Dok je 43. Vlada Crne Gore radila na jačanju i ulaganju u pomorsku infrastrukturu na način što je kupila osam brodova za trajektni prevoz na liniji Kamenari-Lepetane, izgradila vodeni terminal kod aerodroma u Tivtu, vratila Luku Budva u vlasništvo Opštine Budva, vratila Pine Opštini Tivat, spremila održivo riješenje za Crnogorsku i Barsku plovidbu, danas svjedočimo nevjerovatnoj politici 44. Vlade Crne Gore koja je prodajom brodova "Kotor" i "21 Maj" pokazala da je se pomorski saobraćaj ne tiče i da postajemo jedina zemlja na Mediteranu koja neće imati pomorsku kompaniju", saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Rađenović ističe da se URA zalaže za Crnu Goru u kojoj svi građani, bez obzira na to u kom dijelu države žive, imaju pristup savremenoj, pouzdanoj i funkcionalnoj infrastrukturi - saobraćajnoj, energetskoj, digitalnoj, komunalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj.
- Zalažemo se za planiranje, finansiranje i realizaciju strateških infrastrukturnih projekata koji služe ljudima, povezuju zajednice, otvaraju radna mjesta i štite prirodu. Infrastruktura mora postati državni prioritet jer je preduslov za razvoj u svakoj oblasti - ne kroz populizam, već kroz mjerljive i vidljive korake, zasnovane na znanju, stručnosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji - kazao je Rađenović.
Poručuje da URA u svom programu 'Crna Gora 365' ima jasnu viziju razvoja crnogorskog pomorskog saobraćaja.
- Luka Bar predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih potencijala Crne Gore i ključnu tačku za razvoj nacionalne ekonomije i saobraćajne povezanosti. URA se zalaže za vraćanje kontejnerskog terminala u sistem Luke Bar kako bi se omogućilo njeno kompletiranje i modernizacija - jedan dio terminala bi bio tehnološki unaprijeđen za robni promet, dok bi drugi bio prilagođen za prihvat kruzera, čime bi se otvorile nove mogućnosti u turizmu. Takođe, naša ideja je i osnivanje snažne crnogorske pomorske kompanije, kao temelja nacionalnog brodarstva, uz kupovinu broda koji bi 365 dana u godini održavao redovnu liniju Bar-Bari-Ankona povezujući Crnu Goru sa Italijom - naglasio je Rađenović.
On dodaje i da je ideja URE i pokretanje međugradskog saobraćaja električnim plovilima na crnogorskom primorju, kao i uspostavljanje novih trajektnih linija, uz poštovanje najviših ekoloških standarda, što bi, kako je kazao, u dobroj mjeri smanjilo saobraćajne gužve na putevima na crnogorskom primorju.
- Svjedoci smo koliko nam je saobraćajna infrastruktura loša i predstavlja barijeru mnogim investitorima, kao i turistima za dolazak u našu zemlju, zato je pomorski saobraćaj veliki potencijal koji imamo i koji moramo tretirati kao nacionalni prioritet - zaključio je Rađenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rađenović: Potrebna nacionalna pomorska kompanija i redovna linija Bar-Bari-Ankona 365 dana u godini

