Napad na Venecuelu i zarobljavanje predsjednika Nikolasa Madura otvorili su novo poglavlje u međunarodnim odnosima, u kojem će glavnu riječ voditi velike sile, ocijenila je za Televiziju E novinarka Biljana Jovićević, koja decenijama prati američku političku scenu.
Ona navodi da je u ovom trenutku nemoguće precizno predvidjeti dalji razvoj situacije, posebno zbog izostanka konkretnih reakcija zapadnih zemalja, među kojima su i one koje bi se, prema proklamovanim strateškim ciljevima spoljne politike Donald Tramp, i same mogle naći na udaru Sjedinjenih Američkih Država.
<h2>Temelj novog svjetskog poretka?</h2>
Akcija u Venecueli mjesecima ranije predstavljana je kao dio procesa suđenja za šverc narkotika, u kojem je Maduro bio optužen za narkoterorizam. Međutim, potvrdu da se iza svega krije pokušaj kontrole nad naftom najbogatije zemlje svijeta, dao je sam Tramp na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Iako je intervencija u Karakasu suprotna međunarodnom pravu i poveljama Ujedinjene nacije, adekvatna reakcija međunarodne zajednice izostala je.
– Problem je u tome što ćute ključni demokratski akteri međunarodne zajednice, jer je ovo uradio njihov saveznik. Istovremeno se i sami plaše reperkusija, a neki od njih su potencijalne naredne mete. Na to ukazuju, osim generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, čija je institucija postala gotovo irelevantna, i države koje su i same sprovodile slične poteze ili su ćutale kada su to činili njihovi saveznici – Rusija prilikom invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine, Kina koja se širi u Južnom kineskom moru i vreba Tajvan, kao i Brazil, čiji je predsjednik Lula saveznik Rusije i nikada nije eksplicitno osudio invaziju na Ukrajinu. Između otvaranja prostora da i same mogu činiti isto i bezrezervne podrške saveznicima, odlučili su se za ovo prvo – kazala je Jovićević.
Na konferenciji za medije u Mar-a-Lagu američki predsjednik nije pominjao međunarodno pravo, ali je bio izričit da je akcija sprovedena u skladu sa američkim zakonima.
– S druge strane, pogazio je i unutrašnje norme SAD-a. Iako je priprema napada predstavljena kao borba protiv narko-kartela, koji su proglašeni terorističkim organizacijama kako bi se zaobišla potreba saglasnosti Kongresa, prema tumačenju gotovo svih pravnih stručnjaka predsjednik je bio dužan da o ovome obavijesti Kongres. To nije učinio, odnosno informacije koje su dostavljene nijesu bile tačne – ističe Jovićević.
Prema njenim riječima, akcija u Venecueli mogla bi predstavljati tek početak niza sličnih intervencija, koje bi, pod izgovorom ostvarivanja strateških interesa SAD-a, mogle biti usmjerene i ka zemljama koje su vojni i ekonomski saveznici Vašingtona.
– Sjedinjene Američke Države imenovale su specijalnog izaslanika za Grenland, čiji je zadatak da ubijedi vlasti da Grenland ustupe SAD-u, uz otvorene prijetnje da se od toga neće odustati. Ne treba zaboraviti ni izjavu američkog predsjednika da želi da Kanada postane 51. savezna država. Nakon ovoga, niko u okruženju ne može se osjećati sigurnim. Da li će NATO ili saveznički odnosi to spriječiti, u ovom trenutku je veoma teško procijeniti – objašnjava Jovićević.
Podsjeća i na novu američku strategiju bezbjednosti, objavljenu neposredno pred Novu godinu.
– U dokumentu od 34 strane fokus gotovo da nije bio na klasičnim protivnicima, Kini i Rusiji, već na podrivanju Evropske unije i saveznika. Upravo tu treba tražiti razloge, kako neki analitičari kažu, mlakih i beskičmenih reakcija evropskih i zapadnih država na ono što je američki predsjednik uradio – navodi Jovićević.
Intervencijom u Venecueli, zaključuje ona, Donald Tramp otvorio je novo poglavlje u organizaciji globalnog poretka.
– Velike sile bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, imale odriješene ruke da ruše vlasti i preuzimaju teritorije gdje god procijene da je to u njihovom interesu. Posebno zabrinjava činjenica da su evropske i druge zapadne države nespremne i nemoćne da adekvatno reaguju zbog zavisnosti od američkih bezbjednosnih garancija – istakla je Jovićević.
Da li će intervencije poput ove u Venecueli postati uobičajena praksa i prema drugim državama, pokazaće naredni potezi američke i venecuelanske administracije. Osim najava da SAD žele da učestvuju u upravljanju zemljom u budućnosti, još uvijek nije jasno da li će doći do promjene režima ili će Tramp pokušati da pronađe saveznike unutar Madurove administracije. Prema prvim informacijama iz Karakasa, Venecuela za sada nema namjeru da prihvati američke uslove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Jovićević: Napad na Venecuelu pokazuje da veliki igrači preuzimaju glavnu riječ

