Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sprovešće u ovoj godini dubinsku provjeru imovine i prihoda oko 30 javnih funkcionera, među kojima su i tri ministra sa najvećim budžetima, pet starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, nosioci dvije visoke tužilačke i tri visoke sudske funkcije, pet poslanika, po tri lica koja imenuju Skupština i Vlada... .
U slučaju potpune provjere imovine, Agencija mora imati pristup detaljnijim informacijama, a to, kako su objasnili, obuhvata traženje informacija o bankovnom računu od svih banaka u Crnoj Gori, hronologije transakcija za nekretnine koje su u vlasništvu javnih funkcionera, hronologije transakcija za hartije od vrijednosti iz Centralnog klirinškog depozitarnog društva i strukturu vlasništva privrednih društava u kojima javni funkcioneri imaju udio.
– Agencija će, takođe, tražiti informacije od bilo kog drugog subjekta koji obavlja finansijske transakcije, u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća za konkretnog javnog funkcionera i provjeru – piše u godišnjem planu ASK.
Prema planu provjera za 2026. godinu, kontrolori ASK provjeriće oko 400 imovinskih kartona, među kojima su i izvještaji o prihodima i imovini predsjednika države, Skupštine i Vlade, 26 ministara, 20 poslanika, pet potpredsjednika Vlade...
Kontrolisaće se imovinski kartoni oko 17 javnih funkcionera koje imenuje predsjednik Crne Gore (ambasadori, generalni sekretar, savjetnici predsjednika, šefovi misija pri međunarodnim organizacijama i dr.), 28 lica koja imenuje Skupština (sudije Ustavnog suda, direktori, predsjednici/članovi organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća, guverner CBCG, članovi DRI, Ombudsman...). ASK će kontrolisati i 90 državnih funkcionera koja bira, imenuje, postavlja, odnosno daje saglasnost Vlada, među kojima su generalni sekretar, šef kabineta predsjednika Vlade, zamjenik šefa kabineta, posebni savjetnici predsjednika i potpredsjednika Vlade, državni sekretari, sekretari ministarstava... Kontrolu će proći i oko 20 direktora ustanova, predsjednika i članova nadzornih organa, fondova, uprava, zavoda, te jedan broj nosilaca pravosudnih funkcija, opštinskih funkcionera i državnih službenika.
– Plan utvrđuje tri vrste kontrole, i to: administrativnu provjeru svih pristiglih izvještaja koja se obavlja kontinuirano u toku cijele godine, provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i nasloženiju dubinsku provjeru. U skladu sa preporukama međunarodnih eksperata, provjera se sprovodi na određenom uzorku, metodom slučajnog uzorka, kojom bi se odabrali funkcioneri za provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i dubinsku provjeru – obrazloženo je u Godišnjem planu provjera, koji je juče objavila ASK.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ASK sprovodi istragu o imovini 30 funkcionera

Osnovni sud u Podgorici reagovao je na obraćanje pravnog tima bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, navodeći da je u tekstu problematizovano je pitanje profesionalizma postupajuće sudije Valentine Vuković i njenog razumijevanja kako tužbe tako i instituta koje je primijenila u prvostepenoj presudi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdukanovicev-pravni-tim-najnoviji-i-najeklatantniji-primjer-neznanja-i-bjekstva-od-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Iako u svakom sudskom postupku stranke imaju pravo da iznesu svoje argumente i da izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom, što je potpuno legitimno i očekivano, nedopustivo je pisati javne žalbe na portalima medija i usljed nezadovoljstva odlukom suda davati uvrjedljive kvalifikacije na račun stručnosti postupajuće sudije. Sudija svoj posao obavlja u skladu sa Ustavom i Zakonom, samostalno i po svom sudijskom uvjerenju, dok je svaka odluka podložna ispitivanju od strane neposredno višeg suda po pravnim ljekovima koji stoje na raspolaganju nezadovoljnoj stranci - navedeno je u reagovanju Suda.
U Osnovnom sudu kažu da su kritike sudskih odluka uvijek dozvoljene, ali da bi bilo korisno da se one iznose u okviru zakonom predviđenih instanci, a ne kroz javne optužbe koje mogu narušiti povjerenje građana u institucije, bez osnova.
- Pravni poredak jasno predviđa mehanizme za slučajeve u kojima stranka smatra da je sud pogriješio — prije svega pravo na žalbu. Ukoliko pravni tim smatra da je presuda zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju ili nepravilnoj primjeni zakona, postoji procedura pred Višim sudom u Podgorici, gdje se ti navodi mogu detaljno razmotriti i provjeriti. Time se obezbjeđuje dvostepenost postupka i dodatna garancija da će konačna odluka biti zasnovana na zakonu i činjenicama. S toga je neprimjereno i neprihvatljivo prezentiranje ličnog stava o predmetu spora nezadovoljne stranke kroz prizmu pitanja stručnosti postupajuće sudije i davanja uvrjedljivih konotacija - naglašeno je u reagovanju.
Zato je važno, napominju, da se sve primjedbe i sumnje u ispravnost presude iznesu kroz institucionalne kanale.
- Jedino tako možemo jačati povjerenje u pravosudni sistem i osigurati da se svaki postupak rješava na transparentan i zakonit način. Sudstvo mora ostati nezavisno od političkih i javnih pritisaka, a odgovornost svih učesnika je da poštuju taj princip, bez obzira na to da li im neka odluka ide u prilog ili ne - zaključeno je u reagovanju.

