pojedinih-clanova-i-neravnopravnost-ponudaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da od 2021. nijesu sposobni da završe tenderski postupak koji je započet 2019. godine.</p>
<p>- U posljedniih par mjeseci prvo jedan zainteresovan konzorcijum odustaje, sad članovi tenderske komisije podnose ostavke uz ozbiljne optužbe… Što je sljedeće… - pita se Mugoša.</p>
<p>Javnost, podvlači on, mora da bude jasno informisana od strane Vlade o čemu se radi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1930651656561004710%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1930651656561004710%7Ctwgr%5E2c1cd39fc63b4ce5e2b9f82f87c1fd8a541b0237%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o ostavkama u tenderskoj komisiji za Aerodrome: I kamen bi pokvarili, Vlada mora jasno da informiše javnost o čemu se radi

Jasmina Beharovic

Mandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore: Protiv njegovog razrješenja glasao 41 poslanik, za bilo njih 20

<p>Zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog “piljarenja” vladajuće fotelja koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam, kazao je šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog Saveza, <b>Boris Mugoša</b>.</p>
<p>Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji <b>Budimiru Šćepanoviću</b>. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5078%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbudimir-scepanovic-danas-stekao-uslove-za-penziju-na-potezu-skupstina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija <b>Milorad Gogić</b>, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.</p>
<p>Mugoša je na mreži X podsjetio da od juna prošle godine većina nije u stanju, jer im se sve svodi na trgovinu raznim funkcijama, da omogući popunjavanje upražnjenog mjesta nakon prestanka mandata Gogiću.</p>
<p>- Prije pola godine su dobili obavještenje od Ustavnog suda da 31. maja prestaje mandat sudiji Šćepanoviću a prije 16 dana su dobili predlog ovlašćenog predlagača (predsjednika Crne Gore) za to upražnjeno mjesto. Njihova vladavina prava se svodi na retoričke floskule dok u praksi sve suprotno rade - zaključio je Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1928737306594156759%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1928737306594156759%7Ctwgr%5Ea5128f06bba5bf83a49f422e576c655435cda500%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Zbog političkog “piljarenja” vlasti Ustavni sud ostaje na četiri sudije

<p>Neodržavanje premijerskog sata u aprilu i maju još je jedan pokazatelj neozbiljnosti, neodgovornosti, bahatosti i arogancije vladajuće fotelja koalicije, odsustva vladavine prava i svjesnog urušavanja podjele vlasti, odnosno derogiranja Skupštine i njene kontrolne uloge - ocijenio je šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog Saveza <b>Boris Mugoša.</b></p>
<p>On je, komentarišući činjenicu da, iako je to bila obaveza po Poslovniku Skupštine, premijerski sat nije održan prošlog, a neće ni ovog mjeseca, kazao da je za vrijeme mandata premijera <b>Milojka Spajića</b> od 13 sjednica posvećenih premijerskom satu održano svega sedam.</p>
<p>- Nastavlja se urušavanje osnovnih demokratskih principa, odnosno onemogućavanje opoziciji da koristi definisane mehanizme kontrole izvršne vlasti - zaključuje Mugoša.</p>
<p>Podsjeća da je aktuelna većina u ovom sazivu parlamenta izmijenila Poslovnik Skupštine kako bi i sa dva na jedno smanjila broj obaveznih kontrolnih saslušanja nadležnih na zahtjev opozicije.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1927253271548203415%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o neodržavanju premijerskog sata u aprilu i maju: Nastavlja se sa urušavanjem Skupštine

<p>Nelikvidnost privrednih subjekata jedan je od najozbiljnijih izazova naše ekonomije. U odnosu na kraj 2020. godine preko 2000 je više blokiranih firmi i preduzetnika, a iznos blokiranog duga je povećan za 660 miliona eura, poručio je poslanik SD-a i Evropskog saveza <b>Boris Mugoša</b>.</p>
<p>&nbsp;- Već duže vrijeme predlažem konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti privrednih subjekata. Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskalitefa; zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi; primijeniti institut multilateralne kompenzacije odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata; bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike; kontrolisati rokove izmirenja novčanih obaveza u cilju eliminisanja prakse “besplatnog kreditiranja” pojedinih privrednih aktera od dobavljača i podrške privrednim subjektima koji su pred gašenjem usljed problema naplate potraživanja nastalih metodom prisiljavanja na nerazumno duge rokove plaćanja- kazao je Mugoša.</p>
<p>&nbsp;Crnogorskoj ekonomiji je, ističe Mugoša, nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati neophodne strukturne reforme koje će doprinijeti njenoj diversifikaciji, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.</p>
<p>&nbsp;</p>

