Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

610x380

500x500

Indeksi na rekordnim nivoima

Dionice su u ponedjeljak porasle čak i nakon američkog napada na Venecuelu i hvatanja vođe Nikolasa Madura, jer su cijene sirove nafte zabilježile rast.&nbsp;
Investitori su se kladili da ta akcija neće dovesti do većih geopolitičkih sukoba koji bi poremetili tržišta.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average porastao je 1,5 odsto i dostigao novi rekord svih vremena u sesiji. S&amp;P 500 porastao je 0,7 odsto, kao i Nasdaq Composite, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Energetske dionice predvodile su rast zbog ideje da će firme imati koristi od obnove venecuelanske naftne infrastrukture.
&nbsp;Chevron je porastao pet odsto i smatran je najvećim korisnikom zbog svoje postojeće prisutnosti u Venecueli, koja ima najveće dokazane rezerve nafte u svijetu. Exxon Mobil trgovao je s porastom od dva odsto.
&nbsp;Dionice firmi za usluge naftnih polja koje bi mogle pomoći energetskoj obnovi Venecuele, poput Halliburtona i SLB-a, porasle su devet odnosno deset odsto. State Street Energy Select Sector ETF (XLE) porastao je tri odsto.
&nbsp;- Možda će kratkoročno to povećati cijenu nafte, jer se postavlja pitanje snabdijevanja i isporuke nafte - rekao je za CNBC glavni investicioni strateg u CFRA Researchu Sem Stoval.
&nbsp;Maduro i njegova supruga Silija Flores prevezeni su u Njujork, gdje su optuženi za zavjeru protiv narkoterorizma i druge zločine.

1250x600

1084x550

Skok indeksa

Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

S&amp;P 500 je u ponedjeljak pao, a volatilnost se nastavila i u decembru.
Široki indeks izgubio je 0,5 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 odsto. Dow Jones Industrial Average smanjio se 357 bodova, odnosno 0,7 odsto. Sva tri indeksa su na putu da prekinu petodnevni niz pobjeda.
Bitcoin, vodeća kriptovaluta, pao je više od šest odsto i trgovao se ispod 86 hiljada USD, vršeći pritisak na berzu. Digitalna valuta krajem prošlog mjeseca pala je ispod 90 hiljada USD prvi put od aprila i od tada se bori ostati iznad te granice. Dionice povezane s kriptovalutama, uključujući Coinbase i Strategy, pale su u ponedjeljak, prenosi SEEbiz.
Broadcom i Super Micro Computer izgubili su više od dva odsto, što ukazuje na veće ostvarivanje profita kod nekih imena u trgovini vještačkom inteligencijom. Međutim, dionice Synopsysa porasle su nakon što je Nvidia najavila ulaganje u kompaniju. U međuvremenu, dionice Nvidije, miljenika vještačke inteligencije koji je postao favorit Wall Streeta i Main Streeta, porasle su više od jedan odsto.
Osim tehnoloških kompanija, trgovci poput Home Depota i Walmarta napredovali su kako je sezona praznične kupovine krenula punom parom. State Street SPDR S&amp;P Retail ETF (XRT) dodao je gotovo jedan odsto u ponedjeljak, čime je njegov petodnevni rast porastao više od sedam odsto.
Wall Street dolazi iz snažne sedmice. Dow i S&amp;P 500 skočili su više od tri odsto, dok se Nasdaq oporavio blizu pet odsto.
&nbsp;Međutim, tržište je postalo turbulentno i u novembru je bilo sve samo ne glatko. S&amp;P 500 i Dow zatvorili su se blago iznad stagnacije za taj mjesec, dok je Nasdaq pao 1,5 odsto i prekinuo sedmomjesečni rast. U jednom trenutku u novembru, tehnološki nastrojen Nasdaq pao je gotovo osam odsto u odnosu na zatvaranje u oktobru usred zabrinutosti oko procjena dionica vještačke inteligencije.
Svakako, sezonalnost je na strani Wall Streeta s početkom decembarskog trgovanja. S&amp;P 500 u prosjeku bilježi rast od više od jedan odsto u decembru, što ga čini trećim najboljim mjesecom u godini za referentnu vrijednost u evidencijama koje datiraju od 1950. godine, prema Stock Trader’s Almanacu.