500x500

1084x550

Osnovni sud: Pravni tim Đukanovića nema pravo da vrijeđa sudiju

Pravni tim bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića oglasio se povodom odluke Osnovnog suda u Podgorici kojom je kao preuranjen odbijen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije.
Regovanje prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda u Podgorici, P.br. 912/25 od dana 12.01.2026. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev Mila Đukanovića za naknadu štete zbog povrede prava na čast, ugled i povrede prava na dostojanstvo, predstavlja najnoviji i najeklatantniji primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti u odnosu na pravnu stvar koja je i činjenično i pravno potpuno čista i razriješena.
Što god da je od ovoga, a jeste sve osim odluke donesene po zakonu, govore sljedeće činjenice:
Dakle, tužbeni zahtjev koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na čast, povrede prava na ugled i povrede prava na dostojanstvo je odbijen jer je preuranjen. Preuranjen je, kako tvrdi prvostepeni sud, jer još uvijek nije odlučeno pred Upravnim sudom Crne Gore, pred kojim se ispituje zakonitost odluke ASK-a o tome da li je Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, jer u 2019. godini nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 EUR kao uvećanje imovine, koji iznos je njegov sin uplatio na ime navodnog duga u Atlas banci. Pa kako još nije odlučeno o zakonitosti te odluke, sudija Valentina Vuković nalazi da ne može odlučiti o povredi časti, dostojanstva i ugleda, jer to zavisi od sudbine odluke Agencije za sprječavanje korupcije. Ona dalje elaborira da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravne odluke, zbog čega potraživanje tužioca nije dospjelo.
Da je sudija pročitala tužbu, pa Zakon o obligacionim odnosima, te naučila šta je dospjelost, utvrdila bi sljedeće:
– U samoj tužbi stoji da je predmet konkretne pravne stvari nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti. Te radnje koje je preduzela Agencija za sprječavanje korupcije su radnje preduzete sa lošim namjerama i omalovažavanjem ličnosti tužioca, jer je obavještavala javnost suprotno članu 107 stav 2 Zakona o sprječavanju korupcije, pošto nije shodno tom članu obezbijedila zaštitu tajnih podataka i podataka o ličnosti.
Način na koji je ta odluka objavljena, njen sadržaj i njeno obrazloženje suprotni su navedenom članu Zakona. A jasno je da je to urađeno sa jednim jedinim ciljem, a to je – diskreditacija ugleda, časti i dostojanstva Mila Đukanovića. Pobrojavanje podataka o korišćenju revolving kartice u periodu od 2007. do 2015. godine, u pojedinačnim iznosima i datumima, suprotno je članu 203 Zakona o kreditnim institucijama, koji propisuje da se bankarskom tajnom smatraju podaci o stanju i prometu na pojedinačnim računima klijenata. Ovi podaci se, shodno članu 204 tog Zakona, ne smiju učiniti dostupnim trećim licima, osim nadležnom pravosudnom organu.
Dalje, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u članu 2 stav 1 i 2 propisuje da se lični podaci ne mogu obrađivati u obimu većem nego što je potrebno za ostvarivanje svrhe obrade, čime se štite osnovna prava i slobode pojedinca.
Postojanje dvije verzije odluke ASK-a, njihovo javno objavljivanje, kao i intervju u dnevnom listu „Vijesti“, dat od strane Mladena Tomovića, gdje javno iznosi detalje odluke, a sve to prije propisnog dostavljanja i upoznavanja tužioca sa spornim upravnim aktom, predstavlja prekoračenje ovlašćenja i kršenje odredbi člana 92 stav 1 tačka 4 Zakona o sprječavanju korupcije.
Nijednom odredbom Zakona o sprječavanju korupcije nije propisano da je u nadležnosti Savjeta pravo na iznošenje bankarske tajne i komentarisanje pojedinačnih odluka Agencije.
Na osnovu svih navoda iz tužbe, jasno je da sudija ili nije pročitala tužbu ili je svjesno izmišljala razloge da odbije tužbeni zahtjev. Jer iz svega iznijetog se nije mogao izvući zaključak koji stoji u obrazloženju Presude na strani 6 stav 4, gdje se navodi:
„Imajući u vidu citirane zakonske odredbe i nesporno utvrđenu činjenicu da je tužilac podnio tužbu protiv tužene radi naknade nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, navodeći da je tužena donijela nezakonitu odluku kojom je tužilac, kao nekadašnji predsjednik države i Vlade, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori, zasnivajući tužbeni zahtjev na nezakonitosti upravnog akta i nezakonitom postupanju tužene u vezi sa donijetom odlukom, a pri činjenici da se zakonitost odluke tužene na koju se tužilac poziva kao osnov svog zahtjeva ispituje u upravnom sporu koji je u toku pred Upravnim sudom Crne Gore, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev preuranjen, jer dok odluka tužene ne bude pravosnažno poništena nema osnova za ocjenu nezakonitosti, budući da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravne odluke.“
Nemoguće je, ili bi bilo logično da je nemoguće, da sudija Vuković ne zna kada je dospjelo potraživanje za naknadu nematerijalne štete za povredu časti, ugleda i dostojanstva.
Dostojanstvo, čast i ugled ne zavise od odluke čija se zakonitost ispituje pred Upravnim sudom Crne Gore. Jer tužilac apsolutno svoju povredu ne vezuje za zakonitost te odluke, već za zlonamjerno i politikantsko ponašanje odgovornih lica Agencije za sprječavanje korupcije, sa namjerom da mu se nanese šteta.
Sve i da se utvrdi da je ta odluka nezakonita, ona ne bi u ovom slučaju i po ovoj tužbi mogla biti prethodno pitanje od kojeg bi zavisio predmetni spor.
Da je sudija pokazala makar malo integriteta i pokušala da malo bolje „upakuje“ svoju namjeru da odbije tužbeni zahtjev, ne bi se pozivala na dospjelost. Naime, shodno članu 193 Zakona o obligacionim odnosima, obaveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
Zakon ne ostavlja prostor za diskreciono tumačenje, niti vezuje dospjelost potraživanja za pravosnažnost odluke u upravnoj stvari ili ishod upravnog spora, niti za prethodno utvrđenje nezakonitog postupanja organa u drugom postupku.
Kod potraživanja naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na čast, prava na ugled i prava na dostojanstvo, šteta nastaje u trenutku kada je povreda učinjena, odnosno kada je sporni sadržaj učinjen dostupnim javnosti, kada je ličnost diskreditovana i kada su lični i bankarski podaci nezakonito iznijeti i interpretirani u javnom prostoru. U tom trenutku nastaje i obaveza naknade štete, koja je – shodno članu 193 ZOO – dospjela.
Sve i da je sudija, formalistički i krajnje restriktivno, željela da uporište nađe u članu 210d Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da obaveza naknade nematerijalne štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, nesporno je da se i tada potraživanje smatra očigledno dospjelim, i to počev od dana kada je Milo Đukanović podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici.
Sud je, dakle, suprotno Zakonu, vještački konstruisao zavisnost parničnog postupka od upravnog spora, iako parnični sud ne odlučuje o zakonitosti upravnog akta, već o posljedicama ponašanja tuženog po prava ličnosti tužioca. Upravo te posljedice – povreda časti, ugleda i dostojanstva – nastupaju nezavisno od toga da li će upravni akt biti poništen, izmijenjen ili potvrđen.&nbsp;

1250x600

Đukanovićev pravni tim: Najnoviji i najeklatantniji primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Ivona Đokić

