Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je Branko Bošković, prije više od četiri godine, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta tadašnje Agencije za elektronske medije.
On za Antenu M, međutim, kaže da nije bio svjestan da takvo postupanje predstavlja kršenje zakona, i poručuje da odluku ASK poštuje, ali da ona ne utiče na njegov status ni na period trajanja mandata. Ipak, prema saznanjima ovog portala, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na njoj podnio ostavku na mjesto predsjednika.
U odluci od 12. novembra 2025. godine, a u koju je Antena M imala uvid, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
Takođe, ASK je utvrdila da je Bošković prekršio i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer, kako su naveli u Odluci, nije preduzeo mjere za rješavanje sukoba interesa, niti je Agenciji podnio zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa, iako je, kako kažu, bio dužan da to učini prije glasanja o sopstvenom izboru.
- Imajući u vidu dugogodišnju praksu u pravnom sistemu Crne Gore, prema kojoj se u različitim procedurama izbora na javne funkcije dešava da učesnici glasačkih procesa istovremeno mogu biti i kandidati, kao i moje tadašnje tumačenje relevantnih odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, nijesam bio u saznanju da bi moje učešće u glasanju moglo predstavljati kršenje zakonske norme - rekao je Bošković za Antenu M.
Ipak, kaže, poštuje odluku nadležne institucije.
- I prema njoj ću se ponijeti maksimalno odgovorno, uvažavajući integritet pravnog sistema i organa čiji sam član - navodi Bošković.
Dodaje da je postupao u skladu sa uvjerenjem koje je proizašlo iz prakse i dosadašnjeg institucionalnog postupanja u sličnim situacijama.
- Na osnovu tada dostupnih informacija i uobičajenog načina funkcionisanja sličnih tijela, nijesam smatrao da postoji obaveza izuzimanja. Razumijem, međutim, da je naknadnim tumačenjem Agencije ukazano na drugačiji pravni stav, i to prihvatam sa dužnom pažnjom i odgovornošću - objašnjava Bošković.
Njemu, inače, mandat ističe u aprilu naredne godine. Nije htio da komentariše to što je Agencija nakon više od četiri godine utvrdila kršenje zakona.
- Iz poštovanja prema pravnom poretku, nadležnostima institucija i principu institucionalne nezavisnosti, ne komentarišem rad drugih organa. Ono što mogu da istaknem jeste da odluke nadležnih institucija uvijek poštujem i postupam u skladu sa njima. Što se tiče mog odnosa prema Odluci, želim pojasniti da se ona odnosi isključivo na postupak mog izbora za predsjednika Savjeta, a ne na trajanje mandata člana Savjeta. Dakle, Odluka ne utiče na moj status ni na period trajanja mandata, koji je definisan zakonom i ističe u aprilu 2026. godine - zaključuje Bošković.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na toj sjednici podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bošković zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU da bi podnio ostavku pošto je ASK utvrdila da je prekršio zakon glasanjem za sopstveni izbor

