<p>Predsjednica Banke hrane Crne Gore <b>Marina Medojević</b> upozorila je povodom Međunarodnog dana djeteta, koji se obilježava 20. novembra, da djeca koja odrastaju u porodicama ispod ili na granici siromaštva ne mogu ostvariti osnovna prava garantovana međunarodnim dokumentima.</p>
<p>Medojević je podsjetila da je Međunarodni dan djeteta ustanovljen 1954. godine, te da se istog datuma obilježava i potpisivanje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čija je potpisnica i Crna Gora.</p>
<p>- Za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori granica siromaštva iznosi 589 eura. Djeca koja žive u takvim uslovima uskraćena su za garantovana prava iz Konvencije o pravima djeteta, kao i iz evropskih standarda zaštite djece - navela je Medojević.</p>
<p>Ona je naglasila da Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora unaprijediti instrumente borbe protiv dječijeg siromaštva, marginalizacije i socijalne isključenosti. Ključnim smatra obezbjeđivanje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, adekvatnom stanovanju i kvalitetnoj ishrani za svako dijete.</p>
<p>Prema njenim riječima, brojni građani u stanju socijalne potrebe ostaju van sistema pomoći zbog rigidnih kriterijuma, dok postojeće socijalne mjere ne prate rast troškova života.</p>
<p>- Nemamo dovoljno besplatnih servisa za porodice u stanju socijalne potrebe. Materijalna pomoć i socijalni programi nijesu usklađeni s realnim troškovima života - poručila je Medojević.</p>
<p>Istakla je da rješenje siromaštva leži u ciljanoj, a ne univerzalnoj podršci, jer opšte mjere najmanje pomažu najugroženijima.</p>
<p>- Podrška porodicama sa djecom koja žive u ili ispod linije siromaštva mora biti značajno veća. Besplatni vrtići, produženi boravak, topli obroci, subvencionisano stanovanje i vaučeri za obrazovanje primjeri su mjera koje mogu dati rezultate - &nbsp;navela je.</p>
<p>Naglasila je i da je progresivan sistem pomoći jedini način da se umanje velike socijalne razlike među djecom, jer „što je porodica siromašnija, pomoć države i lokalnih zajednica mora biti veća“.</p>
<p>Medojević je zaključila da se problemi siromaštva ne mogu riješiti bez snažne međuresorne i međusektorske saradnje, u kojoj bi učestvovale državne institucije, lokalne samouprave, civilno društvo i same zajednice.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Medojević: Siromaštvo djeci uskraćuje osnovna prava

<p>Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina bilo je korisno, ali je tu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu, poručila je predsjednica Banke hrane,<b> Marina Medojević</b>.</p>
<p>Ona je, u saopštenju povodom 1. juna - Međunarodnog dana djece, navela da dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Banke hrane, Medojević je ukazala da širom svijeta 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu.</p>
<p>- Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli - dodala je Medojević.</p>
<p>Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU), tokom prošle godine, 19,5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.</p>
<p>- Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori, sredinom 2023. godine, je 135.593 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Navodi se da prema posljednjim dostupnim podacima iz prošle godine Uprave za statistiku, nastalih tokom 2023, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.</p>
<p>Prema riječima Medojević, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne i dječje zaštite.</p>
<p>- Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu - ukazala je Medojević.</p>
<p>Ona je rekla da, pored univerzalnog dječjeg dodatka, država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška.</p>
<p>- Ona mora biti kako materijalna, tako i u uslugama - dodala je Medojević.</p>
<p>Kako je navela, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade.</p>
<p>Medojević je poručila da je potrebno osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci.</p>
<p>Ona je istakla da su ključne kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama, na nacionalnom i lokalnom nivou.</p>
<p>Medojević je kazala da je, u posljednje tri godine, socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla manje od 20 eura po osobi.</p>
<p>Za to vrijeme, kako je rekla, minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura), koliko su uvećane i najniže penzije (sa 150 na 450 eura).</p>
<p>- Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 eura, četvoročlanu porodicu 160 eura, a za porodice sa pet i više članova (maksimalni iznos) 179 eura - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ti iznosi su, kako je istakla Medojević, tri puta manji od “linije siromaštva”, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat, a koja je za jednu osobu 280 eura, a za četvoročlanu porodicu 589 eura.</p>
<p>Ona je ukazala da je godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima (MOP) jednako mjesečnom primanju ministra ili poslanika.</p>
<p>- Crna Gora na putu ka EU mora se pridržavati Evropskog stuba socijalnih prava - rekla je Medojević, dodajući da je Unija taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebalo da ispuni.</p>
<p>Kako je kazala, jedno od njih je da "sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje", dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.</p>
<p>Medojević je rekla da u načelima EU piše da oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život, kao i da osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade.</p>
<p>- U Crnoj Gori ne postoji nadoknada za nezaposlene, čak ni ako su decenije proveli na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Od čega će oni živjeti u starosti, penziju neće steći, izgleda ne interesuje nosioce vlasti - navela je Medojević.</p>
<p>Ona je kazala da djeca koja rastu u tim porodicama spadaju u najugroženiju u državi.</p>
<p>- Posebnu težinu dodaje ako su u pitanju jednoroditeljske, ili porodice sa više djece. Siromaštvo u tim porodicama prelazi 40 odsto. Nijesu ovo samo brojevi, ovo su ljudske sudbine - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Kako je istakla Medojević, da bi svako dijete ostvarilo svoj potencijal i prava, Crna Gora mora da smanji siromaštvo djece i osigura da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj i zaštiti od svih oblika nasilja.</p>
<p>- Međusektorska intervencija, koja bi obuhvatila i poboljšane mehanizme za rad sa porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodicu i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva - navela je Medojević.</p>