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je Branko Bošković, prije više od četiri godine, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta tadašnje Agencije za elektronske medije.
On za Antenu M, međutim, kaže da nije bio svjestan da takvo postupanje predstavlja kršenje zakona, i poručuje da odluku ASK poštuje, ali da ona ne utiče na njegov status ni na period trajanja mandata. Ipak, prema saznanjima ovog portala, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na njoj podnio ostavku na mjesto predsjednika.
U odluci od 12. novembra 2025. godine, a u koju je Antena M imala uvid, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
Takođe, ASK je utvrdila da je Bošković prekršio i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer, kako su naveli u Odluci, nije preduzeo mjere za rješavanje sukoba interesa, niti je Agenciji podnio zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa, iako je, kako kažu, bio dužan da to učini prije glasanja o sopstvenom izboru.
- Imajući u vidu dugogodišnju praksu u pravnom sistemu Crne Gore, prema kojoj se u različitim procedurama izbora na javne funkcije dešava da učesnici glasačkih procesa istovremeno mogu biti i kandidati, kao i moje tadašnje tumačenje relevantnih odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, nijesam bio u saznanju da bi moje učešće u glasanju moglo predstavljati kršenje zakonske norme - rekao je Bošković za Antenu M.
Ipak, kaže, poštuje odluku nadležne institucije.
- I prema njoj ću se ponijeti maksimalno odgovorno, uvažavajući integritet pravnog sistema i organa čiji sam član - navodi Bošković.
Dodaje da je postupao u skladu sa uvjerenjem koje je proizašlo iz prakse i dosadašnjeg institucionalnog postupanja u sličnim situacijama.
- Na osnovu tada dostupnih informacija i uobičajenog načina funkcionisanja sličnih tijela, nijesam smatrao da postoji obaveza izuzimanja. Razumijem, međutim, da je naknadnim tumačenjem Agencije ukazano na drugačiji pravni stav, i to prihvatam sa dužnom pažnjom i odgovornošću - objašnjava Bošković.
Njemu, inače, mandat ističe u aprilu naredne godine. Nije htio da komentariše to što je Agencija nakon više od četiri godine utvrdila kršenje zakona.
- Iz poštovanja prema pravnom poretku, nadležnostima institucija i principu institucionalne nezavisnosti, ne komentarišem rad drugih organa. Ono što mogu da istaknem jeste da odluke nadležnih institucija uvijek poštujem i postupam u skladu sa njima. Što se tiče mog odnosa prema Odluci, želim pojasniti da se ona odnosi isključivo na postupak mog izbora za predsjednika Savjeta, a ne na trajanje mandata člana Savjeta. Dakle, Odluka ne utiče na moj status ni na period trajanja mandata, koji je definisan zakonom i ističe u aprilu 2026. godine - zaključuje Bošković.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na toj sjednici podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Bošković zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU da bi podnio ostavku pošto je ASK utvrdila da je prekršio zakon glasanjem za sopstveni izbor