Ko zna koji put se ponavlja da Agencija za sprečavanje korupcije nije nezavisna, niti je institucija koja radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.
On je komentarisao odluku ASK-a donesenu prošle sedmice, po kojoj je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio zakon, jer nije na vrijeme prijavio četiri sata iz svoje kolekcije za koje pomenuta Agencija smatra da su vrijednosti veće od 10.000 eura.
Nova odluka donesena je šest i po godina nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela inicijativu za ocjenu vrijednosti satova tadašnjeg šefa države, a na osnovu fotografija koje su bile objavljene u medijima. ASK je u prvoj odluci, donesenoj 2019, odbacila tu inicijativu, tvrdeći da novinski članci nijesu pravno relevantni dokazi. Đukanović je tada naveo da ne posjeduje dva od tri sata iz inicijalne prijave, te da je treći dobio kao poklon još devedesetih godina. Na osnovu uputstava Upravnog suda iz 2021. godine, postupci vještačenja su ponovljeni. Procedura je trajala do sredine prošle sedmice, kada je ASK utvrdila da je Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer tokom i po prestanku funkcije nije prijavio najmanje četiri vrijedna sata pojedinačne vrijednosti veće od 10.000 eura – i to na osnovu višestrukog vještačenja, navodno, originalnih fotografija koje su objavile novinske kuće Dan i Vijesti. Uz to, drugi sudski vještak je procjenjivao vrijednosti prikazanih predmeta na osnovu cijena sa otvorenog tržišta luksuznih satova, jer proizvođači nijesu dostavili tražene podatke. Tako su nove procijenjene vrijednosti pokazale da četiri sata prelaze zakonski prag, dok preostala tri nijesu mogla biti nesporno utvrđena kao pokretna imovina vrednija od 10.000 eura.
ASK je u odluci navela kako nije prihvatila tvrdnju Đukanovića da je jedan sat poklon iz ranijeg perioda, jer to nije potkrijepio dokazima. No, nije precizirala da li je utvrđivano koliko su stari snimci na kojima se vide satovi koji nijesu bili prijavljeni ni u jednom imovinskom izvještaju bivšeg predsjednika.
Na odluku je reagovao sam Đukanović, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom slučaju, sa ciljem kompromitacije, a da će konačnu riječ dati nadležno tužilaštvo. Kako je pojasnio, ASK je u njegovom slučaju nezakonito primijenio Zakon o sprečavanju korupcije iz 2024, jer je postupak pokrenut na inicijativu MANS-a iz 2019, a da je retroaktivna primjena zakona zabranjena Ustavom. Takođe je naveo kako ASK pokušava da opravda postupanje mišljenjem Ministarstva pravde, i optužio Agenciju i njenog vršioca dužnosti direktora, Dušana Drakića, za političku zloupotrebu funkcije, te da namjerno iskrivljuje činjenice i nalaze vještaka. To je potkrijepio saznanjem da su fotografije na kojima su dva sata za koje mu se pripisuje vlasništvo – foto-montaža, ali da je taj dio nalaza vještaka izostavljen u odluci ASK-a. Kako je dodao, postupak je nezakonito proširen na nove satove, iako je ASK smjela da razmatra samo tri iz inicijative MANS-a, te da je navodna afera počela procjenom od 1,5 miliona eura, a konačna vrijednost je oko 63.000 eura - ne računajući sat koji je priznao da posjeduje.
Za advokata Veselina Radulovića, obrazloženje odluke ASK-a je pravno „poprilično sporno i manjkavo“.
- Ko zna koji put se ponavlja da ta institucija nije nezavisna, niti radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese. Zašto to kažem? Radi se o predmetu koji je pokrenut po inicijativi MANS-a još 2019. godine. Vještačenje je određeno upravo na zahtjev ASK-a, a mediji su prenijeli djelove nalaza vještaka u kome je navedeno upravo ono što je Đukanović istakao: da se radi o falsifikovanim fotografijama – naveo je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, sve to je trebalo i moralo da bude predmet ocjene u odluci ASK-a.