Medojević: Dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu spriječiti siromaštvo djece

<p>Nevladina organizacija Banka hrane i kuvar<b> Žarko </b>su, povodom obilježavanja hrišćanskog praznika Vaskrsa obezbijedili ručak za 50 porodica.</p>
<p>- Vaskrs (Uskrs) se slavi u krugu porodice i, bez obzira na financijske mogućnosti, porodice nastoje praznično vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, zavisno od kraju u kojem žive. Uprkos tome što je standard života pod uticajem inflacije snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje Vaskrsa - navedeno je u saopštenju Banke hrane.</p>
<p>U toj organizaciji kažu da je oko 20 odsto onih koji sa poteškoćom danas obezbjeđuju bilo kakav obrok.</p>
<p>- Najžalosnije je što je u toj situaciji dvadesetsedam odsto djece. Odvojiti od svog, unaprijediti brigu sistema za ugrožene je profesionalna a ponajprije moralna, obaveza donosioca odluka kako na državnom tako i na lokalnom nivou - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Ovo je po deveti put da Banka hrane i kuvar Željko obilježavaju Vaskrs na ovaj način, doniranjem kompletnog ručka za pedeset porodica u stanju nemaštine.</p>
<p>- Neka nam Vaskrs (Uskrs) protekne u miru i ljubavi i doprinese da budeme tu, za one koji imaju manje od nas. Istinska vrijednost čovjeka ogleda se u tome koliko smo uradili za druge. Širimo radost Vaskrsa dobrim djelima - poručili su iz Banke hrane.</p>

1250x600

1084x550

Banka hrane i kuvar Žarko obezbijedili vaskršnji ručak za 50 porodica

<p>U Crnoj Gori se godišnje baca oko 50.000 tona hrane. Nemamo nikakvu strategiju koja bi napravila pomak u podizanju javne svijesti i edukaciji stanovništva, ali i na stvaranju mehanizama koji bi doprinijeli da se hrana manje baca i dolazi brže do onih kojima je potrebna &nbsp;- kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Banke hrane <b>Marina Medojević</b>.</p>
<p>Siromaštvo je kod nas, kako ističe, izraženo.&nbsp;</p>
<p>- Imamo više od 20 odsto siromašnih, posebno 27 odsto djece, tako da je pravi zločin bacati hranu, a posebno sada u 21. vijeku kad postoje različiti mehanizmi, oprobani recepti koji daju rezultate, kako bi se ta hrana spasila. Ne samo da se radi o uštedi vezano za smanjenje siromaštva, nego se radi o zaštiti životne sredine i ekologije, a prije svega to je moralni čin. Bacanje hrane je iz ekonomskih, ekoloških, a najviše moralnih razloga je neprihvatljivo - kategorična je Medojević.</p>
<p>Ljudi zbog brzog tempa života kupuju prekomjernu količinu hrane koju čuvaju u nesigurnim uslovima, dodajući da su to najčešći uslovi što se u domaćinstvima baca hrana.</p>
<p>- Najveća količina hrane, čak 50 odsto, je bačena u domaćinstvima. Čitav lanac, od samog polja, distribucije, trgovina, ugostiteljstva, svugdje se hrana baca. Sam Evropski parlament je još 2012. godine izglasao Deklaraciju protiv bacanja hrane, onda su se države jedna po jedna oslobađale PDV-a na doniranu hranu, da bi sad više zemalja imalo te zakone o zabrani i sprečavanju bacanja hrane, koje sa sobom nosi i sankcije. Francuska je to uradila već 2019, onda Italija, a sada vidimo da Slovenija radi na tome. To je jedan odgovoran odnos kako bi se prosto natjerali oni koji su u lancu snabdijevanja, transporta i distribucije, plasiranja te hrane, kao dostavljači, ali i trgovački lanci, veliki marketi da su obavezi da doniraju humanitarnim organizacijama kako bi ta hrana pravovremeno stizala do onih koji su u stanju potrebe - zaključila je Medojević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DClqT-mzunOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medojević: U Crnoj Gori se godišnje baca oko 50.000 tona hrane, to je najviše iz moralnih razloga neprihvatljivo

<p><b>Nikola Šaranović</b> novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.</p>
<p>- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.</p>

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

<p>Premijer Slovačke<b> Robert Fico</b> kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.</p>
<p>On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.</p>
<p>- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.</p>

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

<p>Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a <b>Boris Pejović.</b></p>
<p>- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku.<br/>
<br/>
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

<p>Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar <b>Aleksandar Musić.</b></p>
<p>Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.</p>
<p>- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.</p>
<p>Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri <b>Andrije Mandića</b>, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije <b>Nataši Asanović </b>uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla.</p> <p>Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla.</p> <p>- Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je <b>Danilo Šćepanović,</b> a ne <b>Danilo Šaranović,</b> kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: Dan<span></span><span>Dan</span></figcaption> </figure>  <p>U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom.</p> <p>- To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi.</p> <p><b>Na raspravu pozvana dva dana kasnije</b></p> <p>U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).</p>

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Tag: banka-hrane