Pad indeksa na početku decembra

Dow Jones Industrial Average se u petak oporavio nakon što je predsjednik njujorških Federalnih rezervi Džon Vilijams nagovijestio da bi centralna banka ove godine mogla ponovo smanjiti kamatne stope.
&nbsp;Indeks blue-chip dionica porastao je 493,15 bodova, odnosno 1,08 odsto, te zatvorio na 46.245,41. Nasdaq Composite porastao je 0,8 odsto &nbsp;i završio na 22.273,08, dok je S&amp;P 500 završio 0,98 odsto više na 6.602,99, prenosi SEEbiz.
&nbsp;- Smatram da je monetarna politika umjereno restriktivna, iako nešto manje nego prije naših nedavnih akcija - rekao je Villijams u govoru u Santiagu u Čileu.
Komentari istaknutog člana Feda poput Villijamsa signalizovali su investitorima da će vođstvo centralne banke vjerovatno sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći na nadolazećem sastanku u decembru. To je navelo trgovce da povećaju opklade da će Fed zapravo sljedeći mjesec smanjiti kamatnu stopu po treći put u ovoj godini.
Čak i s današnjim rastom, tri glavna indeksa i dalje su zabilježila velike gubitke ove sedmice. S&amp;P 500 završio je sedmicu s padom od oko dva odsto, kao i Dow Jones koji uključuje 30 dionica. Nasdaq je u tom razdoblju pao 2,7 odsto.

Indeksi zaključili sedmicu rastom

Na svjetskim berzama ove sedmice se trgovalo nestabilno, pa su na početku berzanski indeksi porasli, da bi u drugom dijelu zbog pritiska na tehnološki sektor pali.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 47.147 bodova, a S&amp;P 500 porastao 0,1 odsto na 6.734 boda. Nasdaq je skliznuo 0,5 osto, na 22.900 bodova, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Na početku sedmice indeksi su znatno porasli, najviše zahvaljujući korekciji cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon oštrog prošlosedmičnog pada.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i dogovor republikanaca i demokrata u američkom Kongresu o finansiranju rada saveznih službi, pa su nakon rekordne 43-dnevne blokade te službe ponovo počele raditi. Zahvaljujući tome, polovinom sedmice Dow Jones indeks dostigao je najviši nivo u istoriji.
&nbsp;Međutim, u drugom dijelu sedmice indeksi su oštro pali jer su na tržištu ponovo zavladala strahovanja da su cijene dionica u tehnološkom sektoru previsoke.
Taj je sektor dugo snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja vještačke inteligencije, ali sada neki ulagači smatraju da su cijene tehnoloških dionica previsoke, stoga prebacuju kapital u druge sektore, kao što su bankarski i zdravstveni.
Negativno na tržište utiče i neizvjesnost u vezi kamatnih stopa. Još nedavno ulagači su bili uvjereni da će na sjednici u decembru Fed dodatno smanjiti kamate 0,25 procentnih bodova.
Međutim, to je sve manje izvjesno jer mnogi čelnici Fed oprezno poručuju da je inflacija i dalje znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.
Kako se tačno kreće inflacija u SAD-u, nije poznato, kao što posljednjih sedmica nijesu poznati ni drugi ekonomski pokazatelji, jer savezne službe niijsu radile od početka oktobra.
Na evropskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,2 odsto na 9.698 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 odsto na 23.876 bodova, a pariski CAC 2,8 odsto na 8.170 bodova.

