Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Kineski konzorcijum Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group ispao je iz trke prije otvaranja finansijskih ponuda za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori, zbog, kako se navodi, &nbsp;utvrđenih nepravilnosti u ponudi, saznaje Portal ETV iz dobro obaviještenih izvora.&nbsp;
Na tender za izgradnju dionice Mateševo–Andrijevica prijavila se jedna kineska kompanija i tri konzorcijuma – dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski.
Na tender se javila &nbsp;China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi. Pored nje, iz Kine su se prijavila još dva konzorcijuma, od kojih je Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group eliminisan zbog nepravilnosti u ponudi, dok u trci ostaje konzorcijum PowerChina–Stecol.
Treći konzorcijum čine tursko-azerbejdžanske kompanije Čengiz (Cengiz) i Azvirt, koje su više od decenije prisutne u regionu preko svojih kćerki-firmi.
Početak izgradnje druge dionice auto-puta, od Mateševa do Andrijevice planiran je za kraj godine, što, prema sadašnjem stanju stvari, neće biti ispoštovano. Vrijednost projekta procijenjena je na 600 miliona eura. Rok za završetak posla ne pet godina.&nbsp;

Miraš Dušević

Jedan kineski konzorcijum ispao iz trke za drugu dionicu auto-puta

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je dva vozača na auto-putu zbog prekoračenja brzine.
Uhapšen je Beranac Đ.L. (19) koji je upravljao vozilom brzinom od 215 km/h.
Takođe, priveden je i M.T. (35) iz Tuzi koji se kretao brzinom od 189 km/h.

Dva hapšenja na auto-putu: Vozili 215 i 189 km/h

Kamion sa cistijernom se prevrnuo na auto-putu Novi Sad-Sirig i probio zaštitnu ogradu, pa se industrijsko gorivo izlilo na kolovoz, nezvanično saznaje N1.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRkZMHMAoab%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
N1 nije dobio odgovor na pitanje oznake koje firme je nosio ovaj kamion.
Ipak, na fotografijama ispod se vidi da na kamionu piše "DUNIS". DUNIS je kompanija koja, kako piše na sajtu, vrši prevoz različite robe, a posjeduje i kamione sa cistijernom koji se bave "prevozom ADR robe".
ADR roba sadrži hemikalije ili materijali koji mogu biti: zapaljivi, eksplozivni, toksični, korozivni, radioaktivni, oksidativni ili na neki drugi način opasni za ljude, životinje ili okolinu.
Takođe se bavi i transportom hrane i ljekova.
Saobraćaj je obustavljen na dijelu auto-puta iz Subotice ka Novom Sadu.
Vatrogasci, policija i komunalne službe su na terenu i rade na saniranju ovih posljedica.
Prema informacijama koje je N1 dobio, nema povrijeđenih.

