Banka hrane: Humanost nije zamjena za državu, siromaštvo ne možemo liječiti samo dobrotom građana

Humanitarne organizacije ne mogu i ne smiju biti zamjena za državu, poručili su iz Fondacije Banka hrane Crne Gore, povodom Svjetskog dana humanosti, 19. avgusta.

Podsjećaju da ljudi ne mogu opstati bez saosjećanja, podrške, empatije i ljudskosti – bez međusobnog pomaganja.

- Ako želimo bolje i solidarnije društvo, moramo početi od malih stvari: od sitnih znakova pažnje, dobrote i spremnosti da pomognemo čovjeku koji je u nevolji. Djeca moraju učiti empatiju i solidarnost. Ona se rađaju kao dobra bića, ali ih odrasli i život često nauče suprotnom - saopšteno je iz Banke hrane.

Međutim, kako navode, humanost građana ne može biti zamjena za odgovornu socijalnu politiku države.

U Banci hrane podsjećaju da u Crnoj Gori više od dvije trećine građana prima manje od 1.000 eura.

- Podatak o prosječnoj zaradi ne odnosi se na sve zaposlene već se obračunava za firme koje imaju deset i više zaposlenih. Velike razlike u primanjima zaposlenih razlog je za varljivu sliku prosječne zarade, medijalna zarada bi odražavala realnu sliku životnog standarda građana - ističe se u saopštenju.

Zabrinjava, kako kažu, i struktura zaduženosti građana: oko polovine kredita čine nenamjenski gotovinski krediti, što govori i o tome da se građani zadužuju kako bi pokrili tekuće, svakodnevne potrebe.

U Banci hrane napominju i da socijalni programi ne prate rast troškova života. Pomoć se u brojnim slučajevima kreće između 100 i 200 eura, dok mnogi građani ostaju izvan sistema jer su kriterijumi za ostvarivanje prava strogi i često eliminatorni.

Posebno zabrinjava, kako kažu, činjenica da linija rizika od siromaštva za četvoročlanu porodicu iznosi 851,83 eura. Ona je viša od minimalne zarade za zaposlene sa visokim obrazovanjem, a za oko 250 eura viša od minimalne zarade za zaposlene sa nižim nivoom kvalifikacija.

- Kada je minimalna potrošačka korpa veća od 2.000 eura, postaje jasno da veliki broj građana, uključujući i zaposlene, ne živi životom dostojnim čovjeka, već svakodnevno pravi izbor između onoga što mora platiti i onoga čega će se odreći - dodaje se u saopštenju.

Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori iznosi 20,9 odsto. U Banci hrane ističu da je posebno alarmantan položaj djece: 26,2 odsto je u riziku od siromaštva, dok je 35 odsto izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

- A šta država nudi porodicama koje ne mogu da obezbijede osnovne potrebe? Nemamo sistem besplatnih školskih obroka za svu djecu kojima su potrebni. Nemamo dovoljno razvijenu podršku u hrani, adekvatne subvencije za kirije, hranu i školovanje djece, niti dovoljnu podršku za troškove lijekova i drugih osnovnih potreba - ocjenjuju u Banci hrane.

U takvom sistemu humanitarne organizacije postaju posljednja adresa za pomoć. Banka hrane i druge humanitarne organizacije svakodnevno pokušavaju da popune praznine koje država ne uspijeva da popuni.

- Ali moramo jasno reći: Humanitarne organizacije ne mogu i ne smiju biti zamjena za državu. Dok se običan građanin svakodnevno bori da plati hranu, kiriju, struju, lijekove i školovanje djece, funkcioneri imaju visoka primanja, dodatke, dnevnice i druge privilegije. Ta razlika u životnim uslovima ne smije postati normalnost. Humanost nije samo dati paket hrane, obezbijediti jedan obrok. Humanost je i stvoriti društvo u kojem čovjek ne mora da moli za osnovne životne potrebe.

Država mora razvijati socijalnu politiku koja će spriječiti siromaštvo, a ne samo ublažavati njegove posljedice. Potrebni su veća dostupnost socijalnih prava, besplatni obroci za djecu iz siromašnih porodica, podrška u hrani, socijalno stanovanje, pomoć u troškovima školovanja i liječenja, kao i efikasniji sistem zaštite najugroženijih - naglašeno je u saopštenju.

U Banci hrane kažu da je Svjetski dan humanosti podsjetnik da svijet činimo boljim upravo onoliko koliko smo spremni pružiti ruku jedni drugima.

- Biti čovjek znači prepoznati tuđu potrebu i reagovati – riječju utjehe, toplim obrokom, paketom hrane, pomoći djetetu, ali i jednostavnom prisutnošću. Zato pozivamo građane da ne budemo ljudi samo 19. avgusta. Budimo podrška jedni drugima svakog dana. Ali istovremeno pozivamo državu da humanost građana ne koristi kao izgovor za sopstvenu nebrigu. Solidarnost građana je vrijednost. Odgovornost države je obaveza - zaključeno je u saopštenju.