Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) danas je podnijeta krivična prijava protiv predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelene Maraš i izvršnog direktora Roka Tolića zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj vršenjem sistematskog pritiska i revanšizma prema predsjednici Nezavisnog sindikata Biljani Knežević.
U krivičnoj prijavi Knežević se navodi da je predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš podnijela inicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti protiv nje kao zaposlene i ujedno predsjednice sindikalne organizacije i zvanično zaštićenog zviždača - u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije. Knežević u prijavi ukazuje da je takva inicijativa nezakonita jer član 147 Zakona o radu Crne Gore izričito propisuje da postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog može pokrenuti isključivo direktor - i to na osnovu sopstvene inicijative ili inicijative zaposlenog.
- Predsjednica Odbora direktora nema zakonsko ovlašćenje da podnese takvu inicijativu, čime je prekoračila svoja službena ovlašćenja i svjesno postupila suprotno zakonu - ističe se u prijavi SDT-u.
<h2>Tolić prihvatio nezakonitu inicijativu</h2>
Dodaje se da je, iako je inicijativa očigledno nezakonita, direktor Roko Tolić prihvatio i postupio po njoj.
- Čime je i sam učestvovao u nezakonitom postupanju, te pokrenuo disciplinski postupak protiv prijavljene bez zakonskog osnova. Na taj način, i direktor je iskoristio službeni položaj suprotno zakonu, s namjerom da nanese štetu zaposlenoj Knežević Biljani, predsjednici Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore - pojašnjeno je u krivičnoj prijavi.
Ove radnje, kako dodaje Knežević, imaju obilježja organizovanog i svjesnog djelovanja usmjerenog na diskreditaciju i odmazdu prema predsjednici sindikata i zaštićenom zviždaču, koja je prethodno razotkrivala i prijavljivala nepravilnosti i nezakonitosti u radu Aerodroma Crne Gore.
- Motiv takvog postupanja ima revanšistički karakter, jer su prijavljeni svojim radnjama pokušali da zastraše, disciplinuju i ućutkaju sindikalnog aktivistu i lice koje uživa status zviždača. Time su direktno povrijedili odredbe zakona koje garantuju zaštitu od svake vrste pritiska, diskriminacije ili odmazde po osnovu sindikalnog djelovanja i prijavljivanja korupcije - navela je u prijavi.
Knežević cijeni da su Jelena Maraš i Roko Tolić time ispunili obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG, jer su iskoristili službeni položaj i prekoračili svoja ovlašćenja sa namjerom da drugom nanesu štetu, krivičnog djela povreda prava po osnovu rada i radnih odnosa iz člana 225 stav 2, jer su zaposleni stavili u nepovoljniji položaj zbog njenog sindikalnog i zviždačkog statusa, te eventualno i krivičnog djela protivzakoniti uticaj iz člana 422a KZCG - ako se, kako je naglasila, utvrdi da je kroz ovaj postupak vršen pritisak na druge organe i zaposlene u cilju nezakonitog progona prijavljene.
Ona predlaže da Specijalno državno tužilaštvo pokrene krivični postupak protiv Maraš i Tolića, ispita zakonitost pokretanja disciplinskog postupka i njihovu međusobnu komunikaciju i ulogu u tom procesu, utvrdi postojanje motiva odmazde prema sindikalnom predstavniku i zaštićenom zviždaču, te preduzme sve zakonske mjere radi zaštite njenih prava i integriteta.
<h2>Sedmi disciplinski postupak</h2>
Knežević i predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović su saopštili da se radi o sedmom disciplinskom postupku koji je protiv Knežević pokrenut u posljednjih nekoliko godina.
- Što jasno ukazuje na kontinuirani oblik institucionalnog progona i dugogodišnju torturu s ciljem njenog zastrašivanja, slabljenja sindikalne organizacije i onemogućavanja njenog rada - podvukli su oni.
Ovi postupci su prema dostupnim dokazima, cijene Knežević i Radulolvić, nezakoniti i motivisani ličnim i političkim revanšizmom.
- Budući da je predsjednica Nezavisnog sindikata u više navrata razotkrila i procesuirala nepravilnosti u radu i zloupotrebe u kompaniji ACG, potvrđene od nadležnih institucija, što je ranije rezultiralo i njenim priznatim statusom zaštićenog zviždača - dodali su oni.
<h2>Dopunjen zahtjev za razrješenje Maraš</h2>
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore i Sindikat ACG smatraju da se ovakvim djelovanjem pokušava zloupotrebiti disciplinski i upravni aparat da bi se ugušila sindikalna sloboda, suprotno Zakonu o radu, međunarodnim konvencijama i osnovnim principima zaštite sindikalnih predstavnika i zviždača.
Ovom krivičnom prijavom je takođe dopunjen ranije dostavljen zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću za razrješenje Jelene Maras sa mjesta predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
- Zbog svega navedenog, sindikati očekuju od SDT-a da u skladu sa zakonom hitno preduzme mjere radi utvrđivanja odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja (član 416 Krivičnog zakonika) i povredu prava iz rada i radnih odnosa (član 225 stav 2) - naglasili su u saopštenju.
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore poziva nadležne institucije, Ombudsmana, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih organizacija da prate ovaj slučaj, kako bi se spriječilo dalje urušavanje sindikalnih prava i zaštitila lica koja javno ukazuju na nepravilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