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Blažo Rađenović, kazao je da je turizam strateška privredna grana Crne Gore i vrijeme je da mu pristupimo ozbiljno i odgovorno.
- Prema važećim državnim dokumentima, čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruje se na primorju, dok se 75 odsto ukupnog prometa bilježi u ljetnjim mjesecima. Takav model razvoja nije održiv, već je neophodno da Crnu Goru gradimo kao destinaciju koja živi turizam svih 365 dana u godini - saopštio je Blažo Rađenović,&nbsp;
On je naglasio da potencijali sjevera zemlje moraju biti iskorišteni kao dodatni impuls turističkom razvoju, ali i da je za dalji napredak potrebna potpuna promjena pristupa.
- Dalji razvoj turizma iziskuje izmjene legislative, izgradnju infrastrukture, strateški marketing prilagođen savremenim tehnologijama i inovativnim rješenjima. Naš cilj je da ozbiljnim i strateškim pristupom, u početku, povećamo prihode od turizma za 50 odsto, a kroz nekoliko godina i za 100 posto - poručio je Rađenović.
On je predstavio niz mjera koje URA predlaže za ostvarivanje tog cilja.
- Uvođenje turističkih ambasadora (MNE 365) – kartica koja donosi 5–10 odsto popusta u ugostiteljskim objektima, hotelima i na mjestima od turističkog značaja. Cilj je stvaranje baze turista koji se trajno vezuju za Crnu Goru;
- Sistem e-viza za bržu i lakšu proceduru ulaska turista iz zemalja sa viznim režimom, naročito sa dalekih destinacija;
- Kreiranje strategije destinacijskog menadžmenta kojom bi Crna Gora bila jasno pozicionirana kao turistička destinacija u narednih 10 godina;
- Savremeni marketing sa upotrebom novih tehnologija i inovacija;
- Institut stalnog sezonca – olakšavanje procedura za angažovanje radne snage iz trećih zemalja i tretiranje radne snage iz regiona kao domaće;
- Finansijski podsticaji za objekte koji rade tokom cijele godine (poreske olakšice i subvencije);
- Smanjenje PDV-a na turizam sa 15 odsto na 7 odsto, uz posebne poreske olakšice za sve objekte na sjeveru;
- Posebna državna kampanja pod nazivom „Dobro došli u državu ikone – Filarmose!“ radi jačanja međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore;
- Bez čekanja na granicama – otvaranje granica sa susjednim državama i uvođenje digitalno-tehničke kontrole;
- Produženje boravka za goste sa zapada sa 90 na 180 dana, kako bi boravili i van ljetnje sezone;
- Zeleni sertifikat za hotele i restorane, koji bi nudili ekološke opcije i koristili lokalne proizvode, uz kontinuiranu podršku razvoju eko-sela i ruralnog turizma - predlaže Rađenović.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ima ogroman potencijal da postane destinacija koja se pamti, ne samo prolazna ljetnja stanica.
- Umjesto improvizacije i avanturizma, potrebna nam je jasna vizija i strategija kojom ćemo turizam razvijati 365 dana u godini, na korist građana, privrede i države - zaključio je Rađenović.

Rađenović: Nećemo "avanturizam" u Crnoj Gori, nego turizam 365 dana

Crnogorski bezbjednosni sektor bačen je na koljena i građani se osjećaju nesigurno, ocijenio je potpredsjednik URA-e Blažo Rađenović, navodeći da potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović treba da podnosu ostavke. 
 
Rađenović je kazao da je izlaganje Šćepanovića na vanrednoj konferenciji za novinare potvrdilo da je sektor bezbjednosti bačen na koljena. 
 
- Skandalozni pokušaj ublažavanja i relativizacije odgovornosti čelnih ljudi u sektoru policije je ništa drugo nego vapaj da se što duže ostane u foteljama, bez obzira na katastrofalne crne bilanse kojima svjedočimo gotovo svakodnevno- rekao je Rađenović. 
 
Kako je naveo, ubistvo u Podgorici, ranjavanje slučajne prolaznice, ali i nedavni napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića samo dodatno građanima stvaraju strah i osjećaj nesigurnosti. 
 
Rađenović je kazao da to govori da niko nije bezbjedan i da se, kako je rekao, ovakvo stanje u bezbjednosnom sektoru Crne Gore ne pamti. 
 
- Pošto je i Šćepanović u izjavi jasno rekao da se situaciju usložnjava, pozivam ga da podnese ostavku, zajedno sa Šaranovićem i koordinatorom službi bezbjednosti Bečićem- naveo je Rađenović. 
 
To je, prema njegovim riječima, jedino što mogu učiniti kako bi se zaustavilo srozavanje države i institucija. 
 
- U suprotnom će Crnu Goru sa ovakvim obračunima na ulicama gotovo izvjesno gurnuti ka vanrednom stanju- kazao je Rađenović.

