Na Wall Streetu je u ponedjeljak Dow Jones indeks blago porastao, na novu rekordnu vrijednost, a ojačao je i S&amp;P 500, najviše zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora.
Dow Jones ojačao je neznatno na 50.135 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 0,47 odsto na 6.964 poena, a Nasdaq indeks 0,9 odsto na 23.238 bodova.
Pritom je najviše, u prosjeku 1,6 odsto, porastao tehnološki sektor. Tako je nastavljen oporavak tog sektora drugi trgovinski dan zaredom, nakon što su u prvom dijelu prošle sedmice cijene dionica nekih od najvećih tehnoloških kompanija oštro pale, prenosi Hrportfolio.
Donedavno je taj sektor snažno rastao nakon svake vijesti o većem ulaganju u razvoj vještačke inteligencije (AI), no sada se postavlja pitanje u kojoj će se mjeri ta ogromna ulaganja isplatiti i koje će kompanije bolje proći u žestokoj AI konkurenciji.
U ponedjeljak se oporavio i sektor proizvođača softvera, koji je već sedmicama pod pritiskom, jer bi brzi AI razvoj mogao izazvati poremećaje u toj industriji.
S&amp;P 500 indeks softverskog i uslužnog sektora porastao je gotovo tri odsto, najviše zahvaljujući skoku cijene dionice Oraclea od gotovo deset odsto.
Među najvećim dobitnicima bio je i rudarski sektor, koji je u prosjeku porastao 1,4 odsto, jer su se cijene zlata i srebra blago oporavile nakon prošlosedmičng oštrog pada.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 odsto na 10.386 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,19 odsto na 25.014 poena, a pariski CAC 0,6 odsto na 8.323 boda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tehnološki sektor podstakao rast indeksa

Većina najvažnijih svjetskih indeksa ove sedmice je zabilježila gubitke.
Trgovalo se oprezno jer poslovni rezultati kompanija nijesu impresionirali, a za novog predsjednika američke centralne banke predložen je Kevin Warsh, bivši guverner Fed-a.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice oslabio 0,4 odsto na 48.892 boda, a Nasdaq 0,2 odsto na 23.461 bod. S&amp;P 500 je ojačao 0,3 odsto na 6.939 bodova, prenosi SEEbiz.
Kako su geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i EU-a oko Grenlanda splasnule, ove sedmice su u fokusu ulagača bili kvartalni poslovni rezultati kompanija, i to nekih od najvećih tehnoloških.
Početkom sedmice indeksi su znatno porasli, jer su se ulagači nadali boljim rezultatima nego što su analitičari procjenjivali. Rezultati nekih kompanija su bili bolji od očekivanja, pa je cijena dionice Meta Platformsa samo u jednom danu skočila sedam odsto.
Međutim, bilo je i razočarenja, pa je cijena akcije Microsofta pala deset odsto, jer su rezultati tog softverskog diva u određenim segmentima bili slabiji nego što se očekivalo.
Osim toga, ulagači se plaše da prihodi od investicija u razvoj vještačke inteligencije neće porasti tako brzo kao što su se nadali.
Ulagače nijesu impresionirali ni rezultati Applea, Tesle i nekih drugih tehnoloških divova, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, ove sedmice blago pao.
U petak je predsjednik SAD-a Donald Trump za novog predsjednika Fed-a, nakon što Jeromeu Powellu u maju istekne mandat, predložio Kevina Warsha, bivšeg guvernera Federalnih rezervi.
Mediji pišu da je Warsh sklon smanjenju kamata, ali i da je manje radikalan izbor od ostalih kandidata koji su se spominjali posljednjih mjeseci, te oprezniji po pitanju monetarnih podsticaja.
I na evropskim berzama se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 odsto na 10.223 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,5 odsto, na 24.538 bodova, a pariski CAC 0,2 odsto na 8.126 bodova.

Većina indeksa na svjetskim berzama u minusu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

