Građanski pokret URA je u teškim okolnostima odbranio rezultat od prošlih lokalnih izbora, 26. maja - kazao je nosilac liste ove partije Blažo Rađenović.
- Poslali smo poruku da u Budvi legitimitet nema 44. Vlada Crne Gore - kazao je Rađenović.
Pozvao je sve koji žele dobro Budvi da pregovaraju o formiranju vlasti.
- Nemamo problem da razgovaramo sa svima kojima je Budva u Srcu i koji žele da naprave otklon od politike koja je vladala u prethodnom periodu - istakao je Rađenović.
Lider GP URA Dritan Abazović ponovio je da ljudi koji upravljaju Crnom Gorom nemaju nikakav legitimitet da upravljaju ni Budvom, ni &nbsp;Crnom Gorom.
Čestitao je svima na izbornom rezultatu, ali kako kaže, jasno je da je "ovo što imamo na državnom nivou ruglo".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rađenović: U Budvi legitimitet nema 44. Vlada, Abazović: Ovo što imamo na državnom nivou je ruglo

Očekujemo da će kriza vlasti u Budvi biti razriješena - kazao je nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” Blažo Rađenović za Televiziju Crne Gore.
Smatra i da će oni koji su doveli do stanja iz prethodnog perioda biti kaženja od građana, samim tim što je izlaznost veća za dva odsto u odnosu na izbore u maju.
Oko 21 sat očekuje se prvo obraćanje.
Dodaje da su njihovi posmatrači zabilježili jednu nepravilnost.
- Potpredsjednik jednog biračkog odbora je prekrižio jednom biraču glasački listić, ali je svakako dan protekao u demokratskoj atmosferi - naveo je Rađenović.

Jasmina Beharovic

610x380

500x500

1084x550

Rađenović: Očekujemo da će kriza vlasti biti razriješena

Blažo Rađenović, nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije”, kazao je da očekuju dobar rezultat na današnjim ponovljenim lokalnim izborima u Budvi.
- Građani nisu zadoboljni prethodnom situacijom koja je bila u Opštini Budva. Očekujem da će Budva konačno krenuti putem prosperiteta, da će ljudi koji su kadri da iznesu promjene već sjutra formirati stabilnu vlast, koja će dati Budvi pravi mediteranski duh, vratiti prijestonicu turizma u Budvu, da ona nikad više ne gubi turističku trku u Crnoj Gori, ali da bude primjer i gradovima regiona kako treba raditi - naveo je Rađenović.
Rekao je da Budva "nije ono što smo gledali u prethodnom periodu".
- Očekujem da ćemo svi koji želimo dobro Budvi, zajedničkim snagama, napraviti situaciju da će se u Budvu rado dolaziti i da će ona biti stožer promjena i da će iz Budve upravo krenuti ta energija i na nivou Crne Gore. Želim svima sreću i neka pobijedi najbolji - naveo je Rađenović.
Na pitanje da li su spremni za koalicione dogovore, kazao je da će ponuditi platfomu oko koje žele da se okupe svi koji žele dobro Budvi.
- Platforma će podrazumijevati potpuni diskontinuitet politike koju smo gledali u prethodnom periodu. Nećemo dati rok od četiri godine da se realizuju ti projekti, već tražimo odmah i sad, što znači u prvih dva, tri mjeseca da imamo konkretne rezultate. Kome to bude prihvatljivo, naravno da će biti naš partner. Naš partner su svi građani i građanke koji žele dobro Budvi - kazao je Rađenović.

