<p>Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već pokazatelj da institucije funkcionišu po principima odgovornosti, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza (ASCG) <b>Azra Karastanović</b>, ističući da se državom ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa.</p>
<p>Karastanović je, na otvaranju okruglog stola „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije”, koji danas u Podgorici organizuje ASCG, rekla da se trenutno svjedoči tektonskim geopolitičkim promjenama koje oblikuju novu stvarnost.</p>
<p>Kako je navela, u vremenu snažnih bezbjednosnih izazova i kada se vrijednosti liberalne demokratije sve češće dovode u pitanje, traže se jasni stavovi, brzi odgovori i strateška usmjerenost.</p>
<p>- Snažna polarizacija, populizam koji je u porastu i erozija povjerenje u institucije, nijesu apstraktni pojmovi, već, nažalost, stvarnost koju živimo i koja itekako utiče na kvalitet našeg javnog života, na to koliko vjerujemo jedni drugima i sistemu koji nas okružuje - navela je Karastanović.</p>
<p>Ona je kazala da je lako deklarativno podržavati demokratiju kada donosi rezultate koje neko želi, ali da prava provjera posvećenosti demokratiji dolazi onda kada se ne dobije to što se želi.</p>
<p>- U ovom trenutku istorije, kada su osnovni demokratski principi stalno na udaru i kada su mnogi ljudi širom svijeta postali cinični, apatični i nezainteresovani, upravo je vrijeme da sebi postavimo teško pitanje - kakvo društvo želimo da budemo - rekla je Karastanovć.</p>
<p>Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori u proteklih pet godina bilo nekoliko smjena vlasti, navodeći da je to zdrava i neophodna pojava u svakom demokratskom društvu.</p>
<p>- Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već znak da institucije funkcionišu po principima odgovornosti - navela je Karastanović.</p>
<p>Karastanović je istakla da oni koji dobiju povjerenje da upravljaju, moraju znati da to povjerenje ima rok i da se ne temelji na ličnoj harizmi i populizmu, nego na poštovanju Ustava, zakona i institucija koje svi dijelimo.</p>
<p>- Ne može se i ne smije upravljati državom po mjeri trenutnog političkog interesa - naglasila je Karastanović.</p>
<p>Prema njenim riječima, ako je zakon tek alat za pregovaranje, a ustavne norme smetnja, a ne okvir, onda država nije na putu demokratije, nego na putu improvizacije.</p>
<p>Krastanović je kazala da cijenu toga dugoročno uvijek plaćaju građani.</p>
<p>- Zato ne možemo govoriti o demokratiji samo kroz broj izašlih na izbore. Jer ako većina ćuti, ne znači da se ne slaže već je, nažalost, možda samo odustala - rekla je Karastanović.</p>
<p>Kako je navela, izvršna i zakonodavna vlast moraju djelovati ne kao ad hoc mehanizmi za održavanje većine, već kao nosioci političke kulture koja ima dosljednost i pamćenje.</p>
<p>Ona je istakla da civilni sektor ima ulogu koja nadilazi samo praćenje rada i pozivanje na odgovornost institucija i donosioca odluka.</p>
<p>- Naša odgovornost je i da svorimo nove modele participacije i uključimo one čiji se glas rijetko čuje - navela je Karastanović.</p>
<p>Ona je naglasila da mediji, uprkos političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiscima, imaju odgovornost da ostanu tačni, objektivni i slobodni, jer bez pouzdanih informacija nema ni informisanih građana koji mogu da donose odluke u svom interesu.</p>
<p>Karastanović je naglasila da obrazovni sistem ne može biti samo prostor za usvajanje činjenica, već da mora podučavati mlade kako da razmišljaju kritički, kako da prepoznaju manipulaciju, da postavljaju pitanja i traže odgovornost od donosilaca odluka.</p>
<p>- Uloga svakog od nas u ovom procesu nije pomoćna, već suštinska. Demokratija nije delegirani posao, već zajednički zadatak - poručila je Karastanović.</p>
<p>Kako je navela, u vremenu kada autoritarni modeli mnogima djeluju privlačnije, jer ostavljaju utisak brzine i odlučnosti, mora se podsjetiti da prava snaga demokratije ne leži u njenoj brzini, već u legitimnosti.</p>
<p>- Demokratija nije povremeni događaj koji se aktivira na dan izbora. Ona je proces, odgovornost i način života koji traži svakodnevno učešće - istakla je Karastanović.</p>
<p>Ona je naglasila da demokratski proces treba učiniti živim, vidljivim i otvorenim.</p>
<p>- Ako građani svakodnevno ne osjećaju da imaju uticaj, onda će oni koji nude jednostavna rješenja, bez procedura djelovanja, djelovati primamljivo, a znamo da takva rješenja najčešće vode ka sve manjem broju ljudi koji donose odluke i to iza zatvorenih vrata - kazala je Karastanović.</p>
<p>Ona je poručila da je, iz tog razloga, vrijeme za promjenu narativa.</p>
<p>- Demokratija nije zgrada čiju izgradnju čekamo da neko drugi završi, kako bi se uselili. Ona se kreira tako što je svakodnevno živimo, kroz uključivanje, jer bez pluralizma demokratija je prazna forma - navela je Karastanović.</p>
<p>Kako je kazala, demokratija se gradi kroz dijalog, poštovanje Ustava, zakona i institucija i kroz spremnost građana da budu dio rješenja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Karastanović: Državom se ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa

