Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je juče konkurs za izbor direktora Agencije, a kandidati, pored ostalog, moraju imati najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima. Rok za podnošenje prijava je 20 dana, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, saopšteno je iz ASK-a.
Osim opštih uslova za rad u državnim organima, kandidati moraju imati deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava.
- Kandidati moraju da imaju najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju- piše u konkursu.
Za direktora ASK-a, navodi se, ne može biti izabrano lice koje je u posljednjih deset godina obavljalo ili obavlja funkcije poslanika ili odbornika, člana Vlade...
- Kao ni lice koje je u političkom subjektu (predsjednik partije, član predsjedništva, njihovi zamjenici, član izvršnog i glavnog odbora i drugi funkcioner u političkoj partiji u skladu sa statutom partije). Ako je u koaliciji, u smislu zakona kojim se uređuje finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja. Za direktora Agencije ne može biti birano lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije. Kao ni lice koje je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada ili Skupština, kao javnog funkcionera- navodi se u konkursu.
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Prema konkursu, kandidat za direktora dužan je da uz prijavu i traženu dokumentaciju dostavi pisani i obrazloženi predlog programa rada i ključnih prioriteta Agencije.
- Razgovor sa kandidatima obavlja Savjet, u prisustvu svih članova. Neblagovremene i nepotpune prijave, neće se razmatrati- navodi se.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije je Dušan Drakić. Njega je na tu funkciju odabrao Savjet ASK-a u avgustu prošle godine, nakon što je smijenjena Jelena Perović, koju Specijalno državno tužilaštvo tereti za zloupotrebu službenog položaja.

Portal ETV

Raspisan konkurs za direktora ASK-a

Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i poništio odluku Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), u kojoj se navodi da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer u izvještajima o prihodima i imovini za 2023. godinu nije prijavio prihod od 2.093 eura.
- Navedenom odlukom Agencije, u stavu I (prvom) utvrđeno je da je tužilac, kao bivši javni funkcioner, prekršio odredbe člana 23 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što u Izvještaju o prihodima i imovini koji se dostavlja 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju i u redovnom Izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu, nije prijavio po 247 akcija „Montenegro express group“ AD Budva, dok na ime supruge nije prijavio putničko motorno vozilo marke ’’Renault Clio’’,128. Stavom ll (drugim) odluke utvrđeno je da je tužilac, kao bivši javni funkcioner, prekršio član 23 stav 3 tačka 2 Zakona o sprječavanju korupcije, na način što u roku od 30 dana od dana nastanka promjene nije podnio Izvještaj koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000 eura - kupovine putničkog motornog vozila marke ’’Renault Kadjar’’. Ocjenjujući zakonitost osporene odluke, Upravni sud je našao da se u upravnom postupku koji je prethodio njegovom donošenju nije vodilo računa o pravilima postupka, zbog čega je osporenu odluku poništio - navodi se u odluci Upravnog suda.
Ističu da je članom 14 stav 1 Zakona o upravnom postupku propisano da stranka ima pravo da učestvuje u upravnom postupku radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su od značaja za donošenje upravnog akta, dok je odredbom stava 2 istog člana propisano da prije donošenja upravnog akta stranka ima pravo da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka.&nbsp;
- Takođe, odredbom člana 111 istog zakona, propisano da je prije donošenja rješenja javnopravni organ dužan, osim u slučajevima iz člana 113 ovog zakona, da obavijesti stranku o rezultatima ispitnog postupka (stav 1) i da stranka ima pravo da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka (stav2). Upravni sud je uvidom u spise predmeta utvrdio da tužiocu do donošenja osporenog akta nije bilo omogućeno da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima na kojima se zasniva odluka, jer u spisima predmeta ne postoji dokaz da je tužilac primio obavještenje o rezultatima ispitnog postupka, broj UPl-02-375/5-2022 od 20.09.2022.godine, za koji tužena tvrdi da je tužiocu dostavljen dana 07.10.2022. godine - navode u Upravnom sudu.
Kažu da su ne upuštajući se u pravilnost primjene materijalnog prava i činjenično utvrđenje prvostepenog organa u odnosu na samu upravnu stvar, zbog navedene povrede pravila postupka tužbu usvojili i osporenu odluku poništili.
- U postupku ocjene zakonitosti upravnog akta, prevashodno sud polazi od proceduralnih povreda, potom činjeničnog stanja, a zatim pravilne primjene materijalnog prava, pa se kod izloženog, a imajući u vidu nađenu povredu postupka, sud nije upuštao u primjenu materijalnog prava - zaključuje se u odluci.