Nestabilno trgovanje na svjetskim berzama

Dionice su se povukle u četvrtak, a tehnološke dionice su pod pritiskom još jedan dan.&nbsp;
&nbsp;Ulagači su takođe postali pesimistični u pogledu izgleda kamatnih stopa, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average izgubio je 797,6 bodova ili 1,65 odsto i zatvorio se na 47.457,22, što je znatno ispod rekordnih visina zabilježenih u prethodnoj sesiji.&nbsp;
&nbsp;S&amp;P 500 pao je 1,66 odsto i završio na 6.737,49. Široki indeks zabilježio je značajan pad u sektoru komunikacionih usluga, predvođen padom Disneyja od gotovo osam odsto zbog mješovitih rezultata za četvrto fiskalno tromjesečje kompanije, kao i u informacionoj tehnologiji.&nbsp;
&nbsp;Nasdaq Composite pao je 2,29 odsto i zatvorio se na 22.870,36. Sva tri glavna prosjeka, kao i indeks Russell 2000 malih firmi, pretrpjeli su svoj najgori dan od 10. oktobra.
&nbsp;Ulagači su nastavili prodavati dionice tehnoloških kompanija, posebno onih u trgovini vještačkom inteligencijom, usred zabrinutosti oko njihovih vrijednosti. Uprkos tome što je Nasdaq snažno započeo sedmicu, tehnološki nastrojen indeks zabilježio je u četvrtak treći dan zaredom gubitaka, opterećen teškašima Nvidijom, Broadcomom i Alphabetom.
&nbsp;Iznenadna promjena očekivanja smanjenja kamatnih stopa takođe je uticala na dionice. Tržišta su zadnji put procjenjivala više od 51 odsto šanse da će Federalne rezerve, zavisne od podataka, zaista sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći za četvrtinu postotnog boda na svom posljednjem sastanku u godini u decembru.&nbsp;
&nbsp;To je oštar pad u odnosu na 62,9 odsto vjerovatnoće koju su tržišta uračunala prije dan, prema CME FedWatch Toolu.
&nbsp;Centralna banka je djelovala naslijepo usred najdužeg zatvaranja vlade ikad, jer nije imala ključnih ekonomskih izvještaja, poput izvještaja o zaposlenosti za oktobar i podataka o inflaciji.&nbsp;
&nbsp;Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je u srijedu da se ti izvještaji možda nikada neće objaviti te da bi zatvaranje moglo smanjiti ekonomksi rast u četvrtom tromjesečju do dva postotna boda. Većina ekonomista, međutim, očekuje minimalan uticaj na američki bruto domaći proizvod (BDP).

Najžešća rasprodaja u više od mjesec

Nasdaq Composite porastao je u ponedjeljak, jer su se investitori dublje usredsredili na trgovinu vještačkom inteligencijom nakon niza objava o poslovima.
&nbsp;Tehnološki orijentisani Nasdaq napredovao je 0,4 odsto, dok je S&amp;P 500 porastao 0,2 odsto. Dow Jones Industrial Average pao je za 272 boda, odnosno 0,6 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Amazonove dionice su porasle četiri odsto nakon što je firma postigla ugovor vrijedan 38 milijardi USD s OpenAI-jem. Posebno je važno napomenuti da će partnerstvo koristiti stotine hiljada Nvidijinih grafičkih procesora.
&nbsp;Dionice proizvođača čipova takođe su porasle u ponedjeljak nakon što je firma za podatkovne centre Iren postigla višegodišnji ugovor vrijedan 9,7 milijardi USD s Microsoftom kako bi ovoj mega-kapitalizovanoj tehnološkoj kompaniji omogućio pristup Nvidia GB300 GPU-ima.&nbsp;
&nbsp;Micron Technology porastao je pet odsto i predvodio rast dionica čipova, dok je Nvidia porasla dva odsto. VanEck Semiconductor ETF (SMH) porastao je oko jedan odsto. Dionice Irena, u međuvremenu, posljednji put su porasle 12 odsto.
&nbsp;Dionice Nvidije nastavile su rasti u ponedjeljak nakon što je Microsoft objavio da je od Trumpove administracije osigurao izvozne dozvole za isporuku Nvidia čipova u Ujedinjene Arapske Emirate. Kompanija je dodala da će njihova ukupna investicija u UAE iznositi 15,2 milijarde USD do kraja 2029.
&nbsp;Međutim, osim tehnoloških dionica, malo je toga dobilo u trgovačkom danu, jer je više od 400 dionica u S&amp;P 500 indeksu bilo u crvenom. Ova slaba širina bila je stalna briga tržišta, s više dionica u glavnoj referentnoj vrijednosti koje su pale nego rasle u oktobru, čak i dok je trgovina vještačkom inteligencijom gurala dionice prema gore tokom mjeseca.
&nbsp;Wall Street dolazi nakon pobjedničke sesije koja je doprinijela oktobarskim dobicima benchmarka. Industrijski indeksi S&amp;P 500 i Dow Jones porasli su 2,3 odsto odnosno 2,5 odsto u mjesecu. Nasdaq Composite nadmašio je očekivanja, dobivši 4,7 odsto. Ti su dobici djelimično podstaknuti kontinuiranim zamahom u trgovini vještačkom inteligencijom, kao i znakovima ublažavanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
&nbsp;Više od 300 firmi iz S&amp;P 500 objavilo je rezultate za treće tromjesečje do sada. Od njih je preko 80 odsto premašilo očekivanja, prema FactSetu. Wall Street će ove sedmice dobiti još više od 100 kompanija koje će objaviti rezultate, uključujući imena povezana s vještačkom inteligencijom, Palantir i AMD.
&nbsp;Wall Street bi ovog mjeseca mogao dobiti sezonski podsticaj. Podaci iz Stock Trader’s Almanaca pokazuju da je S&amp;P 500 u prosjeku rastao 1,8% u novembru, što ga čini najjačim mjesecom u istoriji za tu benchmark indeks.