- Nakon svega, imamo neku odluku koja - čak i ako se ispostavi kao zakonita, a mislim da je jako sporna - neće imati nikakav efekat, jer u ovom momentu nije moguće pokrenuti čak ni prekršajni postupak protiv Đukanovića – dodao je on.
Radulović je podsjetio kako Đukanović više nema nikakve obaveze prema ASK-u, čak ni dostavljanje izvještaja, jer već izvjesno vrijeme nije javni funkcioner. Tim prije što je bivši predsjednik potvrdio kako je uredno dostavljao izvještaje o imovini u roku u kome je to po zakonu bio obavezan.
- Priče da se predmet o imovini Đukanovića dostavlja tužilaštvu, takođe tumačim kao politički marketing, jer niko nije saopštio o kojem krivičnom dijelu se eventualnom radi. Da bi se neki predmet od strane ASK-a predao tužilaštvu, mora postojati osnovana sumnja da je izvršeno konkretno krivično djelo, koje propisuje važeće zakonodavstvo – pojasnio je on.
Takođe je podsjetio da u našem zakonodavstvu još ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje, ali ni da ASK do danas nije precizirala o kojem krivičnom djelu se radi.
- To je jedna vrsta političke priče i političkog marketinga koji će, u suštini, na kraju ostati bez ikakvog efekta kada je u pitanju pravni epilog. ASK može formalno dostaviti predmet tužilaštvu, ali ako su smatrali da se radi o krivičnom djelu - bili su u obavezi da prekinu postupak i ne donose bilo kakvu odluku. Jer, ASK ne može da vodi postupak u predmetu za koji postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo – potcrtao je Radulović.
Zbog toga smatram spornim odluku Agencije da dostavi tužilaštvu predmet, upravo zato što nije mogla precizirati o kojem krivičnom djelu se, eventualno, radi. Jer, ponavlja, u našem zakonodavstvu ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje javnih funkcionera.
- Bilo bi korisno da smo ga imali, ali u ovom momentu ga nemamo. Čak i ako se donese u nekom budućem periodu - za šta smo vidjeli da postoje najave - ono opet ne može biti primijenjeno u ovom slučaju, retroaktivno. Zato me sa pravne strane zanima šta ASK smatra za koje krivično djelo postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio. Jer, samo posjedovanje bilo kojeg sata nije krivično djelo ako se ne posjeduju dokazi koji ukazuju na osnovanu sumnju da je ta imovina stečena izvršenjem nekog od krivičnih djela koja trenutno postoje u crnogorskom zakonodavstvu – ukazuje advokat.
Radulović nije optimista da će biti adekvatne ni neke naredne odluke ASK-a koje se tiču dokaza o neprimjerenom životnom stilu funkcionera, bez obzira da li je riječ o vlasti prije 2020. godine ili nakon toga.
- Jer, ASK po mom sudu nije promijenio praksu - barem suštinski - u odnosu na ono što je bilo prije 2020. godine. Ono što se možda promijenilo jeste odnos prema određenim političarima. Rukovodstvo ASK-a je uvijek gledalo da radi nešto što se može otvoreno tumačiti kao postupanje u interesu onih koji vrše vlast. To je do 2020. godine, znamo, dominantno bila Demokratska partija socijalista. Sada su to neke druge partije. Dok god imamo institucije koje više vode računa o tome da zadovolje politički interes onih koji vrše vlast, nećemo imati ni odgovarajuću praksu, a ni ambijent kakav bi trebalo da imamo. To je onaj koji će obezbijediti vladavinu prava, a vladavina prava bi trebalo sasvim sigurno da se primijeni upravo prema onima koji vrše vlast – zaključuje sagovornik Pobjede.
<h2>ASK danas SDT-u dostavlja dokumentaciju o Đukanovićevim satovima</h2>
Agencija za sprečavanje korupcije danas će Specijalnom tužilaštvu dostaviti dokumentaciju vezanu za satove bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, saopštio je vršilac dužnosti direktora te institucije Dušan Drakić. 

