Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

S&amp;P 500 je u ponedjeljak pao, a volatilnost se nastavila i u decembru.
Široki indeks izgubio je 0,5 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 odsto. Dow Jones Industrial Average smanjio se 357 bodova, odnosno 0,7 odsto. Sva tri indeksa su na putu da prekinu petodnevni niz pobjeda.
Bitcoin, vodeća kriptovaluta, pao je više od šest odsto i trgovao se ispod 86 hiljada USD, vršeći pritisak na berzu. Digitalna valuta krajem prošlog mjeseca pala je ispod 90 hiljada USD prvi put od aprila i od tada se bori ostati iznad te granice. Dionice povezane s kriptovalutama, uključujući Coinbase i Strategy, pale su u ponedjeljak, prenosi SEEbiz.
Broadcom i Super Micro Computer izgubili su više od dva odsto, što ukazuje na veće ostvarivanje profita kod nekih imena u trgovini vještačkom inteligencijom. Međutim, dionice Synopsysa porasle su nakon što je Nvidia najavila ulaganje u kompaniju. U međuvremenu, dionice Nvidije, miljenika vještačke inteligencije koji je postao favorit Wall Streeta i Main Streeta, porasle su više od jedan odsto.
Osim tehnoloških kompanija, trgovci poput Home Depota i Walmarta napredovali su kako je sezona praznične kupovine krenula punom parom. State Street SPDR S&amp;P Retail ETF (XRT) dodao je gotovo jedan odsto u ponedjeljak, čime je njegov petodnevni rast porastao više od sedam odsto.
Wall Street dolazi iz snažne sedmice. Dow i S&amp;P 500 skočili su više od tri odsto, dok se Nasdaq oporavio blizu pet odsto.
&nbsp;Međutim, tržište je postalo turbulentno i u novembru je bilo sve samo ne glatko. S&amp;P 500 i Dow zatvorili su se blago iznad stagnacije za taj mjesec, dok je Nasdaq pao 1,5 odsto i prekinuo sedmomjesečni rast. U jednom trenutku u novembru, tehnološki nastrojen Nasdaq pao je gotovo osam odsto u odnosu na zatvaranje u oktobru usred zabrinutosti oko procjena dionica vještačke inteligencije.
Svakako, sezonalnost je na strani Wall Streeta s početkom decembarskog trgovanja. S&amp;P 500 u prosjeku bilježi rast od više od jedan odsto u decembru, što ga čini trećim najboljim mjesecom u godini za referentnu vrijednost u evidencijama koje datiraju od 1950. godine, prema Stock Trader’s Almanacu.

500x500

1250x600

1084x550

Pad indeksa na početku decembra

Dow Jones Industrial Average se u petak oporavio nakon što je predsjednik njujorških Federalnih rezervi Džon Vilijams nagovijestio da bi centralna banka ove godine mogla ponovo smanjiti kamatne stope.
&nbsp;Indeks blue-chip dionica porastao je 493,15 bodova, odnosno 1,08 odsto, te zatvorio na 46.245,41. Nasdaq Composite porastao je 0,8 odsto &nbsp;i završio na 22.273,08, dok je S&amp;P 500 završio 0,98 odsto više na 6.602,99, prenosi SEEbiz.
&nbsp;- Smatram da je monetarna politika umjereno restriktivna, iako nešto manje nego prije naših nedavnih akcija - rekao je Villijams u govoru u Santiagu u Čileu.
Komentari istaknutog člana Feda poput Villijamsa signalizovali su investitorima da će vođstvo centralne banke vjerovatno sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći na nadolazećem sastanku u decembru. To je navelo trgovce da povećaju opklade da će Fed zapravo sljedeći mjesec smanjiti kamatnu stopu po treći put u ovoj godini.
Čak i s današnjim rastom, tri glavna indeksa i dalje su zabilježila velike gubitke ove sedmice. S&amp;P 500 završio je sedmicu s padom od oko dva odsto, kao i Dow Jones koji uključuje 30 dionica. Nasdaq je u tom razdoblju pao 2,7 odsto.