SDT-u podnijeta krivična prijava protiv Maraš i Tolića zbog pritiska i revanšizma prema Knežević

Predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore, Biljana Knežević, obratila se danas Višem sudu u Podgorici urgencijom, da ovaj sud hitno i u skladu sa zakonom, donese odluku u predmetu koji je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo zbog falsifikovane potvrde o radnom iskustvu Petra Brankovog Radulovića, zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, a koji je od izuzetnog značaja za pravni poredak države Crne Gore i sigurnost odvijanja civilnog vazdušnog saobraćaja.
Kako je navedeno u saopštenju, u obraćanju se ukazuje da je prihvatanjem falsifikovane potvrde o radnom iskustvu Petra Branka Radulovića omogućeno da jedno od ključnih rukovodećih mjesta u Aerodromima Crne Gore zauzme nestručno lice, čime je ozbiljno ugrožena sigurnost avio-saobraćaja i doveden u pitanje međunarodni ugled države.
Podsjećaju da je više državnih institucija, uključujući Agenciju za civilno vazduhoplovstvo i Agenciju za sprječavanje korupcije, utvrdilo nepravilnosti u poslovanju Aerodroma, koji čak i pravosnažne sudske presude sistematski ignorišu.
- Neprofesionalno i nezakonito rukovođenje crnogorskim aerodromima predstavlja direktnu prijetnju životima putnika i sigurnosti aviona. Od Višeg suda očekujemo jedinu moguću, zakonitu odluku – potvrđivanje krivice Petra Radulovića i time zaštitu interesa države i sigurnosti svih učesnika u vazdušnom saobraćaju - zaključila je Biljana Knežević.
Urgenciju pravosudnim organima objavljujemo u cjelosti:
Molba za urgentno donošenje zakonite odluke
Poštovani sudija,
Obraćam Vam se sa molbom da Viši sud hitno i u skladu sa zakonom, odluči u predmetu koji je od izuzetnog značaja za pravni poredak države Crne Gore i sigurno odvijanje civilnog vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.
Prihvatanjem lažne potvrde o radnom iskustvu Petra Branka Radulovića, omogućeno je da na jedno od dva čelna mjesta Aerodroma Crne Gore bude imenovano nestručno lice. Posljedice su, nažalost, evidentne i široj javnosti (stručnoj odavno), i vode ka potencijalnom ugrožavanju ljudskih života, usljed mogućih incidentnih situacija i avionskih nesreća. Nadležne državne institucije, (Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Agencija za sprječavanje korupcije i druge, utvrdile su brojne nepravilnosti u poslovanju Aerodroma Crne Gore. Pravosnažne sudske presude se ne poštuju i ne sprovode, a u privrednom društvu vlada opšti javašluk i neprofesionalizam.
Podsjećam da, kako nije postojao radni odnos Petra Radulovića u kompaniji Wir Metaloprerada, ne može postojati ni radno iskustvo “POTVRDJENO” u falsifikovanom dokumentu. To nedvosmisleno &nbsp;ukazuje da je potvrda firme WIR Metaloprerada, o radnom iskustvu Petra Radulovića - lažna potvrda. Direktor firme, potpisnik lažne potvrde, &nbsp;izjavio je eksplicitno da WIR Metaloprerada nema nikakve sektore, jer je “mala firma”, pa Radulović nije ni mogao biti „rukovodilac sektora“. - Niti jedan svjedok od ispitanih u sudskom postupku kao ni prilikom istražnih radnji ODT-a, &nbsp;nije izjavio da je Radulović bio rukovodilac u toj kompaniji.