<p>Atlantski savez Crne Gore u partnerstvu sa NATO organizuje peti NATO Samit mladih (NATO Youth Summit) koji će ove godine održati 25. i 26. aprila u hotelu Splendid u Budvi.</p>
<p>- Ovaj značajan događaj koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, okupiće mlade lidere, donosioce odluka i stručnjake iz oblasti bezbjednosti, sajber i AI tehnologija, kao i drugih ključnih sektora. Učesnici će kroz dinamične diskusije oblikovati odgovore na globalne bezbjednosne izazove i istaći ulogu mladih u kreiranju sigurnije budućnosti - saopšteno je iz Atlantskog saveza.</p>
<p>Kako bi uključili mlade lidere, Atlantski savez Crne Gore i NATO pokrenuli su NATO Youth Summit Challenge – takmičenje namijenjeno mladima od 18 do 35 godina iz zemalja članica i partnerskih država Alijanse.&nbsp;</p>
<p>Pobjednici takmičenja dobiće priliku da učestvuju na Samitu mladih uz pokrivene troškove, dok će najbolji među njima imati ekskluzivnu šansu da svoje ideje predstave na događaju pred međunarodnom publikom.</p>
<p>Kako bi se kvalifikovali za učešće u takmičenju, učesnici treba da odgovore na pitanje: „Kako izgleda lider budućnosti?”. Očekuje se da razmotre koje su vrijednosti, vještine i osobine ključne za snalaženje u dinamičnom globalnom okruženju, kao i koje konkretne akcije treba preduzeti za izgradnju sigurnijeg svijeta.</p>
<p>Prijave mogu biti u različitim formatima – od video prezentacija i umjetničkih izraza poput fotografije, grafičkog dizajna i poezije, do predloga konkretnih politika.</p>
<p>Atlantski savez Crne Gore poziva mlade iz zemlje i regiona da iskoriste ovu priliku i postanu dio globalne debate o sigurnosti i liderstvu.</p>
<p>Više informacija o programu i načinu prijave dostupno je na zvaničnoj stranici događaja www.natoyouthsummit.com.</p>