U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Urušavanje sistema bezbjednosti &nbsp;
- Obračuni kriminalnih klanova u Crnoj Gori&nbsp;
- Odbačena krivična prijava koju je podnio predsjednik države Jakov Milatović Upozorenja MMF-a
Gošća emisije je novinarka Biljana Jovićević.

610x380

500x500

Informativna emisija 24 sata: Gošća Biljana Jovićević

Novinarka Antene M Biljana Jovićević saopštila je povodom verbalnog nasrtaja i botovskih napada na društvenim mrežama kojima je izložena da to nije prva, a vjerovatno ni posljednja uvreda iz crkvenih krugova zbog njenih javno iznesenih kritičkih stavova prema djelovanju Srpske crkve u Crnoj Gori.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjovicevic-meta-botovskog-i-sekstistickog-napada-zbog-kritikovanja-spc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjetimo, umjesto argumentovanog odgovora na njene stavove - &nbsp;sa profila Krstinja Silna stigla je seksistička poruka: &nbsp;„Da mi je da ufatim ovu gospođu da je očešljam“, kao komentar ispod isječka iz emisije Ukrštene riječi &nbsp;na Televiziji E, u kojoj je Jovićević konstatovala da Srpska pravoslavna crkva Crnom Gorom vlada preko svojih ekspozitura u obliku političkih stranaka.
- Što se botova Srpske crkve tiče, mislim da je to kontinuitet njihovog targetiranja kritičara &nbsp;i njihov nemušti odgovor na činjenicu da sve veći broj ljudi u Crnoj Gori postaje svjestan da Srpska crkva stoji iza svega lošeg što se dešava u našoj državi. Paralelno sa razotkrivanjem njihovog pogubnog uticaja, raste i revolt svetosavskog klera, koji ne bira sredstva za obračun &nbsp;sa neistomišljenicima - kaže Jovićević.&nbsp;

Jovićević: Botovski napad SPC, umjesto argumentovanog odgovora na kritike

Na društvenim mrežama osvanuo je još jedan primjer verbalnog nasrtaja i vrijeđanja novinara - ovog puta se na meti bota, odnosno profila Krstinja Silna, našla Biljana Jovićević koja je gostujući u Ukrštenim riječima na TV E konstatovala da Srpska pravoslavna crkva Crnom Gorom vlada preko svojih ekspozitura u obliku političkih stranaka.
Umjesto argumentovanog odgovora na njene stavove - tvorac anonimnog profila obrušio se na njen fizički izgled - pa je u <a href="https://www.facebook.com/watch/?v=1004930678321476">komentaru ispod isječka iz emisije i izjave Jovićević</a> ostavio seksističku poruku: „Da mi je da ufatim ovu gospođu da je očešljam.“
Ovo je još jedan u nizu napada koji oslikavaju način na koji se dio botovske mreže obračunava s kritičarima - targetiranjem ličnosti, a ne sadržaja, uz javno ponižavanje na osnovu izgleda.