Naprotiv – svi su izjavili da je Radulović povremeno dolazio i radio „nešto oko web sajta“, jednom prisustvovao nekom sastanku sa “nekim Grcima”.
Uprkos tome, sudija Borko Lončar je donio nezakonitu, oslobađajuću presudu, u decembru mjesecu 2024. godine, uz konstataciju prilikom iznošenja presude- &nbsp;da “Radulović nije bio zaposlen ali &nbsp;je bio angažovan kao rukovodilac”. Pritom, firma Wir Metaloprerada nema ni Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i nema predvidjena mjesra rukovodilaca.
Ovakna presuda je osnov za krivično gonjenje sudije Lončara.
Uprava prihoda je potvrdila da Radulović Petar nije bio prijavljen kao zaposleno lice, a ne postoji ni ugovor o radu niti ugovor o volontiranju ili bilo kakvom drugom angažmanu u &nbsp;kompaniji Wir Metaloprerada.
Najveći paradoks je da je Radulović gotovo sve vrijeme “iskustva rukovođenja” sektorom koji ne postoji, a &nbsp;navedeno u lažnoj potvrdi kao period rukovođenja, bio zvanično prijavljen Birou rada Podgorica, kao NEZAPOSLENO LICE.
Zakon o radu jasno propisuje da se radni odnos zasniva isključivo ugovorom o radu i prijavom kod nadležnih organa. Bez ugovora o radu nema ni radnog odnosa a bez radnog odnosa nema ni radnog iskustva. –
Zakon o volontiranju &nbsp;propisuje da se volontiranje može obavljati isključivo u neprofitnim organizacijama, što znači da u privatnoj kompaniji kakva je WIR Metaloprerada nije moglo postojati ni volontiranje.
Zakon o vazdušnom saobraćaju jasno predviđa da samo stručna i osposobljena lica mogu rukovoditi aerodromima i obavljati poslove od značaja za sigurnost vazdušnog saobraćaja.
Neprofesionalno rukovođenje crnogorskim aerodromima direktno ugrožava sigurnost putnika, aviona i međunarodni ugled Crne Gore.
Ako bi Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda, to bi značilo pravno priznanje da se falsifikovana potvrda sa lažnim iskazom o radnom iskustvu, može koristiti za sticanje rukovodećih pozicija u najosjetljivijim državnim preduzećima. Ovakav presedan razorio bi osnovna pravila radnog prava i ozbiljno ugrozio sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja.
Najljubaznije molim da Viši sud hitno donese jedinu moguću ispravnu i zakonitu odluku – ukidanje odnosno preinačenje presude Osnovnog suda, i Radulović Petra proglasi krivim. U suprotnom, odgovornost za posljedice po pravni poredak i sigurnost odvijanja &nbsp;civilnog vazdušnog saobraćaja biće na Sudu koji je odbio da sankcioniše očiglednu nezakonitost i učinjena krivična djela, koja ozbiljno podrivaju integritet pravosuđa i ugrožavaju vazdušni saobraćnaj u Crnoj Gori.