1250x600

1084x550

Rađenović: Skandalozni pokušaj ublažavanja i relativizacije odgovornosti čelnih ljudi, Bečić, Šaranović i Šćepanović da podnosu ostavke

Nosilac liste "Drugačije Ure" Blažo Rađenović podnio je ostavku na mjesto odbornika, a to mjesto pripalo je najstarjoj odbornici iz ovog saziva.
- Kao što ste danas vidjeli neki odbornici sa liste bivšeg Demoktatskog fronta danas su zloupotrijebili prijateljstvo našeg kolege Armenka i sinoć dozvolili sebi da on ospori ono što je već podnio kao ostavku - rekao je Rađenović.
On je budvanskoj i crnogorskoj javnosti poručio da tranziciju vlasti u Budvi niko ne može zaustaviti.
- Odlazak Demokratskog fronta i njemu sličnih vladajućih partija sa nivoa 44. Vlade niko ne može spriječiti, definitivno ti ljudi idu u opoziciju - poručio je Rađenović.

Rađenović podnio ostavku na mjesto odbornika: Niko neće zaustaviti tranziciju vlasti u Budvi

Građanski pokret URA je u teškim okolnostima odbranio rezultat od prošlih lokalnih izbora, 26. maja - kazao je nosilac liste ove partije Blažo Rađenović.
- Poslali smo poruku da u Budvi legitimitet nema 44. Vlada Crne Gore - kazao je Rađenović.
Pozvao je sve koji žele dobro Budvi da pregovaraju o formiranju vlasti.
- Nemamo problem da razgovaramo sa svima kojima je Budva u Srcu i koji žele da naprave otklon od politike koja je vladala u prethodnom periodu - istakao je Rađenović.
Lider GP URA Dritan Abazović ponovio je da ljudi koji upravljaju Crnom Gorom nemaju nikakav legitimitet da upravljaju ni Budvom, ni &nbsp;Crnom Gorom.
Čestitao je svima na izbornom rezultatu, ali kako kaže, jasno je da je "ovo što imamo na državnom nivou ruglo".

Rađenović: U Budvi legitimitet nema 44. Vlada, Abazović: Ovo što imamo na državnom nivou je ruglo

Očekujemo da će kriza vlasti u Budvi biti razriješena - kazao je nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” Blažo Rađenović za Televiziju Crne Gore.
Smatra i da će oni koji su doveli do stanja iz prethodnog perioda biti kaženja od građana, samim tim što je izlaznost veća za dva odsto u odnosu na izbore u maju.
Oko 21 sat očekuje se prvo obraćanje.
Dodaje da su njihovi posmatrači zabilježili jednu nepravilnost.
- Potpredsjednik jednog biračkog odbora je prekrižio jednom biraču glasački listić, ali je svakako dan protekao u demokratskoj atmosferi - naveo je Rađenović.

Jasmina Beharovic

Rađenović: Očekujemo da će kriza vlasti biti razriješena

Blažo Rađenović, nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije”, kazao je da očekuju dobar rezultat na današnjim ponovljenim lokalnim izborima u Budvi.
- Građani nisu zadoboljni prethodnom situacijom koja je bila u Opštini Budva. Očekujem da će Budva konačno krenuti putem prosperiteta, da će ljudi koji su kadri da iznesu promjene već sjutra formirati stabilnu vlast, koja će dati Budvi pravi mediteranski duh, vratiti prijestonicu turizma u Budvu, da ona nikad više ne gubi turističku trku u Crnoj Gori, ali da bude primjer i gradovima regiona kako treba raditi - naveo je Rađenović.
Rekao je da Budva "nije ono što smo gledali u prethodnom periodu".
- Očekujem da ćemo svi koji želimo dobro Budvi, zajedničkim snagama, napraviti situaciju da će se u Budvu rado dolaziti i da će ona biti stožer promjena i da će iz Budve upravo krenuti ta energija i na nivou Crne Gore. Želim svima sreću i neka pobijedi najbolji - naveo je Rađenović.
Na pitanje da li su spremni za koalicione dogovore, kazao je da će ponuditi platfomu oko koje žele da se okupe svi koji žele dobro Budvi.
- Platforma će podrazumijevati potpuni diskontinuitet politike koju smo gledali u prethodnom periodu. Nećemo dati rok od četiri godine da se realizuju ti projekti, već tražimo odmah i sad, što znači u prvih dva, tri mjeseca da imamo konkretne rezultate. Kome to bude prihvatljivo, naravno da će biti naš partner. Naš partner su svi građani i građanke koji žele dobro Budvi - kazao je Rađenović.