Amazon zaslužan za rast Nasdaqa

Na svjetskim tržištima cijene nafte blago su porasle i prošle sedmice, druge zaredom, a trgovalo se oprezno jer nije bilo značajnijih vijesti koje bi mogle uticati na očekivanja u vezi ponude i potražnje.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,6 odsto na 68,12 USD, dok je na američkom barel poskupio 0,5 odsto na 64,01 USD, prenosi SEEbiz.
Na početku sedmice cijene nafte su porasle zbog ukrajinskih napada na ruske terminale za izvoz nafte, a podršku su im pružale i vijesti o padu američkih zaliha, što ukazuje na snažnu potražnju u najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Međutim, krajem sedmice cijene nafte izgubile su dio prethodnih dobitaka, jer je u fokusu trgovaca bio završetak ljetne sezone putovanja u SAD-u, što najavljuje slabiju potražnju.
Osim toga, bliži se sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, takozvanog OPEC+.
Ta grupa već duže povećava proizvodnju kako bi povratila tržišni udio, povećavajući izglede za ponudu i pritiskajući cijene nafte na svjetskim tržištima.
Nadalje, tržišni učesnici pažljivo prate kako će Indija odgovoriti na pritisak SAD-a da prestane da kupuje rusku naftu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump udvostručio carinsku stopu na uvoz iz te države na 50 odsto.
Prema riječima trgovaca, Indija je dosad ignorisala SAD i izvoz ruske nafte u Indiju trebalo bi da poraste u septembru.

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Projekat će doprinijeti višem nivou društvene prihvaćenosti LGBTQI+ osoba kroz promociju etičkog medijskog izvještavanja

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, donio odluku o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet.
Na sjednici su razmatrana finansijska i kadrovska pitanja, uključujući finansijski izvještaj za 2025. godinu, kao i utvrđivanje plana javnih nabavki za 2026. godinu radi odvijanja tekućih aktivnosti i djelatnosti Univerziteta.
- Donesena je odluka o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore, čime se dodatno naglašava njegov širi akademski profil i strateški razvoj studijskih programa, uključujući oblasti tehnologije, inženjerstva i održivog razvoja - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Na sjednici su donesene odluke o obavezi godišnjeg izvještavanja za tržišne i nacionalne naučno-istraživačke projekte, čime se, kažu u UCG, jača transparentnost i odgovorno upravljanje projektima.
Takođe, razmotrene su studentske inicijative za podršku o osiguravanju održivosti projekata „Summer Job 2026“ i „Dan otvorenih vrata“, koje, ističu u Univerzitetu, doprinose praktičnom angažovanju i podršci studentima.
- Upravni odbor je ocijenio da razmatrana pitanja i donesene odluke imaju značajan uticaj na kvalitet rada i unapređenje razvojnih procesa na Univerzitetu Crne Gore - poručeno je u saopštenju.