1084x550

Jovićević meta botovskog i sekstističkog napada zbog kritikovanja SPC

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua bila je na ivici političkog kolapsa, što je jedan od razloga zašto se trenutna eskalacija sukoba odvija, ocijenila je u "Budilniku" na TV E novinarka Biljana Jovićević.
Jovićević kaže da je ovo bio jedan način skretanja sa ogromnog pritiska javnosti, jer nijesu uspjeli da oslobode taoce zarobljene od Hamasa 7. oktobra.&nbsp;
- Sa druge strane, napravili su ogromna razaranja u Gazi, koja čitav svijet sada definiše kao ratni zločin ili genocid - dodala je ona.
Jovićević ističe da se Izrael po prvi put suočava s razaranjima na svojoj teritoriji s ozbiljnim posljedicama po civilno stanovništvo.
- On ima ozbiljnih problema kod kuće i sa svojim javnim mnjenjem. Analitičari i novinari koji izvještavaju ukazuju da je ova vrsta razaranja u Izraelu bez presedana. Aerodromska zaštita je do sada štitila zemlju, ali sada, usljed velikog broja raketa, napadnuta su naseljena mjesta, uključujući Haifu i Tel Aviv. Prvi put Izrael ima civilne žrtve, a pojedine generacije, od kraja osamdesetih i početka devedesetih i rata u Zalivu, nijesu vidjele takvu vrstu razaranja u svojoj zemlji - kazala je Jovićević.
<h2>Sukob sa Iranom drugačijim sredstvima</h2>
Jovićević je rekla da su dodatno podignute tenzije u regionu, navodeći da se između Izraela i Irana odvijaju praktično ratni sukobi – samo drugačijim sredstvima.
Govoreći o posljednjim potezima američkog predsjednika Donalda Trampa, Jovićević navodi da je napustio Samit G7 i poslao snažne poruke Teheranu.
- Američki predsjednik je dan ranije napustio Samit G7. Na pitanje novinara o tome zašto to radi, rekao je: "Iz očiglednih razloga". Znamo i da je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poslao poruku građanima Teherana – onim takozvanim "vrištećim slovima" – da odmah napuste grad, što oni već od juče rade. Proteklih dana, rakete iz Izraela pogodile su više naseljenih i rezidencijalnih objekata, a broj žrtava već je dostigao oko 300. Prema tvrdnjama iranskih vlasti, uglavnom je riječ o civilima, iako je poznato da je Izrael pogodio i takozvane high-profile mete – visoko rangirane vojne i političke zvaničnike - kazala je Jovićević.
<h2>Tramp pod pritiskom da podrži eskalaciju</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron, podsjeća Jovićević, polaže nadu da bi predsjednik SAD-a, Donald Tramp mogao pomoći u smirivanju tenzija. Ipak, kako ističe, američka politika se nalazi pod snažnim pritiscima.
- Uočljivo je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu uspio da tu podršku Sjedinjenih Američkih Država upotrijebi, ili zloupotrijebi – naročito predsjednika Trampa – i da dodatno eskalira sukob. Svi vojni stručnjaci koje ovih dana svjetski mediji konsultuju slažu se da, bez obzira na trajanje, Izrael ne može ostvariti svoje ciljeve – uključujući uništenje iranskih nuklearnih postrojenja – bez američke podrške. Pitanje je hoće li predsjednik Tramp uspjeti da se odupre pritiscima političkih snaga oko sebe koje zagovaraju promjenu režima u Iranu - ocijenila je Jovićević.
Jovićević podsjeća da Trampova politička platforma uključuje obećanje da će okončati ratove u koje su SAD uvučene.
- Znamo da je politika aktuelnog predsjednika SAD-a bila da okonča sve ratove i da mu, kako je više puta rekao, ne pada na pamet da uvlači zemlju u nove sukobe. To je bio jedan od glavnih stubova njegove prethodne i aktuelne kampanje. Upravo zato postoji tolika zabrinutost – i toliki otpor, što nije manje važno – u američkom javnom mnjenju, uključujući i među njegovim pristalicama, ali i među demokratama - zaključila je Jovićević.