Mugoša: Nelikvidnost privrednih subjekata jedan od najozbiljnijih izazova, crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja

<p>Poslanik Socijaldemokrata<b> Boris Mugoša</b> osvrnuo se na izjavu Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, <b>Bojane Ćirović</b>, koja je kazala da sporazum sa Emiratima u ovom obliku otvara mogućnost za “krivičnu i drugu odgovornost”.</p>
<p>- Još jedna potvrda da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti kako je napisano u članovima 2 i 3 Sporazuma! - navodi Mugoša u objavi na mreži Iks.</p>
<p>Mugoša dodaje da nije slučajno tražio da Vlada (shodno Zakonu o državnoj imovini) zatraži mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zbog članova u sporazumu koji predviđaju obezbjeđenje zemljišta investitoru mimo zakonskih procedura definisanih u Zakonu o državnoj imovini, što, kako je kazao “naravno Vlada nije uradila”.</p>
<p>- Zaštitnica je pravilno konstatovala da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini. Govorimo o Zakonu o državnoj imovini i uredbi o prodaji i davanju zakupa stvari koje su u državnoj imovini. Svako raspolaganje mimo tih zakonskih procedura nije zakonito raspolaganje, samim tim podliježe krivičnoj i svakoj drugoj odgovornosti - stoji u objavi Mugoše.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1926535277402628245%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1926535277402628245%7Ctwgr%5E830537887877db0bc15b8fb2476fe6dec32a8c80%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa potvrdila da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti u sadašnjem obliku

<p>Agencija za civilno vazduhoplovstvo potvrdila je za Portal ETV da je TO Montenegro početkom ove sedmice predao zahtjev za upis vazduhoplova “Embraera E195” u registar civilnih vazduhoplova. Odgovarajući na pitanje Portala ETV, u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo (ACV) kažu da je ovaj postupak tek u inicijalnoj fazi razmatranja.</p>
<p>Kako kažu za Portal ETV, slijedi detaljna analiza i provjera dokumentacije i dokaza, a potom i fizički pregled vazduhoplova.</p>
<p>- Time se bavi kompletan tim stručnjaka iz Sektora za sigurnost vazduholova i operacija vazduhoplova ACV-a, uz ekspertsku podršku pravnog tima unutar Agencije - navode u ACV.&nbsp;</p>
<p>Tvrde da se oostupak sprovodi stručno i profesionalno, a tek po okončanju ove zahtjevne i temeljne procedure i na osnovu stručne ocjene, biće doneseno rješenje o (ne)prihvatljivosti zahtjeva za registraciju.&nbsp;</p>
<p>- Prilikom odlučivanja, ACV primjenjuje brojne popisi u ovom složenom postupku, među kojima je ključni Zakon o vazdušnom saobraćaju i mnogobrojni podzakonski akti koji su bazirani na evropskoj regulativi - &nbsp;kažu u ACV za Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Kako ističu, zavisno od prihvatljivosti dokumentacije i dostavljenih dokaza, kao i stanja samog aviona, biće poznato da li će doći do upisa u registar.&nbsp;</p>
<p>- Kada se radi o zahtjevu koji se odnosi na upis vazduhoplova u registar civilnih vazduhoplova, potrebno je ispuniti brojne uslove, među kojima je dostavljanje dokaza o vlasništvu nad vazduhoplovom i o teretima, dokaz da je vazduhoplov plovidben, da je uplaćeno obavezno osiguranje za štetu prema trećim licima, plaćen porez na promet upotrebljivanih vazduhoplova, kao i dokaz o brisanju vazduhoplova iz registra prethodne države registra - kazali su u Agenciji za Portal ETV.</p>

Agencija za civilno vazduhoplovstvo za Portal ETV: Od stanja aviona, dokumentacije i dokaza zavisi upis u registar

