Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

S&amp;P 500 je u ponedjeljak pao, a volatilnost se nastavila i u decembru.
Široki indeks izgubio je 0,5 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 odsto. Dow Jones Industrial Average smanjio se 357 bodova, odnosno 0,7 odsto. Sva tri indeksa su na putu da prekinu petodnevni niz pobjeda.
Bitcoin, vodeća kriptovaluta, pao je više od šest odsto i trgovao se ispod 86 hiljada USD, vršeći pritisak na berzu. Digitalna valuta krajem prošlog mjeseca pala je ispod 90 hiljada USD prvi put od aprila i od tada se bori ostati iznad te granice. Dionice povezane s kriptovalutama, uključujući Coinbase i Strategy, pale su u ponedjeljak, prenosi SEEbiz.
Broadcom i Super Micro Computer izgubili su više od dva odsto, što ukazuje na veće ostvarivanje profita kod nekih imena u trgovini vještačkom inteligencijom. Međutim, dionice Synopsysa porasle su nakon što je Nvidia najavila ulaganje u kompaniju. U međuvremenu, dionice Nvidije, miljenika vještačke inteligencije koji je postao favorit Wall Streeta i Main Streeta, porasle su više od jedan odsto.
Osim tehnoloških kompanija, trgovci poput Home Depota i Walmarta napredovali su kako je sezona praznične kupovine krenula punom parom. State Street SPDR S&amp;P Retail ETF (XRT) dodao je gotovo jedan odsto u ponedjeljak, čime je njegov petodnevni rast porastao više od sedam odsto.
Wall Street dolazi iz snažne sedmice. Dow i S&amp;P 500 skočili su više od tri odsto, dok se Nasdaq oporavio blizu pet odsto.
&nbsp;Međutim, tržište je postalo turbulentno i u novembru je bilo sve samo ne glatko. S&amp;P 500 i Dow zatvorili su se blago iznad stagnacije za taj mjesec, dok je Nasdaq pao 1,5 odsto i prekinuo sedmomjesečni rast. U jednom trenutku u novembru, tehnološki nastrojen Nasdaq pao je gotovo osam odsto u odnosu na zatvaranje u oktobru usred zabrinutosti oko procjena dionica vještačke inteligencije.
Svakako, sezonalnost je na strani Wall Streeta s početkom decembarskog trgovanja. S&amp;P 500 u prosjeku bilježi rast od više od jedan odsto u decembru, što ga čini trećim najboljim mjesecom u godini za referentnu vrijednost u evidencijama koje datiraju od 1950. godine, prema Stock Trader’s Almanacu.

500x500

1250x600

1084x550

Pad indeksa na početku decembra

Dow Jones Industrial Average se u petak oporavio nakon što je predsjednik njujorških Federalnih rezervi Džon Vilijams nagovijestio da bi centralna banka ove godine mogla ponovo smanjiti kamatne stope.
&nbsp;Indeks blue-chip dionica porastao je 493,15 bodova, odnosno 1,08 odsto, te zatvorio na 46.245,41. Nasdaq Composite porastao je 0,8 odsto &nbsp;i završio na 22.273,08, dok je S&amp;P 500 završio 0,98 odsto više na 6.602,99, prenosi SEEbiz.
&nbsp;- Smatram da je monetarna politika umjereno restriktivna, iako nešto manje nego prije naših nedavnih akcija - rekao je Villijams u govoru u Santiagu u Čileu.
Komentari istaknutog člana Feda poput Villijamsa signalizovali su investitorima da će vođstvo centralne banke vjerovatno sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći na nadolazećem sastanku u decembru. To je navelo trgovce da povećaju opklade da će Fed zapravo sljedeći mjesec smanjiti kamatnu stopu po treći put u ovoj godini.
Čak i s današnjim rastom, tri glavna indeksa i dalje su zabilježila velike gubitke ove sedmice. S&amp;P 500 završio je sedmicu s padom od oko dva odsto, kao i Dow Jones koji uključuje 30 dionica. Nasdaq je u tom razdoblju pao 2,7 odsto.