Indeksi zaključili sedmicu rastom

Na svjetskim berzama ove sedmice se trgovalo nestabilno, pa su na početku berzanski indeksi porasli, da bi u drugom dijelu zbog pritiska na tehnološki sektor pali.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 47.147 bodova, a S&amp;P 500 porastao 0,1 odsto na 6.734 boda. Nasdaq je skliznuo 0,5 osto, na 22.900 bodova, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Na početku sedmice indeksi su znatno porasli, najviše zahvaljujući korekciji cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon oštrog prošlosedmičnog pada.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i dogovor republikanaca i demokrata u američkom Kongresu o finansiranju rada saveznih službi, pa su nakon rekordne 43-dnevne blokade te službe ponovo počele raditi. Zahvaljujući tome, polovinom sedmice Dow Jones indeks dostigao je najviši nivo u istoriji.
&nbsp;Međutim, u drugom dijelu sedmice indeksi su oštro pali jer su na tržištu ponovo zavladala strahovanja da su cijene dionica u tehnološkom sektoru previsoke.
Taj je sektor dugo snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja vještačke inteligencije, ali sada neki ulagači smatraju da su cijene tehnoloških dionica previsoke, stoga prebacuju kapital u druge sektore, kao što su bankarski i zdravstveni.
Negativno na tržište utiče i neizvjesnost u vezi kamatnih stopa. Još nedavno ulagači su bili uvjereni da će na sjednici u decembru Fed dodatno smanjiti kamate 0,25 procentnih bodova.
Međutim, to je sve manje izvjesno jer mnogi čelnici Fed oprezno poručuju da je inflacija i dalje znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.
Kako se tačno kreće inflacija u SAD-u, nije poznato, kao što posljednjih sedmica nijesu poznati ni drugi ekonomski pokazatelji, jer savezne službe niijsu radile od početka oktobra.
Na evropskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,2 odsto na 9.698 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 odsto na 23.876 bodova, a pariski CAC 2,8 odsto na 8.170 bodova.

Nestabilno trgovanje na svjetskim berzama

Dionice su se povukle u četvrtak, a tehnološke dionice su pod pritiskom još jedan dan.&nbsp;
&nbsp;Ulagači su takođe postali pesimistični u pogledu izgleda kamatnih stopa, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average izgubio je 797,6 bodova ili 1,65 odsto i zatvorio se na 47.457,22, što je znatno ispod rekordnih visina zabilježenih u prethodnoj sesiji.&nbsp;
&nbsp;S&amp;P 500 pao je 1,66 odsto i završio na 6.737,49. Široki indeks zabilježio je značajan pad u sektoru komunikacionih usluga, predvođen padom Disneyja od gotovo osam odsto zbog mješovitih rezultata za četvrto fiskalno tromjesečje kompanije, kao i u informacionoj tehnologiji.&nbsp;
&nbsp;Nasdaq Composite pao je 2,29 odsto i zatvorio se na 22.870,36. Sva tri glavna prosjeka, kao i indeks Russell 2000 malih firmi, pretrpjeli su svoj najgori dan od 10. oktobra.
&nbsp;Ulagači su nastavili prodavati dionice tehnoloških kompanija, posebno onih u trgovini vještačkom inteligencijom, usred zabrinutosti oko njihovih vrijednosti. Uprkos tome što je Nasdaq snažno započeo sedmicu, tehnološki nastrojen indeks zabilježio je u četvrtak treći dan zaredom gubitaka, opterećen teškašima Nvidijom, Broadcomom i Alphabetom.
&nbsp;Iznenadna promjena očekivanja smanjenja kamatnih stopa takođe je uticala na dionice. Tržišta su zadnji put procjenjivala više od 51 odsto šanse da će Federalne rezerve, zavisne od podataka, zaista sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći za četvrtinu postotnog boda na svom posljednjem sastanku u godini u decembru.&nbsp;
&nbsp;To je oštar pad u odnosu na 62,9 odsto vjerovatnoće koju su tržišta uračunala prije dan, prema CME FedWatch Toolu.
&nbsp;Centralna banka je djelovala naslijepo usred najdužeg zatvaranja vlade ikad, jer nije imala ključnih ekonomskih izvještaja, poput izvještaja o zaposlenosti za oktobar i podataka o inflaciji.&nbsp;
&nbsp;Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je u srijedu da se ti izvještaji možda nikada neće objaviti te da bi zatvaranje moglo smanjiti ekonomksi rast u četvrtom tromjesečju do dva postotna boda. Većina ekonomista, međutim, očekuje minimalan uticaj na američki bruto domaći proizvod (BDP).