Novi Sad: Prevrnuo se kamion sa cistijernom, nafta se izlila na auto-put

Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje do kraja ove godine, a početak radova u narednoj.
- Kao što je poznato tenderski postupak vodi Monteput u saradni sa Evropskom &nbsp;bankom za obnovu i razvoj. Ministarstvo je kroz intenzivnu komunikaciju sa ovom kompanijom informisano o dinamici sprovođenja tenderskog postupka. Prvobitni rok je prolongiran, uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koja su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka. Dodatno produženje roka za podnošenje ponuda imalo je za cilj da se osigura puna transparentnost postupka i ravnopravan pristup svim zainteresovnim učesnicima, imajući u vidu činjenicu da se tender sprovodi po pravilima IBRD-a - kazala je Adžović u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića.
Podsjetila da su pristigle ponude četiri kvalifikovana učesnika tendera, te da se u narednom periodu očekuje postupak vrednovanja u skladu sa važećim procedurama i standarda.
- Otvaranjem finansijskog dijela ponuda biće stvoreni uslovi za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje se do kraja ove godine, a početak radova u narednoj - kazala je Adžović.
<h2>Projekti na sjeveru</h2>
Rakočević je, pored ovog, imao još set pitanja vezanih za projekte na sjeveru države.
- Kad očekujete početak radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje? Kada će javna garaža na skijalištu u Kolašinu biti staviljena u funkciju? Kada očekujete završetak radova na ski-centrima Cmiljača i Žarski? Kada očekujete završetak radova na realizaciji projekta Đalovića pećina? Kada očekujete početak radova na dionici Berane - Rožaje? Kada očekujete nastavak realizacije važnog resursa opštine Rožaje na skijalištu Štedim - Hajla - pitao je Rakočević.
Imajući u vidu potrebu dinamičnog razvoja sjevera Crne Gore u sustizanju ekonomske i privredne zaostalosti za južnim dijelom i značajnim dijelom središnjeg regiona drave, od ključne važnosti je, istakao je on, razvoj putne infrastrukture koji bi trebalo da predstavlja pretpostavku investicione atraktivnosti i biznis konkurentnosti gradova na sjeveru.&nbsp;
- Najznačajnije, bez razvoja infrastukture, a zatim i poslovnih i životnih sadržaja, nastaviće se trend iseljavanja građana sjevera, a popis stanovništva iz 2023. godine je pokazao da je ta kategorija najdramatičniji aspekt crnogorske demografije. S tim u vezi, aktivnosti od politikih promjena 2020. godine su planski imale za cilj zanemarivanje sjevera i usporavanje i zaustavljanje krupnih projekata koje je bivša vlast realizovala odnosno zapocčla od 2006. do 2020. godine. Osnivanjem Vašeg ministarstva, najavljene su promjene, ipak još uvijek se čekaju konkretni rezultati. Zbog svega pomenutog važno je da saopštite javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera - poručio je Rakočević.
Adžović je rekla da je MJU svakodnevno u komunikaciji sa Opštinom Kolašin od koje su dobili informaciju da se radi na izradi projektne dokumentacije za realizaciju radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, a koji je u završnoj fazi revizije projekta.
- U pitanju je projekat vrijedan 16 miliona eura i MJU je u komunikaciji sa Ministarstvo finansija kako bi se u budžetu za narednu godinu planiralo uvećanje ukupne vrijednosti opredijeljenje za ovaj projekat, kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekta - kazala je ministarka.
Ona je rekla da će MJU sprovesti postupak javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine kada se može očekivati izvođenje radova na ovom putnom pravcu.
Odgovarajući na ostala pitanja, Adžović je rekla da su to sve projekti započeti 2014. godine.
- Mi smo danas u 2025. godini, a i dalje pričamo o realizaciji ovih projekata. Zabrinjavajuće je i za vas i za nas. Moramo da budemo fer - istakla je ona.
<h2>"Nastavak projekta Đalovića pećina, Štedim - Hajla najviše odmakao"</h2>
Kako je rekla, prva faza garaže na skijalištu u Kolašinu biće gotova do sredine 2026. godine.
- A s obzirom da je gotov revidiran projekat za drugu i treću fazu i u njihovu realizaciju krenuće se tokom 2026. godine - kazala je Adžović.
Govoreći u projektu Đalovića pećina, ministarka je rekla da je postignut dogovor sa izvođačem radova, pa će, uvjerava Adžović, ovaj projekat biti nastavljen.
Ona je saopštila i da je u toku postupak evaluacije ponuda za rekonstrukciju puta Berane - Rožaje.
- Predviđeno je da taj postupak traje četiri mjeseca s obzirom na složenost procedura - kazala je Adžović.
Adžović je istakla da je projekat skijališta Štedim - Hajla najviše odmakao, navodeći da su u toku javna nadmetanja raspisana od formiranja Ministasrtva.
- Ovaj projekat je najdalje odmakao u realizaciji, i možemo očekivati najbrže stavljanje u funkciju - poručila je Adžović.
<h2>Investiciona konferencija na Luštici i naredne godine</h2>
Rakočević je odgovorio da je dinamika radova od političkih promjena, a prije osnivanja MJU, bila katastrofalna.
- Podstičem Vas da što prije riješimo infrastrukturne i razvojne objekte na sjeveru da bi ljudi dolazili, vraćali se i radili u svojim gradovima, a ne išli van Crne Gore - kazao je Rakočević.
Na dodatno pitanje o investicionoj konferenciji na Luštici, Adžović je odgovorila da će biti odrganizovana i naredne godine kada će biti obilježeno 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Tamara Klikovac

Adžović: Do kraja godine potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta, početak radova u 2026.

Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi.
Iz Monteputa su kazali da su ponude dostavili China Communications Construction Company, te konzorcijumi Cengiz-Azvirt, Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group, kao i Power Construction Corporation of China.
Iz kompanije su objasnili da sijedi postupak vrjednovanja tehničkih ponuda, koji će biti okončan u najskorijem roku. 
- Nakon odobrenja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pristupićemo otvaranju finansijskog dijela ponuda, te konačnom izboru projektanta i izvođača radova tog od velikog značaja instrastrukturnog projekta - navodi se u saopštenju Monteputa.

Četiri ponude za drugu dionicu auto-puta

Auto-putem Princeza Ksenija od početka godine prošlo je 2,68 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
&nbsp;Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
&nbsp;Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
&nbsp;Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
&nbsp;Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 2,68 miliona vozila

Fidelity consulting je objavio novo, oštro i satirično saopštenje pod naslovom „Decenijska obmana – na točkovima laži“, u kojem se kritički osvrće na najnovije najave Vlade Crne Gore o izgradnji auto-puteva i brzih saobraćajnica.&nbsp;
Navode da Crna Gora, za razliku od svjetskih naučnih centara poput NASA-e i CERN-a, ima „jedinstvenu mašinu koja vrijeme mijesi kao tijesto“ – i to, kako tvrde, u kabinetu premijera.
- Tamo, izgleda, postoji uređaj koji vrijeme i prostor razvlači ka’ pica tijesto i preklapa kako kome odgovara- navode iz Fidelity Consultinga u objavi na mreži X, uz poruku da je riječ o „naučno-tehnološkom dostignuću“ koje omogućava premijeru da rokove infrastrukturnih projekata pomjera po sopstvenom nahođenju.
Podsjećaju da je u decembru 2023. godine premijer najavio kako će Crna Gora do 2030. godine završiti oba auto-puta i četiri brze ceste.
- Plan je da Crna Gora do 2030. završi oba auto-puta i četiri brze ceste- citiraju oni tadašnju izjavu premijera, dodajući da je uslijedio „aplauz, konfeti i investiciona patetika – dok su mediji i javnost upali u euforiju“.
Međutim, kako navode, samo deset mjeseci kasnije pojavila se nova izjava sa potpuno izmijenjenim rokovima: „Crna Gora do 2040. planira da izgradi 623 kilometra autoputeva i brzih saobraćajnica“.
Prema ocjeni Fidelitija, pomjeranje rokova za čitavu deceniju pokazuje neozbiljnost i manipulaciju javnošću.
- Odjednom – hop! – deset godina razlike. Eto, neće moći 2030. – ajde, pomjeramo malo, što fali još koju decenijicu više, sve je isto- piše u objavi.
Ocjenjuju da je riječ o svojevrsnom „državnom talent showu obmane, gdje se mostovi ne grade, nego obećavaju, a tuneli se crtaju po PowerPoint prezentacijama“.
- Kilometri auto-puta postoje samo u obećanjima, press konferencijama i power fantasy snovima premijera koji misle da je narod laboratorijski pacov sa kratkim pamćenjem- poručuju iz Fidelitija.
Ističu da se građanima „sistematski prodaje laž upakovana u optimizam“.
- Ukratko: “Lagali smo vas, al’ eto fino zvuči”. U Crnoj Gori nije problem što kasne projekti, problem je što kasni istina – koja će doći na vrijeme tek kad prestane da se otvoreno laže- zaključuje se u objavi Fidelitija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1980166068040556997&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Fidelity consulting: Vlada mijesi laži kao tijesto – novi rok za auto-puteve 2040.

Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu potvrdio je da se svijet nalazi u fazi dubokih političkih, ekonomskih i tehnoloških promjena. Umjesto ambicije da ponudi jasnu viziju zajedničke budućnosti, Davos 2026 poslužio je prije svega kao prostor u kojem su globalni lideri pokušali da procijene rizike i ograniče štetu u sve složenijem međunarodnom okruženju. Dominantne teme bili su geopolitika, stanje svjetske ekonomije, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, energetska politika i pomjeranje globalne ravnoteže moći.
Kako piše <a href="https://www.standard.co.me/svijet/pet-kljucnih-poruka-iz-davosa-svijet-ulazi-u-fazu-kontrolisane-fragmentacije">Standard</a>, za razliku od ranijih godina, ekonomske teme nijesu bile u fokusu razgovora. Geopolitičke tenzije, naročito u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, obilježile su veći dio foruma. Nastupi američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući poruke o trgovinskim barijerama i jačanju nacionalnog interesa, izazvali su zabrinutost među evropskim saveznicima i dodatno otvorili pitanje pouzdanosti transatlantskog partnerstva.
Rat u Ukrajini i širi bezbjednosni izazovi ostali su prisutni u gotovo svim razgovorima, čak i kada nijesu bili formalno na dnevnom redu. Povratak ruskih predstavnika u Davos, iako ograničen i simboličan, dodatno je naglasio složenost trenutka i ukazao na činjenicu da globalni sukobi ulaze u dugotrajniju fazu bez jasnih rješenja.
GLOBALNA EKONOMIJA BEZ SNAŽNOG ZAMAHA
Poruke ekonomskih lidera bile su umjereno optimistične. Globalna ekonomija, prema njihovim procjenama, ostaje stabilna i pokazuje određeni stepen otpornosti uprkos političkim pritiscima. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a finansijski sistem funkcioniše bez većih poremećaja.
Ipak, gotovo svi sagovornici upozorili su na niz strukturnih problema: spor rast produktivnosti, visoke nivoe javnog duga i sve izraženiju nejednakost. Investicije su oprezne, a kapital se kreće ka sigurnijim tržištima. Opšti utisak je da globalna ekonomija izbjegava krizu, ali i da nema kapacitet za snažniji rast bez dubljih reformi.
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA KAO DRUŠTVENI I EKONOMSKI IZAZOV
Razvoj vještačke inteligencije bio je jedna od centralnih tema foruma. Tehnološke kompanije predstavile su AI kao ključni pokretač budućeg rasta i konkurentnosti, dok su predstavnici sindikata i dio političkih lidera ukazivali na potencijalno ozbiljne posljedice po tržište rada.
Posebna zabrinutost odnosi se na uticaj vještačke inteligencije na kancelarijske i administrativne poslove, što bi moglo dovesti do pritiska na srednju klasu i dodatnog produbljivanja socijalnih razlika. Istovremeno, postalo je jasno da se AI sve više posmatra kao strateški resurs, zbog čega države nastoje da razviju sopstvene kapacitete i smanje tehnološku zavisnost.
ENERGETSKA POLITIKA IZMEĐU AMBICIJA I REALNOSTI
Energetska tranzicija ostala je jedno od najkontroverznijih pitanja. Dok dio učesnika insistira na ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije i ispunjavanju klimatskih ciljeva, drugi zagovaraju pragmatičniji pristup koji podrazumijeva nastavak ulaganja u fosilna goriva radi energetske sigurnosti.
Razlike u stavovima odražavaju različite ekonomske interese i geopolitičke pozicije zemalja učesnica. Davos je pokazao da ne postoji jedinstven globalni konsenzus o tempu i načinu energetske tranzicije, već niz paralelnih strategija koje se često međusobno sudaraju.
POMJERANJE GLOBALNE RAVNOTEŽE MOĆI
Forum je potvrdio dalje slabljenje dominantne uloge Zapada u globalnim ekonomskim tokovima. Sve veći značaj imaju Indija, zemlje Bliskog istoka i pojedine azijske ekonomije, koje se nameću kao stabilni akteri u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Njihov nastup bio je usmjeren na dugoročni rast, investicije i tehnološki razvoj, bez izraženih ideoloških poruka. Ovaj trend ukazuje na formiranje multipolarnog svijeta u kojem će ekonomska i politička moć biti raspoređena između više centara, što će zahtijevati prilagođavanje postojećih međunarodnih odnosa.