Upravni sud: Nezakonita odluka da je Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

Nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije ne samo da ne garantuje da će Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) biti nezavisan i štititi javni interes, nego čak omogućava nastavak političkog uticaja na tu instituciju, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK – navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a podsjećaju da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
- Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini. Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija – navodi Gvozdenović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Zato smatramo da je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora. Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije – navodi ona.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako kaže Gvozdenović, ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.&nbsp;
- U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje. Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije – kaže Gvozdenović. &nbsp;
Prema njenim riječima, Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije.&nbsp;
- U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast – zaključuje ona.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
&nbsp;
&nbsp;

Iskoristiti prililku da se ASK konačno oslobodi političkog uticaja

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Mladen Tomović u intervjuu dnevnom listu Vijesti 13. februara poručio je da ključni detalji iz Odluke ASK-a o tome kako je Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije treba da budu proslijeđeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Brojni crnogorski mediji prenijeli su Tomovićevu izjavu, uz citiranje detalja o uplatama na Đukanovićevoj rivolving kartici u periodu 2007. do 2015. godine, koje su navodno sve bile taksativno nabrojane na četvrtoj strani Odluke ASK-a UPI 02-03-6/28-2019. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150220_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217150220_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KO PREKORAČUJE NADLEŽNOSTI: Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a"> <figcaption>KO PREKORAČUJE NADLEŽNOSTI: Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, detalji o uplatama - zbog kojih je član ASK-a Mladen Tomović zaprijetio Specijalnim državnim tužilaštvom – nijesu bili u Odluci ASK-a objavljenoj dan ranije, 12. februara! Ni na četvrtoj, niti na bilo kojoj drugoj od ukupno šest stranica koje potpisuje vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić, koji se u ,,slučaju Đukanović” uopšte nije oglašavao?! &nbsp; DOKAZI O PREVARI &nbsp; Tek nakon što je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović reagovao i najavio tužbu protiv odgovornih iz Agencije za sprječavanje korupcije, na sajtu ASK-a se pojavila Odluka u kojoj je, za sada nepoznato lice, dopisalo dio izvoda iz presude Privrednog suda na četvrtoj strani dokumenta. &nbsp; Očito da je neko shvatio da je u pitanju teško ogrješenje o zakon, da će se i advokat Tomović naći u problemu, jer citira nešto čega nema - pa je požurio da Odluku ASK-a ispravi, tako da bude - ,,dopunjenija i zakonitija”. Portal ETV posjeduje obje odluke i objavljuje kako je, naknadno, dopunjen prvobitni dokument na kojeg se Tomović pozivao. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150228_bfe45f049093836cf7b481d0da9c9da366bc3e3918a3133cf3aed40ec9e362c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217150228_bfe45f049093836cf7b481d0da9c9da366bc3e3918a3133cf3aed40ec9e362c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DOKAZI O ,,DORADI" : Dva pečata na dvije odluke koje su zavedene - kao jedna '> <figcaption>DOKAZI O ,,DORADI" : Dva pečata na dvije odluke koje su zavedene - kao jedna(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I jedna i druga odluka imaju isti zavodni broj - UPI 02-03-6/28-2019 – premda se radi o izmijenjenom dokumentu koji bi morao, po Zakonu o upravnom postupku, da ima dva djelovodna broja, jer je očito riječ o izmjeni prethodno donešene odluke. Ako je, pravno gledano, riječ o promjeni teksta Odluke, onda to mora biti notirano i naznačeno. &nbsp; Ništa od toga