Najžešća rasprodaja u više od mjesec

Nasdaq Composite porastao je u ponedjeljak, jer su se investitori dublje usredsredili na trgovinu vještačkom inteligencijom nakon niza objava o poslovima.
&nbsp;Tehnološki orijentisani Nasdaq napredovao je 0,4 odsto, dok je S&amp;P 500 porastao 0,2 odsto. Dow Jones Industrial Average pao je za 272 boda, odnosno 0,6 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Amazonove dionice su porasle četiri odsto nakon što je firma postigla ugovor vrijedan 38 milijardi USD s OpenAI-jem. Posebno je važno napomenuti da će partnerstvo koristiti stotine hiljada Nvidijinih grafičkih procesora.
&nbsp;Dionice proizvođača čipova takođe su porasle u ponedjeljak nakon što je firma za podatkovne centre Iren postigla višegodišnji ugovor vrijedan 9,7 milijardi USD s Microsoftom kako bi ovoj mega-kapitalizovanoj tehnološkoj kompaniji omogućio pristup Nvidia GB300 GPU-ima.&nbsp;
&nbsp;Micron Technology porastao je pet odsto i predvodio rast dionica čipova, dok je Nvidia porasla dva odsto. VanEck Semiconductor ETF (SMH) porastao je oko jedan odsto. Dionice Irena, u međuvremenu, posljednji put su porasle 12 odsto.
&nbsp;Dionice Nvidije nastavile su rasti u ponedjeljak nakon što je Microsoft objavio da je od Trumpove administracije osigurao izvozne dozvole za isporuku Nvidia čipova u Ujedinjene Arapske Emirate. Kompanija je dodala da će njihova ukupna investicija u UAE iznositi 15,2 milijarde USD do kraja 2029.
&nbsp;Međutim, osim tehnoloških dionica, malo je toga dobilo u trgovačkom danu, jer je više od 400 dionica u S&amp;P 500 indeksu bilo u crvenom. Ova slaba širina bila je stalna briga tržišta, s više dionica u glavnoj referentnoj vrijednosti koje su pale nego rasle u oktobru, čak i dok je trgovina vještačkom inteligencijom gurala dionice prema gore tokom mjeseca.
&nbsp;Wall Street dolazi nakon pobjedničke sesije koja je doprinijela oktobarskim dobicima benchmarka. Industrijski indeksi S&amp;P 500 i Dow Jones porasli su 2,3 odsto odnosno 2,5 odsto u mjesecu. Nasdaq Composite nadmašio je očekivanja, dobivši 4,7 odsto. Ti su dobici djelimično podstaknuti kontinuiranim zamahom u trgovini vještačkom inteligencijom, kao i znakovima ublažavanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
&nbsp;Više od 300 firmi iz S&amp;P 500 objavilo je rezultate za treće tromjesečje do sada. Od njih je preko 80 odsto premašilo očekivanja, prema FactSetu. Wall Street će ove sedmice dobiti još više od 100 kompanija koje će objaviti rezultate, uključujući imena povezana s vještačkom inteligencijom, Palantir i AMD.
&nbsp;Wall Street bi ovog mjeseca mogao dobiti sezonski podsticaj. Podaci iz Stock Trader’s Almanaca pokazuju da je S&amp;P 500 u prosjeku rastao 1,8% u novembru, što ga čini najjačim mjesecom u istoriji za tu benchmark indeks.

