Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uporno pokušava da obmane javnost i prikrije sopstvene slabosti, ali ona nikada nije prošla bezbjednosnu provjeru i nema pravo pristupa tajnim podacima, saopštio je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.&nbsp;
On je na X-u napisao da je osoba koja je „pala na vetingu“ posljednja koja može drugima držati lekcije o kredibilitetu.
- Licemjerstvo Demokrata, čiji je ona funkcioner, najbolje se vidi na primjeru DUP-a Bečići. Godinama su uzbunjivali javnost da je taj plan „kriminalan“ i da ga treba ukinuti. Predlog za ukidanje plana je bio ultimatum u lokalnoj skupštini koje su Demokrate stavile na dnevni red i glasale da se stavi van snage. One koji nisu glasali za ukidanje su nazivali DPS poslušnicima i izdajnicima. A danas, gle čuda, po tom istom „kriminalnom“ planu, njihov lider Aleksa Bečić zida dvije zgrade sa 92 stana i 97 parking mjesta, površine 6.318,10 kvadratnih metara. Ako je DUP kriminal, šta je onda ovo, moralni sunovrat ili čist interes? – pita se Jovanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, teško da se izgradnja apartmansko-turističkog kompleksa u Bečićima može podvesti pod javni interes.
- Ili će biti da Demokrate svoje lične interese doživljavaju kao opšte. Pa se sad postavlja logično pitanje, da li će Kažanegra podnijeti krivične prijave protiv svog lidera koji želi da gradi dvije zgrade po kriminalnom planu? Umjesto da radi posao za koji je plaćena, Kažanegra se bavi opsesivnim prikupljanjem mojih snimaka i izjava. Žao mi je što toliko spinuje javnost, jer bih je inače predložio za svog biografa, kad već vodi dosije o meni. Postavlja se pitanje samo da li ovo radi u svojstvu državne sekretarke MUP-a zloupotrebljavajući svoj službeni položaj u političke svhrhe – navodi Jovanović.
On ističe da je posebno opasno što zbog nedostatka argumenata pokušava da podigne međunacionalne tenzije.&nbsp;
- Nekad su Demokrate ponavljale „Pobjede, a ne podjele“. Danas im je očito primjerenija matrica: „Podjelama do pobjeda“. Ta je politika ekstremno opasna po društvo, a građani Budve i Crne Gore je neće prihvatiti. Sadašnja matrica Demokrata je jasna. Dok Bečić zida zgrade, Kažanegra zida podjele. To je njihov zajednički projekat – kaže Jovanović.&nbsp;
On dodaje da je vrijeme političke trgovine, spinova i jeftinih predstava prošlo, te da građani jasno vide ko nudi budućnost, a ko pokušava da raspiruje stare sukobe.&nbsp;
- Moja politika je razvoj Budve i Crne Gore, a ne pretparačke priče kojima me bezuspješno pokušava diskreditovati državna sekretarka koja nema ni minimum kredibiliteta u svom resoru. Najbolje o svima nama govori politika koju vodimo i rezultati podrške kod građana. Moram podsjetiti da Dragana Kažanegra Stanišić nikada nije pobijedila ni na mjesnim izborima, a danas se predstavlja kao moralni autoritet Crne Gore. To je uvreda za građane. Njena politička karijera je kao i snimci koje plasira: montirana, kratkog daha i bez ozbiljnog sadržaja. Najmanje pravo da sudi drugima ima osoba koja sama nije položila osnovni test povjerenja države a to je bezbjednosna provjera – navodi Jovanović.&nbsp;
On je podsjetio i na krivičnu prijavu protiv sekretarke MUP-a koja godinama nezakonito koristi tuđi stan, iako je obećala da će ga napustiti do oktobra 2024.godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.2752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovaj slučaj najbolje govori o njoj. Ne govore njene riječi, nego njena djela. Ta djela su neistine, bezakonje i uzurpacija. U kontekstu Crne Gore (i regiona), veting znači provjera porijekla imovine, integriteta i profesionalne odgovornosti javnih funkcionera. To je mehanizam kojim se otkriva da li neko koristi položaj za ličnu korist, da li posjeduje imovinu koju ne može opravdati i da li svojim ponašanjem kompromituje instituciju koju predstavlja – kaže Jovanović.