1250x600

Knežević urgirala kod Višeg suda da hitno odluči u predmetu ODT-a zbog falsifikovane potvrde o radnom iskustvu Radulovića

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je zahtjev Agenciji za civilno vazduhoplovstvo za hitno postupanje kako bi se obezbijedilo dosljedno poštovanje propisa i očuvala sigurnost aviona, posada i putnika.
Menadžment Aerodroma Crne Gore je, kako su rekli, usred ljetnje sezone, rasporedio zaposlenog na radno mjesto šefa smjene u Službi prihvata i otpreme, iako on nije imao niti jednu obuku, niti zakonom propisanu licencu. 
- Time je prekršen Zakon o vazdušnom saobraćaju i stvorena ozbiljna prijetnja sigurnosti vazdušnog saobraćaja. Nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Tvrdnja menadžmenta da šefu smjene "nisu potrebne licence" predstavlja flagrantno kršenje zakona i obmanjivanje javnosti - ocijenili su u saopštenju.
Pozivaju Agenciju za civilno vazduhoplovstvo da hitno sprovede vanrednu inspekciju i kontrolu postupanja menadžmenta Aerodroma Crne Gore, te da utvrdi odgovornost za raspoređivanje zaposlenog osoblja bez licence.
Traže i da se naloži Aerodromima Crne Gore da odmah prekinu praksu nezakonitog angažovanja nestručnog i nelicenciranog kadra na pozicijama koje direktno utiču na sigurnost vazdušnog saobraćaja.
- U skladu sa članom 11 Zakona o vazdušnom saobraćaju, tražimo da se obavijesti javnost i podnosioca ovog zahtjeva o preduzetim mjerama, u zakonom predviđenom roku - navode u zahtjevima.
Kako navode u saopštenju, članom 5 Zakona o vazdušnom saobraćaju propisano je da se vazdušni saobraćaj mora odvijati na način kojim se u potpunosti obezbjeđuje bezbjednost putnika, posade, aviona i trećih lica, uz obavezno poštovanje međunarodnih standarda.
- Prema članu 9 Zakona, Agencija je dužna da vrši nadzor nad primjenom propisa i standarda, kao i da preduzme sve potrebne mjere u slučaju nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost. Članom 133 Zakona propisano je da operator aerodroma mora obezbijediti da svi zaposleni na aerodromskim operacijama imaju odgovarajuće licence, ovlašćenja i obuke, dok član 136 jasno nalaže da se bez licence ne može obavljati nijedan posao koji podrazumijeva pristup sigurnosno kontrolisanim zonama i donošenje operativnih odluka - kazali su iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore.
Uvjereni su da će Agencija postupiti u skladu sa svojim zakonskim obavezama i mandatima, kako bi se očuvala sigurnost i ugled Crne Gore u međunarodnoj avijaciji.
Podsjećaju i da su podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog nesavjesnog rada, te ozbiljnog ugrožavanja sigurnog odvijanja vazdušnog saobraćaja.

Nezavisni sindikat Aerodroma: ACV da utvrdi odgovornost za raspoređivanje zaposlenog osoblja bez licence

Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet i proslijedilo ga na dalje postupanje Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prijave Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore o sumnji u nenamjensko raspolaganje novčanim sredstvima iz stambenog fonda zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.
- Od uprave ACG smo tražili detaljan pregled stanja na računu koji je predvidjen za rešavanje stambenih potreba zaposlenih i pomoć u poboljšanju uslova stanovanja, počev od dana 23. aprila 2003. godine, dakle od dana preuzimanja i početka funkcionalnog upravljanja JP Aerodromi Crne Gore, aerodromima u Tivtu i Podgorici, sa svim stavkama priliva i odliva sa računa i svim odlukama/rješenjima o dodjeli novčanih sredstava sa tog računa, do današnjeg dana ali nijesmo dobili odgovor - saopštila je predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Biljana Knežević.
Prostom računicom ponuđena cifra od 500.000 eura, osim što je, po njenim riječima, neprimjereno niska za raspodjelu za preko 1.000 zaposlenih, ne odgovara ni matematičkoj računici ukalkulisanih doprinosa za stambeni fond, uzimajući u obzir da od 2008. nije bilo javne i transparentne raspodjele sredstava predmetnog fonda, koji pripadaju svim zaposlenim Aerodroma Crne Gore.
Prema njihovim saznanjima, a shodno svakomjesečnim platnim listama svih zaposlenih, na tom računu treba da se nalazi više od 3.000.000 eura.
- Vjerujemo da će nadležne državne institucije nakon provjere i donošenja odgovarajućih rješenja zaštiti interese zaposlenih u državnoj kompaniji, i državnu imovinu u cjelosti, naročito u svijetlu trenutka kada se odlučuje o daljem načinu upravljanja crnogorskim aerodromima i mogućoj koncesiji - zaključila je Knežević.