Ko zna koji put se ponavlja da Agencija za sprečavanje korupcije nije nezavisna, niti je institucija koja radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.
On je komentarisao odluku ASK-a donesenu prošle sedmice, po kojoj je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio zakon, jer nije na vrijeme prijavio četiri sata iz svoje kolekcije za koje pomenuta Agencija smatra da su vrijednosti veće od 10.000 eura.
Nova odluka donesena je šest i po godina nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela inicijativu za ocjenu vrijednosti satova tadašnjeg šefa države, a na osnovu fotografija koje su bile objavljene u medijima. ASK je u prvoj odluci, donesenoj 2019, odbacila tu inicijativu, tvrdeći da novinski članci nijesu pravno relevantni dokazi. Đukanović je tada naveo da ne posjeduje dva od tri sata iz inicijalne prijave, te da je treći dobio kao poklon još devedesetih godina. Na osnovu uputstava Upravnog suda iz 2021. godine, postupci vještačenja su ponovljeni. Procedura je trajala do sredine prošle sedmice, kada je ASK utvrdila da je Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer tokom i po prestanku funkcije nije prijavio najmanje četiri vrijedna sata pojedinačne vrijednosti veće od 10.000 eura – i to na osnovu višestrukog vještačenja, navodno, originalnih fotografija koje su objavile novinske kuće Dan i Vijesti. Uz to, drugi sudski vještak je procjenjivao vrijednosti prikazanih predmeta na osnovu cijena sa otvorenog tržišta luksuznih satova, jer proizvođači nijesu dostavili tražene podatke. Tako su nove procijenjene vrijednosti pokazale da četiri sata prelaze zakonski prag, dok preostala tri nijesu mogla biti nesporno utvrđena kao pokretna imovina vrednija od 10.000 eura.
ASK je u odluci navela kako nije prihvatila tvrdnju Đukanovića da je jedan sat poklon iz ranijeg perioda, jer to nije potkrijepio dokazima. No, nije precizirala da li je utvrđivano koliko su stari snimci na kojima se vide satovi koji nijesu bili prijavljeni ni u jednom imovinskom izvještaju bivšeg predsjednika.
Na odluku je reagovao sam Đukanović, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom slučaju, sa ciljem kompromitacije, a da će konačnu riječ dati nadležno tužilaštvo. Kako je pojasnio, ASK je u njegovom slučaju nezakonito primijenio Zakon o sprečavanju korupcije iz 2024, jer je postupak pokrenut na inicijativu MANS-a iz 2019, a da je retroaktivna primjena zakona zabranjena Ustavom. Takođe je naveo kako ASK pokušava da opravda postupanje mišljenjem Ministarstva pravde, i optužio Agenciju i njenog vršioca dužnosti direktora, Dušana Drakića, za političku zloupotrebu funkcije, te da namjerno iskrivljuje činjenice i nalaze vještaka. To je potkrijepio saznanjem da su fotografije na kojima su dva sata za koje mu se pripisuje vlasništvo – foto-montaža, ali da je taj dio nalaza vještaka izostavljen u odluci ASK-a. Kako je dodao, postupak je nezakonito proširen na nove satove, iako je ASK smjela da razmatra samo tri iz inicijative MANS-a, te da je navodna afera počela procjenom od 1,5 miliona eura, a konačna vrijednost je oko 63.000 eura - ne računajući sat koji je priznao da posjeduje.
Za advokata Veselina Radulovića, obrazloženje odluke ASK-a je pravno „poprilično sporno i manjkavo“.
- Ko zna koji put se ponavlja da ta institucija nije nezavisna, niti radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese. Zašto to kažem? Radi se o predmetu koji je pokrenut po inicijativi MANS-a još 2019. godine. Vještačenje je određeno upravo na zahtjev ASK-a, a mediji su prenijeli djelove nalaza vještaka u kome je navedeno upravo ono što je Đukanović istakao: da se radi o falsifikovanim fotografijama – naveo je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, sve to je trebalo i moralo da bude predmet ocjene u odluci ASK-a.