Rađenović: Ponudićemo platfomu, želimo da se oko nje okupe svi koji žele dobro Budvi

U debati uoči izbora u Budvi koji se održavaju u nedjelju 17. novembra, nosioci osam političkih lista saopštili su svoje ciljeve i programe ukoliko dobiju povjerenje građana, a i ukazali na propuste i krivce za neformiranje vlasti i političku krizu u kojoj se taj grad našao nakon vanrednih lokalnih izbora u maju.
Mladen Mikijelj nosilac liste koalicije "Za budućnost Budve - Budva mora naprijed - Mladen Mikijelj” kazao je da su pred Budvom još jedni vanredni izbori nakon onih u maju kada je pokret "Budva naš grad" zajedno sa DPS-om izglasala skraćene mandata.
- Bez obzira što nijesmo željeli izbore na njima smo pobijedili i pružili ruku pomirenja kako bi Budva krenula naprijed. Umjesto toga neki drugi su se odlučili da zajedno sa DPS-om probaju da formiraju vlast u Budvi. Na sreću taj scenario je spriječen dijelom i odbornicima te grupacije koji su kažnjeni, jer ih nema na listama na ovim izborima. Potpredsjednica opštine Svetlana Dokić saopštila je u avgustu da ne želi bilo kakvu koaliciju sa DPS-om i ja je pozivam da pojasni šta se to desilo tokom ljeta. Da nešto ne štima vidjelo se i juče kada su nepozvana lica ulazila u kancelariju Dokić. Očekujem da 17. novembra okončamo cirkus i eksperiment i da formiramo stabilnu vlast kako bi Budva krenula naprijed - kazao je Mikijelj.
Na pitanje ko su im prihvatljivi koalicioni partneri nakon izbora, Mikijelj kaže da neće formirati vlast sa onima koji su upravljali Budvom do 2016. godine. Neće činiti vlast ni sa prikrivenim pomagačima DPS-a. Saradnju žele sa onima sa kojima prave vlast na državnom nivou, jer tako imaju šansu da realizuju kapitalne projekte od vitalnog interesa za grad.
Ispred Grupe građana "Budva naš grad" Nikola Jovanović kaže da Mikijelj nije upoznat šta se dešavalo i nije mogao učestvovati u pregovorima za formiranje vlasti, jer su to za njega činili članovi organizovane kriminalne grupe koja se vodi u policiji kao budvanska i koja je potpuno preuzela funkcionisanje Nove srpske demokratije i formalno postala član opštinskih odbora, Upravnog odbora Morskog dobra.
- Mikijelj je samo marioneta i sa njegovim faksimilom ukoliko bi postao predsjednik opštine bi raspolagala OKG, kao što danas raspolaže Morskim dobrom, pa tako recimo brod tog javnog preduzeća je na usluzi OKG-a čitavo ljeto i voze se crnogorskom rivijerom. Vlast u Budvi nije formirana dominantno zbog uticaja ovih kriminalnih struktura, ali i neodgovornosti političkih činilaca sa državnog nivoa, jer je Mandiću i Spajiću bilo mnogo bitnije da rekonstruišu Vladu i podijele resore. Budva je bila žrtava tih političkih trgovina na državnom nivou i zato je naš najvažniji princip decentralizacija vlasti, jačanje interesa građana Budve - poručio je Jovanović.
On očekuje da budu najjača politička grupacije i, kako je istakao, nakon izbora neće sarađivati sa OKG "budvanska" koji su funkcioneri NSD-a.
Đorđe Zenović nosilac liste “Pokret za Grad” istakao je da su za neformiranje vlasti u proteklom periodu krivi koalicija Za budućnost Budve i Budva naš grad koji nijesu u zakonskom roku uspjeli da formiraju vlast.
- Njihova neodgovornost nije samo u neformiranju vlasti nego i u funkcionisanju lokalne uprave. Koalicija Budva naš grad koja trenutno upravlja opštinom treba da odgovara što turistička sezona nije bila pripremljena kako treba, građani nijesu imali adekvatnu komunalnu uslugu, nije usvojen plan privremenih objakata zbog čega grad trpi štetu, jer po osnovu zakupnine nije prihodovala preko 700.000 eura. Te grupacije građani treba da kazne i sve konstituente vlasti nakon 2020. godine, jer niko od njih nije promijenio prakse koje je ustanovio DPS i prema Budvi se odnose i dalje kao prema lakom plijenu. Očekujemo da građani kazne sve te liste zajedno sa DPS-om i podrže našu listu - kazao je Zenović.
Naglasio je da "Pokret za Grad" nije ničija ispostava i podružnica i nakon izbora sarađivaće isključivo sa onima koji budu poštovali njihova četiri principa i sa onima koji prihvate da oni predlažu ko će upravljati procesima.
Ispred Građanske akcije “Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene” Božidar Vujičić je kazao da je glavni krivac za neformiranje vlasti u Budvi Ustavni sud Crne Gore koji štiti, umjesto građane, predsjednike partija koji umjesto građana biraju odbornike. Kriv je zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprječavanje korupcije, tužilaštvo, urednici javnih servisa i državnog i lokalnih.
- Građanima je ukradena vlast, a za to neće odgovarati niko zato što oni koji bi trebali da spriječe ovu krađu su izabrani od nekoliko predsjednika parlamentarnih partija i njihovih privatnih poslanika. Ove institucije su stale na stranu nekoliko ljudi koji su građanima Crne Gore preoteli vlast. Lista koju ja predstavljam ima dominantan cilj da za početak informiše građane o ovoj neviđenoj krađi - kazao je Vujičić.
Za njega je nakon izbora prihvatljiva samo ona većina koja prihvati da zaustavi izdavanje dozvola za izgradnju objekata u zahvatu DUP-ova Budva centra i Bečići, jer su nezakoniti. Neće sa DPS-om, jer su oni pravili te planove, a čudno je, kaže, što nova vlast to ne obustavi, pa je jasno da nema velike razlike između ove i one vlasti. 
 