nije urađeno: dvije skenirane četvrte stranice dokumenta ASK-a jasno pokazuju promjenu, ne samo obima, već i podataka u tekstu. Ko je, nakon Tomovićeve izjave u Vijestima, neovlašćeno dopunjavao već objavljeni dokument – trebalo bi da se utvrdi u istrazi koja će, nakon objavljivanja ovih podataka, morati da se povede. Ne samo unutar ASK-a i ne samo interna istraga. &nbsp;&nbsp; A da je riječ o svojevrsnoj prevari nekog iz ASK-a, ukazuje i upoređivanje pečata i potpisa vršioca dužnosti direktora Dušana Drakića. Na slikama koje objavljuje Portal ETV vidi se da je na prvoj Odluci od 12. februara Drakićev potpis stao praktično u okvir pečata, dok je na kasnijoj, ,,dopunjenoj”, odluci potpis vršioca dužnosti direktora značajno pomjeren udesno, pa se može opaziti rukopis (ili faksimil potpisa). &nbsp; Nije to kraj dokazima koji govore da su postojala dva dokumenta ASK-a. Nova verzija, koja se nalazi na sajtu ASK-a (<a href="https://www.antikorupcija.me/me/" target="_top">https://www.antikorupcija.me/me/</a>) ima na svakoj strani jednu uzdužnu liniju pri kraju desne margine teksta, što ukazuje da je riječ - o kopiji. Prvobitna verzija od 12. februara nema tu ,,kopi-liniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150228_35d90d118f46be83ff0afd498e692db0c30e1133251f8a91d9dabfa2f15e4265.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250217150228_35d90d118f46be83ff0afd498e692db0c30e1133251f8a91d9dabfa2f15e4265" data-rendition-name="original" width="1000" height="711" loading="lazy" alt="ČUDNO ĆUTANJE: Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a"> <figcaption>ČUDNO ĆUTANJE: Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Razlike dvije verzije se očituju gotovo na svakoj strani, kada je zbog ubačenog pasusa u &nbsp;,,dopunjenoj” verziji došlo do tumbanja pojedinih redova. To se uočava na pet od ukupno šest strana, iako se autor ,,dopunjenog izdanja” trudio da nova odluka vizuelno liči na prethodnu. &nbsp; ČUDNE ULOGE ČELNIKA ASK-A &nbsp;&nbsp; Interesantna je i uloga advokata Mladena Tomovića koji se pojavljuje kao ,,udarna igla” ASK-a u ovom slučaju, ali ne onoga što mu je u opisu posla kao člana Savjeta, već prvenstveno kroz njegovo učešće u propagandnoj akciji protiv bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; Upravo se Tomović oglašava u Vijestima i tumači Odluku ASK-a, a ne vršilac dužnosti Drakić koji se javno nije izjašnjavao, iako potpisuje dokument. Zanimljivo je i da Tomovića Vijesti predstavljaju kao potpredsjednika Savjeta ASK-a, iako po Poslovniku o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, donijetom avgusta 2024, godine takva funkcija ne postoji. &nbsp; Osim toga, ne ulazeći u meritum odluke ASK-a, pa čak i da se zanemari činjenica da se ovaj postupak nije mogao ni voditi protiv bivšeg javnog funkcionera shodno Zakonu o sprečavanju korupcije - nije jasno odakle nadležnost Tomoviću da javnost obavještava o tome ko je odbio ili nije da primi rezultate ispitnog postupka? Vođenje postupka nije u nadležnosti Savjeta, pa o odlukama ASK-a članovi Savjeta ne mogu ni obavještavati javnost. Kao što Tomović nije mogao obavještavati javnost o preduzetim radnjama u upravnom postupku, još manje je imao zakonsko pravo da, u ime ASK-a, komentariše odluku. Statut ASK-a, precizira nadležnosti Savjeta i nigdje se ne definiše da predsjednik ili članovi Savjeta, kao nadzornog tijela, mogu i smiju preuzimati ingerencije direktora ASK-a ili bilo kojeg drugog člana menadžmenta. &nbsp;&nbsp; Osim toga, akti Agencije propisuju da predsjednik i članovi Savjeta mogu informisati &nbsp;javnost o radu Savjeta ASK-a, ali ne i o pojedinačnim predmetima. Postupanje i oglašavanje Mladena Tomovića, kao i nepostupanje i šutnja Dušana Drakića otvaraju sumnju da se, mimo Zakona o sprječavanju korupcije i Statuta ASK-a, unutar te važne institucije teško može razabrati - ko što piše i ko o čemu odlučuje, ko koga zastupa, ko koga brani i ko koga napada… &nbsp; I više nije jasno: ko je pisac odluke - da li vršilac dužnosti direktora ili zamjenik Savjeta ASK-a, koji se lažno predstavlja kao potpredsjednik Savjeta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150232_b64c919152d7fd39188e3cedb016d93e970650fa5fd7d0171eb7e19c0ff14f9f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250217150232_b64c919152d7fd39188e3cedb016d93e970650fa5fd7d0171eb7e19c0ff14f9f" data-rendition-name="original" width="1000" height="624" loading="lazy" alt="BEZ GLASA: Pavle Čupić, predsjednik Savjeta ASK-a"> <figcaption>BEZ GLASA: Pavle Čupić, predsjednik Savjeta ASK-a</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije, tokom posljednjih sedam dana, od kako traje propagandna akcija protiv Mila Đukanovića, predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić se nije oglasio. &nbsp; TOMOVIĆ vs ,,ZVIŽDAČ” Predsjednik Savjeta ASK-a ćutao je i povodom skandaloznog ponašanja njegovog zamjenika Mladena Tomovića u predmetu zviždača CGES-a u kome je visoki funkcioner ASK-a - bio progonitelj zviždača. - Nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču, to je nešto što ja nikako ne mogu da razumijem i prihvatim – poručio je u nedavnom razgovoru za Portal ETV, nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. Kako je Tomović na taj način potpuno odstupio od principa, Kos je očekivao da će advokat sam povući neke poteze, nakon što je Upravni sud donio ,,potpuno pogrešnu odluku”. &nbsp; - Očekujem da će i gospodin Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti, za mene logičan, korak - da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepusti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača kao advokat državne kompanije i traži ukidanje statusa zaštite – upozoravao je Kos. Advokat Tomović nije poslušao savjet Kosa, naprotiv: nastavio je sa (zlo)upotrebom vlastitih ovlašćenja kao član Savjeta Agencije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150232_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250217150232_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="KO SVE UPRAVLJA AGENCIJOM: ASK, Ilustracija"> <figcaption>KO SVE UPRAVLJA AGENCIJOM: ASK, Ilustracija(Photo: Ilustracija: ASK)</figcaption> </figure>  POLITIČKA POZADINA I sada je očigledno - uzaludna su bila upozorenja slovenačkog stručnjaka, koji je vjerovao da će u ASK-u početi da postupaju u skladu sa zakonom i ingerencijama koje su im dodijeljene. Jer, ključni motiv akcije je prevashodno bio politički.&nbsp; Umjesto povlačenja iz Savjeta, Tomović je nastavio da predvodi &nbsp;kampanju protiv bivšeg predsjednika Crne Gore i nekadašnjeg lidera DPS-a Mila Đukanovića. Svakako nije slučajnost da se to sve odigravalo &nbsp;nekoliko dana prije Kongresa najjače opozicione stranke na kojem je Đukanović izaban za počasnog predsjednika. &nbsp; Takvo ponašanje ukazuje da prevarna promjena sadržaja Odluke ASK-a nije bila greška, već plod jasne namjere da se jedna institucija iskoristi u političke svrhe obračuna sa starom vlašću koju reprezentuje Đukanović. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, pojedini ljudi iz ASK-a su kontaktirali Vrhovno državno tužilaštvo u cilju ispitivanja mogućnosti da se Đukanović, zbog ,,neprijavljivanja prihoda" privede i procesuira. Iz suda su, međutim, negativno se odredili prema mogućnosti da se, zbog računa koji je regulisan, privodi Đukanović kao bivši javni funkcioner.&nbsp; To, međutim, ne znači da ,,tim" koji je osmislio ovu akciju pred Kongres DPS-a neće pokušati nešto slično, jer su već iz ASK-a nezvanično najavili odluku o satovima koje Milo Đukanović navodno nije prijavio Agenciji. I te informacije svjedoče o političkim motivima akcije diskreditacije Đukanovića, ali i o tome da se ne biraju sredstva za ostvarivanje političkog cilja.&nbsp; Pitanje je, ipak, da li će sve te akcije proći bez posljedica. Jer, dokazi koje objavljuje Portal ETV širom otvaraju vrata za akciju Specijalnog državnog tužilaštva i otkrivanje osobe ili više njih koje su, zloupotrebljavajući službeni položaj, naknadno na četvrtoj strani Odluke ASK-a ubacivali podatke kršeći tako Zakon o upravnom postupku. &nbsp; Osim toga, nadležno tužilaštvo bi valjalo da ispita zašto je član Savjeta ASK-a Mladen Tomović izašao iz okvira svoje nadležnosti kada je komentarisao odluke koje po zakonu ne može komentarisati, a time prekršio član 92 stav 1 tačka 4 Zakona o spečavanju korpucije, kao i član 10, stav 1, tačka 7 Poslovnika o radu Savjeta ASK. Tim povodom, Portal ETV je uputio pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu. I čekamo odgovore. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