PET KLJUČNIH PORUKA IZ DAVOSA: Svijet ulazi u fazu „kontrolisane fragmentacije“

Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, studenti završne godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore imaće priliku da kroz program stručne prakse steknu praktično iskustvo u radu Institucije predsjednika Crne Gore.
Program se sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji između Institucije predsjednika Crne Gore i Ekonomskog fakulteta, a poseban fokus biće usmjeren na oblasti ekonomske diplomatije, održivog razvoja i savremenih ekonomskih politika.
Javni poziv za učešće u programu raspisan je za studente završne godine osnovnih studija sa prosjekom ocjena najmanje 8,5. Stručna praksa biće realizovana u periodu od 1. februara do 31. jula 2026. godine.
Tri odabrana studenta, uz mentorsku podršku, biće uključena u svakodnevne aktivnosti Institucije predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Milatović poručio je da je cilj ove inicijative pružanje prilike uspješnim studentima da steknu praktična znanja i aktivno doprinesu radu državnih institucija.
Rok za podnošenje prijava je 27. januar 2026. godine do 23.59 časova, a detaljne informacije o uslovima i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore.

Studenti Ekonomskog fakulteta na stručnoj praksi u Instituciji predsjednika Crne Gore

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (BiH), Edin Forto, saopštio je da je Evropska komisija (EK) potvrdila da postoje modeli po kojim bi se bilateralno moglo rješavati pitanje boravka profesionalnih vozača na teritoriji Evrospke unije (EU), prenosi Agencija Fena.
- Tim ugovorom bi granične zemlje EU, poput Bugarske ili Hrvatske, mogle izdati radne vize na 30 ili 40 dana i već postoje modeli u EU po kojim se to radi - naveo je Forto.
On je dodao da bi to privremeno pomoglo prevoznicima do iznalaženja sistemskog rješenja EK za cijelu regiju, prenosi Biznis.ba.
- Ne postoji način da natjeramo bilo koju zemlju da sklopi takav ugovor, ali možemo zahtijevati, insistirati i tražiti, zbog čega je posebno važan regionalni pristup tom problemu - rekao je Forto.

Forto: Postoji privremeno rješenje za problem vozača u EU

Policija je u južnoj regiji Crne Gore uhapsila J.Ć. (45), osumnjičenog da je u razmaku od svega četiri dana izvršio više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta na teritoriji Kotora, Herceg Novog, Budve i Tivta.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ lišili su slobode osumnjičenog zbog sumnje da je počinio krivična djela teška krađa, oduzimanje vozila i teška krađa u pokušaju.
Prema navodima policije, J.Ć. je u Kotoru otuđio putničko motorno vozilo marke „Renault“, vlasništvo jednog pravnog lica. Vozilo je istog dana pronađeno u Bečićima i vraćeno vlasniku, a o ovom slučaju obaviješten je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kojem su spisi predmeta dostavljeni na dalju ocjenu.
U Herceg Novom, kako se sumnja, osumnjičeni je upotrebom fizičke sile i podesnog sredstva oštetio bravu na vratima jedne trafike, iz koje je ukrao veću količinu duvanskih proizvoda, nakon čega se udaljio taksi vozilom u nepoznatom pravcu.
Tereti se i za tešku krađu u pokušaju u mjestu Lastva, na štetu Pošte Crne Gore.
Na kraju, na teritoriji Tivta, osumnjičeni je, prema sumnjama policije, otuđio putničko motorno vozilo marke „Mercedes“, kojim je potom izazvao saobraćajnu nezgodu na području opštine Budva.
J.Ć. je uhapšen i u zakonskom roku priveden nadležnom tužiocu na dalju nadležnost.

Tag: auto-put