1250x600

1084x550

NATO Samit mladih u aprilu u Budvi

<p>Otpornost Crne Gore na nove prijetnje mogla bi biti ozbiljno ugrožena bez adekvatne strategije, resursa i političke volje - kazao je predsjednik Atlantskog saveza (ASCG) <b>Savo Kentera</b>, dodajući da je zaštita kritične infrastrukture obaveza države.</p>
<p>Kentera je to rekao na otvaranju stručne konferencije „Napredna istraživačka radionica (ARW) – Izazovi i perspektive: Izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture“, koju organizuje ASCG u saradnji sa Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda.</p>
<p>- Izgradnja otpornosti na prijetnje i izazove postala je imperativ za sve nas. To nije samo globalni imperativ, već i posebna odgovornost za svakog od nas, posebno kada je riječ o obavezi naše države da štiti kritičnu infrastrukturu - poručio je Kentera.</p>
<p>Prema njegovim riječima, izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture od suštinskog je značaja za budućnost društva i ekonomije.</p>
<p>- Kritična infrastruktura je okosnica našeg svakodnevnog života i čini temelj svega što radimo, od snabdijevanja energijom i distribucije vode, do zdravstvene zaštite, komunikacija, transporta - naveo je Kentera.</p>
<p>On je istakao da se države sa brzim napretkom tehnologije, globalizacijom i sve većim prijetnjama, suočavaju sa brojnim izazovima u zaštiti i održavanju stabilnosti tih sistema.</p>
<p>- Kao članica NATO-a, Crna Gora igra ključnu ulogu u implementaciji politika i principa koje je razvio NATO kako bi povećao otpornost država članica - rekao je Kentera.</p>
<p>Kako je istakao, NATO kroz politike i strategije naglašava da je zaštita kritične infrastrukture i jačanje otpornosti na sve vrste prijetnji odgovornost svakog saveznika.</p>
<p>- Crna Gora je, kao članica NATO-a, obavezna da kontinuirano radi na poboljšanju otpornosti svoje ključne infrastrukture i doprinosi kolektivnoj otpornosti Alijanse - naglasio je Kentera.</p>
<p>On je istakao da se Crna Gora i kao buduća članica Evropske unije (EU), osim obaveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u, suočava sa dodatnim zahtjevima u vezi sa zaštitom kritične infrastrukture.</p>
<p>Kentera je ukazao na značaj saradnje u oblasti zaštite kritične infrastrukture, navodeći da ona ne samo da jača nacionalnu sigurnost, već i doprinosi sigurnosti regije, cijele Alijanse i EU.</p>
<p>On je rekao da bi otpornost Crne Gore na nove prijetnje, bez adekvatne strategije, resursa i političke volje, mogla biti ozbiljno ugrožena.</p>
<p>Kentera je najavio da su sa partnerima iz Beograda odlučili da uspostave još jedan centar unutar ASCG - Centar za izgradnju otpornosti kritične infrastrukture.</p>
<p>- Pozivam sve iz Crne Gore i šire da nam se pridružite kako bismo pomogli Crnoj Gori i svim drugim zemljama u regionu da izgrade kritičnu infrastrukturu u mjeri koja je neophodna - rekao je Kentera.</p>
<p>On je naglasio da ASCG može biti vrlo čvrst partner državnim institucijama, NATO-u, kao i u proteklih 20 godina.</p>
<p>Predsjednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda <b>Zoran Keković</b> rekao je da je kod zaštite kritične infrastrukture pitanje da li su ljudi spremni za buduće šokove i poremećaje koji mogu pogoditi infrastrukturne sisteme.</p>
<p>- Suočavamo se sa ogromnim potencijalom novih prijetnji, novih tehnologija, dezinformacija, masovnih medija i njihovog uticaja na funkcionisanje infrastrukture - kazao je Keković.</p>
<p>On je rekao da je pitanje da li su sistemi otporni ili ne.</p>
<p>Keković je kazao da je jedan od najvećih stereotipa u svijetu rizika to da nesigurnosti dolaze iz spoljnog svijeta.</p>
<p>- Ključni izazov nije samo suočavanje s njima, već i naša sposobnost da im se prilagodimo - istakao je Keković.</p>
<p>On je rekao da završava novi koncept upravljanja rizicima pod nazivom "Razmišljanje u tetrisu", gdje je pitanje kako se gradi ili prepravlja struktura.</p>
<p>- Dilema je da li smo sposobni da prepoznamo rizike i prilike i da ih integrišemo u naš sistem - dodao je Keković.</p>
<p>On je poručio da se mora promijeniti način razmišljanja.</p>
<p>Keković je rekao da ga često pitaju da li vjeruje u OpenAI model, na šta on odgovara da ne vjeruje, ali da ga koristi.</p>
<p>On smatra da je potrebna prilagodljiva i otporna strategija.</p>
<p>- Ne smijemo samo naglašavati održivost i fleksibilnost infrastrukture, moramo pronaći jednačinu otpornosti - istakao je Keković.</p>
<p>Kako je rekao, potrebna je dubinska analiza problema, koja će omogućiti da međunarodno priznati eksperti i donosioci odluka iz javnih vlasti i predstavnici kritične infrastrukture teže pronalaženju univerzalnih modela rješenja.</p>
<p>- Sve što radimo mora biti podržano kulturom otpornosti - zaključio je Keković.</p>

Kentera: Otpornost kritične infrastrukture ključna za budućnost društava

<p>Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. </p>
<p>- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.</p>
<p>Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.</p>
<p>Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.</p>
<p>Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. </p>
<p>- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.</p>
<p>Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.</p>
<p>- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.</p>

