Ne postoji politička sila, a koja se ogledala u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi mogla da utiče na Pakistan ili Indiju - ocijenila je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, novinarka Antene M Biljana Jovićević komentarišući eskalaciju između ove dvije države, nakon što je najmanje 26 osoba, uključujući i jedno dijete, ubijeno u velikom napadu Indije na Pakistan, te dio Kašmira pod pakistanskom upravom.&nbsp;
Riječ je o dvije zemlje, podsjeća Jovićević, koje imaju nuklearne bojeve glave i da sukob može prerasti u nešto mnogo veće.
Ističe da neki diplomatski pritisci pokušavaju da utiču na Pakistan da ne nastavlja sa oružanim odgovorom, dok pakistanska strana tvrdi da će odgovoriti, te da bi se situacija mogla otrgnuti kontroli.
- U reakciji američke administracije predsjednik Donald Tramp je rekao da je zainteresovan da pomogne i jednima i drugima, da dobro poznaje i jedne i druge, da je u dobrim odnosima, da je strašno to što se dogodilo, da treba da prestane i ponudio je da bude medijator. Znamo da je Vens pokušao da utiče na Modija da pokaže suzdržanost, međutim, do toga nije došlo. U Pakistanu je situacija da vojna hunta ne stoji dobro kod javnog mnjenja, a dogodio se ovako veliki napad. Prema njihovim tvrdnjama oni su uspjeli da obore nekolika aviona vojna, međutim, ono što tvrde nezavisni izvori, uključujući i francusku obavještajnu službu, Pakistan je srušio samo jedan avion vojni Rafael, koji je francuske proizvodnje, ali su zaprijetili da će odgovoriti - zaključila je Jovićević.
Ova eskalacija se, prema njenim riječima, događa u sasvim novom i sasvim drugačijem političkom geostrateškom globalnom pomjeranju.
- Imamo dvije nuklearne sile, koje i jedna i druga imaju autoritarne režime na vlasti. Pakistan ima praktično vojnu huntu koja je godinama tamo na vlasti, naročito je postala uticajna nakon skidanja premijera Imre Kana, koji je u zatvoru, a koji ima veliku podršku javnog mnjenja. U Indiji, koja se ipak smatra jednom demokratijom, posljednjih godina imamo izuzetno autoritarnog lidera Narendru Modrija, čiji je uspon ka vlasti obilježio sukob sa islamskom manjinom. Ne smijemo zaboraviti i da njegova politička stranka vuče korijene iz političke partije koja je u jednom periodu čak i bila zabranjena, iz fašističkih korijena 1938. godine - kazala je Jovićević.
Indijsko-pakistanski sukobi, kako je reklam datiraju od 1948.godine, odnosno od podjele oblasti Kašmir između Pakistana i Indije, bivših kolonija Velike Britanije. Dodaje da jedan dio Kašmira koji nije predmet spora dio je Kine.
- Od 1948. do danas vođena su četiri rata - taj 1948.godine, pa 1968. godine, potom 1971. i 1999. godine kad je vođen parcijalni rat. Posljednja velika eskalacija, koja se ne može nazvati ratom, ali je mogla da preraste u to da nije bilo diplomatskih napora, desila se 2019. godine - navela je Jovićević.
U vrijeme posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Indiji, čija je supruga Indijka, kako podsječa, dogodio se napad u dijelu Kašmira koji je pod administrativnom kontrolom Indije, a ubijeno je više od 25 turista.
Odgovornost za ubistvo turista Indija je, kako navodi, prebacila na islamske militante povezane sa &nbsp;Pakistanom bez konkretnih dokaza za te tvrdnje, dok je sa druge strane Pakistan nudio i pozivao da se sprovede međunarodna istraga, što Indija nije prihvatila.
- &nbsp;U toku noći, 6 .na 7.maj, Indija je izvela devet napada na teritoriju Pendžaba u Pakistanu u kojima je ubijeno, prema različitim izvorima, oko tridesetak ljudi, a kako tvrdi Pakistan ubijeno je i dvoje djece. Indija tvrdi da je riječ o teroristima, da su samo te mete gađane, međutim, na satelitskim snimcima se vidi da je gađana i džamija, vidi se da su porušene neke kuće u kojima su civilni objekti - istakla je Jovićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jovićević: Postoje diplomatski pritisci da Pakistan ne nastavi sa oružanim odgovorom Indiji, pakistanska strana tvrdi da će do toga doći