SDT formiralo predmet povodom prijave Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Na današnjoj sjednici Skupštine Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore za predsjednicu izabrana je Biljana Knežević.
Ona je dobila apsolutnu podršku odbora i članova.
- Cijeneći njeno znanje, iskustvo i odlučnost, sigurni smo da će nastaviti put borbenosti i istrajnosti, po čemu je Nezavisni sindikat ACG prepoznat- poručili su iz Nezavisnog sindikata.&nbsp;

Knežević izabrana za predsjednicu Nezavisnog sindikata Aerodroma

Države članice EU postigle su dogovor o ribolovnim kvotama za narendu godinu, ali nijesu definitivno riješile pitanje drastičnog smanjenja ulova skuše, s obzirom na to da se susjednu Norvešku, koja nije članica Unije, optužuje za prekomjerni ribolov.
Pregovori su ove godine bili posebno teški. Trebalo je dva dana i dio noći da se postigne kompromis, prenosi SEEbiz.
Jedno od najosjetljivijih pitanja bila je skuša čija se populacija u sjevernom Atlantiku jako smanjila. Situacija je jako napeta jer se treće zemlje kao što je Norveška optužuje za prekomjerni izlov, ne uzimajući u obzir mišljenja naučnika.
“Za skušu, konzultacije između obalnih država sjeveroistočnog Atlantika, odnosno EU, Norvešku, Island, Farska ostrva, Veliku Britaniju, još su u toku”, navodi se u saopštenju EU.
Ministri EU stoga su se dogovorili o privremenim ograničenjima za prvih šest mjeseci naredne godine. Dogovor predviđa smanjenje ulova od 70 odsto u odnosu prema prethodnoj godini. Taj pad nešto je manji od onoga što preporučuju naučnici (-77 odsto).
Bježeći pred globalnim zagrijavanjem, skuša iz Atlantika migrirala je na sjever da bi postala meta prekomjernog izlova, u kontekstu geopolitičkih neslaganja.
Njena populacija pala je na opasno niske nivoe na kojima joj reprodukcija više nije garantovana.
Francuska ministarka ribolova Catherine Chabaud ponovo je kritikovala “neprihvatljiv” stav Norveške, Velike Britanije, Islanda i Farskih ostrva, koji su dio Danske.
“Moraćemo postići rezultat u tim pregovorima, ali nemamo pravu diplomatiju za okeane na evropskom nivou”, rekla je Chabaud.
Francuska traži trgovinske sankcije protiv neodrživih ribolovnih praksi tih trećih zemalja, ali EU još nije stigao do te tačke.
Drugi znak teških pregovora je to što Irska, prvi put u 40 godina, neće moći koristiti “Haške preferencije”, mehanizam koji joj dodjeljuje veće kvote za neke riblje vrste. Francuska je s Belgijom, Nizozemskom, Poljskom i Njemačkom okupila blokirajuću manjinu kako bi se usprotivila njihovoj primjeni.
Što se tiče ostalih kvota, države članice EU potvrdile su povećanje ulova škampa u Biskajskom zalivu (+54 odsto, osim u najjužnijoj zoni) i smanjenje ulova kolje (-13 odsto), što je manje od preporuke Evropske komisije (-26 odsto).
Na zapadnom Mediteranu, gdje je smanjenje ribolova prošle godine izazvalo tenzije, evropske države ovaj su put odlučile zadržati iste ribolovne kvote u narednoj godini.
Dogovor pruža prividnu stabilnost mediteranskim ribarima, ali populacije riba i dalje su pod značajnim pritiskom nakon decenija prekomjernog ribolova, kritikovala je organizacija za zaštitu okoline Oceana.
Predsjednik francuskog sindikata ribara, Nacionalnog odbora za ribarstvo, Olivier Le Nézet, rekao je da će smanjenja kvota za ključne vrste poput skuše ili kolje imati ozbiljne posljedice za ribare i za cijeli sektor.
“S druge strane, postoje kratkoročne perspektive za brancina, zahvaljujući značajnom povećanju gornjih granica ulova, kao i stabilnost na Sredozemlju”, naveo je Le Nézet.