Rađenović: Ponudićemo platfomu, želimo da se oko nje okupe svi koji žele dobro Budvi

U debati uoči izbora u Budvi koji se održavaju u nedjelju 17. novembra, nosioci osam političkih lista saopštili su svoje ciljeve i programe ukoliko dobiju povjerenje građana, a i ukazali na propuste i krivce za neformiranje vlasti i političku krizu u kojoj se taj grad našao nakon vanrednih lokalnih izbora u maju.
Mladen Mikijelj nosilac liste koalicije "Za budućnost Budve - Budva mora naprijed - Mladen Mikijelj” kazao je da su pred Budvom još jedni vanredni izbori nakon onih u maju kada je pokret "Budva naš grad" zajedno sa DPS-om izglasala skraćene mandata.
- Bez obzira što nijesmo željeli izbore na njima smo pobijedili i pružili ruku pomirenja kako bi Budva krenula naprijed. Umjesto toga neki drugi su se odlučili da zajedno sa DPS-om probaju da formiraju vlast u Budvi. Na sreću taj scenario je spriječen dijelom i odbornicima te grupacije koji su kažnjeni, jer ih nema na listama na ovim izborima. Potpredsjednica opštine Svetlana Dokić saopštila je u avgustu da ne želi bilo kakvu koaliciju sa DPS-om i ja je pozivam da pojasni šta se to desilo tokom ljeta. Da nešto ne štima vidjelo se i juče kada su nepozvana lica ulazila u kancelariju Dokić. Očekujem da 17. novembra okončamo cirkus i eksperiment i da formiramo stabilnu vlast kako bi Budva krenula naprijed - kazao je Mikijelj.
Na pitanje ko su im prihvatljivi koalicioni partneri nakon izbora, Mikijelj kaže da neće formirati vlast sa onima koji su upravljali Budvom do 2016. godine. Neće činiti vlast ni sa prikrivenim pomagačima DPS-a. Saradnju žele sa onima sa kojima prave vlast na državnom nivou, jer tako imaju šansu da realizuju kapitalne projekte od vitalnog interesa za grad.
Ispred Grupe građana "Budva naš grad" Nikola Jovanović kaže da Mikijelj nije upoznat šta se dešavalo i nije mogao učestvovati u pregovorima za formiranje vlasti, jer su to za njega činili članovi organizovane kriminalne grupe koja se vodi u policiji kao budvanska i koja je potpuno preuzela funkcionisanje Nove srpske demokratije i formalno postala član opštinskih odbora, Upravnog odbora Morskog dobra.
- Mikijelj je samo marioneta i sa njegovim faksimilom ukoliko bi postao predsjednik opštine bi raspolagala OKG, kao što danas raspolaže Morskim dobrom, pa tako recimo brod tog javnog preduzeća je na usluzi OKG-a čitavo ljeto i voze se crnogorskom rivijerom. Vlast u Budvi nije formirana dominantno zbog uticaja ovih kriminalnih struktura, ali i neodgovornosti političkih činilaca sa državnog nivoa, jer je Mandiću i Spajiću bilo mnogo bitnije da rekonstruišu Vladu i podijele resore. Budva je bila žrtava tih političkih trgovina na državnom nivou i zato je naš najvažniji princip decentralizacija vlasti, jačanje interesa građana Budve - poručio je Jovanović.