Kada je o ratu u Ukrajini riječ, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp neprekidno ponavlja, ono što su narativi koje zagovara Rusija. On je Ukrajini nudio iznudu, a ne sporazum. Garancije za bezbjednost Ukrajine morala bi dati Evropa. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" ocijenila novinarka Biljana Jovićević.
Jovićević, koja decenijama prati zbivanja u Sjedinjenim Državama, kaže da Donald Tramp gaji &nbsp;određene simpatije prema Vladimiru Putinu, a da prema Ukrajini ima rezervu. Bez obzira na to, sastankom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, su svi bili šokirani, i to je opšta ocjena.
- Sa Donaldom Trampom na čelu SAD-a titula lidera slobodnog svijeta je maksimalno obesmišljena. To je manje važno. Mnogo je značajnije kakvi će biti sljedeći potezi, jer vidjeli ste da je Evropska unija odmah nakon toga sastala. Zaista pruža veliku nadu to što su svi su kao jedan, izuzimajući neke male zemlje gdje Donald Tramp ima svoje interese, stali iza predsjednika Zelenskog - kazala je ona.&nbsp;
Velika Britanija kao zemlja koja, kako kaže Jovićević, najbolje od svih prepoznje šta se dešava u Ukrajini, je pozvala na sastanak, a lideri Evropske unije su iz Londona dali jedinstvenu i punu nade podršku da će učiniti sve što je u njihovoj moći da se osigura da Ukrajina može sebe da zaštiti i da te pozicije i uđe u pregovore.
- S druge strane ono što od tada čujemo su oštre osude samih građana i lidera Demokratske stranke u Americi, koje su sada mnogo bučnije, i mnogo javnije, nego što su bile na sve ono što unutar njihove zemlje Tramp radi. Ono što je sve više očigledno, a to se može pročitati u američkim medijima, iz pitanja koja postavljaju američki novinari, da bi SADi željele u Ukrajini nekoga drugoga kao lidera, otprilike neku marionetu sa kojom bi oni mogli da upravljaju, i da ispunjava njihove želje. Jako je dobro što je Evropa u ovom trenutku pokazala da neće to dozvoliti - naglasila je Jovićević.
Evropa, kako kaže, i dalje drži otvorena vrata za podršku SAD-a, te će zbog toga plan koji razvijaju Francuska i Velika Britanija, biti predstavljen američkom predsjedniku.
- Sa druge strane postalo je kristalno jasno, ne samo Evropi, nego i drugim zemljama koje drže do zapadnih vrijednosti, Australija, Japan, da oni moraju ojačati i učiniti sve na jačanju proizvodnje vojne opreme. U petak su od ruskih zamrznutih sredstava, koji se nalaze u njihovim bankama, dali Ukrajini pozajmicu od 2,3 milijarde eura. U subotu je i novih 1,6 milijardi obećano Ukrajini. Već sljedeće nedjelje u Dablinu i Belfastu bi trebalo da počne nova dodatna proizvodnja oružja, prije svega raketa, i tu dolazimo &nbsp;do ključnog problema, prema procjenama vojnih analitičara, u naredne dvije godine Evropa treba da dostigne da može da vojno snabdijeva Ukrajinu na onaj način na koji su ih snabdjevale SAD - navela je Jovićević.&nbsp;
Podsjeća da američki predsjednik sjutra ima obraćanje naciji i da je najavio nešto veliko. Juče je Pentagon obustavio sajber akcije protiv Rusije, i ima najava, koje, kako kaže, prenosi dio medija, da bi mogao obustaviti podršku Ukrajini koju je obezbijedila prethodna administracija.&nbsp;
- Turski predsjednik najavio je da će oni udvostručiti pomoć. Turska je članica NATO-a, &nbsp;ima najozbiljniju vojnu industriju, i do sada u najvećoj mjeri pomagala Ukrajini. Baltičke zemlje su to isto najavile - istakla je Jovićević.
Prema njenim riječima, Evropljani su pokazali zajedništvo i izuzetnu volju i spremnost da učine nešto. Podsjeća na izjavu francuskog predsjednika za medije u toj zemlji, koji je rekao da je spreman da razmatra nuklearnu doktrinu.&nbsp;
- Francuska je zemlja koja ima nuklearno oružje, i do sada je uvijek bilo da to nuklearno oružje štiti samo Francusku, a dao je naznake da bi bio otvoren o toj doktrini i načinu da sa svojim oružjem stane u zaštitu cijele Evropske unije. U srijedu predstoji važan sastanak u Brisu, koji je praktično nastavak ovoga što se dogodilo u Londonu. Sve države iz takozvane “koalicije vojnih” su iskazale spremnost da učine sve što je moguće da podrže Ukrajinu koliko treba, i dok god treba, da sa pozicije snage uđe u pregovore sa Rusijom - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbG22thExhhw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Evropljani su pokazali zajedništvo i spremnost, cijeli svijet šokiran Trampovim potezima