Indeksi zaključili sedmicu rastom

Na svjetskim berzama ove sedmice se trgovalo nestabilno, pa su na početku berzanski indeksi porasli, da bi u drugom dijelu zbog pritiska na tehnološki sektor pali.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 47.147 bodova, a S&amp;P 500 porastao 0,1 odsto na 6.734 boda. Nasdaq je skliznuo 0,5 osto, na 22.900 bodova, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Na početku sedmice indeksi su znatno porasli, najviše zahvaljujući korekciji cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon oštrog prošlosedmičnog pada.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i dogovor republikanaca i demokrata u američkom Kongresu o finansiranju rada saveznih službi, pa su nakon rekordne 43-dnevne blokade te službe ponovo počele raditi. Zahvaljujući tome, polovinom sedmice Dow Jones indeks dostigao je najviši nivo u istoriji.
&nbsp;Međutim, u drugom dijelu sedmice indeksi su oštro pali jer su na tržištu ponovo zavladala strahovanja da su cijene dionica u tehnološkom sektoru previsoke.
Taj je sektor dugo snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja vještačke inteligencije, ali sada neki ulagači smatraju da su cijene tehnoloških dionica previsoke, stoga prebacuju kapital u druge sektore, kao što su bankarski i zdravstveni.
Negativno na tržište utiče i neizvjesnost u vezi kamatnih stopa. Još nedavno ulagači su bili uvjereni da će na sjednici u decembru Fed dodatno smanjiti kamate 0,25 procentnih bodova.
Međutim, to je sve manje izvjesno jer mnogi čelnici Fed oprezno poručuju da je inflacija i dalje znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.
Kako se tačno kreće inflacija u SAD-u, nije poznato, kao što posljednjih sedmica nijesu poznati ni drugi ekonomski pokazatelji, jer savezne službe niijsu radile od početka oktobra.
Na evropskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,2 odsto na 9.698 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 odsto na 23.876 bodova, a pariski CAC 2,8 odsto na 8.170 bodova.

Nestabilno trgovanje na svjetskim berzama

Dionice su se povukle u četvrtak, a tehnološke dionice su pod pritiskom još jedan dan.&nbsp;
&nbsp;Ulagači su takođe postali pesimistični u pogledu izgleda kamatnih stopa, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average izgubio je 797,6 bodova ili 1,65 odsto i zatvorio se na 47.457,22, što je znatno ispod rekordnih visina zabilježenih u prethodnoj sesiji.&nbsp;
&nbsp;S&amp;P 500 pao je 1,66 odsto i završio na 6.737,49. Široki indeks zabilježio je značajan pad u sektoru komunikacionih usluga, predvođen padom Disneyja od gotovo osam odsto zbog mješovitih rezultata za četvrto fiskalno tromjesečje kompanije, kao i u informacionoj tehnologiji.&nbsp;
&nbsp;Nasdaq Composite pao je 2,29 odsto i zatvorio se na 22.870,36. Sva tri glavna prosjeka, kao i indeks Russell 2000 malih firmi, pretrpjeli su svoj najgori dan od 10. oktobra.
&nbsp;Ulagači su nastavili prodavati dionice tehnoloških kompanija, posebno onih u trgovini vještačkom inteligencijom, usred zabrinutosti oko njihovih vrijednosti. Uprkos tome što je Nasdaq snažno započeo sedmicu, tehnološki nastrojen indeks zabilježio je u četvrtak treći dan zaredom gubitaka, opterećen teškašima Nvidijom, Broadcomom i Alphabetom.
&nbsp;Iznenadna promjena očekivanja smanjenja kamatnih stopa takođe je uticala na dionice. Tržišta su zadnji put procjenjivala više od 51 odsto šanse da će Federalne rezerve, zavisne od podataka, zaista sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći za četvrtinu postotnog boda na svom posljednjem sastanku u godini u decembru.&nbsp;
&nbsp;To je oštar pad u odnosu na 62,9 odsto vjerovatnoće koju su tržišta uračunala prije dan, prema CME FedWatch Toolu.
&nbsp;Centralna banka je djelovala naslijepo usred najdužeg zatvaranja vlade ikad, jer nije imala ključnih ekonomskih izvještaja, poput izvještaja o zaposlenosti za oktobar i podataka o inflaciji.&nbsp;
&nbsp;Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je u srijedu da se ti izvještaji možda nikada neće objaviti te da bi zatvaranje moglo smanjiti ekonomksi rast u četvrtom tromjesečju do dva postotna boda. Većina ekonomista, međutim, očekuje minimalan uticaj na američki bruto domaći proizvod (BDP).

