Jovićević: Iranski režim nije Venecuela – američka administracija nije bila spremna za odgovor Teherana

Novinarka Biljana Jovićević ocijenila je da američka administracija nije bila pripremljena za razvoj događaja nakon napada na Iran, ističući da je predsjednik SAD, kako se čini, očekivao brzu kapitulaciju režima u Teheranu po „venecuelanskom scenariju“, što se nije dogodilo jer je iransko rukovodstvo svjesno egzistencijalne prijetnje i spremno na dugotrajan otpor.

Govoreći u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, Jovićević je kazala da reakcije američke administracije pokazuju da nijesu očekivali razvoj situacije kakvom sada svjedočimo.

– Očigledno je da je američki predsjednik očekivao da bi se mogao dogoditi najviše venecuelanski scenario. Zato je u prvom govoru Islamskoj revolucionarnoj gardi ponudio totalnu amnestiju ukoliko polože oružje, ali nije računao na činjenicu da je režim svjestan da je u egzistencijalnoj opasnosti i da se taj sistem neće predati, već će se boriti do posljednjeg – rekla je Jovićević.

Ona je ocijenila da Iran u svojim odgovorima djeluje strateški, posebno kada je riječ o napadima na države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Saudijske Arabije, gdje se nalaze ključna naftna postrojenja i važni logistički centri.

– Luka u Dubaiju je najveća luka u tom regionu kroz koju, preko Hormuškog tjesnaca, prolazi izuzetno važan trgovinski pomorski lanac. Jasno je da iransko rukovodstvo smatra da se nalazi pod egzistencijalnom prijetnjom, što su uostalom poručili i američki predsjednik i izraelske vlasti – kazala je Jovićević.

Dodala je da se iz reakcija američke administracije može zaključiti da Vašington nije bio pripremljen za posljedice napada, jer se suočio sa režimom koji je, kako je navela, mnogo stabilniji nego što je procijenjeno.

Govoreći o incidentu u kojem je presretnuta iranska balistička raketa koja se kretala ka Turskoj, članici NATO-a, Jovićević je ocijenila da postoji realna opasnost od šire eskalacije, ali i da analitičari smatraju da se radi prije svega o strateškom upozorenju.

– Turska je jedna od najvećih vojnih sila unutar NATO-a, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan imao je relativno dobre odnose sa teokratskim režimom u Iranu. Zbog toga se pretpostavlja da je riječ o signalima i upozorenjima, a ne o namjeri ozbiljnog napada – kazala je ona.

Podsjetila je i na nedavni incident na Kipru, gdje se nalazi britanska vojna baza, ističući da takvi događaji dodatno komplikuju bezbjednosnu situaciju u regionu.

Britanija je, kako je navela, saopštila da će aktivirati sopstvene kapacitete kako bi zaštitila svoje ljude i interese, ali da neće ustupati svoje baze, što se može tumačiti kao ograničena podrška SAD-u.

Jovićević je ocijenila i da je u slučaju napada na Iran prekršeno međunarodno pravo.

– Ne mora se biti pravnik da bi se shvatilo da je u ovom slučaju prekršeno međunarodno pravo, koje je u posljednjim godinama više puta narušavano, zbog čega se svijet nalazi u situaciji u kojoj se ozbiljno razmišlja o mogućnosti šireg globalnog sukoba – kazala je ona.

Podsjetila je i da je američki predsjednik, prema njenoj ocjeni, prekršio i američki Ustav, jer je prije vojne akcije trebalo da se obrati Kongresu.

– Kongres će već sjutra raspravljati o mogućnosti da mu se ograniče ovlašćenja za uvođenje ratnog stanja. U međuvremenu se koristi termin „limitirana operacija“, što je retorika slična onoj koju ruski predsjednik Vladimir Putin koristi za rat u Ukrajini – navela je Jovićević.

Komentarišući reakcije evropskih lidera, istakla je da je američki predsjednik nervozno reagovao na stav španskog premijera Pedra Sančeza, koji je jasno ukazao na kršenje međunarodnog prava, kao i na izjave britanskog premijera Kira Starmera.

– Čini se da američki predsjednik sada uviđa da je mnogo lakše izvesti napad nego upravljati posljedicama nakon toga. Prvo se govorilo da će sukob trajati nekoliko dana, zatim nekoliko sedmica, a sada postoje preporuke američkim građanima da napuste region, što ukazuje da nije postojao jasan plan za razvoj događaja – zaključila je Jovićević.