U ASK-u mijenjali i dopisivali Odluku da je Milo Đukanović prekršio zakon!

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da će Upravnom sudu podnijeti tužbu protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) pošto mu dostave odluku da je prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer 2019. nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura - dug po VIP rivolving kartici u “Atlas banci”, koji je navodno te godine izmirio njegov sin.
On je izričit da je donošenje upravnog akta, bez prethodne mogućnosti da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka i pored izričite zakonske obaveze Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) da mu obezbijedi ovo pravo, ukazuje na očiglednu namjeru da se prekrši čl.14. Zakona o upravnom postupku.
- Ovakvo postupanje, samo po sebi, podrazumijeva pozivanje na odgovornost onih koji svjesno i namjerno krše zakon - da bi udovoljili očekivanju onih protagonista političke scene pod čijim pritiskom rade, a koji svoj politički opus ne vide dalje od otrcanog senzacionalizma ovog tipa. Na sklonost jeftinoj i ciljanoj senzaciji ukazuje i objavljivanje odluke i informisanje medija prije nego se odluka dostavi stranci na koju se odnosi. U pogledu pravne nepismenosti odluke sve što treba reći, naći će se u tužbi koju ću podnijeti Upravnom sudu, odmah nakon što me konačno udostoje dostavljanja predmetne odluke - poručio je Đukanović.
To, kaže, i pored ignorisanja činjenice da je nadležni sud donio dvije presude u njegovu korist.
- Kojima se činjenicno i pravno potvrđuje da navodni dug banci nije ni postojao i utvrđuje povreda prava ličnosti, usljed iznošenja brutalnih neistina, podrazumijeva i ukazivanje na flagrantno kršenje Zakona o kreditnim institucijama javnim objavljivanjem podataka sa računa, suprotno čl. 203-205 Zakona, iako objavljivanje ovih podataka nije nužno za donošenje zakonite odluke - istakao je bivši predsjednik.
Stoga, kaže, bi svima trebalo da bude jasno da je upravo ovo i bio cilj ovog, kako je kazao, zajedničkog poduhvata sa providnom političkom pozadinom - kako bi se kupilo vrijeme za podgrijavanje ove teme u narednom periodu, zloupotrebom svih dostupnih institucija u tu svrhu.
- I na kraju da zadovoljim interesovanje onih koji bi baš sa ovim ciljem da manipulišu javnošću i da im poručim da je moja porodica u svakom trenutku u periodu od 2007-2015 god, koji je u fokusu interesovanja ljubopitljivih senzacionalista, raspolagala sa dovoljno zakonito stečenih sredstava da izmirimo svaku dospjelu obavezu na ovom i svakom drugom računu koji smo koristili za svoje potrebe, a bez ikakve veze sa javnim funkcijama koje sam obavljao - zaključio je Đukanović.