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

<p>Šokiran i zabrinut sam zbog brutalnog gušenja protesta u Podgorici, poručio je nekadašnji ministar odbrane Slovenije, poslanik Evropskog parlamenta i aktuelni počasni predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope <b>Roman Jakič</b>.</p>
<p>- Građani imaju pravo na slobodu izražavanja i okupljanja. Upotreba sile i otrovnih gasova nad miroljubljivim demonstrantima, opozicijom i civilnim sektorom je nedopustiva za zemlju koja teži članstvu u EU- naveo je Jakič na X mreži.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRomanJakic%2Fstatus%2F1942966936192647170%3Ft%3D8WE6YxdImMDdFdKdGX-6Cw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jakič: Upotreba sile i otrovnih gasova nad miroljubljivim demonstrantima nedopustiva za zemlju koja teži članstvu u EU

<p>Dodjela Trinaestojulske nagrade bila je prava slika današnje Crne Gore. &nbsp;</p>
<p>Poželjni Srbi na dvoru slavili su crnogorski dan državnosti. Poželjni Bošnjaci i Albanci – oni koji su u vlasti - bili su odsutni sa dodjele nagrada. Poželjna Vlada i premijer su, izgleda, imali nekih drugih obaveza. A stotinjak metara od državne proslave – u noći državnog slavlja – crnogorska policija je postavila blokade, barikade i spremila biber sprej za Crnogorce i antifašiste. &nbsp;</p>
<p>Da, na dodjeli Trinaestojulske nagrade nepoželjni su bili - Crnogorci antifašisti i antifašisti svih drugih nacija. Svi drugi su bili poželjni, osim njih. Zato ih je <b>Bečićeva</b>, <b>Šaranovćeva</b> i <b>Bogdanovićeva </b>policija napala odmah - izbiberovala ih je da dobro zaplaču i da zapamte da su nepoželjni u svojoj državi. &nbsp;</p>
<p>Trinaest povrijeđenih na dodjeli Trinaestojulske, od njih petoro u sedmoj, dvojica zagazili u osmu deceniju života. &nbsp;</p>
<p>Da, to je slika sadašnje Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p><b>NEPOŽELJNE RIJEČI </b>&nbsp;</p>
<p>I zato su domaćini u bašti Vile Gorica bili birani srpski političari, uglavnom prvoborci nekadašnjeg Demokratskog fronta. A glavni zabavljači na državnom slavlju bili su - pojci iz Srpskog pjevačkog društva. &nbsp;</p>
<p>I zato u govoru četničkog vojvode - na obilježavanju Trinestog jula, koji je dvostuko obilježje - nezavisne Crne Gore sa Berlinskog kongresa 1878. i antifašističke Crne Gore iz Trinaestog jula 1941 – nije bilo jedne riječi o antifašizmu. Ni pomena o hiljadu godina crnogorske istorije. &nbsp;</p>
<p>I zamislite: za predsjednika crnogorske Skupštine zabranjene riječi na dodjeli Trinaestojulske nagrade države Crne Gore bile su – nezavisnost i antifašizam?!</p>
<p>Njih je vojvoda Mandić – ni malo vojvodski, ni malo serdarski – prećutao. &nbsp;</p>
<p><b>FRIZIRANJE ISTORIJE &nbsp;</b>&nbsp;</p>
<p>Valjda mu je bilo neprijatno da govori istinu. Ali je zato bio baš spreman da širi lažnu priču o građanskom ratu umjesto borbe protiv fašizma: Da pripovijeda o četnicima koji su ginuli tobože boreći se protiv okupatora, iako nema ni jedne njihove bitke protiv Njemaca ili Italijana. &nbsp;</p>
<p>Ali zato ima toliko mnogo zajedničkih vojevanja četnika i njemačkih i italijanskih okupatora protiv partizana. &nbsp;</p>
<p>Državna laž u zamjenu za istorijske istine. Da, to je današnja Crna Gora koju vlast prezentuje. &nbsp;</p>
<p><b>PRIZNANJA ZA NEGATORE </b>&nbsp;</p>
<p>I sasvim je logično, sasvim je prirodno, da takva vlast, koja ne poštuje vlastitu državu, dodjeljuje nagrade dvojici koji negiraju Crnu Goru, kojima se u snovima pojavljuje Kominterna, koji ne priznaju postojanje crnogorske nacije. Ili koji, kao <b>Bećir Vuković</b>, čak i nemaju djelo koje je nagrađeno. &nbsp;</p>
<p>I nije se čuditi cinicima koji već obećavaju dobre novčane nagrade svakome ko u Crnoj Gori nađe knjigu Bećira Vukovića ili nađe, u Crnoj Gori ili van nje, neki smisleni rad grafičara <b>Velja Stanišića</b>. &nbsp;</p>
<p>Stvarno, zar nije blamaža, kada Mandić čita nadahute pohvale za, kako je rekao ,,rad četkicom Velja Stanišića” iako je ovaj dobio nagradu kao – grafičar? Je li to predsjednik parlamenta ne razlikuje grafičare od slikara ili mu je taj gaf podmetnuo neki stručnjak opšte prakse koji je pisao govor Mandiću. &nbsp;</p>
<p>Ili, možda, sve to i nije bitno! &nbsp;</p>
<p>Jer obojica – i Bećir Vuković i Veljo Stanišić – nijesu dobili nagrade zbog svoje umjetnosti – nego svog srpskog nacionalnog određenja i politike koja ne priznaje postojanje države Crne Gore. &nbsp;</p>
<p>I sve njih baš briga što neki građani protestvuju</p>
<p><b>KOJA JE CRNA GORA VEĆINSKA? &nbsp;</b>&nbsp;</p>
<p>Da, i to je crnogorska realnost: između policijskih barikada, u razmaku od samo stotinjak metara, pojavile su se dvije Crne Gore. &nbsp;</p>
<p>Ona organizoavana u vrhu vlasti, koju reprezentuju Andrija Mandić, kao vođa parlamentarne većine, kojoj za sada vjerno služe predstavnici stranaka manje brojnih naroda. Ta Crna Gora ima silu moći i vlasti u svojim rukama. I toj ekipi na vlasti ne smeta što će propagirati reviziju istorije a u isto vrijeme govoriti o vrijednostima, i evropskim integracijama. &nbsp;</p>
<p>Ali neće izglasati Dan sjećanja za Srebrenicu i niko iz pravoslavne većine neće biti u crnogorskoj delegaciji u Potočarima. &nbsp;</p>
<p>Na drugoj strani barikada je, bučna i srčana, ali slabo organizovana Crna Gora; građanke i građani koji znaju i cijene svoju prošlost, koji poštuju onaj osmjeh Ljuba Čupića, onu žrtvu Joke Baletić... Koji ne žele da pristanu na reviziju istorije, na glorifikaciju ideologije krvi i tla i ne prihvataju da je Crna Gora samo jedan dio ,,srpskog sveta”. &nbsp;</p>
<p>U nezavisnoj Crnoj Gori, građanke i građani Crne Gore su tretirani, od policije do vrha vlasti, kao – izgrednici i nasilnici kojima se mora ,,uzimati mjera”. Suzavcem i biber sprejom juče, sjutra možda i palicama, ako to vlasti bude odgovaralo. &nbsp;</p>
<p>Zaista, je li to neka nova Crna Gora na koju se treba navići? Ako većinska Crna Gora nastavi da tihuje, ako većini ne smeta glorifikacija zločinaca i satanizacija slobode govora, oko između zaostavštine <b>Veljka Vlahovića </b>i <b>Mace Vukojičića</b> izaberu sveca Srpske pravoslavne crkve - onda je odgovor jasan. &nbsp;</p>
<p>Stvarno, koja je Crna Gora većinska? &nbsp;</p>
<p><br/>
&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><br/>
&nbsp;</p>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Dvije Crne Gore, koja je većinska?