Ispred liste “Demokrate - PES - "Još jači" - Dragana Kažanegra Stanišić”, Krsto Radović je naglasio da Demokratska Crna Gora nije krivac za neformiranje vlasti. Dvije grupacije koje su najodgovornije, kako kaže, napravile su atmosferu podjela, građani su dodatno posvađani i to je najveći problem.
- Siguran sam da će građani prepoznati ko je odgovoran što nije formirana vlast, za komunalni nered u gradu, zbog koga Sveti Stefan gotovo mjesec je bio bez vode i svega drugog. Siguran sam da će dati glas za pomirenje i da se u Budvu vrati prijateljstvo - kazao je Radović.
On je dodao da su im partneri svi osim DPS-a, koji žele da zaustave mržnju. Saradnju očekuju sa njihovim tradicionalnim partnerima na državnom nivou. 
 
Blažo Rađenović nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” poručuje da je dobro što su se desili izbori u maju, jer su maske pale. Pokazalo se da su svađe i nesuglasice isključivo uskopratijske i lične i vode se isključivo zbog fotelja.
- Budva je ljetos ličila na veliki vašar. Institucije su bačene na koljena, državne su potpuno okrenule leđa gradu i ponašaju se krajnje centralistički i žele samo prihode lokalne uprave. Ne želimo da gradimo vlast na pogrešnim politikama, želimo da vratimo građanima dostojanstvo i povjerenje u institucije, ali i ispravimo velike nepravde - naglasio je Rađenović.
Za URA-u, kaže Rađenović, saradnja nakon izbora je moguća sa svima kojima su interesi građana prioriteti.
Petar Odžić ispred liste "Evropski savez - SDP, SD, LP, građani - Petar Odžić" smatra da su najodgovorniji za neformiranje vlasti u Budvi politički subjekti koji su činili vlast, ali i svi ostali su doprinijeli ovom kako je kazao, moralnom galimatijasu.
Podsjetio je da je DF 2020. uzeo 18 mandata što je bila apsolutna vlast u gradu, a da su i tada konstituenti ove liste govorili da će biti nefunkcionalna. Nijesu tada podržali imenovanje Nikole Jovanovića za predsjedika Skupštine i Mila Božovića za predsjednika Opštine.
- Drugi su ta rješenja podržali i vidjeli ste da poslije izbora u maju, te grupacije ne mogu da se dogovore. A ko je odgovoran, niko nije odgovoran i trpe građani i grad. Moramo ići ka pomirenju, jer nijedan građanin ovo više ne može da istrpi - kazao je Odžić.
On je kazao da je toj listi neprihvatljiva saradnja sa eksponentima Vučićeve i velikosrpske politike. Svi ostali koji doživljavaju Crnu Goru, himnu i zastavu kao svoju su dobrodošli.
Nosilac liste DPS "Za Budvu - srcem i znanjem!", Nikola Milović kaže da su građani u maju dali podršku onima za koje su smatrali da će najuspješnije voditi grad, međutim oni nijesu uspjeli da formiraju vlast. ističe da kriza u Budvi nije od 26. maja, već unazad osam godina, a kulminirala je 2020.
- Ovo su četvrti izbori u posljednje četiri godine i drugi u ovoj godini. To je mrcvaranje građana koji trpe ogromne pritiske. Ovo je &nbsp;praktično vanredno stanje. Odgovornost niko neće podnijeti. Mislim da je ovo jedno poniženje grada i građana i 17. novembra je vrijeme za promjene i stabilnu vlast čija će okosnica biti DPS - naglasio je Milović.
Istakao je da nakon izbora mogu sarađivati sa onima koji su na građanskom fonu, koji Crnu Goru vide kao svoju državu. Da se, kako je kazao, dogovore oko razvojnih projekta u naredne četiri godine koji su gradu potrebni, a to mu ne mogu dati retrogradne politike koje su vodile grad u posljednih osam godina.&nbsp;