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

U okviru obilježavanja Dana Evrope, opštine Plužine i Tivat, uz podršku Delegacije Evropske unije kroz projekat „Opštine za EU“, obilježile su Dan Evrope volonterskim akcijama čišćenja koje su simbolično pokazale da evropske vrijednosti žive u svakodnevnim malim koracima prema boljoj i održivijoj budućnosti. U Plužinama, građani, zaposleni u Opštini i javnim preduzećima zajedno sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom i predstavnicom Delegacije EU u Crnoj Gori, Marijom Laurom Paskvineli učestvovali u ekološkoj akciji čišćenja na lokaciji Mratinje, realizovanoj u saradnji sa Parkom prirode “Piva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_a2a0e9ced3b7c67a9041b21b328d6f41d349c943aca7fea39febe3dd4aec9f98.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508220512_a2a0e9ced3b7c67a9041b21b328d6f41d349c943aca7fea39febe3dd4aec9f98" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  Ambasadorka Italije je istakla da događaji poput ovog, i ostalih koji se održavaju tokom proslave Mjeseca Evrope u različitim opštinama Crne Gore, predstavljaju pravu suštinu EU: zajednicu ljudi koji su prije skoro šezdeset godina odlučili da spoje vrednosti i principe, tržišta i resurse, iskustvo i kompetencije, pamet i srca kako bi stvorili bolju budućnost za sve. - Italija, kao osnivač EU, uvijek je bila za proširenje EU na Zapadni Balkan jer to zapravo neće biti proširenje već ponovno ujedinjenje Evrope. Želimo vas u porodici EU jer pripadate porodici EU, a EU neće biti potpuna dok vi ne budete njen dio - naglasila je Marsela. Ambasadorka se susrela sa glavnim administratorom Opštine Plužine, Vladimirom Kneževićem, a program je zaokružen posjetom Muzeju Kula Lazara Sočice, kao i dodjelom zahvalnica za doprinos akciji. Marija Laura Paskvineli, predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori, istakla je važnost lokalnih samouprava u procesu EU integracije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_007c028d623acfc67358144fb2b502697c605f79f6a48fd0ef48e63ab4522c66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508220512_007c028d623acfc67358144fb2b502697c605f79f6a48fd0ef48e63ab4522c66" data-rendition-name="original" width="2000" height="1331" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  - Vaše prisustvo danas potvrđuje da evropske vrijednosti nijesu samo ideali na papiru, već stvarnost koju živimo — kroz sport, zajedništvo, brigu o životnoj sredini i lokalni razvoj - rekla je Paskvineli. U Tivtu je održana volonterska akcija čišćenja šetne staze u zaleđu plaže Pržna-Plavi horizont. Riječ je o jednoj o najljepših i najposjećenijih plaža u Crnoj Gori. Plaža Pržna je od 1968. godine zaštićeno prirodno dobro-spomenik prirode.&nbsp; - Nadamo se da će ova eko aktivnost samu lokaciju učiniti još čistijom i ljepšom. Opština Tivat se u svojim strateškim dokumentima opredjelila za održivo upravljanje. Aktivnosti na smanjenju količine otpada, zaštita životne sredine, a posebno održivo upravljanje obalom su strateški ciljevi opštine. Kroz ovakve aktivnosti trudimo se da okupimo i uvežemo lokalnu zajednicu, lokalnu upravu i evropske inicijative - rekla je Milica Manojlović, Sekretarka za uređenje prostora u optini Tivat.&nbsp; Programska menadžerka Delegacije EU, Ana Mariguesa Lorentzen, istakla je važnost Dana Evrope kao prilike da se promovišu evropske vrijednosti na lokalnom nivou.&nbsp; - Vjerujemo da Evropa može napredovati samo kroz jedinstvo i mir – to je poruka koju ćemo nastaviti da njegujemo iz godine u godinu, i zato nam je izuzetno drago što danas ovakve događaje organizujemo širom Crne Gore, uz učešće lokalnih zajednica i građana koji sa nama dijele duh proslave - rekla je Lorentzen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508220512_6dfc43af4e5228665e8b20ac21349a414b502b0ceb92fd58255679df3fe5d085.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250508220512_6dfc43af4e5228665e8b20ac21349a414b502b0ceb92fd58255679df3fe5d085" data-rendition-name="original" width="2000" height="1331" loading="lazy" alt="akcija čišćenja"> </figure>  Tivat je, u okviru projekta „Opštine za EU“, &nbsp;dobio su i novo mjesto za informisanje građana o Evropskoj uniji, programima, politikama i mogućnostima - „EU i tačka“.&nbsp; Akcije u Plužinama i Tivtu su dio je šireg programa proslave Dana Evrope koji Delegacija EU u Crnoj Gori i Ministarstvo evropskih poslova sprovode u saradnji sa projektima Evropska kuća, EU4ME i Opštine za EU, u periodu od 3. do 30. maja, sa ciljem da evropske teme budu prisutne u svim krajevima Crne Gore.

