Putnički avion Azerbejdžan erlajnu, koji je letio na relaciji Baku-Grozni, srušio se prije dva dana u Kazahstanu, blizu grada Aktau, pri čemu je 38 osoba izgubilo život, a 28 je preživjelo nesreću.
Iako je prvobitno izdato saopštenje da je uzrok pada jato ptica u koje je avion uletio, novi detalji istrage donose nove detalje.&nbsp;
Svjetski mediji prenose da su pronađene crne kutije i da se njihov sadržaj ispituje.&nbsp;
Kako prenosi Rojters, preliminarni nalazi ustrage pokazuju da je ruska protivvazdušna odbrana oborila avion. Embraer (EMBR2.SA) koji je vozio na letu J2-8243 srušio se u blizini grada Aktau u Kazahstanu, nakon što je skrenuo sa puta na jugu Rusije, gdje Moskva često koristi sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih napada dronovima. Navodi se i da je konkretno avion pogođen sistemom Pantsir-S.
Azerbejdžanski izvori upućeni u detalje nesreće izjavili su za Rojters da niko ne tvrdi da su Rusi namjerno oborili avion, ali da Baku očekuje da ruska strana prizna obaranje putničkog aviona.
Kako Euronjuz podsjeća, ovo bi bio drugi put u jednoj deceniji da ruske vojne snage obaraju putnički avion, nakon nesreće iz 2014. godine, kada je avion Malezije erlajnu na letu iz Amsterdama za Kuala Lumpur oboren dok je prelijetao Ukrajinu, pri čemu je život izgubilo svih 283 putnika i 15 članova posade.
Ovaj put, Euronjuz podsjeća, stradali su dominantno ruski državljani, kao i državljani susjednih zemalja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ispituju da li je ruska protivvazdušna odbrana oborila avion azerbejdžanskog avio-prevoznika