&nbsp;Drakić je sinoć, gostujući u emisiji „Načisto“ na televiziji Vijesti, odbacio tvrdnje Đukanovića da su slike njegovih satova fotomontaža. Ustvrdio i da to što je bivši predsjednik odlučio da više neće da se izjašnjava na nalaz ASK-a, zapravo znak priznanja.
- Jasno je jedan vještak rekao koji su satovi, drugi je rekao jasno i koncizno kolika je vrijednost satova, koliko se kreće aukcijska vrijednost i ono što mi je najbitnije, a to je praksa Evropskog suda za ljudska prava, koja je negdje i logična. Ćutanje i neizjašnjavanje okrivljenog u postupku je pretpostavka da nema dokaze i to može biti olakšavajuća okolnost za njega - rekao je Drakić.

Radulović: Odluka ASK-a u slučaju Đukanovića je politički marketing koji će ostati bez pravnog epiloga

Predstavnici Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) učestvovali su na 24. Godišnjoj profesionalnoj konferenciji EPAC/EACN, održanoj u Hagu, gdje je ozvaničeno da će Crna Gora krajem 2026. godine biti domaćin jubilarnog 25. izdanja konferencije i Generalne skupštine ove evropske mreže.
Iz ASK-a poručuju da je domaćinstvo ovog foruma, jednog od najznačajnijih u Evropi u oblasti borbe protiv korupcije i jačanja integriteta institucija, snažna potvrda reformskih procesa u Crnoj Gori.
– Ovo nije samo priznanje institucijama – ovo je priznanje Crnoj Gori kao modernoj, pouzdanoj i evropskoj državi koja ubrzano podiže standarde dobrog upravljanja, navode iz ASK-a.
Šta znači za građane Crne Gore?
• Jačanje međunarodnog povjerenja 
 – Evropski partneri prepoznaju naš jasni reformski kurs i posvećenost vladavini prava, ističu iz Agencije.
• Brže usvajanje savremenih antikorupcijskih standarda 
 Konferencija će omogućiti razmjenu najboljih evropskih praksi, što će doprinijeti efikasnijem nadzoru i prevenciji korupcije.
• Vidljiv napredak u evropskim integracijama 
 Događaj dolazi u trenutku ključnom za zatvaranje najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja.
• Poruka mladima da mogu graditi budućnost u Crnoj Gori 
 – Gradimo društvo u kojem pravila važe za sve, a mladi imaju jednake šanse, poručuju iz ASK-a.
Dvostruki jubilej
<ol>
 <li>&nbsp;godina obilježava:</li>
</ol>
• 25 godina EPAC/EACN mreže 
 • 10 godina ASK-a
Crna Gora će, kako naglašavaju, spojiti jubileje i poslati poruku o sistemskoj izgradnji integriteta i odgovornosti u javnom sektoru.
– Konferencija će biti organizovana u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, uz veliku institucionalnu vidljivost Crne Gore kao regionalnog lidera reformi, navode iz ASK-a.
Očekuje se učešće predstavnika ključnih evropskih institucija i eksperata, sa panelima posvećenim finansiranju politike, digitalnim rizicima i unapređenju dobrog upravljanja.
Zahvalnost partnerima
– Odluka EPAC/EACN zajednice potvrđuje da je Crna Gora pouzdan i kredibilan partner u evropskoj borbi protiv korupcije, ističu iz Agencije.
Agencija za sprečavanje korupcije je nacionalni koordinator aktivnosti u okviru EPAC-a, a domaćinstvom naredne konferencije, kako navode, dodatno učvršćuje svoj položaj i otvara novu stranicu međunarodne saradnje.

ASK: Potvrda reformi i jačanja međunarodnog povjerenja u institucije

Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) objavila je rješenje u kojem se navodi da im bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije prijavio kolekciju ručnih satova u vrijednosti većoj od 200.000 eura.
On je, kako piše u Odluci ASK-a, na osnovu toga prekršio član 25 stav 2 i 3, a u vezi člana 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije.
- Agencija je sprovela upravni postupak u skladu sa presudama Upravhog suda, pa je u odnosu na sve navedeno, a u skladu sa Agenciji dostupnim podacima, u dokaznom postupku ustanovila da su autentične fotografije na kojima je prikazan bivši javni funkcioner Milo Đukanović dok na ruci nosi predmetne satove, te da isti nijesu prijavljeni niti u jednom od navedenih izvještaja o prihodima i imovini kao svojina nad pokretnom imovinom, a koje je podatke javni funkcioner bio dužan da prijavi u skladu sa članom 25 stav 2 i 3, a u vezi člana 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona - piše u rješenju ASK-a.
Prema njihovim riječima, navedena pokretna imovina se odnosi na satove nesporne procijenjene vrijednosti veće od 10.000 eura.
- I to: Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU, Rolex Cosmograph Dayton 18k „Zenith" 16518 Inverted Six, Patek Philippe Neptune 5081J-001 i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph w 30012, dok je donja granica za Franck Muller Mariner Chonograph 8080 CC AT, Cartier Pasha de Cartier 2770 i Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic niža od 10.000 eura iz kojeg razloga Agencija nije mogla da izvede nesporan zaključak da se radi o pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 10.000 eura - piše u rješenju ASK-a.
ASK na svom sajtu u okviru donesene <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Odluka_UPI-02-03-53-19-Milo_%C4%90ukanovi%C4%87.pdf">Odluke</a> dala analizu kretanja tržišne cijene satova koju je sačinio ovlašćeni procjenjivač - sudski vještak ekonomsko finansijske struke.
- Na osnovu izvršene digitalne analize dostavljenih fotografija, izvršena je finansijsko ekonomska procjena predmetnih satova i zaključeno je da su na istim prikazani sledeći satovi: Franck Muller Mariner Chonograph, kod koga zbog ograničenja digitalnog materijala nije moguće utvrditi da li je u pitanju model 8080 CC AT ifi 9080 CC AТ, a čija tržišna cijena iznosi 8.400- 26.000 eura. Cartier Pasha de Cartier 2770, u zlatnoj boji sa crnim kožnim kaišem, cijene za ovaj model kreću se od približno 8.700 do 11.000 eura, zavisno od specifičnosti sata. Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU, za koji je, pri poređenju sa satom koji je u medijima označen kao „Breguet Tourbillon Perpetual Calendar 3755pr/1e/9v6", utvrđeno da taj model ima bitno drugačiji įzgled: otvoren brojčanik kroz koji se vidi čitav mehanizam'i drugačiji raspored malih krugova. Tržišna cijena Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU iznosi 59.502 eura. Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic EX45 77 9 9.71R ili srodnė varijante, čiji raspon tržišne cijene iznosi 6.600 - 18.500 eura. Rolex Cosmograph Daytona 18k Yellow Gold Zenith" 16518 Inverted Six, varijanti sa žutim zlatom, bijelim brojčanikom i crnim podbrojčanicima, sa tržišnom cijenom od 13.800 -34.600 eura. น Patek Philippe Neptune 5081J-001, kod kogá su posebno prepoznatljivi raspored rimskih brojeva, centralni minutni prsten i prepoznatljivi rebrasti bezel i čija cijena iznosi od 15.000 - 27.000 eura - navodi se u odluci.
Ovaj postupak inicirala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) 2019. godine.