- Nakon svega, imamo neku odluku koja - čak i ako se ispostavi kao zakonita, a mislim da je jako sporna - neće imati nikakav efekat, jer u ovom momentu nije moguće pokrenuti čak ni prekršajni postupak protiv Đukanovića – dodao je on.
Radulović je podsjetio kako Đukanović više nema nikakve obaveze prema ASK-u, čak ni dostavljanje izvještaja, jer već izvjesno vrijeme nije javni funkcioner. Tim prije što je bivši predsjednik potvrdio kako je uredno dostavljao izvještaje o imovini u roku u kome je to po zakonu bio obavezan.
- Priče da se predmet o imovini Đukanovića dostavlja tužilaštvu, takođe tumačim kao politički marketing, jer niko nije saopštio o kojem krivičnom dijelu se eventualnom radi. Da bi se neki predmet od strane ASK-a predao tužilaštvu, mora postojati osnovana sumnja da je izvršeno konkretno krivično djelo, koje propisuje važeće zakonodavstvo – pojasnio je on.
Takođe je podsjetio da u našem zakonodavstvu još ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje, ali ni da ASK do danas nije precizirala o kojem krivičnom djelu se radi.
- To je jedna vrsta političke priče i političkog marketinga koji će, u suštini, na kraju ostati bez ikakvog efekta kada je u pitanju pravni epilog. ASK može formalno dostaviti predmet tužilaštvu, ali ako su smatrali da se radi o krivičnom djelu - bili su u obavezi da prekinu postupak i ne donose bilo kakvu odluku. Jer, ASK ne može da vodi postupak u predmetu za koji postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo – potcrtao je Radulović.
Zbog toga smatram spornim odluku Agencije da dostavi tužilaštvu predmet, upravo zato što nije mogla precizirati o kojem krivičnom djelu se, eventualno, radi. Jer, ponavlja, u našem zakonodavstvu ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje javnih funkcionera.
- Bilo bi korisno da smo ga imali, ali u ovom momentu ga nemamo. Čak i ako se donese u nekom budućem periodu - za šta smo vidjeli da postoje najave - ono opet ne može biti primijenjeno u ovom slučaju, retroaktivno. Zato me sa pravne strane zanima šta ASK smatra za koje krivično djelo postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio. Jer, samo posjedovanje bilo kojeg sata nije krivično djelo ako se ne posjeduju dokazi koji ukazuju na osnovanu sumnju da je ta imovina stečena izvršenjem nekog od krivičnih djela koja trenutno postoje u crnogorskom zakonodavstvu – ukazuje advokat.
Radulović nije optimista da će biti adekvatne ni neke naredne odluke ASK-a koje se tiču dokaza o neprimjerenom životnom stilu funkcionera, bez obzira da li je riječ o vlasti prije 2020. godine ili nakon toga.
- Jer, ASK po mom sudu nije promijenio praksu - barem suštinski - u odnosu na ono što je bilo prije 2020. godine. Ono što se možda promijenilo jeste odnos prema određenim političarima. Rukovodstvo ASK-a je uvijek gledalo da radi nešto što se može otvoreno tumačiti kao postupanje u interesu onih koji vrše vlast. To je do 2020. godine, znamo, dominantno bila Demokratska partija socijalista. Sada su to neke druge partije. Dok god imamo institucije koje više vode računa o tome da zadovolje politički interes onih koji vrše vlast, nećemo imati ni odgovarajuću praksu, a ni ambijent kakav bi trebalo da imamo. To je onaj koji će obezbijediti vladavinu prava, a vladavina prava bi trebalo sasvim sigurno da se primijeni upravo prema onima koji vrše vlast – zaključuje sagovornik Pobjede.
<h2>ASK danas SDT-u dostavlja dokumentaciju o Đukanovićevim satovima</h2>
Agencija za sprečavanje korupcije danas će Specijalnom tužilaštvu dostaviti dokumentaciju vezanu za satove bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, saopštio je vršilac dužnosti direktora te institucije Dušan Drakić. 

