CGO: Sjećanje na nevine žrtve NATO bombardovanja

Povodom 27 godina od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) odao je poštovanje svim žrtvama tog stradanja, podsjećajući na potrebu utvrđivanja činjenica, očuvanja kulture sjećanja i osiguravanja pravde za porodice stradalih.

NATO bombardovanje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počelo je 24. marta i trajalo do 10. juna 1999. godine, ukupno 78 dana. Iz CGO podsjećaju da je toj intervenciji prethodila duboka kriza jugoslovenskog društva koja je dovela do ratova i stradanja čije posljedice ni danas nijesu u potpunosti prevaziđene.

Nakon Dejtonskog sporazuma ratni sukobi nijesu u potpunosti okončani, već je uslijedilo zaoštravanje odnosa između kosovskih Albanaca i srpskih snaga bezbjednosti. Pregovori vođeni uz posredovanje međunarodne zajednice, uključujući one u Rambujeu i Parizu, nijesu dali rezultat, dok su kao ključni razlozi za intervenciju navođena teška kršenja ljudskih prava i etničko čišćenje nad albanskim stanovništvom na Kosovu.

Tokom bombardovanja stradali su civili, pripadnici vojske i policije, a posljedice su pogodile cijeli region. Kako navode iz CGO, zvaničan i konačan popis žrtava nikada nije napravljen, a broj stradalih varira u različitim izvorima.

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, koji je jedini sistematski i poimenično evidentirao žrtve, potvrđena je smrt 756 osoba, među kojima najmanje 451 civila, dok pojedini drugi izvori navode i veći broj stradalih.

U Crnoj Gori je tokom NATO bombardovanja stradalo devet osoba, od čega sedam civila i dva pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a. Među stradalim civilima u Crnoj Gori su Paška Junčaj, Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julija Brudar, Vukić Vuletić, Milka Kočanović i Manojlo Komatina.

Posebno mjesto u kolektivnom sjećanju ima bombardovanje Murina krajem aprila 1999. godine, kada je poginulo šest civila, među kojima i djeca, dok je osam osoba povrijeđeno.

Iz CGO podsjećaju da za stradanje civila niko nije odgovarao. Porodice žrtava iz Murina tužile su državu Crnu Goru tvrdeći da stanovništvo nije bilo upozoreno na opasnost, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o ciljevima koji će biti gađani. Tužba je, međutim, odbačena kao zastarjela.

Tek nakon više od dvije decenije porodicama žrtava iz Murina priznat je status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, a donijeta je i odluka o isplati jednokratnih naknada. Iz CGO ocjenjuju da je to važan korak, ali nedovoljan da nadomjesti izostanak pravde i potrebu da država razvije dosljednu politiku sjećanja na sve žrtve.

Na važnost utvrđivanja činjenica i poštovanja dostojanstva žrtava, kako navode, podsjeća i činjenica da se 24. mart obilježava kao Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava. Taj dan ustanovile su Ujedinjene nacije u znak sjećanja na nadbiskupa Oskara Arnulfa Romera, koji je ubijen 24. marta 1980. godine zbog borbe za zaštitu ljudskih prava i dostojanstva najugroženijih.

Svrha obilježavanja tog dana je podsjećanje na obavezu država da utvrde činjenice o zločinima, obezbijede pravdu za žrtve i njeguju kulturu sjećanja zasnovanu na istini.

Iz CGO ističu da utvrđivanje istine mora počivati na provjerenim, sudski i naučno utvrđenim činjenicama i služiti očuvanju kolektivnog pamćenja, ali i sprječavanju politički motivisanog revizionizma.

U tom kontekstu, upozoravaju da obrazovni sistem u Crnoj Gori i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje ratnim dešavanjima iz devedesetih, na šta ukazuju i istraživanja te organizacije.

U cilju boljeg informisanja mladih, CGO je 2021. godine producirao i video lekciju o NATO intervenciji.

Iz te organizacije poručuju da ratni zločini i stradanja, bez obzira na nacionalnost, vjeru ili političku pripadnost žrtava, ne smiju biti zaboravljeni niti predmet selektivnog pamćenja ili političkih interpretacija.

Utvrđivanje pune istine, kako zaključuju, predstavlja pravo porodica žrtava i obavezu društva koje želi da uči iz prošlosti, oda poštovanje stradalima i spriječi ponavljanje sličnih zločina.