1084x550

ASK: Đukanović prekršio zakon jer nije prijavio kolekciju satova vrijednu preko 200.000 eura

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da snažno podržava pravo zaposlenih u medijima i svih građana da traže informacije o radu institucija, posebno kada je riječ o pitanjima integriteta, odgovornosti i zakonitosti. Povodom <a href="https://www.antenam.net/drustvo/389082-sindikat-jrds-rtcg-pisao-vladi-zbog-cega-dajete-legitimitet-nelegalnom-direktoru">upita grupe zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG)</a>, Agencija je objavila detaljan pregled svojih aktivnosti u predmetima koji se odnose na nacionalni javni servis.
<h2>Naimenovanje Borisa Raonića: Utvrđen rizik od korupcije</h2>
ASK je podsjetila da je 1. marta 2024. godine donijela mišljenje po službenoj dužnosti o naimenovanju generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, koje je javno dostupno. U mišljenju je ocijenjeno da je javni interes bio ugrožen i da postoje indicije koje upućuju na rizik od korupcije, jer iz dostavljenih podataka nije bilo jasno da Raonić ispunjava sve propisane uslove za tu funkciju.
Agencija je Savjetu RTCG izdala preporuku da preduzme radnje radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
<h2>RTCG nije ispunila preporuku Agencije</h2>
RTCG je 5. aprila 2024. dostavila izjašnjenje na mišljenje ASK, ali, kako navode iz Agencije, iz dostavljene dokumentacije „nesporno proizilazi“ da preporuka nije ispunjena.
ASK je potom, kako navode, preduzela sve zakonom propisane korake:
- 12. aprila objavila je javno saopštenje o predmetu,
- istog dana obavijestila je Skupštinu Crne Gore,
- kompletna dokumentacija proslijeđena je Specijalnom državnom tužilaštvu radi ocjene postojanja krivičnog djela,
- predmet je dostavljen i Upravi za inspekcijske poslove, koja je 9. maja saopštila da se u istoj stvari već vodi sudski postupak, zbog čega nije moguće voditi paralelni upravni postupak.
Iz Agencije ističu da do danas nijesu dobili povratnu informaciju od SDT-a.
„ASK je u ovom slučaju iskoristila sve mehanizme koji su joj na raspolaganju“, navedeno je u saopštenju.
<h2>Plan integriteta dostavljen u roku</h2>
RTCG je 12. aprila 2024. elektronski dostavila izvještaj o sprovođenju plana integriteta za 2023. godinu. Iako štampana verzija nije dostavljena, Agencija objašnjava da je elektronska verzija predata u zakonom propisanom roku, zbog čega nije postojao osnov za pokretanje prekršajnog postupka, ni prema instituciji, ni prema odgovornom licu.
<h2>“Predmeti nisu nestali”: Sve odluke javne i provjerljive</h2>
ASK je oštro odbacila tvrdnje da „predmeti nestaju“ ili da se nalazi „kriju u fiokama“, ističući da su svi postupci vođeni zakonito, transparentno i proaktivno.
„Sve odluke ASK-a, uključujući i predmet RTCG, javno su objavljene, dostupne i provjerljive“, saopštila je Agencija, dodajući da će nastaviti da postupa po svakoj novoj prijavi, kao i po ishodima postupaka u nadležnosti drugih institucija.
<h2>Otvoreni za informacije i dijalog</h2>
Agencija poručuje da ostaje otvorena za sve relevantne informacije zaposlenih u RTCG, kao i za dijalog o unapređenju integriteta Javnog servisa.
„Javni interes biće zaštićen samo ako sve nadležne institucije – RTCG, Savjet RTCG i drugi organi – sprovedu ono što je u njihovoj nadležnosti“, navodi ASK.
U zaključku, Agencija ističe da će nastaviti da radi „nepristrasno, transparentno i odgovorno, bez obzira na bilo kakve pritiske“.