Đukanović će tužiti ASK: Očigledna namjera da se prekrši Zakon o upravnom postupku da bi udovoljili očekivanju protagonista političke scene pod čijim pritiskom rade

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema o čijoj sizifovskoj borbi sa institucijama Portal ETV u kontinuitetu piše kazao je da je zadovoljan što je njegov slučaj izazvao pažnju i nezavisnog eksperta za borbu protiv korupcije Draga Kosa koji je juče u razgovoru za naš portal poručio da potpredsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladenu Tomoviću poslije progona zviždača više nije mjesto u ovom tijelu, jer je uradio neprihvatljivu stvar čime urušava povjerenje građanki i građana u rad Agencije. Upravni sud nedavno je, po Tomovićevoj tužbi, koji je advokat CGES-a, prvi put od kada je institut „uzbunjivača“ uveden u crnogorsko zakonodavstvo, ukinuo zaštitu zviždaču, što je, prema ocjeni Kosa, takođe, neprihvatljivo. - Umjesto predstava koje organizuje, Mladen Tomović treba da podnese neopozivu ostavku na mjesto člana Savjeta ASK, u skladu sa mišljenjem gospodina Draga Kosa dato portalu ETV. Takođe, ovaj javni funkcioner, zajedno sa svojim prijateljem i vlastodavcem Dušanom Drakićem – v.d. direktora Agencije, nadležnim državnim organima treba da objasni ko je i za čije interese krivotvorio dokaze dostavljene Upravnom sudu Crne Gore, odnosno zašto u spisima predmeta nema dokumenta ASK, kojim je ova institucija podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv najodgovornih lica CGES-a i bivšeg državnog sekretara Marka Perunovića, inače javnosti poznatog po tome što je, kao predsjednik Odbora direktora Željezare Nikšić, sa službene biznis kartice, potrošio 19.000,00 eura za klađenje - kazao je zviždač za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Drago Kos"> <figcaption>Drago Kos(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Interesantno je da je juče, kada smo objavili razgovor sa Kosom, koji je izričit da Tomović mora da ode iz Savjeta ASK, ovaj advokat „osvanuo“ u Vijestima, komentarišući odluku ASK da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, jer 2019. nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura - dug po VIP rivolving kartici u Atlas banci. Dug je izmiren te godine. Tomović je u izjavi ovom dnevniku pozvao tužilaštvo na hitnu reakciju. - ASK urgentno ovaj predmet treba da proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se izjasnilo da li u predmetnom slučaju ima elemenata krivičnog djela pranja novca ili nekog drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - poručio je progonitelj zviždača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216211232_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216211232_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Službenik CGES-a ocjenjuje za Portal ETV da je Tomovićeva izjava još jedna u nizu njegovih zloupotreba javne funkcije koju obavlja. - Cilj njegovog obraćanja nije bio informisanje javnosti, već bezuspješan pokušaj skretanja pažnje sa zloupotreba koje su izvršene u postupku pred Upravnim sudom, zbog kojih mi je ukinuta zakonom propisana zaštita - zaključio je on. Ekspret za borbu protiv korupcije Drago Kos kazao je u razgovoru za naš portal da „nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču“. - Očekujem da će i gdin. Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti za mene logičan korak - da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepušti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača, traži ukidanje statusa zaštite i što mu, na kraju, i uspijeva - upozorava Kos. Ocijenio je i da je odluka Upravnog suda „profesionalno sasvim pogrešna“ i istakao da očekuje da će je Vrhovni sud ukinuti.

Kaćuša Krsmanović

Zviždač poručio Tomoviću da umjesto predstava koje organizuje, treba da podnese neopozivu ostavku

Prema izvještaju međunarodne nevladine organizacije Transparency International (TI) za 2024. godinu, Crna Gora je zauzela 65. mjesto na globalnoj listi od 180 zemalja, sa indeksom percepcije korupcije (CPI) 46, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). 
 