FOTO: Evropski duh u lokalnoj akciji čišćenja

Današnja posjeta KAP-u gradonačelnika Saše Mujovića je samo dimna bomba i kupovina vremena, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Stefan Ćulafić.
Portal RTCG je večeras objavio da je tim kojim rukovodi podgorički gradonačelnik danas obišao prostor fabrike KAP-a u Podgorici, a svrha posjete je bila razmatranje nove lokacije za kolektorsko postrojenje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-obisao-prostor-fabrike-kap-a-moguca-nova-lokacija-za-kolektor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ćulafić je rekao da se radi o parceli koja je tik do parcele u vlasništvu Glavnog grada, te da je neopravdano ulagati sredstva svih građana Podgorice u njenu kupovinu, a još gore ako se radi o pokušaju razmjene.
- Parcela koju je gradonačelnikov tim “nameračio” inače je služila za izgradnju bunara za hlađenje fabrike i nemoguće je tu bilo šta raditi - istakao je Ćulafić na mreži X.
Prema njegovim riječima, dok pažnju javnosti usmjeravaju na navodno traženje novih parcela, Milojko Spajić i Mujović u tajnosti pregovaraju sa nekolicinom najglasnijih porodica sa područja Botuna ne bi li otkupili njihova imanja kuće za stanove i novac i na taj način utišali glasove onih koji se najviše protive izgradnji postrojenja u Botunu.
- Svaka nova lokacija, iziskuje ponavljanje procedure koja je višegodišnja i gubitak opredijeljenih sredstava i grantova Evropske unije. U nedostatku političke hrabrosti gradonačelnik očigledno bira zloupotrebu službenog položaja za šta mora biti spreman da odgovara - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: Mujovićeva posjeta KAP-u dimna bomba, on i Spajić u tajnosti pregovaraju sa najglasnijim porodicama iz Botuna

Premijer Milojko Spajić čestitao je papi Lavu XIV na izboru za novog poglavara Rimokatoličke crkve.
- Upućujem najiskrenije čestitke katolicima u Crnoj Gori, kao i njegovoj svetosti papi Lavu XIV na izboru za 267. nasljednika Svetog Petra - naveo je Spajić na društvenoj mreži X.
On je rekao da vjeruje da će novi papa voditi crkvu odlučno i mudro, kao i da će cijelom čovječanstvu služiti kao uzor dobrote, saosjećanja i pravičnosti.

Spajić: Vjerujem da će papa Lav XIV voditi crkvu odlučno i mudro

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je novoizabranom papi Lavu XIV na imenovanju.
- Želim da srdačno čestitam Rimokatoličkoj crkvi i svim njenim vjernicima u Crnoj Gori i širom svijeta na izboru novog pape, Njegove Svetosti Lava XIV (Roberta Francisa Prevosta) - naveo je Mandić na mreži X.
Mandić je poželio da poglavarstvo Lava XIV bude ispunjeno mirom, razumijevanjem i duhovnom snagom.

Mandić: Poglavarstvo pape Lavu XIV da bude ispunjeno mirom, razumijevanjem i duhovnom snagom

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: biljana-jovicevic