&nbsp;Drakić je sinoć, gostujući u emisiji „Načisto“ na televiziji Vijesti, odbacio tvrdnje Đukanovića da su slike njegovih satova fotomontaža. Ustvrdio i da to što je bivši predsjednik odlučio da više neće da se izjašnjava na nalaz ASK-a, zapravo znak priznanja.
- Jasno je jedan vještak rekao koji su satovi, drugi je rekao jasno i koncizno kolika je vrijednost satova, koliko se kreće aukcijska vrijednost i ono što mi je najbitnije, a to je praksa Evropskog suda za ljudska prava, koja je negdje i logična. Ćutanje i neizjašnjavanje okrivljenog u postupku je pretpostavka da nema dokaze i to može biti olakšavajuća okolnost za njega - rekao je Drakić.

Radulović: Odluka ASK-a u slučaju Đukanovića je politički marketing koji će ostati bez pravnog epiloga

Predstavnici Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) učestvovali su na 24. Godišnjoj profesionalnoj konferenciji EPAC/EACN, održanoj u Hagu, gdje je ozvaničeno da će Crna Gora krajem 2026. godine biti domaćin jubilarnog 25. izdanja konferencije i Generalne skupštine ove evropske mreže.
Iz ASK-a poručuju da je domaćinstvo ovog foruma, jednog od najznačajnijih u Evropi u oblasti borbe protiv korupcije i jačanja integriteta institucija, snažna potvrda reformskih procesa u Crnoj Gori.
– Ovo nije samo priznanje institucijama – ovo je priznanje Crnoj Gori kao modernoj, pouzdanoj i evropskoj državi koja ubrzano podiže standarde dobrog upravljanja, navode iz ASK-a.
Šta znači za građane Crne Gore?
• Jačanje međunarodnog povjerenja 
 – Evropski partneri prepoznaju naš jasni reformski kurs i posvećenost vladavini prava, ističu iz Agencije.
• Brže usvajanje savremenih antikorupcijskih standarda 
 Konferencija će omogućiti razmjenu najboljih evropskih praksi, što će doprinijeti efikasnijem nadzoru i prevenciji korupcije.
• Vidljiv napredak u evropskim integracijama 
 Događaj dolazi u trenutku ključnom za zatvaranje najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja.
• Poruka mladima da mogu graditi budućnost u Crnoj Gori 
 – Gradimo društvo u kojem pravila važe za sve, a mladi imaju jednake šanse, poručuju iz ASK-a.
Dvostruki jubilej
<ol>
 <li>&nbsp;godina obilježava:</li>
</ol>
• 25 godina EPAC/EACN mreže 
 • 10 godina ASK-a
Crna Gora će, kako naglašavaju, spojiti jubileje i poslati poruku o sistemskoj izgradnji integriteta i odgovornosti u javnom sektoru.
– Konferencija će biti organizovana u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, uz veliku institucionalnu vidljivost Crne Gore kao regionalnog lidera reformi, navode iz ASK-a.
Očekuje se učešće predstavnika ključnih evropskih institucija i eksperata, sa panelima posvećenim finansiranju politike, digitalnim rizicima i unapređenju dobrog upravljanja.
Zahvalnost partnerima
– Odluka EPAC/EACN zajednice potvrđuje da je Crna Gora pouzdan i kredibilan partner u evropskoj borbi protiv korupcije, ističu iz Agencije.
Agencija za sprečavanje korupcije je nacionalni koordinator aktivnosti u okviru EPAC-a, a domaćinstvom naredne konferencije, kako navode, dodatno učvršćuje svoj položaj i otvara novu stranicu međunarodne saradnje.