Ovaj rezultat je iznad svjetskog prosjeka (43) i najbolji u regionu Zapadnog Balkana, pojasnili su iz ASK-a.
Kao i prethodnih godina, napominju iz &nbsp;ove Agencije, TI u svom izvještaju ukazuje na izazove u borbi protiv korupcije.
Navodi se da „polovičan pristup reformama u Crnoj Gori ostavlja otvorenim pitanje zarobljenosti pravosuđa, što može ugroziti napredak Specijalnog državnog tužilaštva i omogućiti dalju nekažnjivost visokih javnih funkcionera“.
Povodom objavljivanja novog izvještaja TI, v.d. direktora Agencije Dušan Drakić istakao je značajan napredak u radu ASK kao krovne preventivne antikorupcijske institucije u Crnoj Gori, koji se ogleda u poboljšanju rezultata u svim oblastima, kao i u značajnom porastu povjerenja javnosti – što je posljedica neselektivnog i nepristrasnog postupanja u svim predmetima.
- Aktivnosti koje sprovodimo, usmjerene na uspostavljanje čvrste saradnje svih organa uključenih u borbu protiv korupcije, ulivaju nadu da će Crna Gora ostvariti očekivane rezultate, ojačati institucionalni odgovor na sve izazove u ovoj borbi, te da će naš trud biti prepoznat i u izvještajima međunarodnih partnera u predstojećem periodu- izjavio je Drakić.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako su saopštili, ovaj izvještaj doživljava kao partnerske smjernice u daljoj borbi protiv korupcije, koja je zadatak cijelog društva. Borba protiv korupcije ne može biti posao samo jedne institucije, već zahtijeva široku i aktivnu saradnju svih relevantnih aktera – institucija, medija, civilnog sektora i građana, poručuje se u saopštenju ASK-a.

ASK: Crna Gora najbolje rangirana u regionu po percepciji korupcije, ostaje otvoreno pitanje zarobljenosti pravosuđa

Na crnogorskom primorju sjutra će biti pretežno sunčano, dok se u ostalim djelovima države očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je rijetka pojava kratkotrajne i slabe kiše. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, a najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo vrijeme, do 21 stepen

Građani Crne Gore, u proteklih sedam dana, dobrovoljno su predali 31 komad oružja, 599 komada municije i pet ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Oni su pozvali građane da nastave dobrovoljno vraćanje oružja u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, čiji je cilj, kako su kazali, izgradnja mirnog i sigurnijeg okruženja. 
 
"U proteklih sedam dana, u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predat 31 komad oružja, 599 komada municije, pet ručnih bombi, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita", navodi se u saopštenju Uprave policije. 
 
Oni su kazali da su građani u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega osam pištolja i sedam pušaka, 328 komada municije različite vrste i kalibra, tri ručne bombe, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita. 
 
Dodaje se da je policiji u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru i Tivtu dobrovoljno predato devet komada oružja, od čega sedam pištolja, dvije puške i 186 komada municije. 
 
"U Bijelom Polju su dobrovoljno predata tri komada oružja, od čega dva pištolja, jedna puška i dva komada municije", kaže se u saopštenju. 
 
Kako su kazali iz Uprave policije, građani su u Nikšiću, Žabljaku i Pljevljima dobrovoljno predali četiri komada vatrenog oružja, i to po dva pištolja i puške, 83 komada municije i dvije ručne bombe. 
 
U saopštenju Uprave policije navodi se da su građani, od 2. januara do 4. aprila, dobrovoljno predali 3.503 komada oružja, 117.023 komada municije, 386 ručnih bombi i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. 
 
"Pozivamo građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu", zaključuje se u saopštenju.

Za sedam dana vraćen 31 komad oružja

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane predao je danas predsjedniku Opštine inicijativu za apliciranje na Javni poziv u okviru projekta WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan), koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Kako navode iz DPS-a, riječ je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj obezbjeđivanje besplatnog i pouzdanog pristupa internetu na javnim mjestima poput trgova, parkova, biblioteka i muzeja.
- Sigurni smo da bi realizacija ovakvog projekta u Beranama imala višestruke benefite, posebno za našu omladinu, ali i za posjetioce i turiste, čime bi se dodatno unaprijedili turistički potencijali našeg grada - navodi se u saopštenju.
Iz Kluba odbornika naglašavaju da se ovakva šansa ne smije propustiti, posebno imajući u vidu da bi projekat bio potpuno besplatan za Opštinu Berane.
- Kao odgovoran politički subjekt, uputili smo inicijativu predsjedniku Opštine da u skladu sa svojim ovlašćenjima pokrene proces aplikacije na ovaj Javni poziv. Takođe, spremni smo da, ukoliko je potrebno, pružimo stručnu i kadrovsku pomoć tokom procesa apliciranja - poručuju iz DPS-a.