<p>Vlada Crne Gore usvojila je danas Predlog odluke o donošenju Prostornog plana Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, kao i Odluku o uništenju duvanskih proizvoda oduzetih u Slobodnoj zoni „Luka Bar“, čime se zatvara višegodišnji bezbjednosni i fiskalni problem krijumčarenja duvana, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;</p>
<p>Prostorni plan Crne Gore definiše strategiju uređenja, korišćenja i zaštite prostora države do 2040. godine. Planom su utvrđeni pravci prostornog razvoja, korišćenje prirodnih resursa, infrastruktura, koncept naselja i očuvanje kulturne baštine.</p>
<p>- Osnovni zadatak je da obezbijedimo održivi razvoj prostora za sadašnje i buduće generacije - saopšteno je nakon sjednice.</p>
<p>Od ukupne teritorije Crne Gore (13.812 km²), građevinsko područje obuhvata 3,14 odsto, a poljoprivredne površine 14,94 odsto, pri čemu je obradivog zemljišta svega 3,77 odsto. Šume zauzimaju više od 62 odsto teritorije, što Crnu Goru svrstava među najšumovitije zemlje Evrope. Zato plan posebno naglašava očuvanje šuma i plodnog zemljišta.</p>
<p>Vlada je donijela i Uredbu o minimalnoj sumi osiguranja od profesionalne odgovornosti za kompanije koje izrađuju planska dokumenta. Prema toj uredbi, obavezno osiguranje iznosi 200.000 eura za državne i 150.000 eura za lokalne planove, kako bi se zaštitili investitori i treća lica od eventualne štete.</p>
<p>Takođe, usvojene su izmjene i dopune Državne studije lokacije „Kalardovo – Ostrvo cvijeća – Brdišta“, kojom se preispituju dosadašnja rješenja radi očuvanja kulturnih dobara i pejzaža na toj UNESCO zaštićenoj</p>

Vlada usvojila Prostorni plan Crne Gore do 2040, kao i Odluku o uništenju duvanskih proizvoda oduzetih u Slobodnoj zoni „Luka Bar“

<p>Pripadnici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj lišili su sinoć slobode tri vozača tokom pojačanih kontrola sprovedenih u okviru lokalnih akcija „PAS“ i „Alkohol“. Kontrole su imale za cilj unapređenje bezbjednosti saobraćaja, a među sankcionisanima su i dva državljanina Srbije.</p>
<p>Na bulevaru Đerđ Kastriot Skenderbeg, policija je pokušala da zaustavi motociklistu N.O. (19), koji nije stao na znak izdat pomoću svjetlosne i zvučne signalizacije. Nakon što je sustignut, utvrđeno je da upravlja motociklom pod dejstvom marihuane i bez položenog vozačkog ispita. Zbog počinjenih prekršaja, N.O. je lišen slobode i kažnjen novčanom kaznom od 2.000 eura.</p>
<p>Na regionalnom putu Ulcinj – Ada Bojana, kontrolisan je vozač A.T. (27), državljanin Republike Srbije, koji je upravljao vozilom beogradskih registarskih oznaka. Testiranjem je potvrđeno prisustvo marihuane, nakon čega je lišen slobode. Sud za prekršaje izrekao mu je kaznu od 1.000 eura i zabranu upravljanja vozilom u trajanju od četiri mjeseca.</p>
<p>Takođe, kontrolisano je vozilo marke BMW, tutinskih registarskih oznaka, kojim je upravljao H.E. (26), takođe državljanin Srbije. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom sa 1,10 g/kg alkohola u organizmu, zbog čega je lišen slobode. Kažnjen je novčanom kaznom od 400 eura i zabranom upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca.</p>
<p>Iz Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ poručuju da će se preventivne i represivne aktivnosti nastaviti kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i dodatno unaprijedila zaštita svih učesnika u saobraćaju.</p>

Ulcinj: Tri vozača lišena slobode – vozili pod dejstvom marihuane i alkohola, bez položenog ispita

<p>Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman<b> Siniša Bjeković </b>u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma,<b> </b>ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.</p>
<p>Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;</p>
<p>Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.</p>
<p>- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.</p>
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
<p>Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.</p>
<p>- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.</p>
<p>U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.</p>
<p>- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.</p>
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
<p>Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.</p>
<p>- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.</p>
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
<p>Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.</p>
<p>- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.</p>
<p>U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“</p>
<p>Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.</p>
<p>Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.</p>
<p>Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: boris-mugosa