Ocjena nekadašnjeg predsjednika Ustavnog suda

Mitrić: Odluka Skupštine o penzionisanju Đuranović protivpravna, slučaj Mujovića klasičan primjer sukoba interesa

 (Foto: Foto: Gradski portal)
(Foto: Foto: Gradski portal)

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda time što je je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila da konstatuje prestanak sudijske funkcije Dragane Đuranović, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) smatra nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.

- To je apsolutno neustavno. Prvi razlog je taj što je Odbor Skupštine pomoćno tijelo i ne donosi nikakve odluke, čak i da je bio nadležan, a nije. Odbor je samo mogao da preda predlog Skupštini da izvrši konstataciju da je neko od sudija stekao uslove za penzionisanje. Drugi razlog je taj što Odbor uopšte nije nadležan za tu vrstu spora, nego je bukvalno, na najgrublji način preuzeo nadležnosti Ustavnog suda - precizan je Mitrić.

On je rekao da je jasno iz Ustava a iz njegove bogate prakse da je Ustavni sud dužan da šest mjeseci prije isteka roka, kad određeni sudija stiče uslove za penziju, obavijesti nadležne organe da bi se izabrao drugi, I da tako nema praznog hoda kao što sada ima.

- Ustavni puč je prejaka formulacija za sve ovo što se dešava. Ovo je više, a to je i međunarodno pravni standard, postojanje “hramajućeg” Ustavnog suda u Crnoj Gori. Dakle nešto mu fali. Fali mu najvažnija stvar– kvorum. Jer ako Ustavni sud padne na četvoro sudija, svaka odluka mora biti jednoglasna - kaže Mitrić.

On je ukazao i na dubiozu i koliziju dva zakona o istoj pravnoj stvari – Zakona o PIO i Zakona o radu.

- To Ministarstvo pravde bi trebalo poslati na neko proučavanje. Pazite pravnih mozgova. Oni u dva zakona donose dva potpuno različita propisa kada je riječ o penzionisanjju. To su Zakon o PIO i Zakon o radu. Za mene je za ovu problematiku bliži Zakon o PIO jer je riječ o penziji, a Zakon o radu se tiče radnika - kaže Mitrić.

Saša Mujović je izabran 28. decembra za gradonačelnika, a Skupština Crnr Gore, pošto je pod blokadom, još nije donijela odluku o prestanku njegove dužnosti ministra te je on i dalje formalno ministar. Ustav članom 104. propisuje da „predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Mujović kaže da je podnio ostavku. Međutim ta njegova ostavka nije formalna, nije pravni akt. Pravni akt je Odluka Skupštine da ga razriješi a tog rješenja nema jer ga Skupština nije razriješila.

O ovom slučaju Mitrić misli, kako je rekao, sve najgore i konstatuje da je Mujović neustavno na čelnom mjestu Glavnog grada.

- Jasno je kao dan da Mujovića Skupština grada nije mogla odabrati za gradonačelnika dok mu se ne konstatuje ostavka na mjesto ministra u Skupštini Crne Gore. To je klasičan primjer sukoba interesa. Na dnevnom redu nikako nije moglo da stoji njegovo ime za gradonačelnika dok Skupština Crne Gore ne konstatuje njegovu ostavku. To što je on podnio ostavku ništa ne znači, jer Skupština tu ostavku može da odbije. On je sada protivustavno na mjestu prvog čovjeka Podgorice - zaključio je Mitrić.