Metalurško-tehnološki fakultet mijenja naziv u Tehnološki fakultet

Viši sud u Podgorici, ni u jednom momentu, nijednim aktom ili dopisom, nije zatražio provjeru mjere nadzora niti izvještaj od nadležne organizacione jedinice - poručili su u Upravi policije nakon što su u Višem sudu ukazali da je obaveza policije bila da spriječe bjekstvo iz stana Miloše Medenice koji je juče osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-o-slucaju-medenica-obaveza-policije-da-sprijeci-bjekstvo-iz-stana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Upravi policije su kazali da je članom 169, stavom 1, Zakona o krivičnom postupku propisano da sud može u svako doba naložiti provjeru mjera nadzora i zatražiti izvještaj od organa nadležnog za njeno izvršenje, a da je taj organ dužan da izvještaj bez odlaganja dostavi sudu.&nbsp;
- Dakle, u kontekstu navedene zakonske norme nedvosmisleno je jasno da je sud taj koji u svako doba nalaže provjeru i traži izvještaj od Uprave policije, što u konkretnom slučaju nije urađeno od strane Višeg suda u Podgorici - naveli su u UP.
Policijski službenici OB Podgorica su, kažu oni, u kontrolisanom periodu od 18.10.2025. godine do 27.1.2026. godine, kontinuirano vršili provjeru mjere nadzora i do poslednjeg dana provjere, tj. juče, Miloš Medenica je tokom provjere zatečen u stanu na navedenoj adresi koju je sud odredio mjerom nadzora.
- Provjerom mjere nadzora, dan prije izricanja presude, u 17:30 časova, Miloš Medenica je zatečen u svom stanu te ističemo da u kontrolisanom periodu od 18.10.2025. godine do 27.1.2026. godine, nije zabilježeno kršenje mjera nadzora od strane ovog lica. O kontroli mjera nadzora sačinjene su službene zabilješke koje će službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, shodno članu 169 ZKP, ukoliko se zatraži, dostaviti nadležnom sudu bez odlaganja. Juče, 28.01.2026.godine, prije nego što je dostavljeno obavještenje i doneseno rješenje o određivanju pritvora za osuđenog Miloša Medenicu, policijski službenici su izvršili obilazak stana u kojem Miloš Medenica nije zatečen. Policijski službenici su od strane supruge imenovanog lica koja se nalazila u stanu obaviješteni da je isti pošao na suđenje - naveli su u policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je o tome odmah i bez odlaganja obaviješten predsjednik Višeg suda Zoran Radović koji je izrekao mjeru i koji je zatražio da mu policija dostavi zabilješku o činjeničnom stanju.
- Oko 16 sati službenik Odsjeka za obezbjeđenje Višeg suda je obavijestio Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da je potrebno da policija od sudije Vesne Kovačević preuzme rješenje o određivanju pritvora. Posebno stavljamo naglasak da je okrivljeni Miloš Medenica lišen slobode 25.05.2022. godine, po nacionalnoj potjernici koja je raspisana 04.05.2022. godine od strane Odjeljenja bezbjednosti Podgorica koji su kao organ otkrivanja krivičnog djela procesuirali u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom 18 lica među kojima je i Miloš Medenica - naveli su u policiji.
Istakli su da, uzimajući u obzir da je okrivljeni prethodno bio nedostupan nadležnim organima, to dodatno opravdava jedan od ključnih osnova za određivanje pritvora do okončanja krivičnog postupka.
- A u konkrentom slučaju zbog neefikasnosti nadležnog suda istom nije presuđeno u zakonskom roku od tri godine, što je imalo za epilog ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora prema okrivljenom licu Medenica Milošu. Kako danas sud imperativno obavještava crnogorsku javnost da je policija bila dužna da spriječi bjekstvo Miloša Medenice, ovim putem podsjećamo Sud na imperativne norme ZKP-a kojima je propisano da je sud dužan da u zakonom propisanom roku od tri godine donese prvostepenu presudu za optužena lica, što isti nijesu učinili, ne samo u ovom, već i na desetine drugih predmeta sa elementima organizovanog kriminala a čije se posljedice neefikasnog djelovanja direktno odražavaju na sveukupno stanje bezbjednosti u Crnoj Gori - naveli su u policiji.