On očekuje da budu najjača politička grupacije i, kako je istakao, nakon izbora neće sarađivati sa OKG "budvanska" koji su funkcioneri NSD-a.
Đorđe Zenović nosilac liste “Pokret za Grad” istakao je da su za neformiranje vlasti u proteklom periodu krivi koalicija Za budućnost Budve i Budva naš grad koji nijesu u zakonskom roku uspjeli da formiraju vlast.
- Njihova neodgovornost nije samo u neformiranju vlasti nego i u funkcionisanju lokalne uprave. Koalicija Budva naš grad koja trenutno upravlja opštinom treba da odgovara što turistička sezona nije bila pripremljena kako treba, građani nijesu imali adekvatnu komunalnu uslugu, nije usvojen plan privremenih objakata zbog čega grad trpi štetu, jer po osnovu zakupnine nije prihodovala preko 700.000 eura. Te grupacije građani treba da kazne i sve konstituente vlasti nakon 2020. godine, jer niko od njih nije promijenio prakse koje je ustanovio DPS i prema Budvi se odnose i dalje kao prema lakom plijenu. Očekujemo da građani kazne sve te liste zajedno sa DPS-om i podrže našu listu - kazao je Zenović.
Naglasio je da "Pokret za Grad" nije ničija ispostava i podružnica i nakon izbora sarađivaće isključivo sa onima koji budu poštovali njihova četiri principa i sa onima koji prihvate da oni predlažu ko će upravljati procesima.
Ispred Građanske akcije “Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene” Božidar Vujičić je kazao da je glavni krivac za neformiranje vlasti u Budvi Ustavni sud Crne Gore koji štiti, umjesto građane, predsjednike partija koji umjesto građana biraju odbornike. Kriv je zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprječavanje korupcije, tužilaštvo, urednici javnih servisa i državnog i lokalnih.
- Građanima je ukradena vlast, a za to neće odgovarati niko zato što oni koji bi trebali da spriječe ovu krađu su izabrani od nekoliko predsjednika parlamentarnih partija i njihovih privatnih poslanika. Ove institucije su stale na stranu nekoliko ljudi koji su građanima Crne Gore preoteli vlast. Lista koju ja predstavljam ima dominantan cilj da za početak informiše građane o ovoj neviđenoj krađi - kazao je Vujičić.
Za njega je nakon izbora prihvatljiva samo ona većina koja prihvati da zaustavi izdavanje dozvola za izgradnju objekata u zahvatu DUP-ova Budva centra i Bečići, jer su nezakoniti. Neće sa DPS-om, jer su oni pravili te planove, a čudno je, kaže, što nova vlast to ne obustavi, pa je jasno da nema velike razlike između ove i one vlasti. 
 
