Skupština Crne Gore trebalo bi sjutra da izabere sudije Ustavnog suda, a nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić smatra da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju.
- Niko od njih, pored stručnih referenci, nema naučni legitimitet. Niko od predloženih kandidata i sudija ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet. Moraju znati da se bave tumačenjem prava, a to jedna najdublja, po svojoj složenosti, materija u ovom poslu. Dakle, ne da sprovode pravo, već da ga tumače- rekao je Mitrić Anteni M.
Mitrić dalje navodi da "politika bira. Svako hoće svog kandidata da ima za sudiju u Ustavnom sudu”.
Dalje objašnjava da je u vrijeme raspadanja Jugoslavije bilo pet sudija izabranih na devet godina mandata, od tih pet sudija kako kaže, jedan je bio profesor prava, dok su trojica bili bivše sudije Vrhovnog suda i jedan sudija Višeg suda.
- Predlagači, kao što je predsjednik države se ne vode Ustavnom normom nego nekim kumovskim, prijateljskim vezama- ocjenjuje Mitrić.
Sagovornik Antene M kaže da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoje kandidati koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda.
- Takvi kandidati nijesu predloženi zbog političke trgovine. Recimo, Maja Kostić Mandić koja je profesorica prava i Nana Perović koja je prošla od Osnovnog do Upravnog suda bi bile idealne kandidatkinje i ja bih njih preporučio, a ne neke koji nemaju veze- zaključio je Mitrić.
Podsjećamo, nedavno je, tokom posjete Vašingtonu predsjednik države Jakov Milatović kazao da su poruke iz Brisela jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda.
On je tom prilikom rekao i da je obavio konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani u prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kada kandidati za Ustavni sud: Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih 2/3 glasova. Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istog dana (14. oktobra) pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda.
- Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja- &nbsp;kazao je Milatović.
Jovanović, koji važi za favorita ZBCG dobio je u prvom krugu 45 glasova, jedan je bio protiv i pet poslanika uzdržano. Za Mirjanu Radović, čiju kandidaturu navodno gura PES, su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih. &nbsp;
Za kandidatkinju koju je predložio predsjednik Milatović, Mirjanu Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana.
Drugo glasanje očekuje se, kako je raniije pisala Antena M, već sjutra. Izbor sudija Ustavnog suda tretiran je kao jedan od krupnih koraka u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, a prema ocjeni stručne javnosti kao i mnogo puta dosad, ispunjavanju forme biće data prednost u odnosu na suštinu. Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Poslanici Skupštine Crne Gore juče nijesu izabrali nijednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda. Nekadašnji profesor na Pravnom fakultetu i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić ocjenjuje da je izbor sudija Ustavnog suda rak rana crnogorskog pravnog i političkog sistema.
I dok iz vlasti, izuzev Bošnjačke stranke tvrde kako su predloženi kandidati sa najboljim referencama, iz opozicije poručuju da je Ustavom propisana kvalifikovana većina obesmišljena nedostatkom dijaloga, te da je po srijedi politička trgovina.&nbsp;
Mitrić pojašnjava da najmanje u posljednjih 15 godina, nijedan izabrani sudija nije legitiman.
- Zbog toga što ne ispunjava osnovni ustavni uslov za izbor sudije Ustavnog suda, a da ne govorimo o predsjednicima, a to je da se radi o istaknutim i uglednim stručnjacima – pravnicima u svojoj struci. Ja ne pamtim, a pratim to dobro, naročito na mjestu predsjednika, a zatim i sudija. To je prosto nevjerovatno ko se bira – kao da se biraju neki obični činovnici u upravi - &nbsp;izričit je Mitrić.
Kao najsvježiji primjer navodi slučaj predsjednice Ustavnog suda, koja je, kako kaže, na tu funkciju došla sa mjesta predsjednice Osnovnog suda.
Za tu činjenicu, ističe Mitrić, ne treba ni laički, a kamoli pravnički komentar.
- Ti stručnjaci pod znacima navoda koji se nalaze u Skupštini Crne Gore, nemaju pojma ni o pravu, ili neće da imaju pojma ni o pravu, ni o politici. Evo zašto – oni biraju po političkoj pripadnosti, a to je smrt za ustavno sudstvo uopšte - podvlači Mitrić.
Ukazuje da se Ustavni sud bavi tumačenjem, a ne primjenom prava.
- A za tumačenje prava, kao jednu najsloženiju pravničku operaciju, potrebno je izvjesno pravničko, odnosno naučno znanje, a oni to nemaju - kategoričan je Istaknuti pravnik.
Napominje i da su predsjednici Ustavnog suda u posljednja dva ili tri sastava bili diplomirani pravnici, bez položenog pravosudnog ispita.
Podsjećajući na sastav prvog Ustavnog suda nakon uvođenja višeparlamentarizma, Mitrić naglašava kako je neuporediv sa sastavom US, čiji je predsjednik, na primjer bio Budimir Šćepanović.
- A da ne govorim o njihovom međusobnom odnosu i o toj trgovini. Pokušao sam da dam jednu metaforu na te njihove diskusije – da to liči kao da su na pijaci - podvlači Mitrić.
Upitan kakve bi bile posljedice ukoliko sudije US ne budu izabrani ni u drugom krugu glasanja, Mitrić upozorava da bi to bila konačna tragedija.
- Iako ostajem pri tome da niko od njih ne ispunjava osnovni ustavni uslov. Neka ih izaberu, ali ko su od njih istaknuti pravni stručnjaci. Ja nikad čuo za njih nijesam, a profesor sam prava 36 godina. A inače, evo samo na državnom Pravnom fakultetu, mogao sam iz rukava da im istresem imena četiri ili pet mojih bivših studenata, kao što su bili i Milan Marković, Mladen Vukčević i ostali, koji su takođe bili predsjednici, ali poslije mene, jer sam ja bio prvi predsjednik devet godina. Ali neće, jer im politički ne odgovaraju, nego biraju svoje, pa kakvi su da su. Svoje biraju, po političkoj orijentaciji - zaključuje Mitrić.
Podsjetimo, osim dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor, Jovana Jovanovića i Mirjane Radović, podršku nije dobila ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić najavio je da će sjednica na kojoj će se obaviti drugi krug glasanja biti održana u roku od 30 dana. Za izbor sudija u drugom krugu potrebna je tropetinska većina, odnosno glasovi 49 poslanika.