Upravo ovakvi slučajevi, dodaje, kakav je sa Draganom Kažanegrom, pokazuju zašto je veting potreban.&nbsp;
- Jer ako neko na visokoj funkciji u MUP-u bespravno koristi tuđu imovinu, izbjegava obaveze i skriva se iza funkcije, onda to jasno govori i o njenom integritetu i o sistemu koji to toleriše – zaključio je Jovanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Kažanegra-Stanišić pala na vetingu, sad bi podjelama da spašava Bečića i sopstvenu karijeru

Disciplinski postupci za dio policijskih službenika koji nijesu prošli takozvane bezbjednosne provjere, koje je radila Agencija za nacionalnu bezbjednost, po nalogu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, pokrenuti su prošle sedmice, potvrdilo je Portalu ETV više izvora iz Ministarstva unutrašnjih poslova. - Ove sedmice njima bi trebalo da budu uručena rješenja o suspenziji – rekli su naši sagovornici. Ogorčeni su što su, kako kažu, „strpani u isti koš“ sa saradnicima krimnalaca. - Šaranović i Šćepanović nekih od nas žele da se riješe jer im politički ne odgovaramo i „bezbjednosne smetnje“ su im alibi za otkaze, a nama i našim porodicama vječita uvreda i etiketa – kažu oni. Pisali smo da je disciplinski tužilac ove predmete vratio na dopunu, jer na osnovu dokumenata koji su bili priloženi nije bilo osnova za pokretanje postupka. - Prema našim informacijama, disciplinski tužilac je mjesecima odbijao da pokrene postupke i vraćao im je naše predmete na dopunu. Napravljen je pritisak, neke predmete su dopunili i sve je spremno za hajku. Očekujemo da će ovih dana početi da nam uručuju rješenja o suspenziji – rekli su ranije naši sagovornici. Objavili smo da su rješenja o suspenziji spremna za preostale službenike koji nijesu prošli bezbjednosne provjere sa spiska napravljenog za obavještajni projekat „Značka“, iza kojeg stoje Šaranović i aktuelni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović. Projekat „Značka“ aktivirali su u aprilu prošle godine kada je Šćepanović, tada pomoćnik direktora Uprave policije, zajedno sa Šaranovićem napravio spisak nepodobnih policajaca i dostavio ga rukovodiocima centara bezbjednosti sa izričitim nalogom da se za njih moraju pronaći kompromitujuće informacije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022421028_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022421028_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Interni dokument za obavještajni projekat „Značka“"><figcaption>Interni dokument za obavještajni projekat „Značka“</figcaption></figure>  Od Agencije za nacionalnu bezbjednost zatražena je bezbjednosna provjera za njih, kako bi ih povezali sa kriminalcima, odnosno bezbjednosno interesantnim osobama i onda zbog „bezbjednosnih smetnji“ za rad u policiji ih suspendovali i uručili im otkaze. - Sadašnji v.d. direktora policije Lazar Šćepanović u aprilu je, kao pomoćnik direktora, poslao povjerljivi telegram u kojem je bukvalno tražio da kolege jedni o drugima pišu, dostavljaju informacije. Prethodno je u svakoj stanici policije i odjeljenju bezbjednosti postavio svoje ljude od kojih je tražio da prikupljaju informacije o kolegama i dostavljaju mu ih – ispričali su ranije sagovornici Portala ETV. Rekli su i da je početkom prošle godine Šćepanović „bukvalno pravio pritisak na sve načelnike i rukovodioce da šalju prijedloge da se rade provjere“. - Makar što se tiče sjevera, on je načelnicima dostavio spiskove sa imenima službenika za koje je zahtijevao da mu dostave prijedlog za provjere – tvrde naši izvori. U dokumentu sa oznakom interno, od 11. aprila prošle godine, nazvanom „Obavještajni projekat Značka“, u koji je Portal ETV imao uvid, između ostalog piše da je „fokus navedenog projekata prikupljanje kriminalističko