ASK: Potvrda reformi i jačanja međunarodnog povjerenja u institucije

Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) objavila je rješenje u kojem se navodi da im bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije prijavio kolekciju ručnih satova u vrijednosti većoj od 200.000 eura.
On je, kako piše u Odluci ASK-a, na osnovu toga prekršio član 25 stav 2 i 3, a u vezi člana 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije.
- Agencija je sprovela upravni postupak u skladu sa presudama Upravhog suda, pa je u odnosu na sve navedeno, a u skladu sa Agenciji dostupnim podacima, u dokaznom postupku ustanovila da su autentične fotografije na kojima je prikazan bivši javni funkcioner Milo Đukanović dok na ruci nosi predmetne satove, te da isti nijesu prijavljeni niti u jednom od navedenih izvještaja o prihodima i imovini kao svojina nad pokretnom imovinom, a koje je podatke javni funkcioner bio dužan da prijavi u skladu sa članom 25 stav 2 i 3, a u vezi člana 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona - piše u rješenju ASK-a.
Prema njihovim riječima, navedena pokretna imovina se odnosi na satove nesporne procijenjene vrijednosti veće od 10.000 eura.
- I to: Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU, Rolex Cosmograph Dayton 18k „Zenith" 16518 Inverted Six, Patek Philippe Neptune 5081J-001 i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph w 30012, dok je donja granica za Franck Muller Mariner Chonograph 8080 CC AT, Cartier Pasha de Cartier 2770 i Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic niža od 10.000 eura iz kojeg razloga Agencija nije mogla da izvede nesporan zaključak da se radi o pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 10.000 eura - piše u rješenju ASK-a.
ASK na svom sajtu u okviru donesene <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Odluka_UPI-02-03-53-19-Milo_%C4%90ukanovi%C4%87.pdf">Odluke</a> dala analizu kretanja tržišne cijene satova koju je sačinio ovlašćeni procjenjivač - sudski vještak ekonomsko finansijske struke.
- Na osnovu izvršene digitalne analize dostavljenih fotografija, izvršena je finansijsko ekonomska procjena predmetnih satova i zaključeno je da su na istim prikazani sledeći satovi: Franck Muller Mariner Chonograph, kod koga zbog ograničenja digitalnog materijala nije moguće utvrditi da li je u pitanju model 8080 CC AT ifi 9080 CC AТ, a čija tržišna cijena iznosi 8.400- 26.000 eura. Cartier Pasha de Cartier 2770, u zlatnoj boji sa crnim kožnim kaišem, cijene za ovaj model kreću se od približno 8.700 do 11.000 eura, zavisno od specifičnosti sata. Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU, za koji je, pri poređenju sa satom koji je u medijima označen kao „Breguet Tourbillon Perpetual Calendar 3755pr/1e/9v6", utvrđeno da taj model ima bitno drugačiji įzgled: otvoren brojčanik kroz koji se vidi čitav mehanizam'i drugačiji raspored malih krugova. Tržišna cijena Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU iznosi 59.502 eura. Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic EX45 77 9 9.71R ili srodnė varijante, čiji raspon tržišne cijene iznosi 6.600 - 18.500 eura. Rolex Cosmograph Daytona 18k Yellow Gold Zenith" 16518 Inverted Six, varijanti sa žutim zlatom, bijelim brojčanikom i crnim podbrojčanicima, sa tržišnom cijenom od 13.800 -34.600 eura. น Patek Philippe Neptune 5081J-001, kod kogá su posebno prepoznatljivi raspored rimskih brojeva, centralni minutni prsten i prepoznatljivi rebrasti bezel i čija cijena iznosi od 15.000 - 27.000 eura - navodi se u odluci.
Ovaj postupak inicirala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) 2019. godine.