Najžešća rasprodaja u više od mjesec

Nasdaq Composite porastao je u ponedjeljak, jer su se investitori dublje usredsredili na trgovinu vještačkom inteligencijom nakon niza objava o poslovima.
&nbsp;Tehnološki orijentisani Nasdaq napredovao je 0,4 odsto, dok je S&amp;P 500 porastao 0,2 odsto. Dow Jones Industrial Average pao je za 272 boda, odnosno 0,6 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Amazonove dionice su porasle četiri odsto nakon što je firma postigla ugovor vrijedan 38 milijardi USD s OpenAI-jem. Posebno je važno napomenuti da će partnerstvo koristiti stotine hiljada Nvidijinih grafičkih procesora.
&nbsp;Dionice proizvođača čipova takođe su porasle u ponedjeljak nakon što je firma za podatkovne centre Iren postigla višegodišnji ugovor vrijedan 9,7 milijardi USD s Microsoftom kako bi ovoj mega-kapitalizovanoj tehnološkoj kompaniji omogućio pristup Nvidia GB300 GPU-ima.&nbsp;
&nbsp;Micron Technology porastao je pet odsto i predvodio rast dionica čipova, dok je Nvidia porasla dva odsto. VanEck Semiconductor ETF (SMH) porastao je oko jedan odsto. Dionice Irena, u međuvremenu, posljednji put su porasle 12 odsto.
&nbsp;Dionice Nvidije nastavile su rasti u ponedjeljak nakon što je Microsoft objavio da je od Trumpove administracije osigurao izvozne dozvole za isporuku Nvidia čipova u Ujedinjene Arapske Emirate. Kompanija je dodala da će njihova ukupna investicija u UAE iznositi 15,2 milijarde USD do kraja 2029.
&nbsp;Međutim, osim tehnoloških dionica, malo je toga dobilo u trgovačkom danu, jer je više od 400 dionica u S&amp;P 500 indeksu bilo u crvenom. Ova slaba širina bila je stalna briga tržišta, s više dionica u glavnoj referentnoj vrijednosti koje su pale nego rasle u oktobru, čak i dok je trgovina vještačkom inteligencijom gurala dionice prema gore tokom mjeseca.
&nbsp;Wall Street dolazi nakon pobjedničke sesije koja je doprinijela oktobarskim dobicima benchmarka. Industrijski indeksi S&amp;P 500 i Dow Jones porasli su 2,3 odsto odnosno 2,5 odsto u mjesecu. Nasdaq Composite nadmašio je očekivanja, dobivši 4,7 odsto. Ti su dobici djelimično podstaknuti kontinuiranim zamahom u trgovini vještačkom inteligencijom, kao i znakovima ublažavanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
&nbsp;Više od 300 firmi iz S&amp;P 500 objavilo je rezultate za treće tromjesečje do sada. Od njih je preko 80 odsto premašilo očekivanja, prema FactSetu. Wall Street će ove sedmice dobiti još više od 100 kompanija koje će objaviti rezultate, uključujući imena povezana s vještačkom inteligencijom, Palantir i AMD.
&nbsp;Wall Street bi ovog mjeseca mogao dobiti sezonski podsticaj. Podaci iz Stock Trader’s Almanaca pokazuju da je S&amp;P 500 u prosjeku rastao 1,8% u novembru, što ga čini najjačim mjesecom u istoriji za tu benchmark indeks.

Amazon zaslužan za rast Nasdaqa

Na svjetskim tržištima cijene nafte blago su porasle i prošle sedmice, druge zaredom, a trgovalo se oprezno jer nije bilo značajnijih vijesti koje bi mogle uticati na očekivanja u vezi ponude i potražnje.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,6 odsto na 68,12 USD, dok je na američkom barel poskupio 0,5 odsto na 64,01 USD, prenosi SEEbiz.
Na početku sedmice cijene nafte su porasle zbog ukrajinskih napada na ruske terminale za izvoz nafte, a podršku su im pružale i vijesti o padu američkih zaliha, što ukazuje na snažnu potražnju u najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Međutim, krajem sedmice cijene nafte izgubile su dio prethodnih dobitaka, jer je u fokusu trgovaca bio završetak ljetne sezone putovanja u SAD-u, što najavljuje slabiju potražnju.
Osim toga, bliži se sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, takozvanog OPEC+.
Ta grupa već duže povećava proizvodnju kako bi povratila tržišni udio, povećavajući izglede za ponudu i pritiskajući cijene nafte na svjetskim tržištima.
Nadalje, tržišni učesnici pažljivo prate kako će Indija odgovoriti na pritisak SAD-a da prestane da kupuje rusku naftu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump udvostručio carinsku stopu na uvoz iz te države na 50 odsto.
Prema riječima trgovaca, Indija je dosad ignorisala SAD i izvoz ruske nafte u Indiju trebalo bi da poraste u septembru.