Amazon zaslužan za rast Nasdaqa

Na svjetskim tržištima cijene nafte blago su porasle i prošle sedmice, druge zaredom, a trgovalo se oprezno jer nije bilo značajnijih vijesti koje bi mogle uticati na očekivanja u vezi ponude i potražnje.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,6 odsto na 68,12 USD, dok je na američkom barel poskupio 0,5 odsto na 64,01 USD, prenosi SEEbiz.
Na početku sedmice cijene nafte su porasle zbog ukrajinskih napada na ruske terminale za izvoz nafte, a podršku su im pružale i vijesti o padu američkih zaliha, što ukazuje na snažnu potražnju u najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Međutim, krajem sedmice cijene nafte izgubile su dio prethodnih dobitaka, jer je u fokusu trgovaca bio završetak ljetne sezone putovanja u SAD-u, što najavljuje slabiju potražnju.
Osim toga, bliži se sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, takozvanog OPEC+.
Ta grupa već duže povećava proizvodnju kako bi povratila tržišni udio, povećavajući izglede za ponudu i pritiskajući cijene nafte na svjetskim tržištima.
Nadalje, tržišni učesnici pažljivo prate kako će Indija odgovoriti na pritisak SAD-a da prestane da kupuje rusku naftu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump udvostručio carinsku stopu na uvoz iz te države na 50 odsto.
Prema riječima trgovaca, Indija je dosad ignorisala SAD i izvoz ruske nafte u Indiju trebalo bi da poraste u septembru.

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom

Cijene nafte u ponedjeljak su porasle na međunarodnim tržištima uslijed zabrinutosti tržišnih učesnika u pogledu ponude nakon što je Ukrajina pojačala napade na Rusiju, što je podstaklo strahovanja od mogućih poremećaja u isporukama ruske nafte.
Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte iznosila je 68,16 USD i bila 0,63 odsto veća nego na zatvaranju prošlosedmičnog trgovanja. Barel na američkom tržištu poskupio je 0,72 odsto na 64,12 USD, prenosi Hrportfolio.
U prošlosedmičnom trgovanju referentne cijene na londonskom tržištu porasle su gotovo tri odsto, a na američkom 1,4 odsto, uz podršku, između ostaloga, znaka snažne potražnje u SAD-u nakon tamošnjih službenih podataka o velikom padu zaliha sirove nafte u sedmici završenoj 15. avgusta.
Na raspoloženje tržišnih učesnika uticale su takođe izjave čelnika američke centralne banke (Fed), Džerouma Pauela, koje su signalizirale moguće smanjenje kamatnih stopa u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Powellov govor na prošlosedmičnom tradicionalnom godišnjem sastanku centralnih bankara u Džekson houlu pružio je podršku većini rizične imovine.
Pažnju tržišta uveliko zaokupljaju vijesti na geopolitičkom planu. Rusija je optužila Ukrajinu da je pokrenula desetine napada dronovima koji su izazvali požar u nuklearnoj elektrani u zapadnoj Kurskoj regiji, dok je Ukrajina slavila 34 godine nezavisnosti. Ruski zvaničnici rekli su da je nekoliko energetskih postrojenja bilo meta noćnih napada.
Kako su mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine zapeli, američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će u iduće dvije sedmice donijeti "vrlo važnu odluku" u vezi s ratom između Rusije i Ukrajine ako se obje strane ne dogovore o mirovnom sporazumu.
SAD je već zaprijetio da će udvostručiti carine na sav uvoz iz Indije na 50 odsto u znak odmazde za nastavak indijske kupovine ruske sirove nafte. Te bi kaznene mjere trebalo da stupe na snagu od srijede, a indijske diplomate su rekle da će lokalni prerađivači nastaviti da nabavljaju sirovu naftu iz Rusije.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak poskupio 25 centi na 70,26 USD.