Ispred liste “Demokrate - PES - "Još jači" - Dragana Kažanegra Stanišić”, Krsto Radović je naglasio da Demokratska Crna Gora nije krivac za neformiranje vlasti. Dvije grupacije koje su najodgovornije, kako kaže, napravile su atmosferu podjela, građani su dodatno posvađani i to je najveći problem.
- Siguran sam da će građani prepoznati ko je odgovoran što nije formirana vlast, za komunalni nered u gradu, zbog koga Sveti Stefan gotovo mjesec je bio bez vode i svega drugog. Siguran sam da će dati glas za pomirenje i da se u Budvu vrati prijateljstvo - kazao je Radović.
On je dodao da su im partneri svi osim DPS-a, koji žele da zaustave mržnju. Saradnju očekuju sa njihovim tradicionalnim partnerima na državnom nivou. 
 
Blažo Rađenović nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” poručuje da je dobro što su se desili izbori u maju, jer su maske pale. Pokazalo se da su svađe i nesuglasice isključivo uskopratijske i lične i vode se isključivo zbog fotelja.
- Budva je ljetos ličila na veliki vašar. Institucije su bačene na koljena, državne su potpuno okrenule leđa gradu i ponašaju se krajnje centralistički i žele samo prihode lokalne uprave. Ne želimo da gradimo vlast na pogrešnim politikama, želimo da vratimo građanima dostojanstvo i povjerenje u institucije, ali i ispravimo velike nepravde - naglasio je Rađenović.
Za URA-u, kaže Rađenović, saradnja nakon izbora je moguća sa svima kojima su interesi građana prioriteti.
Petar Odžić ispred liste "Evropski savez - SDP, SD, LP, građani - Petar Odžić" smatra da su najodgovorniji za neformiranje vlasti u Budvi politički subjekti koji su činili vlast, ali i svi ostali su doprinijeli ovom kako je kazao, moralnom galimatijasu.
Podsjetio je da je DF 2020. uzeo 18 mandata što je bila apsolutna vlast u gradu, a da su i tada konstituenti ove liste govorili da će biti nefunkcionalna. Nijesu tada podržali imenovanje Nikole Jovanovića za predsjedika Skupštine i Mila Božovića za predsjednika Opštine.
- Drugi su ta rješenja podržali i vidjeli ste da poslije izbora u maju, te grupacije ne mogu da se dogovore. A ko je odgovoran, niko nije odgovoran i trpe građani i grad. Moramo ići ka pomirenju, jer nijedan građanin ovo više ne može da istrpi - kazao je Odžić.
On je kazao da je toj listi neprihvatljiva saradnja sa eksponentima Vučićeve i velikosrpske politike. Svi ostali koji doživljavaju Crnu Goru, himnu i zastavu kao svoju su dobrodošli.
Nosilac liste DPS "Za Budvu - srcem i znanjem!", Nikola Milović kaže da su građani u maju dali podršku onima za koje su smatrali da će najuspješnije voditi grad, međutim oni nijesu uspjeli da formiraju vlast. ističe da kriza u Budvi nije od 26. maja, već unazad osam godina, a kulminirala je 2020.
- Ovo su četvrti izbori u posljednje četiri godine i drugi u ovoj godini. To je mrcvaranje građana koji trpe ogromne pritiske. Ovo je &nbsp;praktično vanredno stanje. Odgovornost niko neće podnijeti. Mislim da je ovo jedno poniženje grada i građana i 17. novembra je vrijeme za promjene i stabilnu vlast čija će okosnica biti DPS - naglasio je Milović.
Istakao je da nakon izbora mogu sarađivati sa onima koji su na građanskom fonu, koji Crnu Goru vide kao svoju državu. Da se, kako je kazao, dogovore oko razvojnih projekta u naredne četiri godine koji su gradu potrebni, a to mu ne mogu dati retrogradne politike koje su vodile grad u posljednih osam godina.&nbsp;

Jovanović: Vlasti u Budvi nema zbog uticaja kriminalnih struktura; Radović: Potrebno nam pomirenje