Indeksi na rekordnim nivoima

Dionice su u ponedjeljak porasle čak i nakon američkog napada na Venecuelu i hvatanja vođe Nikolasa Madura, jer su cijene sirove nafte zabilježile rast.&nbsp;
Investitori su se kladili da ta akcija neće dovesti do većih geopolitičkih sukoba koji bi poremetili tržišta.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average porastao je 1,5 odsto i dostigao novi rekord svih vremena u sesiji. S&amp;P 500 porastao je 0,7 odsto, kao i Nasdaq Composite, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Energetske dionice predvodile su rast zbog ideje da će firme imati koristi od obnove venecuelanske naftne infrastrukture.
&nbsp;Chevron je porastao pet odsto i smatran je najvećim korisnikom zbog svoje postojeće prisutnosti u Venecueli, koja ima najveće dokazane rezerve nafte u svijetu. Exxon Mobil trgovao je s porastom od dva odsto.
&nbsp;Dionice firmi za usluge naftnih polja koje bi mogle pomoći energetskoj obnovi Venecuele, poput Halliburtona i SLB-a, porasle su devet odnosno deset odsto. State Street Energy Select Sector ETF (XLE) porastao je tri odsto.
&nbsp;- Možda će kratkoročno to povećati cijenu nafte, jer se postavlja pitanje snabdijevanja i isporuke nafte - rekao je za CNBC glavni investicioni strateg u CFRA Researchu Sem Stoval.
&nbsp;Maduro i njegova supruga Silija Flores prevezeni su u Njujork, gdje su optuženi za zavjeru protiv narkoterorizma i druge zločine.

Skok indeksa

Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

S&amp;P 500 je u ponedjeljak pao, a volatilnost se nastavila i u decembru.
Široki indeks izgubio je 0,5 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 odsto. Dow Jones Industrial Average smanjio se 357 bodova, odnosno 0,7 odsto. Sva tri indeksa su na putu da prekinu petodnevni niz pobjeda.
Bitcoin, vodeća kriptovaluta, pao je više od šest odsto i trgovao se ispod 86 hiljada USD, vršeći pritisak na berzu. Digitalna valuta krajem prošlog mjeseca pala je ispod 90 hiljada USD prvi put od aprila i od tada se bori ostati iznad te granice. Dionice povezane s kriptovalutama, uključujući Coinbase i Strategy, pale su u ponedjeljak, prenosi SEEbiz.
Broadcom i Super Micro Computer izgubili su više od dva odsto, što ukazuje na veće ostvarivanje profita kod nekih imena u trgovini vještačkom inteligencijom. Međutim, dionice Synopsysa porasle su nakon što je Nvidia najavila ulaganje u kompaniju. U međuvremenu, dionice Nvidije, miljenika vještačke inteligencije koji je postao favorit Wall Streeta i Main Streeta, porasle su više od jedan odsto.
Osim tehnoloških kompanija, trgovci poput Home Depota i Walmarta napredovali su kako je sezona praznične kupovine krenula punom parom. State Street SPDR S&amp;P Retail ETF (XRT) dodao je gotovo jedan odsto u ponedjeljak, čime je njegov petodnevni rast porastao više od sedam odsto.
Wall Street dolazi iz snažne sedmice. Dow i S&amp;P 500 skočili su više od tri odsto, dok se Nasdaq oporavio blizu pet odsto.
&nbsp;Međutim, tržište je postalo turbulentno i u novembru je bilo sve samo ne glatko. S&amp;P 500 i Dow zatvorili su se blago iznad stagnacije za taj mjesec, dok je Nasdaq pao 1,5 odsto i prekinuo sedmomjesečni rast. U jednom trenutku u novembru, tehnološki nastrojen Nasdaq pao je gotovo osam odsto u odnosu na zatvaranje u oktobru usred zabrinutosti oko procjena dionica vještačke inteligencije.
Svakako, sezonalnost je na strani Wall Streeta s početkom decembarskog trgovanja. S&amp;P 500 u prosjeku bilježi rast od više od jedan odsto u decembru, što ga čini trećim najboljim mjesecom u godini za referentnu vrijednost u evidencijama koje datiraju od 1950. godine, prema Stock Trader’s Almanacu.

Pad indeksa na početku decembra

Dow Jones Industrial Average se u petak oporavio nakon što je predsjednik njujorških Federalnih rezervi Džon Vilijams nagovijestio da bi centralna banka ove godine mogla ponovo smanjiti kamatne stope.
&nbsp;Indeks blue-chip dionica porastao je 493,15 bodova, odnosno 1,08 odsto, te zatvorio na 46.245,41. Nasdaq Composite porastao je 0,8 odsto &nbsp;i završio na 22.273,08, dok je S&amp;P 500 završio 0,98 odsto više na 6.602,99, prenosi SEEbiz.
&nbsp;- Smatram da je monetarna politika umjereno restriktivna, iako nešto manje nego prije naših nedavnih akcija - rekao je Villijams u govoru u Santiagu u Čileu.
Komentari istaknutog člana Feda poput Villijamsa signalizovali su investitorima da će vođstvo centralne banke vjerovatno sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći na nadolazećem sastanku u decembru. To je navelo trgovce da povećaju opklade da će Fed zapravo sljedeći mjesec smanjiti kamatnu stopu po treći put u ovoj godini.
Čak i s današnjim rastom, tri glavna indeksa i dalje su zabilježila velike gubitke ove sedmice. S&amp;P 500 završio je sedmicu s padom od oko dva odsto, kao i Dow Jones koji uključuje 30 dionica. Nasdaq je u tom razdoblju pao 2,7 odsto.

