Javnom saradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama u napadima na sjeveru svoje zemlje, nigerijska vlada je možda izbjegla ponižavajuću jednostranu vojnu akciju kojom je prije mjesec zaprijetio predsjednik Donald Tramp, piše Rojters.
Ipak, sigurnosni stručnjaci kažu da nije jasno mogu li takvi napadi mnogo učiniti da ometu militante koji već dugo terorišu zajednice u tom području.
Tramp je u četvrtak na mreži Truth Social objavio da su američke snage, na zahtjev vlade Nigerije, izvele napad na militante Islamske države na sjeverozapadu Nigerije.
Lokalni mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama u selu Jabo u večernjim satima na Božić. Abuja je potvrdila da je odobrila operaciju.
Ministar vanjskih poslova Jusuf Tugar rekao je u petak da je Nigerija djelovala zajednički sa SAD-om, ali da napadi nisu bili usmjereni protiv bilo koje određene religije.
- Nigerija je multireligijska zemlja i sarađujemo s partnerima poput SAD-a u borbi protiv terorizma i zaštiti života i imovine - rekao je Tugar za nigerijsku televiziju Channels.
Stanovništvo Nigerije, koje broji više od 230 miliona ljudi, približno je ravnomjerno podijeljeno između hrišćana, koji pretežno žive na jugu, i muslimana, koji dominiraju na sjeveru.
Prošlog mjeseca Tramp je zaprijetio da će narediti svojim snagama da preduzmu vojnu akciju u Nigeriji ukoliko tamošnje vlasti ne zaustave ono što je opisao kao progon hrišćana. Iako se Nigerija suočava s dugotrajnim sigurnosnim izazovima, uključujući nasilje i otmice koje sprovode pobunjenici na sjeveru, vlasti snažno negiraju da su hrišćani izloženi sistematskom progonu.
Vlada je na Trampovu prijetnju odgovorila porukom da namjerava da sarađuje s Vašingtonom u borbi protiv militanata, ali je odbacila američku retoriku koja je sugerisala da su hrišćani posebno ugroženi.
- Nakon što je Tramp zaprijetio da će u Nigeriju doći s oružjem, vidjeli smo kako je nigerijska delegacija posjetila SAD. Bio je uključen i državni tužilac, a potpisani su sporazumi. Zatim smo saznali za američke izviđačke misije koje mapiraju lokacije terorista &nbsp;rekao je za Rojterss Kabir Adamu, direktor kompanije Beacon Security and Intelligence Limited sa sjedištem u Abuji.
Učešće u vazdušnim napadima moglo bi da poveća rizik da se vlada doživi kao da podržava Trampovu retoriku o široj sektaškoj podjeli, što je osjetljivo pitanje kroz čitavu istoriju Nigerije.
- Tramp udovoljava domaćim ciljevima evangelističkih hrišćana svojom naracijom o "genocidu nad hrišćanima" - rekao je Adamu.
Sjeverozapadno područje u kojem su u četvrtak izvedeni vazdušni napadi od 2024. godine pogođeno je sve većim nasiljem pripadnika sekte Lakurava, stroge sunitske islamističke grupe koja tvrdi da je povezana s Islamskom državom.
Nastala kao samozaštitna grupa, s vremenom je prerasla u džihadistički pokret koji nameće stroga islamistička pravila u stotinama sela u tom području. Nigerija je ovu grupu početkom ove godine proglasila terorističkom organizacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kako se Nigerija spasila šire intervencije SAD-a: Pomogli Amerikancima da bombarduju sjeverni dio zemlje

Izraelski ministar Amihaj Elijahu komentarisao je proširenje izraelskih vojnih aktivnosti u Gazi i rekao da ne bi imao problem ni s bombardovanjem prodavnica hrane na ovom području.
U intervjuu za Kanal 7, Elijahu je rekao da zalihe hrane koje se nalaze u Gazi zapravo predstavljaju zalihe koje kontroliše Hamas.
- U trenutku kada im postane teško, biće teško i Hamasu. Nemam problema s bombardovanjem rezervi goriva i hrane. Moraju gladovati. Ako postoje civili koji se boje za svoje živote, trebalo bi proći kroz plan emigracije - naveo je Elijahu.
Elijahu je i ranije imao niz spornih i ekstremističkih izjava usmjerenih protiv Palestinaca, a u jednom od intervjua je rekao i da Izrael mora slomiti nacionalni san Palestinaca.
- Moramo pronaći načine koji su bolniji od smrti za stanovnike Gaze - rekao je Elijahu.
Takođe, jedna od njegovih izjava posebno je odjeknula svijetom, a odnosila se na upotrebu nuklearnog oružja na području Gaze. Nakon ove izjave, Elijahu je i suspendovan iz vlade, ali od 2025. godine ponovo obnaša političku funkciju, ovaj put kao ministar baštine Izraela.
Inače, premijer Izraela Benjamin Netanjahu najavio je u ponedjeljak da će u okviru nove ofanzive Izraela doći do "premještanja stanovništva" i da se vojnici neće povlačiti iz Gaze.
Ranije danas dva izraelska zvaničnika rekla su da je izraelski sigurnosni kabinet odobrio plan zauzimanja cijelog Pojasa Gaze i ostanak tamo neodređeno vrijeme.