Jovićević: Vlada Netanjahua bila na ivici kolapsa, ključno hoće li se Tramp oduprijeti snažnim pritiscima i uključiti u rat na Bliskom istoku

Ne postoji politička sila, a koja se ogledala u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi mogla da utiče na Pakistan ili Indiju - ocijenila je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, novinarka Antene M Biljana Jovićević komentarišući eskalaciju između ove dvije države, nakon što je najmanje 26 osoba, uključujući i jedno dijete, ubijeno u velikom napadu Indije na Pakistan, te dio Kašmira pod pakistanskom upravom.&nbsp;
Riječ je o dvije zemlje, podsjeća Jovićević, koje imaju nuklearne bojeve glave i da sukob može prerasti u nešto mnogo veće.
Ističe da neki diplomatski pritisci pokušavaju da utiču na Pakistan da ne nastavlja sa oružanim odgovorom, dok pakistanska strana tvrdi da će odgovoriti, te da bi se situacija mogla otrgnuti kontroli.
- U reakciji američke administracije predsjednik Donald Tramp je rekao da je zainteresovan da pomogne i jednima i drugima, da dobro poznaje i jedne i druge, da je u dobrim odnosima, da je strašno to što se dogodilo, da treba da prestane i ponudio je da bude medijator. Znamo da je Vens pokušao da utiče na Modija da pokaže suzdržanost, međutim, do toga nije došlo. U Pakistanu je situacija da vojna hunta ne stoji dobro kod javnog mnjenja, a dogodio se ovako veliki napad. Prema njihovim tvrdnjama oni su uspjeli da obore nekolika aviona vojna, međutim, ono što tvrde nezavisni izvori, uključujući i francusku obavještajnu službu, Pakistan je srušio samo jedan avion vojni Rafael, koji je francuske proizvodnje, ali su zaprijetili da će odgovoriti - zaključila je Jovićević.
Ova eskalacija se, prema njenim riječima, događa u sasvim novom i sasvim drugačijem političkom geostrateškom globalnom pomjeranju.
- Imamo dvije nuklearne sile, koje i jedna i druga imaju autoritarne režime na vlasti. Pakistan ima praktično vojnu huntu koja je godinama tamo na vlasti, naročito je postala uticajna nakon skidanja premijera Imre Kana, koji je u zatvoru, a koji ima veliku podršku javnog mnjenja. U Indiji, koja se ipak smatra jednom demokratijom, posljednjih godina imamo izuzetno autoritarnog lidera Narendru Modrija, čiji je uspon ka vlasti obilježio sukob sa islamskom manjinom. Ne smijemo zaboraviti i da njegova politička stranka vuče korijene iz političke partije koja je u jednom periodu čak i bila zabranjena, iz fašističkih korijena 1938. godine - kazala je Jovićević.
Indijsko-pakistanski sukobi, kako je reklam datiraju od 1948.godine, odnosno od podjele oblasti Kašmir između Pakistana i Indije, bivših kolonija Velike Britanije. Dodaje da jedan dio Kašmira koji nije predmet spora dio je Kine.
- Od 1948. do danas vođena su četiri rata - taj 1948.godine, pa 1968. godine, potom 1971. i 1999. godine kad je vođen parcijalni rat. Posljednja velika eskalacija, koja se ne može nazvati ratom, ali je mogla da preraste u to da nije bilo diplomatskih napora, desila se 2019. godine - navela je Jovićević.
U vrijeme posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Indiji, čija je supruga Indijka, kako podsječa, dogodio se napad u dijelu Kašmira koji je pod administrativnom kontrolom Indije, a ubijeno je više od 25 turista.
Odgovornost za ubistvo turista Indija je, kako navodi, prebacila na islamske militante povezane sa &nbsp;Pakistanom bez konkretnih dokaza za te tvrdnje, dok je sa druge strane Pakistan nudio i pozivao da se sprovede međunarodna istraga, što Indija nije prihvatila.
- &nbsp;U toku noći, 6 .na 7.maj, Indija je izvela devet napada na teritoriju Pendžaba u Pakistanu u kojima je ubijeno, prema različitim izvorima, oko tridesetak ljudi, a kako tvrdi Pakistan ubijeno je i dvoje djece. Indija tvrdi da je riječ o teroristima, da su samo te mete gađane, međutim, na satelitskim snimcima se vidi da je gađana i džamija, vidi se da su porušene neke kuće u kojima su civilni objekti - istakla je Jovićević.