1250x600

ASK: U slučajevima koji se odnose na RTCG postupali smo zakonito, transparentno i u punom kapacitetu

Suđenje po tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije odgođeno je za 12. decembar.
Prije početka suđenja, sutkinja Osnovnog suda Valentina Vuković obavijestila je stranke da su iz Privrednog suda stigli traženi spisi, te ih pitala da li žele da izvrše uvid u pristigle spise predmeta. Tužilac i odbrana su to prihvatili, nakon čega je suđenje prekinuto radi uvida u spise predmeta.
Novo ročište zakazano je za 12. decembar.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Ivona Đokić

Suđenje po tužbi Mila Đukanovića odgođeno za 12. decembar

Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da izvršni direktor RTV Podgorica Vladimir Otašević, kao javni funkcioner, nije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer za vrijeme obavljanja javne funkcije nije bio angažovan na realizaciji serijala "Tragovi moći“, na Radio televiziji Crne Gore, čime bi javni interes podredio privatnom i time izazvao sukob interesa u obavljanju javne funkcije, prenosi Gradski portal.
ASK je utvrdio da je Otašević za direktora Lokalnog javnog emitera u punom mandatu izabran na sjednici Savjeta RTV Podgorica 13.02.2024. godine, te da je prethodno blagovremeno podnio zahtjev za raskid ugovora o djelu i obavjestio tadašnjeg poslodavca da prestaje njegov dalji angažman na tom projektu.
ASK je na taj način potvrdio da je inicijativa Media centra, na čijem čelu je Goran Đurović, a koja je upućena Savjetu za razrješenje Otaševića neosnovana.
Đurović je ranije prijetio Savjetu RTV Podgorica da će krivično odgovarati ako „nastavi da ignoriše“ njegovu inicijativu za razrješenje Otaševića.
U Odluci Agencije za sprečavanje korupcije se navodi da je postupala po zahtjevu, a na osnovu sopstvenih saznanja da u radnjama javnog funkcionera postoji sumnja da se radi o sukobu interesa za vrijeme obavljanja javne funkcije, a u vezi emitovanja serijala „Tragovi moći“ na Radio televiziji Crne Gore, čiji je Otašević autor.
Nakon nekoliko mjeseci provjera sve relevantne dokumentacije, utvrđeno je da je Đurović netačno optužio Otaševića za konflikt interesa.
- U toku postupka nedvosmisleno je utvrđeno da je Vladimir Otašević raskinuo Ugovor o djelu sa ’Fabrikom ideja multimedija’ d.o.o. dana 12.12.2023. godine, prije nego što je stupio na javnu funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica dana 13.12.2023. godine, a da je njegove aktivnosti i operativne zadatke na serijalu ’Trgovina moći’ preuzela druga osoba, dok u postupku nije utvrđeno da je isti bio angažovan na serijalu nakon raskida Ugovora o djelu i stupanja na javnu funkciju- navodi se u obrazloženju.
Agencija je cijenila i kopije odjavne špice serijala ’Trgovina moći’ iz kojih je utvrđeno da je Vladimir Otašević potpisan kao autor i urednik, a da je proizvodnja iste bila 2024. godine.
Našla je da to nije od uticaja na rješavanje predmetne upravne stvari iz razloga što je došlo do prestanka angažmana Otaševića na projektu ovog serijala i njegove obaveze je preuzela druga osoba.
ASK je cijenila i dopis Javnog preduzeća Radio televizije Crne Gore (RTCG).
- … utvrđuje iz dopisa generalnog direktora zavedenog pod brojem 01-7397 od 9.9.2025. godine u kome se navodi da je na početku projekta Vladimir Otašević kao autor i urednik izradio sinopsis i strukturu emisije, a da je zbog novonastalih okolnosti sve dalje njegove aktivnosti i operativne zadatke preuzela druga osoba, te da je Vladimir Otašević ostao potpisan kao autor u skladu sa početnim konceptom i njegovom ulogom u periodu od 6.11.2023. do 11.12.2023. godine, iz kog razloga nisu mogli da potpišu drugu osobu kao autora i urednika- piše u Odluci ASK od 4. novembra 2025. godine.