obavještajnih podataka sa ciljem identifikacije službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koji su interesno povezani sa članovima visokorizičnih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, sprovođenjem kriminalnih aktivnosti kao i onih službenika koji vrše krivična djela sa elementima korupcije“. Ističe se i da je potrebno prikupiti „podatke o uspostavljenim konekcijama službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije za kojeg se prikupljaju podaci sa predstavnicima organa za sprovođenje zakona koji mogu uticati na uspješno sprovođenje aktivnosti“. - Ići ćemo na sud. Svjesni smo da će ti procesi trajati godinama, ali mi moramo skinuti ljagu sa naših imena i etikete koje su nam prišili. Oni ne brukaju samo nas, nego i naše porodice, naša plemena. Ovo je sramota. Svi koji su sarađivali sa kriminalcima treba da odgovaraju. Neka podnesu krivične prijave protiv njih. Ali da se prave spiskovi i da se traži da kolege za te policajce moraju dostaviti negativne, kompromitujuće informacije je strašno. Oni su nas osudili prije suđenja. Neki od nas smo dugo u službi i ovo se ne pamti, ni slično da se moglo desiti. Da neko pravi spiskove nepodobnih. Sramota – rekli su ranije sagovornici Portala ETV. Šaranović je počeo da objavljuje i imena suspendovanih službenika – pa je tako saopšteno da je donio odluku o suspenziji Tamare Veljović i Veselina Boškovića zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno, zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u smislu člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Veljović je supruga bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. I nekoliko dana ranije saopštio je imena četvorice policajaca koje je suspendovao. Član 162 precizira da „ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“. Kada je počeo sa suspenzijama policajaca zbog bezbjednosnih smetnji, 9. januara, kada je suspendovao njih 19, a potom još četvoricu sjutradan, Šaranović nije objelodanio i njihova imena. Nijesu saopštena ni imena policajaca čije suspenzije je nedavno najavio zbog propusta u „slučaju Balijagić“. Odluka da se objavljuju imena donešena je naknadno.

Kaćuša Krsmanović

Saradnici kriminalaca i politički nepodobni u „istom košu“

Unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost tokom posljednje tri sedmice obavljaju se, po nalogu direktora Borisa Milića, intenzivne bezbjednosne provjere za jedan broj službenika ANB-a koji će, u slučaju negativnog rezultata, biti proglašenim nepodobnima za dalju službu, saznaje Portal ETV. -Navedene aktivnosti se realizuju paralelno sa provjerama koje ovlašćeni službenici ANB-a obavljaju za pripadnike Uprave policije, koje je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova na čelu sa minsitrom Danilom Šaranovićem označio za nepodobne - kaže izvor iz ANB-a. Direktor Agencije već duže pokušava da pojedine pripradnike ANB-a diskredituje - kod Bečićevih Demokrata i Spajićevog PES-a, koji kontrolišu bezbjednosni sektor – lažnim informacijama o vezama pojedinaca sa kriminalnim strukturama. MILIĆEV PLAN SELEKCIJE Prema informacijama Portala ETV, bezbjednosne provjere treba da posluže kao osnov za uskraćivanje dozvola pojedinim službenicima za pristup tajnim podacima. Plan je da se nakon toga pokrenu disciplinski postupci u okviru ANB-a u kojima bi se utvrđivala nepodobnost za dalji rad. Po završetku akcije, direktor Milić i njegovi najbliži saradnici mogli bi mirno da naprave selekciju i odaberu sebi lojalne ljude. Informacije o planovima Borisa Milića ukazuju da direktor ANB-a, uprkos nekim nezvaničnim najavama, nema namjeru da ide u penziju, već bira ekipu sa kojom će da nastavi da upravlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020912_9e9800d2e59ece1ee91f9d1b62f089920ebdc26db2dd12d5eb1337b116455e5b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240910020912_9e9800d2e59ece1ee91f9d1b62f089920ebdc26db2dd12d5eb1337b116455e5b" data-rendition-name="original" width="1045" height="739" loading="lazy" alt="Boris Milić, direktor ANB-a"></figure>  ,,SLUČAJ KURTI” Priča o bezbjednosnim provjerama kao načinu kadrovske selekcije u ANB-u podsjeća na akciju instaliranja Artana Kurtija, bliskog prijatelja Dritana Abazovića u vrh Agencije. S tom razlikom što su tada ignorisani rezultati bezbjednosnih provjera! Za vrijeme mandata direktora ANB Sava Kentere, bezbjednosnu provjeru nije prošao Artan Kurti. No, nakon smjene Kentere oktobra 2022. godine, stvari se na bolje mijenjaju za Kurtija. Operacija nije odmah okončana, trebalo je vremena za sprovođenje. Krajem jula 2023. godine Vlada Ditana Abazovića, uz protivljenje ministara iz redova SDP-a Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, imenovala je Artana Kurtija za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020912_4b78e48c961f61b9d60b53eb00da7de96814dac390091a54b30689cec578ce02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240910020912_4b78e48c961f61b9d60b53eb00da7de96814dac390091a54b30689cec578ce02" data-rendition-name="original" width="720" height="960" loading="lazy" alt="Kurti i Abazović"></figure>  Konjević je tada uzaludno ukazivao da u biografiji Kurtija nijesu navedene dvije pravosnažne sudske presude za pokušaj ubistva i nanošenje teških tjelesnih povreda koje bi ga diskvalifikovale za tu vrlo važnu poziciju u obavještajnoj zajednici. I tada se postavilo pitanje bezbjednosnih provjera, ali je ceh platio upravo onaj koji ih je i radio: Drago Spičanović, načelnik odjeljenja u ANB-u koje se bavilo bezjednosnim provjerama, bio je eliminisan iz Agencije upravo zbog davanja negativne ocjene za Kurtija. Istovremeno, angažovanje Kurtija vrlo direktno je podržao Boris Milić, koji je na čelnu funkciju u ANB-u došao nakon što je Abazović naprasno smijenio Sava Kenteru. Upravo je Milić insistirao da se napravi pozitivna bezbjednosna provjera, a potom je žestoko disciplinski progonio jedinu osoba koja je glasala protiv takvog izvještaja. Pomaganjem da Kurti bude postavljen i prihvaćen u ANB na poziciji generalnog inspektora, Milić je ,,kupio” podršku premijera Dritana Abazovića i minstra unutrašnjih poslova Filipa Adžića. Naši izvori iz ANB-a rekli su i da je Milić tih dana Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa. Nijesu ti dobri odnosi potrajali dugo. Kada je u parlamentu izglasana Vlada Milojka Spajića, jedan od prvih poteza bio je uklanjanje generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija. Prema informacijama Portala ETV, u međuvremenu su, upravo na insistiranje direktora ANB-a Milića, odrađene nove bezbjednosne provjere koje su ovog puta bile negativne, baš kao i one odrađene 2022. godine. -Isti taj Boris Milić, koji je prije godinu, naredio pozitivno mišljenje, prije mjesec, dva je kod svojih potčinjenih službenika insistirao da Artan Kurti dobije negatvno mišljenje! I sve to zbog potrebe direktora da se dodvori Milojku Spajiću i njegovim ljudima u izvršnoj vlasti. Loše je po Agenciju kada se njen vrh politički ,,podešava” shodno promjenama politike - kaže izvor Portala ETV upućen u dešavanja unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020916_3304089a1889fdbdfd12784840b831a171f5a6e17d5cad8d8e874a6ec5c94fe2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240910020916_3304089a1889fdbdfd12784840b831a171f5a6e17d5cad8d8e874a6ec5c94fe2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić i Milojko Spajić "></figure>  ČUVARI RUSKE AGENTURNE MREŽE Prema