Jovićević: Postoje diplomatski pritisci da Pakistan ne nastavi sa oružanim odgovorom Indiji, pakistanska strana tvrdi da će do toga doći

Kada je o ratu u Ukrajini riječ, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp neprekidno ponavlja, ono što su narativi koje zagovara Rusija. On je Ukrajini nudio iznudu, a ne sporazum. Garancije za bezbjednost Ukrajine morala bi dati Evropa. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" ocijenila novinarka Biljana Jovićević.
Jovićević, koja decenijama prati zbivanja u Sjedinjenim Državama, kaže da Donald Tramp gaji &nbsp;određene simpatije prema Vladimiru Putinu, a da prema Ukrajini ima rezervu. Bez obzira na to, sastankom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, su svi bili šokirani, i to je opšta ocjena.
- Sa Donaldom Trampom na čelu SAD-a titula lidera slobodnog svijeta je maksimalno obesmišljena. To je manje važno. Mnogo je značajnije kakvi će biti sljedeći potezi, jer vidjeli ste da je Evropska unija odmah nakon toga sastala. Zaista pruža veliku nadu to što su svi su kao jedan, izuzimajući neke male zemlje gdje Donald Tramp ima svoje interese, stali iza predsjednika Zelenskog - kazala je ona.&nbsp;
Velika Britanija kao zemlja koja, kako kaže Jovićević, najbolje od svih prepoznje šta se dešava u Ukrajini, je pozvala na sastanak, a lideri Evropske unije su iz Londona dali jedinstvenu i punu nade podršku da će učiniti sve što je u njihovoj moći da se osigura da Ukrajina može sebe da zaštiti i da te pozicije i uđe u pregovore.
- S druge strane ono što od tada čujemo su oštre osude samih građana i lidera Demokratske stranke u Americi, koje su sada mnogo bučnije, i mnogo javnije, nego što su bile na sve ono što unutar njihove zemlje Tramp radi. Ono što je sve više očigledno, a to se može pročitati u američkim medijima, iz pitanja koja postavljaju američki novinari, da bi SADi željele u Ukrajini nekoga drugoga kao lidera, otprilike neku marionetu sa kojom bi oni mogli da upravljaju, i da ispunjava njihove želje. Jako je dobro što je Evropa u ovom trenutku pokazala da neće to dozvoliti - naglasila je Jovićević.
Evropa, kako kaže, i dalje drži otvorena vrata za podršku SAD-a, te će zbog toga plan koji razvijaju Francuska i Velika Britanija, biti predstavljen američkom predsjedniku.
- Sa druge strane postalo je kristalno jasno, ne samo Evropi, nego i drugim zemljama koje drže do zapadnih vrijednosti, Australija, Japan, da oni moraju ojačati i učiniti sve na jačanju proizvodnje vojne opreme. U petak su od ruskih zamrznutih sredstava, koji se nalaze u njihovim bankama, dali Ukrajini pozajmicu od 2,3 milijarde eura. U subotu je i novih 1,6 milijardi obećano Ukrajini. Već sljedeće nedjelje u Dablinu i Belfastu bi trebalo da počne nova dodatna proizvodnja oružja, prije svega raketa, i tu dolazimo &nbsp;do ključnog problema, prema procjenama vojnih analitičara, u naredne dvije godine Evropa treba da dostigne da može da vojno snabdijeva Ukrajinu na onaj način na koji su ih snabdjevale SAD - navela je Jovićević.&nbsp;
Podsjeća da američki predsjednik sjutra ima obraćanje naciji i da je najavio nešto veliko. Juče je Pentagon obustavio sajber akcije protiv Rusije, i ima najava, koje, kako kaže, prenosi dio medija, da bi mogao obustaviti podršku Ukrajini koju je obezbijedila prethodna administracija.&nbsp;
- Turski predsjednik najavio je da će oni udvostručiti pomoć. Turska je članica NATO-a, &nbsp;ima najozbiljniju vojnu industriju, i do sada u najvećoj mjeri pomagala Ukrajini. Baltičke zemlje su to isto najavile - istakla je Jovićević.
Prema njenim riječima, Evropljani su pokazali zajedništvo i izuzetnu volju i spremnost da učine nešto. Podsjeća na izjavu francuskog predsjednika za medije u toj zemlji, koji je rekao da je spreman da razmatra nuklearnu doktrinu.&nbsp;
- Francuska je zemlja koja ima nuklearno oružje, i do sada je uvijek bilo da to nuklearno oružje štiti samo Francusku, a dao je naznake da bi bio otvoren o toj doktrini i načinu da sa svojim oružjem stane u zaštitu cijele Evropske unije. U srijedu predstoji važan sastanak u Brisu, koji je praktično nastavak ovoga što se dogodilo u Londonu. Sve države iz takozvane “koalicije vojnih” su iskazale spremnost da učine sve što je moguće da podrže Ukrajinu koliko treba, i dok god treba, da sa pozicije snage uđe u pregovore sa Rusijom - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbG22thExhhw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Evropljani su pokazali zajedništvo i spremnost, cijeli svijet šokiran Trampovim potezima