ASK utvrdila da direktor Vladimir Otašević nije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

Na suđenju bivšoj direktorici ASK-a Jeleni Perović i njenoj pomoćnici Nini Paović, koje Tužilaštvo tereti za zloupotrebu položaja, u cjelosti su demantovani navodi optužnice jer su saslušani svjedoci u Višem sudu kazali da su dobijali varijable u skladu sa zakonom - zbog povećanog obima posla i prekovremenog rada.
Njihovim svjedočenjem opovrgnute su tvrdnje Tužilaštva da su mimo zakona dobijali naknade.
Svjedokinja Ana Mijušković kazala je da je zaposlena u ASK-u od aprila 2023.godine.
-Radila sam prekovremeno i četiri puta sam zbog povećanog obima posla imala varijabilni dio zarade - kazala je Mijušković.
Na pitanje sudije Sima Rašovića svjedokinja je odgovorila da je naknada za prekovremeni rad odgovarala broju sati koje je prekovremeno radila.
Svjedokinja Ana Kraljević ispričala je da je od 6.aprila zaposlena u Agenciji, da nije radila prekovremeno i da nije primala varijabile.
Ni svjedokinji Kraljević kao ni Mijušković ništa nije poznato o službenim putovanjima Jelene Perović.
U Višem sudu svjedočio je i Dalibor Šaban koji je bio član popisne komisije.
-U nekoliko slučajeva sam radio prekovremeno zbog povećanog obima posla. Za to sam primio varijabile - kazao je Šaban.
On je na pitanje sudije Rašovića objasnio da je u tom periodu bio povećan obim upravnih postupaka.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanje svjedoka.
Tužilaštvo Perović tereti da je navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.
Perović i Paović kategorično su negirale navode iz optužnog akta.

Marija Žižić

Svjedoci: Varijabile smo dobijali zbog prekovremenog rada

Agencija za sprečavanje korupcije, u saradnji sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), organizovala je regionalnu konferenciju pod nazivom „Prevencija korupcije: regionalni antikorupcijski pristupi i izazovi“, koja se održava 28. i 29. oktobra u Petrovcu.
Konferencija je okupila rukovodioce antikorupcijskih tijela iz regiona, eksperte iz oblasti borbe protiv korupcije, predstavnike međunarodnih organizacija, ambasada, civilnog sektora i medija.
Cilj događaja bio je razmjena iskustava, ekspertize i dobrih praksi, kao i unapređenje saradnje i dijaloga o zajedničkim izazovima i strategijama u prevenciji korupcije na regionalnom nivou.
U uvodnom obraćanju, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić istakao je da konferencija predstavlja važnu priliku za jačanje regionalne saradnje i koordinisanog pristupa u borbi protiv korupcije:
„Samo kroz zajednički rad, otvorenu razmjenu iskustava i kontinuiranu saradnju možemo unaprijediti institucionalni integritet i povjerenje građana u institucije“, poručio je Drakić.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da je korupcija fenomen koji nadilazi nacionalne okvire.
„U tom kontekstu, regionalna saradnja na planu antikorupcije i aktivna razmjena podataka doprinose potpunijem i efikasnijem radu institucija. Bez te saradnje naši antikorupcijski sistemi ostaju nedovršeni“, kazao je Koprivica.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je borba protiv korupcije važan preduslov za snaženje društva i države i ključna obaveza na evropskom putu Crne Gore.
“Ministarstvo pravde trebalo bi da bude servis ASK- a u kreiranju izvora prava koja će da budu oruđe za njihov rad. Daćemo punu podršku Agenciji u njihovim naporima da nastave još snažnije iskorake u ovoj borbi”, kazao je Božović.
Gospodin Constantine Palicarsky iz UNODC-a istakao je važnost regionalne saradnje u borbi protiv korupcije kao ključnog mehanizma za jačanje poverenja među institucijama, unapređenje efikasnosti istraga i postizanje održivih rezultata u sprečavanju i suzbijanju korupcije u regionu. UNODC će, kroz regionalnu platformu za praćenje sprovođenja Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, nastaviti da pruža podršku jurisdikcijama u regionu, uključujući i Crnu Goru.
Tokom dvodnevne konferencije biće razmatrane tri ključne tematske oblasti:
Izgradnja integriteta i preventivni mehanizmi – e-learning programi, edukacije, kampanje, povjerljivo savjetovanje i procjena rizika od korupcije (CRA);
Sveobuhvatni antikorupcijski okvir: najbolje prakse i naučene lekcije – s fokusom na jačanje zakonskog okvira i finansijske nezavisnosti institucija;
Rješavanje sukoba interesa u vršenju javnih funkcija – izazovi i pristupi u vezi sa nespojivošću funkcija, primanjem poklona i ograničenjima u obavljanju javnih funkcija.
Konferencija je potvrdila posvećenost ASK i UNODC-a zajedničkom cilju – unapređenju transparentnosti, odgovornosti i integriteta u javnom sektoru, kao i daljem jačanju kapaciteta institucija za prevenciju i borbu protiv korupcije u regionu.