Podsjećaju Viši sud, kako su kazali, da je Uprava policije dostavila na stotine izvještaja i informacija u odnosu na članove OKG sa neoborivim činjenicama i dokazima koje ukazuju da su isti kršili mjere nadzora, zbog nedonošenja presude u roku od tri godine, te da Sud nije našao za shodno određivanje alternativne restriktivnije mjere ili pritvora za istu kategoriju lica, niti povratno obavještavao policiju sa konkretnim nalozima, te ocijenili da se u praksi određivanje ove mjere svelo na proizvoljnost, bez pravne posljedice i sankcije.
- Mjera nadzora prema Milošu Medenici se sprovodila kontinuirano, neposrednim obilaskom mjesta i objekta stanovanja i provjerom da li se isti nalazi u objektu i policijski službenici su o svakom obilasku sačinjavali odgovarajuća pismena, a da je bilo utvrđeno eventualno kršenje mjere nadzora bez odlaganja bi bio obavješten nadležni sud - kazali su u policiji.
Poručili su da je Uprava policije, u sklopu izvršenja ovih mjera preduzela i određene dodatne mjere u saradnji sa Sektorom granične policije kako bi se spriječio njegov eventualni prelazak državne granice.
- Da se ne bi stvarala zabune u pogledu mjera nadzora koje sprovodi Uprava policije iste se vrše povremeno i periodično u cilju kontrole poštovanja mjere od strane lica, tj. Uprava policije ne vrši konstantan fizički nadzor 24 sata nad objektom stanovanja u sprovođenju ove mjere. Ukoliko bi se ova mjera sprovodila vršenjem nadzora po principu opserviranja 24/7 , stalnim nadzorom, onda bi se Uprava policije izjednačila sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija i policijski službenici bi vršili obezbjeđivanje okrivljenog lica, što nije posao Uprave policije, koji se čak ne bi ni mogao izvršiti na navedeni način uzimajući u obzir broj izrečenih mjera nadzora i raspoložive kapacitete policije i čime bi se maltene prenijela nadležnost Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - naveli su u saopštenju.
Napominju da su u ovom trenutku na snazi mjere nadzora za preko 300 lica.
- Shodno člana 166 stav 1 i 2 ZKP (tačka od 1-5) među kojima su dominantno članovi organizovanih kriminalnih grupa i da bi 24-časovnim opserviranjem ovih lica Uprava policije preuzela poslove UIKS-a i morala angažovati kompletan raspoloživi sastav Uprave policije na ovim poslovima, što nije standard i praksa ni u zemljama Evropske unije niti okruženja - naveli su u policiji.
Stava su i da sud zanemaruje i činjenicu da policija istovremeno vrši i obezbjeđenje sudova jer treća grana vlasti nije donijela odgovarajuće mehanizme za fizičku zaštitu institucija pravosuđa.
- Kako je Miloš Medenica prethodno od strane Uprave policije lišen slobode po potjernici, obavještavamo javnost da će službenici Uprave policije koji su i otkrili krivična djela koja se Milošu Medenici stavljaju na teret, isto tako i učiniti sve u nacionalnim okvirima i korišćenjem svih raspoloživih kapaciteta na lociranju i lišenju slobode ovog lica - zaključili su u policiji.

Uprava policije o slučaju Miloša Medenice: Viši sud ni u jednom momentu nije zatražio provjeru mjere nadzora ili izvještaj

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je vanrednu sjednicu za 13. februar na kojoj će biti razmatrane četiri tačke.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađu Prijedlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, Prijedlog Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Početak sjednice je zakazan za 11 sati.

Tag: berza