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom

Cijene nafte u ponedjeljak su porasle na međunarodnim tržištima uslijed zabrinutosti tržišnih učesnika u pogledu ponude nakon što je Ukrajina pojačala napade na Rusiju, što je podstaklo strahovanja od mogućih poremećaja u isporukama ruske nafte.
Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte iznosila je 68,16 USD i bila 0,63 odsto veća nego na zatvaranju prošlosedmičnog trgovanja. Barel na američkom tržištu poskupio je 0,72 odsto na 64,12 USD, prenosi Hrportfolio.
U prošlosedmičnom trgovanju referentne cijene na londonskom tržištu porasle su gotovo tri odsto, a na američkom 1,4 odsto, uz podršku, između ostaloga, znaka snažne potražnje u SAD-u nakon tamošnjih službenih podataka o velikom padu zaliha sirove nafte u sedmici završenoj 15. avgusta.
Na raspoloženje tržišnih učesnika uticale su takođe izjave čelnika američke centralne banke (Fed), Džerouma Pauela, koje su signalizirale moguće smanjenje kamatnih stopa u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Powellov govor na prošlosedmičnom tradicionalnom godišnjem sastanku centralnih bankara u Džekson houlu pružio je podršku većini rizične imovine.
Pažnju tržišta uveliko zaokupljaju vijesti na geopolitičkom planu. Rusija je optužila Ukrajinu da je pokrenula desetine napada dronovima koji su izazvali požar u nuklearnoj elektrani u zapadnoj Kurskoj regiji, dok je Ukrajina slavila 34 godine nezavisnosti. Ruski zvaničnici rekli su da je nekoliko energetskih postrojenja bilo meta noćnih napada.
Kako su mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine zapeli, američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će u iduće dvije sedmice donijeti "vrlo važnu odluku" u vezi s ratom između Rusije i Ukrajine ako se obje strane ne dogovore o mirovnom sporazumu.
SAD je već zaprijetio da će udvostručiti carine na sav uvoz iz Indije na 50 odsto u znak odmazde za nastavak indijske kupovine ruske sirove nafte. Te bi kaznene mjere trebalo da stupe na snagu od srijede, a indijske diplomate su rekle da će lokalni prerađivači nastaviti da nabavljaju sirovu naftu iz Rusije.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak poskupio 25 centi na 70,26 USD.

Cijene nafte ojačale zbog strahovanja za snabdijevanje

Dionice su pale u ponedjeljak, jer su se tržišta ohladila nakon pobjedničkog početka avgusta.
Trgovci su iščekivali ključne rezultate maloprodaje i godišnji govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na summitu centralne banke u Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 30 bodova, odnosno 0,1 odsto. S&amp;P 500 dodao je gotovo 0,1 odsto, dok se Nasdaq Composite zadržao blizu pozitivne nule.
Dionice Mete i Microsofta pale su oko 2,5 odsto i jedan odsto, povlačeći prema dolje šire tržište.
Ulagači će ove sedmice analizirati finansijske rezultate velikih trgovaca, uključujući Home Depot, Lowe's, Walmart i Target, kako bi dobili naznake o zdravlju američkih potrošača. Zabrinutost zbog povišenih procjena, carina i umjerenog rasta radnih mjesta ostaje glavna tema za učesnike na tržištu uoči druge polovine godine.
- Izvještaji o zaradi trgovaca ove sedmice vjerovatno će odražavati zabrinutost zbog carina, porast inflacije i očekivano usporavanje privrede - rekao je viši strateg za globalno tržište u Wells Fargo Investment Institutu Skot Vren, dodajući da će se rast dionica koji se vidio posljednjih sedmica „vjerovatno zaustaviti“ kao rezultat toga.
Fed će takođe i dalje biti u fokusu ove sedmice dok članovi scentralne banke putuju u Jackson Hole u Vajomingu na godišnji simpozijum o ekonomskoj politici. Ulagači će pratiti događaj kako bi dobili naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Futures ugovori o fondovima Fed-a uračunavaju gotovo 85 odsto vjerovatnosti da će centralna banka smanjiti kamatne stope na sljedećem sastanku o politici u septembru, prema alatu FedWatch CME-a.
Tri glavna prosjeka dolaze iz druge uzastopne pozitivne sedmice, koji je ujedno obilježio i četvrtu sedmicu rasta od posljednjih pet za S&amp;P 500 i Nasdaq. Dionice male tržišne kapitalizacije nadmašile su prošlu sedmicu jer su se ulagači kladili na nadolazeća smanjenja kamatnih stopa.

Indeksi pali

Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.
Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.
Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a Donald Tramp u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.
Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže Piter Kardilo, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.
I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: berza