U toku je Druga sjednica Skupštine Glavnog grada Podgorice na kojoj će odbornici glasati, pored ostalog, o izboru gradonačelnika, a jedini kandidat je Saša Mujović, nosilac liste koalicije Pokreta Evropa sad i Demokrata na podgoričkim izborima, te aktuelni ministar energetike.
Na dnevnom redu je i imenovanje Odbora za izbor i imenovanje Skupštine Glavnog grada, kao i izbori i imenovanja.
Na sjednici je konstatovano da je ostavku podnijela doskorašnja gradonačelnica Olivera Injac, te da, po automatizmu, prestaje mandat i njenom zamjeniku Luki Rakčeviću.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da se radi o izuzetnom stručnjaku, koji se dugi niz godina zalagao za nauku, dao veliki doprinos na svom fakultetu, a kako često zna da kaže da je već dostigao maksimum i da rad sa studentima smatra najvažnijim.
- Njegov doprinos u političkim vodama takođe je poznat javnosti koliko se nalazi na funkciji ministra energetike. Njegovi nastupi i odnos s javnošču uvijek je bio transparentan i iskren i sigurna sam da će nastaviti izuzetno profesionalno da obavlja i funkciju gradonačelnika, da će se zalagati za dobrobit svih građana Podgorice. Mujović je do sad pokazao da je pravi profesionalac - poručila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBpnthfVPMX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odbornik Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac kazao je Mujoviću da se nada da će, kad se raspravlja, biti u Skupštini.
- Desetine odluka smo predložili u Skupštini. Ova većina je sa opozicijom glasala jedino za besplatan gradski prevoz - rekao je Klikovac.
On je podsjetio da je za vrijeme vladavine DPS-a počela gradnja autoputa, ali izgrađen podvodni energetski kabal do Italije, tunel Sozina, za koje su iz tadašnje opozicije govorili da su suvišni.
- Dok oni neće tako govoriti za infrastrukturne projekte, te da zbog toga neće biti opozicija 30 godina - naveo je Klikovac.
Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić tražio je od Mujovića da se zapita da li će biti samo jedan od gradonačelnika koji će samo prebaciti odgovornost na one prije njega ili riješiti probleme.
- Mi promovišemo principe borbe protiv partijske države. Vi treba da budete drugačije lice vlasti na lokalnom nivou. Sad ćete vidjeti koliko Vlada ne da nijedno ovlašćenje za funkcionisanje lokalne samouprave. Od vas očekujem da pokrećete inicijative - rekao je Perić.
Dodao je da očekuje da EU fondovi budu na osmocifrenom nivou.
- Ono što će biti ogroman izazov je efikasna uprava. Pred vama je izvjesna moć. Ne onolika kolika bi trebalo biti moć lokalne samouprave. Očekujem da podržite lokalne inicijative, organizovanje lokalnih referenduma. Ono što može da radi nijedna zajednica, ne treba da radi opština. Ono što može da radi opština ne treba da radi država - naveo je Perić.
Ilija Mugoša iz Stranke evropskog progresa kazao je da će biti biti konstruktivna opozicija.
- Javna administracija mora biti bolja. Podgorica je danas grad na četiri žmigavca. Moramo jačati kapacitete komunalnih službi. U SEP-u ćete imati konstruktivnu kritiku, a molim vas da ne shvatite to lično - rekao je Mugoša.&nbsp;
Odbornik DPS-a Vladan Arsović istakao je da u preduzeću "Vodovod i kanalizacija" ima "milion problema", te da je dio naslijeđen.
- Ono što je uradila uprava na čelu sa Aleksandrom Nišavićem je zastiđe. To je samo jedan od primjera. U preduzeću Putevi imamo višak zaposlenih, a preduzeće je sa dugovima. Mislim da ste u dobroj poziciji. Krećete od nule, jer to što nije ništa urađeno u prethodne godinu i po vam omogućava da unaprijedite. Jasno vam je da do izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ne može doći zbog političkih neslaganja sa Milanom Kneževićem - kazao je Arsović.
Zdenka Popović (Demokrate) zamolila je kolege koji pričaju o gradskim preduzećima da se služe činjenicama.
- Sve što je pričao (Arsović) su obećanja njegove partije iz 2010. godine. Ulica Vojislavljevića je na primjer obećanje iz 2010. Rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je predviđena 2016. godine i dobijen je kredit za njega. Novo rukovodstvo Vodovoda je dočekao preveliki dug i previše zaposlenih - rekla je Popović.
<h2>Borovinić Bojović na čelu gradskog parlamenta</h2>
Danas je na ranije održanoj Prvoj sjednici Skupštine Glavnog grada nositeljka liste "Za budućnost Podgorice" Borovinić Bojović ponovo izabrana za čelnicu gradskog parlamenta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-izbor-predsjednika-skupstine-glavnog-grada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Borovinić Bojović je, nakon višesatne rasprave u gradskom parlamentu, izabrana na tu poziciju tajnim glasanjem. Za je glasao 31 odbornik, a 20 je bilo protiv. Nevažećih je bilo dva listića.

UŽIVO U toku izbor gradonačelnika Podgorice, jedini kandidat Mujović

Moldavski premijer Dorin Rečen osudio je danas odluku Rusije da obustavi snabdijevanje regiona Pridnjestrovlja gasom, rekavši da će zbog toga tamošnje stanovništvo ostati bez struje i grijanja.
Rečen je na Fejsbuku optužio Rusiju da koristi energiju kao političko oružje i rekao da će Moldavija razmotriti pravne opcije, uključujući međunarodnu arbitražu, prenio je Rojters.
Ruski energetski gigant Gazprom saopštio je ranije danas da će obustaviti izvoz gasa u Moldaviju od 1. januara zbog neizmirenog duga te zemlje.
Kako je saopšteno, ta kompanija zadržava pravo da preduzme bilo kakvu akciju, uključujući i raskid ugovora o snabdijevanju sa Moldavijom.
Rusija, preko Ukrajine, isporučuje Moldaviji oko dvije milijarde kubnih metara gasa godišnje.
Gas se distribuira u otcijepljeni region Pridnjestrovlje koji koristi gas za proizvodnju jeftine energije, koju prodaje ostatku Moldavije.
Moldavija, koja ima 2,5 miliona stanovnika, priprema se za duge restrikcije struje u narednom periodu, pošto je Kijev saopštio da neće produžiti ugovor o tranzitu sa Gaspromom.
Obustava snabdijevanja Moldavije predstavlja početak potpunog obustavljanja izvoza ruskog gasa preko Ukrajine u Evropu, budući da ugovor o tranzitu ruskog gasa sa Ukrajinom ističe 31. decembra.