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Optužnica koja je prepričana i iskonstruisana objavljena je u jednom mediju i tako je zlonamjerno mojoj porodici i meni nacrtana meta i ugrožena bezbjednost, a sve kako bi od mene napravili svjedoka saradnika, što ja nijesam, niti ću ikada biti - kazao je u Višem sudu penzionisani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović na ročištu za kontrolu optužnice kojom se tereti da je bio jedan od organizatora šverca cigareta.
On je od vijeća kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović tražio da se optužni akt potvrdi, ne zato što se osjeća krivim, već suprotno da dokaže svoju nevinost pred Sudom.
Optužnica je podignuta protiv &nbsp;Golubovića i vlasnika auto centra Rokšped Sander Stanaja koje SDT tereti da su navodno bili na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. Osim njih optužnim aktom je obuhvaćeno još 13 osoba.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su, kako se sumnja, bili na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: U danu zatvaranja pogavlja zatvorene i državne granice
- Prevoznici blokirali uvoz i izvoz na graničnim prelazima kao i u Slobodnoj zoni Luke Bar
- Benefiti zatvaranja poglavlja 32 u pregovorima Crne Gore i EU.&nbsp;
- Šta se nalazi u dokumentima o osnivanju Narodne biblioteke "Radosav Ljumović".
- Hrvatski novinar objavio dokument koji srpskog predsjednika Aleksandra Vučića povezuje sa aferom "Sarajevo safari"
Gošća večerašnje emisije je novinarka Jadranka Rabrenović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Jadranka Rabrenović

Da je patrijarhalna, stroga i gorda Crna Gora znala iznjedriti priču dostojnu grčke tragedije, u kojoj je junak bez krivice kriv, novi moćan dokaz predstavlja i monodrama “Virdžina”, autorski projekat crnogorske glumice Marte Ćeranić iz Kotora, koja je 2012. g. diplomirala na katedri glume Akademije Umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Predraga Ejdusa, i dosad igrala u više pozorišnih predstava, TV-serija i filmova.
Ovaj komad nedavno je premijerno izveden u Beogradskom dramskom, zatim u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu, potom 22. januara u Dodestu (KIC “Budo Tomović”), a sljedeće izvođenje je zakazano u Zagrebu u Histrionskom domu.
Marta Ćeranić je tokom trajanja cjelokupne predstave na najbolji način dokazala staru dramsku istinu da monodrama, kao scenski izazov, može biti i najteži dramski rod, ali i najinspirativniji za pravog glumca. 
Ona je ubjedljivo odigrala svojevrsnu verziju brehtovske majke hrabrosti, ali majke koja svjesno neće imati svoj porod, jer je određena da nosi sopstveni težak krst i usud muške glave u kući, da bi održala ugled familije, uz privid da će se i iz tog doma iznjedriti nova pokoljenja. 
Od najvećeg značaja je što je Ćeranićeva, kao prvo, uspjela da svojom ulogom ostvari ono na šta mnogi glumci danas u svom elitizmu zaboravljaju – da publika njenom liku duboko vjeruje od samog početka do kraja predstave!
 