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u dopunjenoj izjavi pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem 3. maja, saopštio je da je njegov tim radio na „budvanskom predmetu“ i da su došli do interesantnih detalja, ali je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović zaprijetio dvojici visokih policijskih funkcionera – Zoranu Brđaninu i Dejanu Kneževiću da će ih smijeniti ukoliko ne kažu da on članove Ure politički progoni. Brđanin je tada bio direktor Uprave policije, a Knežević vršilac dužnosti pomoćnika direktora policije za Sektor za borbu protiv kriminala. Knežević je kasnije - 22. marta 2023. godine uhapšen zbog optužbi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka. Katnić, koji je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva naložilo 14. aprila ove godine, tokom višestanog iskaza 3. maja u detalje je ispričao kako je Abazović, nakon što je u praćenim razgovorima braće Kažanegra – Mladena i Ognjena, bezbjednosno interesantnih osoba, presretnuta njihova komunikacija sa Blažom Rađenovićem, članom Ure, pravio pritiske da se istraga stopira.&nbsp; U presretnutim komunikacijama, Rađenović, pored ostalog, Kažanegrama prenosi Abazovićevu poruku - „čekajte malo dok raz..bemo Tužilaštvo“.&nbsp; Katnić je nakon toga tražio mjere tajnog nadzora za Rađenovića, ali mu sud nije dozvolio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060932_6fbd587d009e558888e2771bc898aa651bb46a4bb4cad4e0a716a31f5c623c81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240916060932_6fbd587d009e558888e2771bc898aa651bb46a4bb4cad4e0a716a31f5c623c81" data-rendition-name="original" width="874" height="584" loading="lazy" alt="Katnić dopunio izjavu 3. maja: Screeenshot"> <figcaption>Katnić dopunio izjavu 3. maja</figcaption> </figure>  <h2>SASTANAK U KASNE SATE</h2> Ispričao je i da mu je Knežević u telefonskom razgovoru rekao da pravi problem rukovodstvu Uprave policije, na što je on zatražio da mu pojasni kako to on pravi problem, ovaj mu je odgovorio da je za budvanski predmet „čuo Dritan i misli da njega goniš“. - Rekao sam mu da to nije moja inicijativa nego je postupak započet po prijavi policije - kazao je Katnić. Nakon što je saznao da tadašnji glavni specijalni tužilac uveliko radi na „budvanskom slučaju“, Abazović je organizovao hitan sastanak, u 23 sata, sa Zoranom Brđaninom i Dejanom Kneževićem. - Abazović je sa Lukom Rakčevićem organizovao sastanak u Vladi na kojem im je direktno saopštio da će ih smijeniti, ukoliko ne izjave da ja političkim progonim članove Ure - kazao je Katnić. U naredna dva dana, kako je ispričao, odvojeno su ga posjetili Knežević i Brđanin koji su ga uvjerili da u tom predmetu nema osnova za gonjenje, pa ga je on obustavio.&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac je naveo da cijeni rad Kneževića i Brđanina, za kojeg je kazao da je jedan od najboljih policajaca u Crnoj Gori.&nbsp; U iskazu je naglasio i da smatra da Knežević nije tvorac kriminalne organizacije, za šta ga Specijalno tužilaštvo njegovog nasljednika Vladimira Novovića tereti. M portal objavio je 19. septembra 2022. godine transkripte pripadnika takozvane „budvanske grupe“, ogranka škaljarskog klana, braćom Kažanegra sa tadašnjim pedsjednikom Upravnog odbora Morskog dobra i funkcionerom Ure Blažom Rađenovićem, koji je, kako su naveli, bio spona u prenošenju informacija između njih i Abazovića. Posebno zanimljivi razgovori, kako je tada prenio M portal, vođeni su nakon jedne intervencije policije u Budvi, tokom jula 2021. godine, zbog čega su pripadnici „budvanske grupe“ oštro negodovali i tražili od Abazovića smjenu starješina, za koje vjeruju da su bliski DPS-u. To je bio razlog da Rađenović, koji je kako se sumnja bio njihov kontakt sa Abazovićem, pokuša da opravda svog šefa što ne može ekspresno da usliši njihove zahtjeve, pa im je objasnio da je potrebno da se prethodno „sjb“ glavni specijani tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala Milivoje Katnić. Kontakt, za koji se vjeruje da je Rađenović kaže, pored ostalog, Mladenu Kaženegri: „Pokazaću ti zapisnik sa glavnog odbora, posvađao se Dritan zbog ovoga. Brate, veli, jesi ti lud, ko će ovo sve da u dva mjeseca, tri razbije jadan. Jesi lud, veli“. - Eh, eh, brate sve ćemo ih riješit’, polako, veli, tužilaštvo da sj,veli, i onda ćemo sve rješavat’, ne možemo bez toga ništa. Rekao mi je on – prenosi taj kontakt 29. jula 2021. Mladenu Kažanegri. Dalje mu piše kako je Abazović svega svjestan. - ...Rekao je svjestan je, nije poricao ništa nego prosto veli: „Brate nemojte da me napadate j*** za ovoliko vremena, nisam mogao