njegovim riječima, upravo je to političko podešavanje čelnika ANB-a interesima nove parlamentarne dovelo da zamiranja važne akcije koja je, za vrijeme mandata Sava Kentere, vođena u saradnji zapadnim partnerima – borbi protiv ruskog malignog uticaja na Zapadnom Balkanu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020916_cca800b7d7cf832636201305e46cfb8c085694c9877e1455913bd1ef2fdcae1b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240910020916_cca800b7d7cf832636201305e46cfb8c085694c9877e1455913bd1ef2fdcae1b" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Savo Kentera , bivši direktor ANB-a"></figure>  Svojevremeno je akcija ANB-a i crnogorske policije odjeknula širom Evrope: tada je ekspresno uskraćivan boravak u Crnoj Gori šestorici ruskih diplomata, a izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru za 28 stranih državljana koji su, kako se navodi, radili za interese stranih službi. Među osumničenima za rad za obavještajnu službu Rusije je bio i bivši portparol Ministarstva vanjskih poslova Radomir Sekulović. Kako je tada pisala Pobjeda, Agencija za nacionalnu bezbjednost je bila u posjedu informacija da je Sekulović bio dio špijunske mreže koju je formirao obavještajac ruske Vojne obavještajne službe GRU, Igor Zajcev. Prema izvorima iz obavještajne zajednice, ANB je evidentirala dolazak Zajceva u Crnu Goru u više navrata, kad je imao kontakte sa Sekulovićem. Tada je navodno utvrđeno da je ruski obavještajac donio novu opremu za šifrovanu komunikaciju koju je predao Sekuloviću, što je upravo modus operandi obavještajne mreže koju je Zajcev formirao i vodio širom Evrope. Sekulović je u MVP na toj funkciji bio za vrijeme državne zajednice Srbija i Crna Gora, preko 30 godina zapošljen na konzularnim poslovima, a imao je visoko zvanje još u bivšoj Jugoslaviji. Indikativno je da je Sekulović dugo radio na konzularnim poslovima u afričkim zemljama, u vrijeme kada je Igor Zajcev, kao pripadnik Četvrtog odeljenja GRU bio zadužen za - Afriku. Akcija kojom je koordinirao tim iz ANB-a predvođen Savom Kenterom dobila je sve pohvale zapadnih partnera, pa i javnu zahvalnost britanskog ministra vanjskih poslova Džejmsa Kleverlija. No, samo nekoliko dana kasnije premijer Abazović, kojem je u crnogorskom parlamentu izglasano nepovjerenje 19. avgusta, početkom oktobra hitno je smijenio, na telefonskoj sjednici dok je trajao 2BS Forum u Budvi, direktora ANB-a. Iako je tvrdio da to nije povezano sa otkrivanjem ruske agenturne mreže u Crnoj Gori, očito je Abazović dobio nalog iz Beograda (čitaj: Moskve) da se što hitnije riješi usluga Kentere. Tada je na čelo Agencije imenovan Boris Bato Milić, dotadašnji sluđžbenik ANB-a. Bilo je jasno političko imenovanje. Dvije godine kasnije, pokazuje se da je Boris Milić naučio političku lekciju prilagođavanja vlasti: nakon odlaska Abazovića okrenuo se podršci Vladi Milojka Spajića. Indikativno je da je Milić gotovo u potpunosti zanemario angažman ANB-a u suprostavljanju destruktivnom djelovanju iz Ruske Federacije, preko Srbije, iako ima obilje uznemirujućih informacija o ruskom malignom uticaju od crnogorskih zapadnih partnera. Očito je: iskusni Boris Milić je naučio lekciju i Agenciju prilagođava političkim nalozima parlaemntarne većine. Kako je na čelu te većine Andrija Mandić, jasno da ANB neće pretjerano se truditi da raskine niti rsuke agenturne mreže u Crnoj Gori. U međuvremenu, napraviće se – preko novih bezbjednosnih provjera – ekipa apsolutno zavisna i lojalna vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Draško Đuranović

Direktor Milić naredio dodatnu bezbjednosnu provjeru za jedan broj pripadnika ANB-a

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: bezbjednosne-provjere