I dokaže da u monološkoj formi, uz snažnu empatiju ispovijednog tipa, krajnje ekonomično kad su u pitanju scenski rekviziti, može iskazati vječiti bol heroine, koja se svjesno žrtvuje za ugled i čast porodice pod pritiskom krutog patrijarhata.
Ova monodrama, dakle, fenomenološki razotkriva sudbinsku posvećenost žene iz davne Crne Gore, djevice/virdžine, odlučne da se žrtvuje po sistemu svršenog čina, uz potiskivanje svoje intime, ženske personalnosti, i ličnog prava na porod, uz svjesno prihvatanje lika muškarca u muškoj odjeći. Ona nosi svoj teški krst žrtvujući se da svojom muškom pojavnošću dokaže da se i u toj familiji rađaju muške glave, koje će produžavati potomstvo.
Ovacije, koje je na kraju predstave doživjela Marta Ćeranić snažan su pokazatelj uspjeha ovog projekta, kao i višestruko vraćanje na bis, čime je publika nesumnjivo iskazala svoj stav o dometima predstave u cjelini, a fascinacija predstavom posebno se odrazila na ženski dio publike na temu sudbine žene kao žrtve tradicije jednog vremena u svjetlu sociološkog fenomena.
Tekst kao svojevrsnu himnu svjesnog žrtvovanja žene radi ugleda familije, napisao je Dušan Janković, a muziku uradila Verica Čuljković u vokalnoj interpretaciji Lane Asije Dabović.
Ako bi se, na kraju, baš tražio neki manji minus predstave, to bi se svelo na neke rukavce dramskog štiva, koji se mogu štrihovati, a koji bar na trenutak odvrate pažnju od pomnog praćenja scenske radnje. 
Ali je Marta Ćeranić sve nadomjestila moćnim uživljavanjem u lik tragetkinje, odlučne da uspije u svom naumu i na štetu svoje ženske personalnosti, ljepote i svega onoga zbog čega lik žene uvijek svijetli i u mraku svake epohe.
Autor ovog osvrta, uz eho brojnih aplauza junakinji nakon izvođenja u Dodestu, uz naglasak da je Marta Ćeranić oživjela sliku jedne heroine iz prošlosti Crne Gore, osvijetlila gordost žene sa crnogorskog krša, kao gledalac želi da se predstava igra što duže, i na što širem kulturnom prostoru. Sljedeća izvedba u Zagrebu biće upravo i dobar pokazatelj takve potrebe igranja jedne izvorno, u svakom smislu, naše predstave iz Crne Gore.

Virdžina kao sociološki fenomen krutog patrijarhata

Tempo kojim Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja pokazuje da je proširenje Evropske unije (EU) dobija na zamahu. Ne postoji veći ideal od ujedinjene Evrope, a Crna Gora se samouvjereno kreće ka tom cilju - poručio je premijer Milojko Spajić na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pregovaračko poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
On je podvukao da naša država postaje sve stabilnija i odlučnija svakim danom, te istakao da je poglavlje 32 fundamentalno.
- Važno je jer smo prošle godine zatvorili Poglavlje 4, a sada očekujemo još uspješniju godinu. To je 13 poglavlja od ukupno 33, što znači da je zatvoreno 40 odsto poglavlja... - naveo je Spajić.
Prilično je, cijeni on, impresivno vidjeti taj napredak, jer je naša Vlada počela sa osam ili devet odsto zatvorenih poglavlja, a sada smo na 40 odsto.
- I vidimo koliki je rezultat ostvaren za samo dvije godine - istakao je Spajić.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je na konferenciji za medije da je zatvaranja poglavlja 32 značajno, te naglasila da je Crna Gora u decembru prošle godine zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, čime je njihov ukupan broj povećan na 12.
- Ovo je dobar početak godine. Crna Gora je na putu da zatvori i sva preostala poglavlja do kraja godine - istakla je Kos.
U delegaciji koju predvodi premijer Milojko Spajić su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, te ministri evropskih poslova i finansija Maida Gorčević i Novica Vuković.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.

Tag: biljana-jovicevic