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna

Bivši predsjednik Ustavnog suda, pravnik Blagota Mitrić, saopštio je za Radio Crne Gore da smatra da je tačno mišljenje ombudsmana u kojem se navodi da je bilo ozbiljnih propusta u radu Tužilaštva i policije u slučaju prve tragedije na Cetinju, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem. Pravnik Veselin Radulović saglasan je da je mišljenje zasnovano na činjenicama, ali zakašnjelo. Ne vjeruje da će to izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u Tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage propusta.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava Mirjana Radović utvrdila je niz propusta u radu policije i tužilaštva u slučaju prve tragedije na Cetinju u Medovini, od neispravnog oružja, manjka kadra i kvara na helikopteru do zakašnjalih reakcija i neefikasne istrage.
Radović u mišljenju naglašava da Osnovna državna tužilaštva na Cetinju i u Nikšiću nisu blagovremeno ni temeljno ispitala sve aspekte postupanja policije. Ombudsman konstatuje da takvo postupanje ne doprinosi djelotvornosti istrage, niti jačanju povjerenja javnosti u rad pravosuđa.
Pravnik Blagota Mitrić rekao je radiju Crne Gore da je tačno mišljenje ombudsmana, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem.
- Sigurno da je ombudsman u pravu, u svom stavu, u svojoj kritici prema tužilaštvu, prema policiji i tako dalje. Naročito prema tužilaštvu, jer je opšte poznata stvar, da su nam to "trule daske" znate otkad, ima 15 godina. Sve podjednako. Ali ja bih mogao iz ove vizure da kritikujem ombudsmana. Šta je on radio tri godine do sad? Nalazi mane u tužilaštvu. Od toga nema nikakvog koristi i žrtve, te strašne pogiblje. Nije, oni su posle tri godine našli da kritikuju rad tužilaštva, tako da nisu principijalni u svom radu - rekao je Mitrić.
Mitrić smatra da rad ombudsmana treba urediti zakonski na drugačiji način.
- Ja bih kod nas, da sam neki zakonopisac ili zakonodavac, stavio ombudsmana da njegovo mišljenje bude ravno pravosudstvu - ocijenio je Mitrić.
Pravnik Veselin Radulović takođe smatra da je reakcija ombudsmana tačna, ali zakašnjela.
- Pa evo, ovo mišljenje ombudsmana rekao bih da je potpuno ispravno, ali nažalost mislim da je ono zakašnjelo. Došlo je poslije tri godine od prve tragedije na Cetinju i nije nam rečeno ništa novo, dakle ne morate biti pravni ekspert ni ekspert za bezbjednost pa da zaključite da su učinjeni užasni propusti - rekao je Radulović.
Radulović ne očekuje da će mišljenje izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage počinjenih propusta.
- Ne mislim da će mišljenje obudsmana dovesti do pokretanja bilo kakvog postupka jer smo već vidjeli da živimo u društvu u kojem odgovornost gotovo ne postoji. Vidjeli smo da oni koji rukovode bezbjednosnim sektorom nisu spremni da preuzmi minimum ni moralne ni objektivne odgovornosti - rekao je on.
Radulović ističe da bi bilo dobro da tužilaštvo počne da radi svoj posao i pokrene istragu o propustima u radu policijskih službenika u slučaju tragedije na Cetinju u Medovini, kao i tragedije koja se desila 1. januara ove godine.