Jovanović: Vlasti u Budvi nema zbog uticaja kriminalnih struktura; Radović: Potrebno nam pomirenje

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u dopunjenoj izjavi pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem 3. maja, saopštio je da je njegov tim radio na „budvanskom predmetu“ i da su došli do interesantnih detalja, ali je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović zaprijetio dvojici visokih policijskih funkcionera – Zoranu Brđaninu i Dejanu Kneževiću da će ih smijeniti ukoliko ne kažu da on članove Ure politički progoni. Brđanin je tada bio direktor Uprave policije, a Knežević vršilac dužnosti pomoćnika direktora policije za Sektor za borbu protiv kriminala. Knežević je kasnije - 22. marta 2023. godine uhapšen zbog optužbi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka. Katnić, koji je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva naložilo 14. aprila ove godine, tokom višestanog iskaza 3. maja u detalje je ispričao kako je Abazović, nakon što je u praćenim razgovorima braće Kažanegra – Mladena i Ognjena, bezbjednosno interesantnih osoba, presretnuta njihova komunikacija sa Blažom Rađenovićem, članom Ure, pravio pritiske da se istraga stopira.&nbsp; U presretnutim komunikacijama, Rađenović, pored ostalog, Kažanegrama prenosi Abazovićevu poruku - „čekajte malo dok raz..bemo Tužilaštvo“.&nbsp; Katnić je nakon toga tražio mjere tajnog nadzora za Rađenovića, ali mu sud nije dozvolio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060932_6fbd587d009e558888e2771bc898aa651bb46a4bb4cad4e0a716a31f5c623c81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240916060932_6fbd587d009e558888e2771bc898aa651bb46a4bb4cad4e0a716a31f5c623c81" data-rendition-name="original" width="874" height="584" loading="lazy" alt="Katnić dopunio izjavu 3. maja: Screeenshot"> <figcaption>Katnić dopunio izjavu 3. maja</figcaption> </figure>  <h2>SASTANAK U KASNE SATE</h2> Ispričao je i da mu je Knežević u telefonskom razgovoru rekao da pravi problem rukovodstvu Uprave policije, na što je on zatražio da mu pojasni kako to on pravi problem, ovaj mu je odgovorio da je za budvanski predmet „čuo Dritan i misli da njega goniš“. - Rekao sam mu da to nije moja inicijativa nego je postupak započet po prijavi policije - kazao je Katnić. Nakon što je saznao da tadašnji glavni specijalni tužilac uveliko radi na „budvanskom slučaju“, Abazović je organizovao hitan sastanak, u 23 sata, sa Zoranom Brđaninom i Dejanom Kneževićem. - Abazović je sa Lukom Rakčevićem organizovao sastanak u Vladi na kojem im je direktno saopštio da će ih smijeniti, ukoliko ne izjave da ja političkim progonim članove Ure - kazao je Katnić. U naredna dva dana, kako je ispričao, odvojeno su ga posjetili Knežević i Brđanin koji su ga uvjerili da u tom predmetu nema osnova za gonjenje, pa ga je on obustavio.&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac je naveo da cijeni rad Kneževića i Brđanina, za kojeg je kazao da je jedan od najboljih policajaca u Crnoj Gori.&nbsp; U iskazu je naglasio i da smatra da Knežević nije tvorac kriminalne organizacije, za šta ga Specijalno tužilaštvo njegovog nasljednika Vladimira Novovića tereti. M portal objavio je 19. septembra 2022. godine transkripte pripadnika takozvane „budvanske grupe“, ogranka škaljarskog klana, braćom Kažanegra sa tadašnjim pedsjednikom Upravnog odbora Morskog dobra i funkcionerom Ure Blažom Rađenovićem, koji je, kako su naveli, bio spona u prenošenju informacija između njih i Abazovića. Posebno zanimljivi razgovori, kako je tada prenio M portal, vođeni su nakon jedne intervencije policije u Budvi, tokom jula 2021. godine, zbog čega su pripadnici „budvanske grupe“ oštro negodovali i tražili od Abazovića smjenu starješina, za koje vjeruju da su bliski DPS-u. To je bio razlog da Rađenović, koji je kako se sumnja bio njihov kontakt sa Abazovićem, pokuša da opravda svog šefa što ne može ekspresno da usliši njihove zahtjeve, pa im je objasnio da je potrebno da se prethodno „sjb“ glavni specijani tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala Milivoje Katnić. Kontakt, za koji se vjeruje da je Rađenović kaže, pored ostalog, Mladenu Kaženegri: „Pokazaću ti zapisnik sa glavnog odbora, posvađao se Dritan zbog ovoga. Brate, veli, jesi ti lud, ko će ovo sve da u dva mjeseca, tri razbije jadan. Jesi lud, veli“. - Eh, eh, brate sve ćemo ih riješit’, polako, veli, tužilaštvo da sj,veli, i onda ćemo sve rješavat’, ne možemo bez toga ništa. Rekao mi je on – prenosi taj kontakt 29. jula 2021. Mladenu Kažanegri. Dalje mu piše kako je Abazović svega svjestan. - ...Rekao