EU postigla dogovor o kvotama za ribolov

U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik Ilija Šoškić predstavio svoj rad „PPP. Devet sati poslije“, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.
Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu Ubrzaj, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.
Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića, Si e No – Da i ne, autorke Sanje Blečić, dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Barskog TV festivala. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.
Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.
“Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života”, istakla je Nela Gligorović.
Kako dodaje, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću. “Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas, i svih koji radimo u kulturi, da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti“, navodi Gligorović.
I pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira. „Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna”, napomenula je Gligorović.
“Umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić je takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin. Mislim da su zato ove stvari važne, i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić“, rekao je Andro Martinović.
On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.
Pazolini je izgubio svoje “mjesto”, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano“, naglasio je Martinović.
Pitanje smisla je centralno u Pazolinijevim filmovima. „On ga vidi u borbi, i to ima veze sa Ilijinim radom i guranjem kamena kao Sizif. Pazolini u svojoj ‘trilogiji života’, baziranoj na velikim književnim djelima, uzima velike teme i pokušava dokučiti suštinsko pitanje”, objasnio je Martinović.
Pitanje tijela, na kojem Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju. “Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma“, zaključio je Martinović.
Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.
Festival UBRZAJ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program Festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu <a href="https://ubrzaj.me/">https://ubrzaj.me/</a>

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Crnogorska muzičarka Mila Nikić biće gošća astropsihološkog talk show programa „Znak – Podznak“, koji se emituje ove subote na &nbsp;Televiziji E.
Gledaoci će imati priliku da kroz razgovor u ovom formatu saznaju više o njenom umjetničkom putu, ličnim inspiracijama i aspektima ličnosti sagledanim kroz prizmu astropsihologije.
Emisija „Znak – Podznak“ biće emitovana večeras od 22 sata na Televiziji E.

Mila Nikić gošća emisije „Znak – Podznak“

- Ovo nije partnerstvo, odnosno istorijski sporazum sa Vladom Crne Gore, ovo je istorijsko poniženje jedne opštine. Kakav apsurd od lokalne vlasti sa dugoročnim štetnim posljedicama po Opštinu Ulcinj i njene resurse - saopštio je danas predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
On je reagovao nakon što je saopšteno da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
- Smanjiti sopstvenom voljom ingerencije opštine, kao u davna vremena za koja smo mislili da su prošla, može samo ova lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine.
Od 100 posto upravljača Ulcinjske solane svojom voljom, vizijom i znanjem su prihvatili da budu manjinski posmatrači od 40 posto u zajedničkom preduzeću sa Vladom Crne Gore. Ludilu i neznanju nije ni tu kraj, jer moramo za to i dodatno da platimo 1,6 miliona eura iz budžeta Opštine. Kakav javašluk!? Opština opet postaje nebitna institucija na svojoj teritoriji i to svojom voljom odnosno voljom partija na vlasti. Samo da podsjetimo da je Vlada Dritana Abazovića vratila čitavi prostor Solane, odnosno oduzela tajkunima koji su je uništili. Zar je malo 15 miliona metara kvadratnih da se prepušta na ovaj način? Zar nijeste ništa naučili od tridesetogodišnje vladavine DPS-a nad ovim gradom? Zar je opština kriva za pljačku Solane? Zar smo se džaba borili da Opština Ulcinj polako postane ravnopravna sa drugim opštinama? Zar opet da prihvatite diskriminaciju nad jednom opštinom zarad dvije fotelje? Dokle? A možda i najvažnije pitanje koje niko ne tretira uopšte, kada će početi proizvodnja soli? - &nbsp;naveo je Bajraktari u saopštenju.&nbsp;

Barjaktari: Istorijsko poniženje Ulcinja, Opština prihvatila da bude manjinski upravljač Solane

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: biljana-knezevic