više – piše, kako se vjeruje, Rađenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060936_242a2d9bc972ae720faa3475a6e17e1c5e5ba43159b9a9a618baa0dd1e9298a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240916060936_242a2d9bc972ae720faa3475a6e17e1c5e5ba43159b9a9a618baa0dd1e9298a2" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="U kasne sate sazvao sastanak sa policijskim funkcionerima"> <figcaption>U kasne sate sazvao sastanak sa policijskim funkcionerima</figcaption> </figure>  <h2>USLUGE I UCJENE</h2> Tokom višesatne izjave koju je dao u Specijalnom tužilaštvu 3. maja, bivši glavni specijalni tužilac Katnić detaljno je analizirao sve optužbe koje su mu stavljene na teret, ali je otkrio i kompromitujuće podatke o tužiocu Milošu Šoškiću, a koje je, kako je kazao, čuo od kolega iz tužilaštva i policajaca. Katnić je ispričao da je čuo da je Šoškić bio na platnom spisku Save Grbovića i da „ga je plaćao da ga ne dira“. - Ja na to nijesam okrenuo glave, no sam Vas bez ikakvog protesta primio, kao najbolje, u Tužilaštvo – rekao je Katnić na saslušanju kod Šoškića, dodajući da su to „nepouzdani svjedoci“ aludirajući da se bez dokaza ne može niko optužiti. Rekao je i da je do njega stigla priča da je Šoškiću biznismen Zoran Ćoćo Bećirović ogradio kuću na moru. Najgore što je čuo je, kako je kazao, da se Šoškić prijavo kao svjedok u slučaju gdje je u saobraćajnoj nesreći poginula mlada osoba, a bio je od mjesta događaja udaljen tri kilometra. - Ne znam da li ste ikad bili svjedok u sudu ili da li ste se prijavili za svjedoka, shvatite da ja ne ispitujem takve stvari, jer su nepouzdane – naglasio je Katnić, uz konstataciju da ,,subjektivni osjećaj ne može da se koristi za pokretanje istraga i hapšenje ljudi“. Bivši glavni specijalni tužilac saopštio je tužiocu Šoškiću i da mu je „manje rekao nego što zna“. - Zamislite Vi da sam vas pozvao kada ste trebali da budete birani u SDT i da kažem – ne možete biti, odustanite, jer vas je ona Hrkalović (Dijana, bivša sekretarka MUP-a Srbije) snimila negdje na Zlatiboru i to Srbi drže i unuče će vam pozivati – naveo je Katnić, uz konstataciju da je za to prezime prvi put tada čuo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240916060936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ne zanimaju ga iskazi svjedoka"> <figcaption>Ne zanimaju ga iskazi svjedoka</figcaption> </figure>  <h2>PRIJAVE U FIOKAMA</h2> Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije koja je radila za kavačku kriminalnu grupu i da su zloupotrijebili službenin položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminalne grupe, čiji članovi su postali Katnić, specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije. Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa podredila službeni položaj u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa kavačke kriminalne grupe. Lazovića i Katnića krive i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.&nbsp; Iako su ključni svjedoci demantovali tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva postupajući tužilac ne odustaje od navoda iz naredbe za sprovođenje istrage već je u julu tražio produženje pritvora za još tri mjeseca, tačnije do 14. oktobra, što je usvojilo vijeće Vrhovnog suda. Ni tročlano sudsko vijeće nijesu interesovale činjenice u slučaju Katnića i Lazovića. Presedan u crnogorskom pravosuđu je da vijeće Suda izmijeni činjenice iz prijedloga tužioca Šoškića i optuži Katnića i Lazovića da su učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću u januaru 2021. godine postali saučesnici u ubistvu Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da su oni ubijeni četiri mjeseca ranije.&nbsp; Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović podnio je krivične prijave protiv tročlanog vijeća – sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nije bilo reakcije povodom ove prijave. Novović se nije oglašavao ni kada je Šoškić targetirao novinare i novinarke – Darka Šukovića, Samira Rastodera, Draška Đuranovića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević i crnogorskog pisca Milorada Popovića navodeći u sramnom aktu za produženje pritvora Katniću da njegova „kriminalna organizacija ima uticaj na medije“, a optužbu je pravdao činjenicom da su novinari i pisac imali telefonske komunikacije sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem?! Novović ćuti i na dvije krivične prijave koje je Katnić podnio protiv Šoškića zbog zloupotrebe položaja.&nbsp;

Marija Žižić

Katnić: Abazović prijetio Brđaninu i Kneževiću

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: blazo-radenovic