je svjestan je, nije poricao ništa nego prosto veli: „Brate nemojte da me napadate j*** za ovoliko vremena, nisam mogao više – piše, kako se vjeruje, Rađenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060936_242a2d9bc972ae720faa3475a6e17e1c5e5ba43159b9a9a618baa0dd1e9298a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240916060936_242a2d9bc972ae720faa3475a6e17e1c5e5ba43159b9a9a618baa0dd1e9298a2" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="U kasne sate sazvao sastanak sa policijskim funkcionerima"> <figcaption>U kasne sate sazvao sastanak sa policijskim funkcionerima</figcaption> </figure>  <h2>USLUGE I UCJENE</h2> Tokom višesatne izjave koju je dao u Specijalnom tužilaštvu 3. maja, bivši glavni specijalni tužilac Katnić detaljno je analizirao sve optužbe koje su mu stavljene na teret, ali je otkrio i kompromitujuće podatke o tužiocu Milošu Šoškiću, a koje je, kako je kazao, čuo od kolega iz tužilaštva i policajaca. Katnić je ispričao da je čuo da je Šoškić bio na platnom spisku Save Grbovića i da „ga je plaćao da ga ne dira“. - Ja na to nijesam okrenuo glave, no sam Vas bez ikakvog protesta primio, kao najbolje, u Tužilaštvo – rekao je Katnić na saslušanju kod Šoškića, dodajući da su to „nepouzdani svjedoci“ aludirajući da se bez dokaza ne može niko optužiti. Rekao je i da je do njega stigla priča da je Šoškiću biznismen Zoran Ćoćo Bećirović ogradio kuću na moru. Najgore što je čuo je, kako je kazao, da se Šoškić prijavo kao svjedok u slučaju gdje je u saobraćajnoj nesreći poginula mlada osoba, a bio je od mjesta događaja udaljen tri kilometra. - Ne znam da li ste ikad bili svjedok u sudu ili da li ste se prijavili za svjedoka, shvatite da ja ne ispitujem takve stvari, jer su nepouzdane – naglasio je Katnić, uz konstataciju da ,,subjektivni osjećaj ne može da se koristi za pokretanje istraga i hapšenje ljudi“. Bivši glavni specijalni tužilac saopštio je tužiocu Šoškiću i da mu je „manje rekao nego što zna“. - Zamislite Vi da sam vas pozvao kada ste trebali da budete birani u SDT i da kažem – ne možete biti, odustanite, jer vas je ona Hrkalović (Dijana, bivša sekretarka MUP-a Srbije) snimila negdje na Zlatiboru i to Srbi drže i unuče će vam pozivati – naveo je Katnić, uz konstataciju da je za to prezime prvi put tada čuo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240916060936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ne zanimaju ga iskazi svjedoka"> <figcaption>Ne zanimaju ga iskazi svjedoka</figcaption> </figure>  <h2>PRIJAVE U FIOKAMA</h2> Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije koja je radila za kavačku kriminalnu grupu i da su zloupotrijebili službenin položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminalne grupe, čiji članovi su postali Katnić, specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije. Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa podredila službeni položaj u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa kavačke kriminalne grupe. Lazovića i Katnića krive i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.&nbsp; Iako su ključni svjedoci demantovali tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva postupajući tužilac ne odustaje od navoda iz naredbe za sprovođenje istrage već je u julu tražio produženje pritvora za još tri mjeseca, tačnije do 14. oktobra, što je usvojilo vijeće Vrhovnog suda. Ni tročlano sudsko vijeće nijesu interesovale činjenice u slučaju Katnića i Lazovića. Presedan u crnogorskom pravosuđu je da vijeće Suda izmijeni činjenice iz prijedloga tužioca Šoškića i optuži Katnića i Lazovića da su učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću u januaru 2021. godine postali saučesnici u ubistvu Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da su oni ubijeni četiri mjeseca ranije.&nbsp; Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović podnio je krivične prijave protiv tročlanog vijeća – sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nije bilo reakcije povodom ove prijave. Novović se nije oglašavao ni kada je Šoškić targetirao novinare i novinarke – Darka Šukovića, Samira Rastodera, Draška Đuranovića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević i crnogorskog pisca Milorada Popovića navodeći u sramnom aktu za produženje pritvora Katniću da njegova „kriminalna organizacija ima uticaj na medije“, a optužbu je pravdao činjenicom da su novinari i pisac imali telefonske komunikacije sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem?! Novović ćuti i na dvije krivične prijave koje je Katnić podnio protiv Šoškića zbog zloupotrebe položaja.&nbsp;