<p>Uprava policije reagovala je na, kako smatraju, neutemeljene tvrdnje poslanika DPS-a Oskara Hutera, iznijete na današnjoj pres konferenciji, u kojima se, dodaju, tendenciozno manipuliše, i na prizeman način negativno karakteriše i percipira postupanje policije.</p>
<p>- Crnogorska policija isključivo radi na osnovu Ustava, zakona, međunarodnih standarda i načela, u kojem radu je politički i ideološki neutralna, čuva i brani ustavni poredak Crne Gore koja je po ustavnom uređenju građanska država- poručili su iz Uprave policije.</p>
<p>Iz policije su kazali da je današnja pres konferencija &nbsp;imala za cilj legitimisanje i aboliranje jučerašnjeg nastupa i nasilnog djelovanja pojedinih lica i grupe, usmjerenih prema policiji, kada su policijski službenici napadnuti prilikom obavljanja policijskih poslova i dužnosti, u kojima su postupali krajnje uzdržano, profesionalno u skladu sa etičkim standardima pokazujući visok stepen tolerancije i trpeljivosti, uz minimalnu upotrebu sredstava prinude prema grupi, u cilju odbijanja napada, očuvanja javnog reda i mira, zaštiti stićenog objekta i prostora, te nesmetanog odvijanja saobraćaja.</p>
<p>- Okupljeni građani među kojima su i pojedini javni funkcioneri i predstavnici određenih tijela, ponašali su se nasilno, izvršili napad na policijske službenike upotrebom kamenica, flaša, i drugih predmeta, vrijeđajući policijske službenike i dostojanstvo policijske profesije &nbsp;pri čemu je šest policijskih službenika zadobilo tjelesne povrede- poručeni je iz UP.</p>
<p>Dodaju da je poslanik Huter danas, u svom govoru, na neistinit i manipulativan način, obmanuo javnost uvlačeći u kontekst neprijavljenog i nasilnog javnog okupljanja i poslednji tragični događaj na Cetinju, pritom iznoseći neistinite i maliciozne poruke, kojima se duboko zadire u građanski koncept.</p>
<p>- On je ovom prilikom saopštio da je „1. januara na Cetinju u više od pet sati ubijano 13 ljudi“, što je netačno, neistinito, i krajnje neempatično prema porodicama žrtava stradalih na Cetinju, imajući u vidu da je javnost više puta informisana transparentno, kao i on lično, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, sa podacima da je aktivna prijetnja i krvavi pir trajao oko 30-tak minuta, dok su policijski službenici preduzeli opsežne mjere i radnje na zaštiti građana, zaustavljanju krvavog pira, potrazi, lociranju, izolovanju i neutralizaciji prijetnje- navodi se u saoštenju policije.</p>
<p>Iz policije su naglasili da, radi objektivnog, tačnog i preciznog informisanja crnogorske javnosti, ukazuju i na to da je Uprava policije svakodnevno na meti napada od strane različitih političkih subjekata, što upravo potvrđuje njen zakonit, neselektivan i profesionalan odnos u sprovođenju zakonom propisanih ovlašćenja i nadležnosti i kreiranja bezbjednosnih politika te samim tim Uprava policije čuva svoju profesionalnu neutralnost.</p>
<p>- Ističemo da Uprava policije Crne Gore ne djeluje u korist bilo kojih interesnih struktura, već isključivo u službi građana, te da će kroz svoje djelovanje ostati otporna na sve pokušaje političke instrumentalizacije, uz jedino i snažno opredjeljenje za profesionalno postupanje u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.</p>