Mitrić: Mišljenje ombudsmana o tragediji na Cetinju ispravno ali zakašnjelo

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda time što je je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila da konstatuje prestanak sudijske funkcije Dragane Đuranović, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) smatra nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.
- To je apsolutno neustavno. Prvi razlog je taj što je Odbor Skupštine pomoćno tijelo i ne donosi nikakve odluke, čak i da je bio nadležan, a nije. Odbor je samo mogao da preda predlog Skupštini da izvrši konstataciju da je neko od sudija stekao uslove za penzionisanje. Drugi razlog je taj što Odbor uopšte nije nadležan za tu vrstu spora, nego je bukvalno, na najgrublji način preuzeo nadležnosti Ustavnog suda - precizan je Mitrić.
On je rekao da je jasno iz Ustava a iz njegove bogate prakse da je Ustavni sud dužan da šest mjeseci prije isteka roka, kad određeni sudija stiče uslove za penziju, obavijesti nadležne organe da bi se izabrao drugi, I da tako nema praznog hoda kao što sada ima.
- Ustavni puč je prejaka formulacija za sve ovo što se dešava. Ovo je više, a to je i međunarodno pravni standard, postojanje “hramajućeg” Ustavnog suda u Crnoj Gori. Dakle nešto mu fali. Fali mu najvažnija stvar– kvorum. Jer ako Ustavni sud padne na četvoro sudija, svaka odluka mora biti jednoglasna - kaže Mitrić.
On je ukazao i na dubiozu i koliziju dva zakona o istoj pravnoj stvari – Zakona o PIO i Zakona o radu.
- To Ministarstvo pravde bi trebalo poslati na neko proučavanje. Pazite pravnih mozgova. Oni u dva zakona donose dva potpuno različita propisa kada je riječ o penzionisanjju. To su Zakon o PIO i Zakon o radu. Za mene je za ovu problematiku bliži Zakon o PIO jer je riječ o penziji, a Zakon o radu se tiče radnika - kaže Mitrić.
Saša Mujović je izabran 28. decembra za gradonačelnika, a Skupština Crnr Gore, pošto je pod blokadom, još nije donijela odluku o prestanku njegove dužnosti ministra te je on i dalje formalno ministar. Ustav članom 104. propisuje da „predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Mujović kaže da je podnio ostavku. Međutim ta njegova ostavka nije formalna, nije pravni akt. Pravni akt je Odluka Skupštine da ga razriješi a tog rješenja nema jer ga Skupština nije razriješila.
O ovom slučaju Mitrić misli, kako je rekao, sve najgore i konstatuje da je Mujović neustavno na čelnom mjestu Glavnog grada.
- Jasno je kao dan da Mujovića Skupština grada nije mogla odabrati za gradonačelnika dok mu se ne konstatuje ostavka na mjesto ministra u Skupštini Crne Gore. To je klasičan primjer sukoba interesa. Na dnevnom redu nikako nije moglo da stoji njegovo ime za gradonačelnika dok Skupština Crne Gore ne konstatuje njegovu ostavku. To što je on podnio ostavku ništa ne znači, jer Skupština tu ostavku može da odbije. On je sada protivustavno na mjestu prvog čovjeka Podgorice - zaključio je Mitrić.&nbsp;