ASK: Đukanović prekršio zakon jer nije prijavio kolekciju satova vrijednu preko 200.000 eura

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da snažno podržava pravo zaposlenih u medijima i svih građana da traže informacije o radu institucija, posebno kada je riječ o pitanjima integriteta, odgovornosti i zakonitosti. Povodom <a href="https://www.antenam.net/drustvo/389082-sindikat-jrds-rtcg-pisao-vladi-zbog-cega-dajete-legitimitet-nelegalnom-direktoru">upita grupe zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG)</a>, Agencija je objavila detaljan pregled svojih aktivnosti u predmetima koji se odnose na nacionalni javni servis.
<h2>Naimenovanje Borisa Raonića: Utvrđen rizik od korupcije</h2>
ASK je podsjetila da je 1. marta 2024. godine donijela mišljenje po službenoj dužnosti o naimenovanju generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, koje je javno dostupno. U mišljenju je ocijenjeno da je javni interes bio ugrožen i da postoje indicije koje upućuju na rizik od korupcije, jer iz dostavljenih podataka nije bilo jasno da Raonić ispunjava sve propisane uslove za tu funkciju.
Agencija je Savjetu RTCG izdala preporuku da preduzme radnje radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
<h2>RTCG nije ispunila preporuku Agencije</h2>
RTCG je 5. aprila 2024. dostavila izjašnjenje na mišljenje ASK, ali, kako navode iz Agencije, iz dostavljene dokumentacije „nesporno proizilazi“ da preporuka nije ispunjena.
ASK je potom, kako navode, preduzela sve zakonom propisane korake:
- 12. aprila objavila je javno saopštenje o predmetu,
- istog dana obavijestila je Skupštinu Crne Gore,
- kompletna dokumentacija proslijeđena je Specijalnom državnom tužilaštvu radi ocjene postojanja krivičnog djela,
- predmet je dostavljen i Upravi za inspekcijske poslove, koja je 9. maja saopštila da se u istoj stvari već vodi sudski postupak, zbog čega nije moguće voditi paralelni upravni postupak.
Iz Agencije ističu da do danas nijesu dobili povratnu informaciju od SDT-a.
„ASK je u ovom slučaju iskoristila sve mehanizme koji su joj na raspolaganju“, navedeno je u saopštenju.
<h2>Plan integriteta dostavljen u roku</h2>
RTCG je 12. aprila 2024. elektronski dostavila izvještaj o sprovođenju plana integriteta za 2023. godinu. Iako štampana verzija nije dostavljena, Agencija objašnjava da je elektronska verzija predata u zakonom propisanom roku, zbog čega nije postojao osnov za pokretanje prekršajnog postupka, ni prema instituciji, ni prema odgovornom licu.
<h2>“Predmeti nisu nestali”: Sve odluke javne i provjerljive</h2>
ASK je oštro odbacila tvrdnje da „predmeti nestaju“ ili da se nalazi „kriju u fiokama“, ističući da su svi postupci vođeni zakonito, transparentno i proaktivno.
„Sve odluke ASK-a, uključujući i predmet RTCG, javno su objavljene, dostupne i provjerljive“, saopštila je Agencija, dodajući da će nastaviti da postupa po svakoj novoj prijavi, kao i po ishodima postupaka u nadležnosti drugih institucija.
<h2>Otvoreni za informacije i dijalog</h2>
Agencija poručuje da ostaje otvorena za sve relevantne informacije zaposlenih u RTCG, kao i za dijalog o unapređenju integriteta Javnog servisa.
„Javni interes biće zaštićen samo ako sve nadležne institucije – RTCG, Savjet RTCG i drugi organi – sprovedu ono što je u njihovoj nadležnosti“, navodi ASK.
U zaključku, Agencija ističe da će nastaviti da radi „nepristrasno, transparentno i odgovorno, bez obzira na bilo kakve pritiske“.

ASK: U slučajevima koji se odnose na RTCG postupali smo zakonito, transparentno i u punom kapacitetu

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Gorčević: Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje

Turistička ponuda Budve predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu.
Na tom sajmu putovanja, koji je jedan od najvećih u Evropi, Budva je bila dio zajedničkog štanda Crne Gore. &nbsp;
- Budva je promovisana kao destinacija koja nudi cjelogodišnji doživljaj, od ljetnjih odmora na plažama do kulturnih i sportskih događaja tokom zime. Poseban akcenat stavljen je na aktivni turizam - planinarenje, biciklizam i outdoor avanture koje privlače sve veći broj posjetilaca - saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Učešće na sajmu potvrdilo je da Budva zauzima značajno mjesto na međunarodnoj turističkoj mapi, a veliko interesovanje posjetilaca pokazuje da je grad prepoznat kao atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Sajam CMT svake godine okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta i privlači preko 250 hiljada posjetilaca, čime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promociju turističkih destinacija i inspiraciju putnika. &nbsp;
- Poseban fokus stavljen je na paket aranžmane i destinacijske ponude, zatim na aktivni turizam, ali i na segmente karavana, kamp-prikolica, kampera, motornih vozila i prateće opreme - zaključuje se u saopštenju.

Budva predstavila ponudu na sajmu turizma CMT u Štutgartu

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Tag: ask