Indeksi zaključili sedmicu rastom

Na svjetskim berzama ove sedmice se trgovalo nestabilno, pa su na početku berzanski indeksi porasli, da bi u drugom dijelu zbog pritiska na tehnološki sektor pali.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 47.147 bodova, a S&amp;P 500 porastao 0,1 odsto na 6.734 boda. Nasdaq je skliznuo 0,5 osto, na 22.900 bodova, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Na početku sedmice indeksi su znatno porasli, najviše zahvaljujući korekciji cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon oštrog prošlosedmičnog pada.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i dogovor republikanaca i demokrata u američkom Kongresu o finansiranju rada saveznih službi, pa su nakon rekordne 43-dnevne blokade te službe ponovo počele raditi. Zahvaljujući tome, polovinom sedmice Dow Jones indeks dostigao je najviši nivo u istoriji.
&nbsp;Međutim, u drugom dijelu sedmice indeksi su oštro pali jer su na tržištu ponovo zavladala strahovanja da su cijene dionica u tehnološkom sektoru previsoke.
Taj je sektor dugo snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja vještačke inteligencije, ali sada neki ulagači smatraju da su cijene tehnoloških dionica previsoke, stoga prebacuju kapital u druge sektore, kao što su bankarski i zdravstveni.
Negativno na tržište utiče i neizvjesnost u vezi kamatnih stopa. Još nedavno ulagači su bili uvjereni da će na sjednici u decembru Fed dodatno smanjiti kamate 0,25 procentnih bodova.
Međutim, to je sve manje izvjesno jer mnogi čelnici Fed oprezno poručuju da je inflacija i dalje znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.
Kako se tačno kreće inflacija u SAD-u, nije poznato, kao što posljednjih sedmica nijesu poznati ni drugi ekonomski pokazatelji, jer savezne službe niijsu radile od početka oktobra.
Na evropskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,2 odsto na 9.698 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 odsto na 23.876 bodova, a pariski CAC 2,8 odsto na 8.170 bodova.

Nestabilno trgovanje na svjetskim berzama

Dionice su se povukle u četvrtak, a tehnološke dionice su pod pritiskom još jedan dan.&nbsp;
&nbsp;Ulagači su takođe postali pesimistični u pogledu izgleda kamatnih stopa, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average izgubio je 797,6 bodova ili 1,65 odsto i zatvorio se na 47.457,22, što je znatno ispod rekordnih visina zabilježenih u prethodnoj sesiji.&nbsp;
&nbsp;S&amp;P 500 pao je 1,66 odsto i završio na 6.737,49. Široki indeks zabilježio je značajan pad u sektoru komunikacionih usluga, predvođen padom Disneyja od gotovo osam odsto zbog mješovitih rezultata za četvrto fiskalno tromjesečje kompanije, kao i u informacionoj tehnologiji.&nbsp;
&nbsp;Nasdaq Composite pao je 2,29 odsto i zatvorio se na 22.870,36. Sva tri glavna prosjeka, kao i indeks Russell 2000 malih firmi, pretrpjeli su svoj najgori dan od 10. oktobra.
&nbsp;Ulagači su nastavili prodavati dionice tehnoloških kompanija, posebno onih u trgovini vještačkom inteligencijom, usred zabrinutosti oko njihovih vrijednosti. Uprkos tome što je Nasdaq snažno započeo sedmicu, tehnološki nastrojen indeks zabilježio je u četvrtak treći dan zaredom gubitaka, opterećen teškašima Nvidijom, Broadcomom i Alphabetom.
&nbsp;Iznenadna promjena očekivanja smanjenja kamatnih stopa takođe je uticala na dionice. Tržišta su zadnji put procjenjivala više od 51 odsto šanse da će Federalne rezerve, zavisne od podataka, zaista sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za preko noći za četvrtinu postotnog boda na svom posljednjem sastanku u godini u decembru.&nbsp;
&nbsp;To je oštar pad u odnosu na 62,9 odsto vjerovatnoće koju su tržišta uračunala prije dan, prema CME FedWatch Toolu.
&nbsp;Centralna banka je djelovala naslijepo usred najdužeg zatvaranja vlade ikad, jer nije imala ključnih ekonomskih izvještaja, poput izvještaja o zaposlenosti za oktobar i podataka o inflaciji.&nbsp;
&nbsp;Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je u srijedu da se ti izvještaji možda nikada neće objaviti te da bi zatvaranje moglo smanjiti ekonomksi rast u četvrtom tromjesečju do dva postotna boda. Većina ekonomista, međutim, očekuje minimalan uticaj na američki bruto domaći proizvod (BDP).