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna, slučaj Mujovića klasičan primjer sukoba interesa

Novi roman Blagote Mitrića ’’Autoportret’’ biće promovisan u Multimedijalnoj Sali KIC-a ’’Budo Tomović’’ u subotu 14. decembra u 17:30 sati, saopšteno je iz ove ustanove.
Roman će podgoričkoj publici predstaviti reditelj Blagota Eraković, novinar Vlatko Simunović, filmski režiser Branko Baletić i autor Mitrić.
U okviru programa učestvovaće i kantautor Marinko Pavićević.

Promocija romana ’’Autoportet’’ Blagote Mitrića

Podgorička policija večeras traga za Milošem Medenicom, nakon što mu je Viši sud u Podgorici izrekao prvostepenu presudu od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor, saznaje nezvanično Portal ETV iz više izvora.
Kako saznajemo, policijski službenici su, po nalogu suda, došli na prijavljenu adresu prebivališta Miloša Medenice kako bi ga sproveli na izdržavanje kazne, ali ga nijesu zatekli u kući.
Sudija Višeg suda Vesna Kovačević tokom izricanja presude naložila je da se Medenici odmah odredi pritvor.
Podsjećamo, u istom predmetu bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je na deset godina zatvora, uz mjeru zabrane napuštanja Kolašina i oduzimanje pasoša. Oboje su obavezani da plate po 50.000 eura.
Svi optuženi u ovom predmetu proglašeni su krivim, a Miloš Medenica i ostali okrivljeni obavezani su da u budžet Crne Gore uplate ukupno dva miliona i 736.715 eura na ime pričinjene štete.
Sudsko vijeće nije prihvatilo navode optužnice da je Vesna Medenica počinila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, već je osuđena zbog protivzakonitog uticaja.
Nadležni organi trenutno utvrđuju okolnosti nestanka Miloša Medenice i tragaju za njim.

Policija traga za Milošem Medenicom: Nakon izricanja presude nije zatečen na kućnoj adresi

Izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, kojima se ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije, ocijenila je evorpska komesarka za proširenje Marta Kos.
Skupština Srbije danas je usvojila izmjene više pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kos je u objavi na mreži Iks navela da u vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene u suprotnom smjeru.
- To nije ono što želimo - rekla je Kos.
I predstavnici opozicionih stranaka kritikovali su amandmane Mrđića navodeći da je suština izmjena da vlast ostvari veću kontrolu nad pravosuđem i smanji objektivnost u funkcionisanju javnih tužilaštava.
Poslanici vlasti branili su izmjene i dopune pravosudnih zakona tvrdeći da će doprinijeti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.

Kos: Izglasavanje pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Zirojević: Kad nemamo sposobnu Vladu, crnogorska privreda da obezbijedi neradnu nedjelju

Tužilački savjet na prvoj sjednici, koja je održana danas, donio je odluku o izboru i raspoređivanju devet kandidata za državne tužioce u osnovnim državnim tužilaštvima, na vrijeme od četiri godine, i to: Vanja Janović – u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru; Gordana Trajković – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama; Milena Radonjić – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, Luka Dabović – u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, Miloš Pipović – u Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Miloš Ljumović, Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Kenan Muzurović – u Osnovno državno tužilaštvo u Baru, Đorđije Cmiljanić – u Osnovno državno tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman – u Osnovno državno tužillaštvo u Rožajama.
- Savjet je razmatrao i usvojio Komunikacionu strategiju za Državno tužilaštvo i Tužilački savjet 2026 -2028. godinu. Donijet je Plan rada Tužilačkog savjeta za period januar – decembar 2026. godine, kao i Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2026. godinu - navode u saopštenju.&nbsp;
Na sjednici su razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je za tri pritužbe dao mišljenje da su neosnovane.
- Savjet se upoznao sa obraćanjem građanina Voja Lakovića i isto je cijenio kao pritužbu u pogledu zakonitosti rada u konkretnom predmetu iz kojeg razloga će se započeti proceduru, u skladu sa zakonom - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: blagota-mitric