Moldavski premijer osudio odluku Rusije da obustavi snabdijevanje gasom u Pridnjestrovlju

Vazdušni saobraćaj je i dalje danas poremećen na nekoliko velikih britanskih aerodroma, što je izazvalo stotine kašnjenja i otkazivanja zbog guste magle, saopštila je britanska služba za kontrolu letenja.
Privremena ograničenja, koja „ostaju na snazi na mjestima gdje je slaba vidljivost“, dolaze usred školskog raspusta i samo nekoliko dana prije Nove godine, navodi se u saopštenju.
Najviše su pogođeni aerodromi u Londonu, Hitrou i Getvik, koji su najprometniji u zemlji. Aerodrom u Mančesteru je takođe pogođen.
Do danas poslije podne na aerodromu Getvik je odloženo više od 250 polijetanja sa aerodroma, a 15 je otkazano od početka dana.
Na aerodromu Hitrou je odloženo više od 330 polazaka, a 19 je potpuno otkazano.
Služba za kontrolu letenja pozvala je putnike da kontaktiraju svoju aviokompaniju kako bi se uvjerili kakav je status njihovog leta.

Vazdušni saobraćaj u Velikoj Britaniji poremećen zbog guste magle

Vojnici i nomadi počeli su da danas glasaju u Čadu na parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima, koje je vlast predsjednika Mahamata Idrisa Itnoa predstavila kao posljednju fazu političke tranzicije, ali te izbore bojkotuje opozicija.
- Bez kampanje, bez glasanja 29. decembra 2024. ostanite kod kuće i zamolite druge da ostanu kod kuće - navodi se u poruci glavne opozicione stranke Za promjene.
Međutim, to nije spriječilo birače. Odziv birača je bio oko 45 odsto u podne za oko 200.000 nomada i 45.000 vojnika pozvanih da glasaju.
Glasanje je zakazano sjutra, od 6.00 do 17.00, ali tradicionalno vojnici i nomadi glasaju dan ranije iz logističkih razloga.
Glasanje dolazi u promjenljivom geopolitičkom kontekstu, sa tekućim povlačenjem francuske vojske poslije raspada sporazuma o vojnoj saradnji koji datira od kraja kolonizacije, napadima džihadističke grupe Boko Haram i ponavljajućim optužbama za miješanje u sukobu koji pustoši susjedni Sudan.
Tom pustinjskom zemljom u Sahelu već tri godine vlada maršal Mahamat Idris Debi Itno (40), kojeg je vojska dovela na vlast 2021. godine poslije smrti njegovog oca. On je potom izabran za predsjednika na pet godina prošlog maja, poslije glasanja za koje opozicija smatra namještenim.
Prije njega, njegov otac Idris Debi vladao je zemljom čvrstom rukom 30 godina prije nego što su ga pobunjenici ubili.
Posljednji parlamentarni izbori bili su 2011. Parlament je trebalo da bude obnovljen 2015, ali je bilo nekoliko uzastopnih odlaganja zbog prijetnji džihadista, finansijskih teškoća, epidemije koronavirusa i tranzicije koja je uslijedila poslije vojnog puča.

U Čadu na izborima dan ranije glasaju vojnici i nomadi: Bojkot opozicije

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Tag: azerbaijan-airlines

Ispituju da li je ruska protivvazdušna odbrana oborila avion azerbejdžanskog avio-prevoznika

UŽIVO U toku izbor gradonačelnika Podgorice, jedini kandidat Mujović

Moldavski premijer osudio odluku Rusije da obustavi snabdijevanje gasom u Pridnjestrovlju

Vazdušni saobraćaj u Velikoj Britaniji poremećen zbog guste magle

U Čadu na izborima dan ranije glasaju vojnici i nomadi: Bojkot opozicije

PRATITE TVe UŽIVO