Cijene nafte ojačale zbog strahovanja za snabdijevanje

Dionice su pale u ponedjeljak, jer su se tržišta ohladila nakon pobjedničkog početka avgusta.
Trgovci su iščekivali ključne rezultate maloprodaje i godišnji govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na summitu centralne banke u Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 30 bodova, odnosno 0,1 odsto. S&amp;P 500 dodao je gotovo 0,1 odsto, dok se Nasdaq Composite zadržao blizu pozitivne nule.
Dionice Mete i Microsofta pale su oko 2,5 odsto i jedan odsto, povlačeći prema dolje šire tržište.
Ulagači će ove sedmice analizirati finansijske rezultate velikih trgovaca, uključujući Home Depot, Lowe's, Walmart i Target, kako bi dobili naznake o zdravlju američkih potrošača. Zabrinutost zbog povišenih procjena, carina i umjerenog rasta radnih mjesta ostaje glavna tema za učesnike na tržištu uoči druge polovine godine.
- Izvještaji o zaradi trgovaca ove sedmice vjerovatno će odražavati zabrinutost zbog carina, porast inflacije i očekivano usporavanje privrede - rekao je viši strateg za globalno tržište u Wells Fargo Investment Institutu Skot Vren, dodajući da će se rast dionica koji se vidio posljednjih sedmica „vjerovatno zaustaviti“ kao rezultat toga.
Fed će takođe i dalje biti u fokusu ove sedmice dok članovi scentralne banke putuju u Jackson Hole u Vajomingu na godišnji simpozijum o ekonomskoj politici. Ulagači će pratiti događaj kako bi dobili naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Futures ugovori o fondovima Fed-a uračunavaju gotovo 85 odsto vjerovatnosti da će centralna banka smanjiti kamatne stope na sljedećem sastanku o politici u septembru, prema alatu FedWatch CME-a.
Tri glavna prosjeka dolaze iz druge uzastopne pozitivne sedmice, koji je ujedno obilježio i četvrtu sedmicu rasta od posljednjih pet za S&amp;P 500 i Nasdaq. Dionice male tržišne kapitalizacije nadmašile su prošlu sedmicu jer su se ulagači kladili na nadolazeća smanjenja kamatnih stopa.

Indeksi pali

Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.
Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.
Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a Donald Tramp u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.
Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže Piter Kardilo, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.
I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Ministri finansija Evropske unije su se složili da od jula naredne godine uvedu privremenu taksu od tri eura po pošiljci na sve male pakete koji stižu iz Kine i drugih zemalja van Evropske unije.
Taj režim biće prelazno rješenje do 2028. godine, kada stupa na snagu novi carinski sistem sa trajnim carinama za pakete vrijednosti ispod 150 eura, za koje se do sada nijesu plaćale dažbine, prenose agencije.
Privremena taksa uvedena je pod pritiskom Francuske, a ministar finansija te zemlje Rolan Leskir poručio je da male pošiljke koje su oslobođene carina predstavljaju nelojalnu konkurenciju tradicionalnoj trgovini i da je bilo vrijeme da se uvede paušalna naknada.
Cilj nove mjere je, kako ističu evropski ministri, da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija evropskim kompanijama, koje godinama trpe zbog ogromnog priliva jeftinih pošiljaka kineskih onlajn prodavnica kao što su Šejn, Temu i Aliekspres.
Prema podacima Evropske unije, broj paketa iz Kine vrijednih manje od 150 eura porastao je sa 1,9 milijardi u 2023. na 4,2 milijarde u prošloj godini, što čini čak 91 odsto takvih pošiljaka.
Evropski zvaničnici, takođe, upozoravaju da veliki dio robe iz Kine ne zadovoljava standarde kvaliteta, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.
Nova pravila se formalno odnose na sve pakete iz trećih zemalja van EU vrijednosti do 150 eura, gdje spadaju i Srbija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Turska i druge države.

Paketi iz Kine će biti malo skuplji

Policija Novog Južnog Velsa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno 10 osoba, uključujući jednog napadača, piše Index. Drugi napadač je u pritvoru i povrijeđen je.
Hitna pomoć potvrdila je da je 18 osoba u bolnici, a bolničari još uvijek pružaju pomoć drugima na mjestu događaja. Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.

Pucnjava u Sidneju: Deset osoba ubijeno, među njima i napadač

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: berza