Najžešća rasprodaja u više od mjesec

Na današnjoj sjednici Administrativnog odbora dogodila se gruba zloupotreba instituta parlamentarne istrage, koju su režilari navodno opoziciona URA i parlamentarna većina - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) nakon što je za predsjednika Anketnog odbora za Možuru izabran Dritan Abazović iz opozicije, a za njegovog zamjenika Dejan Đurović iz vlasti.
To je, podvlače u DPS-u, protivno dosadašnjoj praksi i duhu poslovničke norme da se predloženi kandidati dogovaraju u konsultacijama unutar opozicije i unutar većine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fabazovic-i-durovic-vodice-anketni-odbor-za-mozuru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Tačno je da Poslovnik Skupštine Crne Gore u članu 79 precizira da se predsjednik Anketnog odbora bira iz redova opozicije, ali je to da sada uvijek podrazumijevalo razgovor i dogovor opozicionih klubova nakon kojih bi se zajednički delegirao kandidat za predsjednika, što je ovoga puta izbjegnuto. Paradoksalno, za predsjednika i zamjenika predsjednika odbora imenovana su dva istomišljenika, čime se obesmišljava načelo objektivnosti u upravljanju radom Anketnog odbora - jasni su u DPS-u.
Iako je Dritan Abazović inicirao formiranje Anketnog odbora za Možuru, Klub poslanika URA-e bio je, ističu u DPS-u, u obavezi da obavi konsultacije sa ostalim predstavnicima opozicije o ovom pitanju.
- S obzirom na to da je konsultacija pravljena sa parlamentarnom većinom, a ne sa opozicijom, ostavljen je prostor za tumačenje da je sve ovo zapravo zajednička, sinhronizovana akcija URA i aktuelne vlasti, sa ciljem da Skupštinu pretvore u sudilište prije suda - naveli su u saopštenju.
Demokratska partija socijalista (DPS) ostaje, kažu, pri svom ranije javno saopštenom stavu, da će učestvovati u radu predmetnog Anketnog odbora i delegirati svoja dva predstavnika.
- Jer nemamo problem sa tim da se otvore teme iz prošlosti, ali imamo problem sa grubom politizacijom instituta parlamentarne istrage, koju ćemo tokom zasijedanja argumentovano spriječiti - zaključili su u DPS-u.

DPS: Istomišljenici Abazović i Đurović bez konsultacija sa opozicijom izabrani za predsjednika i zamjenika Anketnog odbora za Možuru, obesmišljeno načelo objektivnosti

Lazar Miljanić imenovan je na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore za predsjednika Savjeta Agencije za željeznice, a Milan Banković i Demir Nurković za članove tog tijela.
Na sjednici kojom je presjedavao premijer Milojko Spajić, Duško Stojanović razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Službenog lista Crne Gore, a donijeto je i rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Tatjane Bulatović.
Za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera određen je Mladen Nedović.

Miljanić predsjednik Savjeta Agencije za željeznice, Banković i Nurković članovi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na 62. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jednom od najvažnijih svjetskih foruma posvećenih bezbjednosti i globalnim političkim izazovima.
On će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, u prisustvu više od 50 šefova država i vlada, potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti podršku u finalnoj fazi pregovaračkog procesa. Ove godine najavljeno je, kako su dodali, i prisustvo državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Marka Rubia, koji će predvoditi američku delegaciju.
- U fokusu će biti evropska bezbjednost, jačanje transatlantske saradnje, globalni geopolitički izazovi, kao i otpornost demokratskih društava u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Planirani su, ističu oni, susreti sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom, visokom predstavnicom Evropske unije Kajom Kalas, kao i sa premijerom Nizozemske Dikom Šufom, uz niz razgovora sa drugim visokim zvaničnicima iz država članica EU i NATO-a.
- U okolnostima složenih globalnih izazova, Crna Gora u Minhenu potvrđuje svoju međunarodnu poziciju. Prisustvo predsjednika Milatovića na ovom skupu predstavlja nastavak aktivne diplomatije Crne Gore i doprinos jačanju njenog kredibiliteta - zaključili su u saopštenju.

Milatović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Crna Gora među ključnim svjetskim liderima

Američki ratni brod i mornarički brod za snabdijevanje mornarice sudarili su se danas tokom operacije dopune goriva u vodama kod Južne Amerike, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na vojnog portparola.
&nbsp;Prema istom izvještaju, dvoje članova posade zadobilo je lakše povrede tokom snabdijevanja broda gorivom sa drugog broda.&nbsp;
Rojters navodi da zasad nije mogao nezavisno potvrditi tu informaciju.

Tag: berza