Marija Žižić

1250x600

Katnić: Abazović prijetio Brđaninu i Kneževiću

NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničava na samo dva puta godišnje.
Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv režima Aleksandra Lukašenka mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.
Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka Jevgenija Dolgaja prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
Alena (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.
- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije - ispričala je Alena.
Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.
- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali - dodala je ona.
Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;
- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku - ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.
U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.
- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci - povjerila se jedna od zatvorenica.
Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.
- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
Volha Loika (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.
- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
Tatsiana (promijenjeno ime) uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.
- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana - ispričala je ona.
Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.
- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu - navela je Tatsiana.
Nosila je, kaže, uložak - koji je eventualno postao beskoristan.
- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ - istakla je Tatsiana.
Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.
- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala - dodala je Tatsiana.
Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.
- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
Alena je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.
- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka - kazala je Alena.&nbsp;
Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.
- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
Hana (promenjeno ime) je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.
&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.
- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.
Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;
- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
Darja Afanasjeva je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.
Kada bi se to dogodilo - išla bi do dijela gdje dijele tablete - ali bezuspješno.
- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.
Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.
- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
Bivša novinarka Volha Klaskovskaia uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.
- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava - ispričala je Klaskovskaia.
Za nju je to, kaže, bila noćna mora.
- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.
Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;
- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.
Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;
- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
U Gomelju jedanaestogodišnju kaznu služi i Marija Kalesnikava, jedna od lidera bjeloruske opozicije.
Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;
Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.
Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.
Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;
Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