Institucije regiona udružene protiv korupcije: Jačanje integriteta kroz saradnju i razmjenu iskustava

Čelnica Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) Maja Žunjić Mitrović prekršila je Zakon o sprečavanju korupcije jer u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju vršioca dužnosti (v.d.) direktora te institucije nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini, tvrdi Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
U odluci se navodi da je Žunjić Mitrović navela da je smatrala da nije bila u obavezi da podnese izvještaj jer je tu funkciju obavljala na ograničeno vrijeme, do izbora direktora. Smatrala je, kako se navodi, da se njen status može tretirati kao da je privremenog karaktera, bez obaveze dostavljanja izvještaja.
ASK tvrdi i da je bivša odbornica u podgoričkom parlamentu Tamara Tapušković prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer je istovremeno bila i na funkciji članice Odbora direktora (OD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). ASK je, postupajući po inicijativi, takvu odluku donijela nakon što je prethodno Tapušković, po njenom zahtjevu, obavijestila da ne postoje ograničenja u vršenju ove dvije funkcije, jer je na funkciju odbornice izabrana kasnije.
Tapušković je od strane Vlade Crne Gore krajem decembra 2023. godine imenovana u OD KCCG, dok je u martu 2024. izabrana za odbornicu u Skupštini Glavnog grada Podgorica. U ASK tvrde da je riječ o dvjema funkcijama koje su nespojive po Zakonu o sprečavanju korupcije. Ona je u izjašnjenju u postupku pred ASK kazala da je odbornica bila do 21. marta 2024. godine, te da je na tu funkciju ponovo izabrana 28. novembra 2024. godine, ali da je 23. decembra 2024. (25 dana od dana imenovanja) podnijela ostavku, o čemu je pisano i obavijestila ASK. Ukazala je da je ASK prošle godine dala tumačenje da kao članica OD KCCG, na koju funkciju je prvo izabrana 29. decembra 2023. godine, može obavljati i funkciju odbornice, na koju je izabrana 21. marta 2024, te da se u skladu sa tumačenjem ASK i rukovodila.
Agencija je u postupku utvrdila da je svoje obavještenje za Tapušković iz jula prošle godine stavila van snage rješenjem donijetim 20. septembra.
– U odnosu na ovo obavještenje, odnosno na akt broj 02-01-2026/2 od 18.7.2024. godine, pojašnjenja radi, Agencija ukazuje da ostaje nedoumica zašto je član 14, stav 1 tumačen samo u odnosu na odbornika, odnosno, zašto se propisano u navedenom stavu člana 14 nije tumačilo i u odnosu na članstvo imenovane u Odboru direktora Kliničkog centra Crne Gore, a gdje je isto prepoznato kao članstvo u organu upravljanja, što Odbor direktora KCCG i jeste – navodi se u odluci.

ASK: Čelnica AZLP nije prijavila imovinu

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: ask