DPS Berane: Iskoristiti šansu iz EU fondova

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer, Dritan Abazović, u svom autorskom podkastu Petak sa Dritanom uputio apel građanima da u subotu svi dođu na protest na Maloj plaži u Ulcinju ili da potpišu peticiju za očuvanje Velike plaže.
- Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Crno jezero, Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru… Ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve - poručio je Abazović.
U fokusu njegovog obraćanja našao se kontroverzni sporazum sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi se Velika plaža praktično ustupila na gotovo cijeli vijek. Abazović tvrdi da Vlada planira da taj sporazum progura kroz parlament u formi zakona – kako bi se, kako kaže, izbjegla pojedinačna odgovornost i prikrile moguće koruptivne radnje.
- Time žele da se sakriju iza zakona. Ako neko sjutra pokrene odgovornost premijera Milojka Spajića, on će se pozvati na većinu u parlamentu. Apelujem na sve poslanike, posebno iz vladajuće većine, da se suprotstave prodaji Crne Gore i pretvaranju njenih građana u strance u sopstvenoj državi – da glasaju protiv tog sporazuma - poručio je lider URA-e.
Komentarišući izjave premijera da će Vlada poštovati samo jedan set zaključaka lokalnog parlamenta u Ulcinju, Abazović je kazao da je to neprihvatljivo.
- Skupština opštine Ulcinj je usvojila dva seta zaključaka – 21. marta i nedjelju dana kasnije. Ne mogu jedni biti prihvatljivi, a drugi ne. SO Ulcinj je jasno odbila projekat, ukazala na korupciju i netransparentnost, i zatražila da se bez stručnog mišljenja ništa ne radi na teritoriji opštine, posebno ne na Velikoj plaži – kazao je Abazović
Posebnu poruku uputio je i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, optužujući ga za dvostruke standarde.
- Ako se slažeš da Velika plaža ide na doboš – reci to jasno. Ne možeš s jedne strane podržavati lokalnu zajednicu i njene zaključke, a s druge strane sjedjeti sa Spajićem i promovisati ovaj štetni projekat. Dosta je licemjerja! Ko god podržava ovaj sporazum, radi protiv interesa Crne Gore - kazao je Abazović, dodajući da „i sramota ima ime i prezime“.
Najavio je i da će URA Skupštini predati Deklaraciju o zaštiti Velike plaže, te otkrio da posjeduju dodatne informacije koje, prema njegovim riječima, mogu ozbiljno kompromitovati cijeli projekat.
Ni nova uprava Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nije pošteđena kritika. Abazović tvrdi da ta institucija više ne radi svoj posao, već da je pretvorena u alat za političke obračune.
- Umjesto da se bave jasnim slučajem pogodovanja investitoru na štetu države, ASK se, po nalogu partija na vlasti, bavi hajkama protiv mene, kolege Adžića i drugih. Najavio je i Spajić tokom premijerskog sata da se nešto istražuje. Neka istražuju – pretpostavljam što im je namjera da rade i radujem se kako će to završiti – naveo je on.
Abazović tvrdi da su određeni „partijski botov“ unutar ASK-a u službi političkog progona uoči lokalnih izbora.
- Samo ih čekam u srijedu. Vi u srijedu, ja u petak. Da vide građani kako se radi po nalogu Pokreta Evropa sad i još nekih partija vlasti – kazao je Abazović.
On je poručio da se ne plaši sukoba, pa ni sa samom Agencijom.&nbsp;
- Ako budete radili kako treba, imaćete moju podršku. Ukoliko budete batina u rukama vladajućih partija, budite sigurni da vas čeka sudbina određenih ljudi za koje više nema mjesta u institucijama sistema. Vodim sporove i sa pripadnicima organizovanog kriminala, imam spor i sa Banom oko trajekta, vodiću spor i sa ASK-om. Nije dalek put od percepcije borca protiv korupcije do korumpiranog čovjeka – poručio je Abazović.

Abazović pozvao na protest: "Crna Gora nije na prodaju!"

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: ask