UP: Huter tendeciozno manipuliše i abolira jučerašnji nastup i nasilno djelovanje pojedinih usmjereno prema policiji

<p>Diplomata<b> Željko Stamatović </b>negirao je optužbe profesora <b>Voja Lakovića</b> iznijete pred Anketnim odborom da je bio umiješan u šverc cigaerta.</p>
<p>Laković, inače bivši komandir policije u Baru, juče je kazao da je su za šverc cigareta "u njegovo vrijeme" bili zaduženi Stamatović i <b>Vaso Baošić</b>. </p>
<p>- Imate njih dvojicu, pa ih pitajte. Oni su radili za firmu NTT koja je bila direktno pod kabinetom predsjednika Vlade - rekao je Laković.</p>
<p>Međutim, Stamatović je to demantovao, navodeći da nikada nije primio, niti uzeo novac od bilo koga u vezi sa poslovima, uključujući tranzit cigara tokom perioda sankcija.  </p>
<p>- Tvrdnje koje Laković iznosi su neutemeljene, što najbolje potvrđuje činjenica da Vaso Baošić, kao tadašnji načelnik CB Bar, nije radio za NTT niti imao posebna zaduženja u toj firmi - naglasio je Stamatović.</p>
<p>On je stava da je Lakovićev angažman u Anketnom odboru politički motiviran i da služi za skretanje pažnje od stvarnih problema. </p>
<p>- Njegova profesionalna prošlost, uključujući disciplinske probleme tokom službe u Baru, govori sama za sebe - naglasio je Stamatović.</p>
<p>Dodaje i da sa Lakovićem nije imao kontakt više od 30 godina, te da ga je pominjanje njegovog imena na sjednici Anketnog odbora neosnovano i nametnuto.</p>
<p>- Pozivam medije i javnost da preispitaju vjerodostojnost izvora ovih optužbi i da se fokusiraju na dokazane činjenice, a ne povode izjavama tipova <b>Paunovića</b>, Lakovića i sl. koji su pozvani da promovišu veljesrpski narativ o našoj domovini - poručio je Stamatović.</p>

Stamatović: Lakovićeve tvrdnje neutemeljene, njegov angažman na Anketnom odboru politički motivisan

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: atlantski-savez-crne-gore