Koncert Rada Šerbedžije, uz pratnju benda Zapadni kolodvor, pod nazivom “Zbog tebe, zbog sebe, zbog drugih”, održaće se u Muzičkom centru Crne Gore 28. decembra, sa početkom u 20 časova.
Šerbedžija je široj publici poznat po pjesničkim interpretacijama i pjesmama kao što su Barbara, Panonske trešnje, Ne daj se, Ines, dok publiku očarava i svojim posljednjim objavljenim albumom iz 2022. godine Ne okreći se, sine koji uključuje autorske i pjesme velikih muzičara kao što su Damir Urban i Elvis Stanić. Husein Hus Hasanefendić (Parni valjak) je napisao hit “Eto pjesma”, čuveni virtouz Miroslav Tadić svira na Arsenovoj pesmi „New York“, Ante Gelo u pjesmi „Ostala si uvijek ista“ autora Đorđa Novkovića i Željka Sabola.
Poznati glumac, pjesnik i kantautor, Šerbedžija je prava umjetnička ikona s impresivnom karijerom u pozorištu, filmu i muzici, kako u regionu tako i na međunarodnoj sceni.
Koncerti Rada Šerbedžije nijesu samo muzički događaji, već intimne večeri prožete pričama, anegdotama i dijalozima s publikom. Bend Zapadni kolodvor pružio je muzičku kulisu koja savršeno prati Šerbedžijin dubok i emocionalan glas, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja mami publiku na putovanje kroz njegove muzičke i životne uspomene.
Svaki Šerbedžijin nastup obećava autentično iskustvo za sve koji uživaju u poeziji i muzici isprepletenoj sjećanjima i emocijama, čineći ga događajem koji se pamti.
Pored koncerta u Podgorici legendarni Šerbedžija će imati koncerte u Nikšiću, 27.12.2024. godine i Herceg Novom, 29.12.2024. godine.

Rade Šerbedžija 28. decembra u Muzičkom centru Crne Gore

Da je unaprjeđenje bezbjednosti siguran put u Evropsku uniju (EU) ocijenjeno je na sastanku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića &nbsp;sa slovenskim ministrom Boštjanom Poklukarom.
Ova posjeta je, kako su naglasili u Šaranovićevom resoru, nastavak uspješne saradnje dvije zemlje u oblasti bezbjednosti i unutrašnjih poslova.
- Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Slovenije sarađuju u borbi protiv svih oblika kriminala, a kroz zajedničke aktivnosti, obuke i projekte, dvije zemlje postavljaju čvrste temelje za još efikasniji odgovor na savremene prijetnje, poput organizovanog kriminala, krijumčarenja droge i ilegalnih migracija - istakli su u saopštenju.
Šaranović je tokom razgovora sa ministrom Poklukarom izrazio zahvalnost Sloveniji na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija.
- Posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i podrška Republike Slovenije našim integracijama nisu samo simbol prijateljstva, već čvrst dokaz zajedničke vizije zasnovane na evropskim vrijednostima, stabilnosti i saradnji. Ovaj korak dodatno učvršćuje naše prijateljske i partnerske odnose u nastojanjima da doprinosimo sigurnosti i stabilnosti cijelog Balkana i šire - istakao je Šaranović.
Slovenija je, poručuje Poklukar, uvijek podržavala Crnu Goru na njenom evropskom putu i nastojanjima da se dalje ubrza pregovarački proces.
- Otvorenost Slovenije da pružu konkretnu podršku kako bi Crna Gora u najkraćem roku, odnosno tokom naredne godine krenula sa implemnetacijom sistema stacionarnih radara što je jedan od ključnih segmenata poboljšanja bezbjednosti saobraćaja - naveo je on.
Prilikom zvanične posjete Šaranovića Ljubljani, upriličena je i posjeta Nacionalnom forenzičkom centru, tokom koje je dogovoreno intenziviranje saradnje iz oblasti forenzičkih analiza, te razmjene ekspertiza i podizanja standarda, posebno na polju balističkih vještačenja.

Šaranović i Poklukar: Unapređenje bezbjednosti siguran put u EU

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: blazo-radenovic