Izraelski ministar zgrozio izjavom o Gazi: "Moraju gladovati"

Šesnaest civila poginulo je u bombardovanju Alepu, glavnom gradu Sirije.
Bombardovanje je najvjerovatnije izvršila ruska vojska, jer je Moskva saveznik režima u Siriji, saopštila je nevladina organizacija Sirijska opservatorija za ljudska prava.
- Najmanje 16 civila je poginulo, a 20 je ranjeno kada su najvjerovatnije ruski avioni targetirali civilna vozila u dijelu Alepa koji su zauzeli pobunjenici - navodi se u saopštenju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava: U ruskom bombardovanju Alepa poginulo 16 osoba

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici imenovala državnog sekretara u MUP-u Petra Koprivicu za nacionalnog koordinatora za Šengen.
Takođe, donijeto je rješenje o imenovanju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara u sastavu: Predrag Nikolić, predsjednik, Dražen Đurašković, zamjenik predsjednika i članovi Pavle Jokić, Goran Mugoša, Maja Janković, Mirko Bošković i Dragana Đokić,
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave Lidije Ljumović, kao i razrješenju članice Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Ljubice Radović.
Takođe, donijeto je i rješenje o opozicu počasne konzulke Crne Gore u Viljnusu, Republika Litvanija Daiva Perevičiene Skardžiute, te razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja dr Gorana Jovetića.
Igor Vučinić imenovan je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i implementaciju EU fondova, elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja, a Zorica Vojinović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu u Ministarstvu turizma.
Amela Orahovac imenovana je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Blagoje Konatar za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saobraćaj, a Ivana Radović za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva pomorstva,
Imenovani su novi članovi Savjeta za računovodstvo: mr Snežana Mugoša, prof. dr Ana Lalević-Filipović, mr Branka Šušić-Radovanović, Mijat Ilinčić i Anastasija Boljević.
Takođe, razriješen je Žiri za dodjelu Državne nagrade Petar Lubarda u sastavu: Mirko Toljić, predsjednik i članovi Milica Bezmarević, Predrag Milačić, Ivana Radovanović i Dino Karailo, a imenovan je novi. Činiće ga Ljiljana Zeković, predsjednica i članovi mr Pavle Pejović, Jelena Tomašević, Maja Đurić, i Ljiljana Karadžić,
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva dr Bojana Komatine, a imenovala dr Biljanu Šuković za članicu Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva.
Takođe, predložila je Skupštini akcionara „Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić da za članice Nadzornog odbora „Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić, predstavnice državnog kapitala, imenuje Maju Jokanović i Milenu Vukićević.
Vlada je odredila Tihomira Milatovića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na VI vanrednoj Skupštini akcionara „Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić, te donijela Rješenje o imenovanju Dženise Mujević za savjetnicu potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.

Koprivica nacionalni koordinator za Šengen, imenovana Međuresorska radna grupa za bezbjednost novinara...

Sa četiri glasa za i jednim uzdržanim Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdio je listu kandidata za direktora, pišu <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/797701/drakic-i-kuc-kandidati-za-direktora-ask-a">Vijesti</a>.&nbsp;
To je odlučeno tokom današnje sjednice tog tijela.
Za to su bili predsjednik savjeta ASK-a Pavle Ćupić, članovi Slavica Mirković, Aleksandra Vukašinović i Mladen Tomović. Za to je bila uzdražana članica Dragana Šuković.
Savjet Agencije, na sjednici koja je prekinuta 19. februara nije utvrdio listu kandidata koju su činili dosadašnji vršilac dužnosti (v.d) direktora Dušan Drakić, nekadašnji v.d. sekretara Tužilačkog savjeta Mithad Kuč i predsjednik Crnogorsko-slovačkog prijateljstva Mihal Spevak.
Tokom sjednice je, nedavno, utvrđeno da Spevak ne ispunjava uslove zbog ranije presuđenog krivičnog djela što znači da ostaju dva kandidata – Drakić i Kuč.
Sjednici su prisustvovali svi članovi Savjeta Agencije.
Predsjednik tog radnog tijela Pavle Ćupić je podsjetio da je javni konkurs objavljen 26. januara u više medija. On je rekao da su pročitali na prethodnoj sjednici šta su kandidati dostavili.
On je rekao da su dobil pismo naslovljeno na sve članove Savjeta od Kuča koji je predstavio cijelu situaciju.
Članica Savjeta Dragana Šuković istakla je da je nužno da imaju podatke o pokrenutim i okončanim postupcima i da se mora voditi računa "o ciljnom tumačenju".
Kazala je da ako su konstatovali da je došlo do kršenja Zakona o sprečavanju antikorupcije, da ga je potrebno maći sa liste.
Aleksandra Vukašinović, članica Savjeta ASK-a, kazala je da su na prethodnoj sjednici razgovarali o svim nepravilnostima.
- Jedan od uslova za izbor kandidata jeste lista integriteta. Postoje određene nedorečenosti u Zakonu o sprečavanju korupcije koje ostavljaju jednu vrstu prostora u smislu različitog tumačenja od članova Savjeta".
Članica Slavica Mirković rekla je da su se svi uslovi stekli da se ustanovi lista kandidata.
- Sve je provjereno, iščitano i sve je već rečeno... Nećemo raditi na ovaj način. Ono što je traženo konkursom, to je i dostavljeno. Dokumentacija je uredna - poručila je Mirković, dodajući „da imamo čistu listu kandidata“.
Mladen Tomović, jedan od članova Savjeta Agencije, kazao je da to tijelo treba u suštinskom smislu da cijeni da li je neki kandidat "u dijelu provjere integriteta, zaista je prošao“.
- Na Savjetu je da tumači zakonske norme i da cijeni da li ta povreda može da predstavlja smetnje da se osoba nađe na listi - navodi.&nbsp;
Podsjećamo, Portal ETV objavio je pismo koje je Kuč uputio Savjetu ASK-a, a gdje je naveo razloge zbog kojih ne bi trebalo da bude odbijena njegova kandidatura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkuc-pisao-savjetu-ask-sudska-opomena-ne-moze-biti-prepreka-kandidaturi-za-direktora-rijec-je-o-formalnom-propustanju-roka%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Drakić i Kuč kandidati za direktora ASK-a

Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU), sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, komentarišući amandmane koje je Vlada danas utvrdila na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Vuković je rekao da, dok opozicija pokušava da natjera vladajuću većinu da se fokusira na integracije u EU, neko sa druge strane stalno radi istu stvar. 
- Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom. Ne testirajte našu dobru volju - poručio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2027018433980772835&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, bez potpunog usklađivanja sa tekovinama EU

Turska privredna komora u Crnoj Gori ukazala je na značaj kontinuiranog i otvorenog dijaloga između institucija i poslovne zajednice, kao važnog preduslova za unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta i jačanje povjerenja investitora.
Predstavnici kompanija članica Komore razgovarali su sa visokim zvaničnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore – državnom sekretarkom Draganom Kažanegra Stanišić i vršiocem dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Draganom Dašićem – o aktuelnim izazovima, zakonskim reformama i administrativnim procedurama od značaja za strane državljane i investitore.
Susretu je prisustvovala i ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Ajda Ünlü, čime je dodatno potvrđen značaj institucionalne i diplomatske podrške jačanju ekonomskih odnosa između dvije države.
Predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori Burhan Genć, koji je juče izabran na novi dvogodišnji mandat, istakao je da mu je cilj u narednom periodu dalje jačanje direktne i efikasne komunikacije između institucija i poslovne zajednice.
- Kontinuirani dijalog sa donosiocima odluka omogućava da se izazovi sagledaju realno i da se zajednički traže održiva rješenja. Naša uloga je da budemo pouzdan most između turske i crnogorske poslovne zajednice i konstruktivan partner institucijama - poručio je Genć.
Državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić naglasila je da su odnosi Crne Gore i Republike Turske zasnovani na dugoročnom povjerenju i snažnoj ekonomskoj saradnji.
- Republika Turska se izdvaja kao jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Crne Gore. Samo tokom 2025. godine zabilježen je priliv stranih direktnih investicija od preko 870 miliona eura, pri čemu je Turska najveći pojedinačni investitor sa oko 127 miliona eura, odnosno približno 15 odsto ukupnog priliva - kazala je Kažanegra Stanišić.
Ona je istakla da saradnja u oblastima bezbjednosti, borbe protiv organizovanog kriminala i upravljanja migracijama predstavlja temelj stabilnosti i važan preduslov za sigurnost investitora i održivi ekonomski razvoj.
Govoreći o položaju stranih državljana u Crnoj Gori, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Dragan Dašić naveo je da podaci potvrđuju snažno interesovanje za boravak i poslovanje u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori trenutno boravi 11.966 državljana Republike Turske na privremenom boravku po osnovu privredne djelatnosti, dok 96 ima odobren stalni boravak. Državljani Turske nalaze se na trećem mjestu po brojnosti stranaca koji borave u Crnoj Gori, nakon državljana Ruske Federacije i Republike Srbije - saopštio je Dašić.
Dašić je govorio i o Zakonu o strancima, koji je nedavno stupio na snagu, kao i o izazovima u njegovoj primjeni.
Sagovornici su saglasni da nastavak institucionalnog dijaloga i partnerstva sa poslovnom zajednicom predstavlja ključ za jačanje povjerenja, unapređenje poslovnog ambijenta i dalji razvoj ekonomskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Predsjednik Turske privredne komore Burhan Genć završio je susret simboličnim uručenjem poklona državnoj sekretarki Kažanegri Stanišić.
Iz ovog poslovnog udruženja najavljeno je da će tokom godine biti organizovan niz susreta sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima poslovnih zajednica, kao primjer dobre prakse razmjene iskustava i predloga.

Tag: bombardovanje