Vlada je razriješila Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke, odlučeno je na telefonskoj sjednici izvršne vlasti danas.
Podsjećamo, Kurti je podnio neopozivu ostavku na poziciju na koju je nedavno vraćen, navodeći, kako pišu Vijesti, da sebe ne pronalazi „kao dio sistema bezbjednosti koji je u značajnoj mjeri ugrožen i urušen“.
Kako prenosi list, u ostavci koju je poslao predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, napisao je da je razlog ostavke „moralna, građanska i pravna satisfakcija“, nakon sprovođenja treće meritorne presude Upravnog suda o osnovanosti tužbe o nezakonitosti odluke o njegovom razriješenju.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost svojim postupanjima i postavljenjima određenih lica, na visoko odgovorna i značajna mjesta ne ostvaruje zakonom definisanu ulogu u zaštiti nacionalnih interesa, zbog čega sebe i ne pronalazim kao dio takvog sistema bezbjednosti, koji je očigledno u značajnoj mjeri ugrožen i narušen – navodi Kurti u ostavci.
U rješenju o razrješenju Kurtija, koje je objavila Vlada danas, navodi se da je Kurti 12. januara, u skladu sa presudom Upravog suda od 21. novembra prošle godine, nastavio mandat generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost i to počev od 13. januara.
- Imajući u vidu da je Artan Kurti 20. januara podnio predsjedniku Vlade neopozivu ostavku na ovu dužnost, podnosim Vladi prijedlog da razriješi generalnog inspektora prije isteka mandata zbog podnošenja ostavke - navodi se u prijedlogu.
Vlada je, kako se navodi, prihvatila Spajićev prijedlog i donijela rješenje o razrješenju Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke.
Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od 13. januara je ponovo formalno bio visoki službenik ANB-a, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer je Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek trebala da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što je, kako su tvrdili izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, bilo teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov.
Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje.
On se od tada tužio sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila.
Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, 12. januara konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u.
Vlada je tada zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
No, za pristup tajnim podacima neophodno je dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija nije bilo moguće.
Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu, ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom.
Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, tvrdili su naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića.
Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada razriješila Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od juče je ponovo formalno visoki službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost – generalni inspektor, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek treba da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što će, kako tvrde izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, biti teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov. Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje. On se od tada tuži sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila. Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u. <h2> Teško do dozvole</h2> Vlada je donijela i rješenje o razrješenju dosadašnjeg generalnog inspektora Predraga Burića i zadužila v. d. direktora ANB Ivicu Janovića da Kurtiju omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o ANB-u, ali tek nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima. - Vlada je zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost – saopšteno je iz Vlade. Za pristup tajnim podacima neophodno je, međutim, dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija neće biti moguće. Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom. Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, kako tvrde naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića. Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost"><figcaption>TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: TVCG)</figcaption></figure>  On je Upravnom sudu podnio tužbu i zbog toga što mu je vraćena kaznena evidencija, sa zahtjevom da opet bude izbrisana, ali je u novembru prošle godine odbijena kao neosnovana. U odluci se konstatuje da je utvrđeno da je Kurti „lice koje je više puta osuđivano“. Milović je rješenjem od 25. aprila 2024. godine poništio rješenje Ministarstva pravde iz 2020, na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije. Kurti je sinoć Vijestima rekao kako ima važeću dozvolu za pristup tajnim podacima i da je ona validna do kraja ove godine, te da nije obaviješten da mu je u međuvremenu ukinuta. Rekao je i da Vlada nema ovlašćenja da naloži zaključkom da mu se radi ponovna provjera. <h2> Dostavljač informacija</h2> Prije angažmana u ANB, Artan Kurti radio je u Privrednom sudu, ali i gradio konekcije sa ljudima iz tajne službe, pa je tako bio Abazovićeva ključna veza sa operativcima Agencije nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke snage krajem 2020. godine. U njihovoj prvoj vladi, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, mjesto potpredsjednika pripalo je Abazoviću, koji je bio i koordinator za bezbjednosni sektor. Na čelo ANB tada je imenovan Dejan Vukšić, advokat iz Kotora koji je na lokalnim izborima u tom gradu 2020. bio nosilac liste koalicije koju je predvodio Demokratski front. Krivokapićeva vlada pala je poslije nešto duže od godine i baš u to vrijeme Kurti je bio Abazovićev ključni operativac - opskrbljavao ga informacijama iz ANB, na osnovu kojih je ovaj gradio poziciju za budućeg premijera. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB – rekao je Abazović na sjednici Vlade u julu 2022. godine kada je predložio imenovanje Kurtija za generalnog inspektora u ANB. To je kazao u polemici sa tadašnjim ministrom odbrane Raškom Konjevićem, koji je upozorio da Kurti ne ispunjava ni minimalne uslove za tu poziciju, upozoravajući na njegovu kriminalnu prošlost, odnosno da se radi o osobi osuđivanoj za teška krivična djela. Abazoviću je, međutim, u Agenciji bio potreban povjerljiv čovjek, jer ga direktor ANB Savo Kentera, kojeg je morao imenovati pod pritiskom stranih partnera koji su zahtijevali da na čelu tajne službe mora biti čovjek kojem oni vjeruju i koji će razbiti rusko-srpsku agenturnu mrežu koja je uspostavljena tokom Vukšićevog mandata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić"><figcaption>META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić</figcaption></figure>  Kurti, međutim, tada nije dobio pozitivne bezbjednosne provjere, no, uskoro to više nije ni bilo važno, jer je već u oktobru Abazović razriješio Kenteru i imenovao Borisa Milića. Tako su Kurtiju „širom otvorena vrata“ Agencije, jer je Milić bio njegov saradnik iz Vukšićevog mandata koji mu je, sa još nekolicinom operativaca, odavao tajne podatke za Abazovića. <h2>Nenadoknadiva šteta</h2> Za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora, Kurti je, kako kažu naši izvori, suštinski rukovodio Agencijom, a šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, kažu oni, čini se nenadoknadiva. Služba je ostala premrežena rusko-srpskim agentima, zapošljavani su službenici po partijskom ključu, bez obzira na njihove sposobnosti, tako da ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, dovršili su Kurti i Abazović. Kako smo već pisali, prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Naloženo je i uklanjanje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana. Kurti i Milić dovršili su Vukšićev posao uklanjanja operativaca koji su u službi radili za interese države Crne Gore. Osim toga, kako smo ranije pisali, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić"><figcaption>SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  ANB je, kako su u više navrata saopštavali iz okruženja aktuelnog premijera Milojka Spajića, imala ključnu ulogu u kreiranju afere „Do Kvon“, čiji je plan bio diskreditacija Spajića i njegovog Pokreta Evropa sad u susret vanrednim izborima 2023. godine. Do Kvon je Južnokorejac, mag kriptovaluta, koji je sa svojim timom odgovoran za milionske prevare, zbog čega je nedavno iz Crne Gore izručen Sjedinjenim Američkim Državama. U našoj zemlji Do Kvon se obreo iz Srbije, gdje se neko vrijeme skrivao, a pretpostavlja se da ga je ubacila srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), u saradnji sa našom ANB, kako bi srušili Spajića čiji je politički uticaj bio u uzletu. Abazović je čak imao ideju i da Spajić, a nakon što je njegov PES osvojio najviše glasova na vanrednim izborima, bude uhapšen zbog povezanosti sa Do Kvonom i njegovim kriminalnim poslovima. Izvori Portala ETV iz ANB kažu da su odmah po konstituisanju Spajićeve vlade svi podaci iz kompjutera koje je koristio Kurti izbrisani. Za Kurtijevog i Milićevog manadata u ANB nezakonito su praćene i prisluškivane brojne javne ličnosti, ali je i ta dokumentacija uništena, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. <h2>Razlaz sa Milićem</h2> Iako je doskorašnji direktor ANB Boris Milić bio jedan od Kurtijevih ključnih ljudi u ANB, ovaj mu je „okrenuo leđa“ čim je bilo izvjesno da će Spajić, bez obzira na sve opstrukcije Abazovića, formirati vladu. Kako se stavio u službu Vukšića, pa u susret njegovoj smjeni se odmah ponudio Abazoviću, tako je služio i Spajiću. - Kurti je ogorčen na njega. „Mrtav ljut“ je i na ostale koji su ga, kako on tvrdi, izdali. Čak je pričao kako mu je najveća greška što se uopšte oslonio na Milića i ostale oparativce koji su mu bili na usluzi dok je bio u službi – kažu naši izvori iz ANB. Ali, prema njihovim riječima, bez obzira na to, Kurti i dalje ima jaku saradničku mrežu u „tajnoj“ policiji. - Dok je bio u službi najodaniji su mu bili Šipčić, ali i Kožar i Nišavić, kao i Katarina Vujović – tvrde izvori Portala ETV. Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši sagovornici, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici. Svakako, „najbolja slika ANB“ je Boris Milić i njegov „razvojni put“ – čim je u Agenciju stigao Vukšić bezrezervno mu se stavio na raspolaganje, kada je bilo jasno da će ovaj biti smijenjen našao je put do Abazovića koji ga je nagradio pozicijom direktora, a onda je obezbijedio funkciju i kod Spajića. Ovaj sluga svakog gospodara razriješen je nedavno, odnosno prihvatio je da podnese ostavku i ne pravi probleme, vjerovatno pritisnut nekim dokazima koji su „isplivali“, a koji mu ne idu u prilog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617" data-rendition-name="original" width="1170" height="1638" loading="lazy" alt="Dokument Vlade o imenovanju Kurtija"><figcaption>Dokument Vlade o imenovanju Kurtija</figcaption></figure>  Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši izvori, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U Agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici.

Kaćuša Krsmanović

Artan Kurti ne može da dobije pozitivne bezbjednosne provjere

Vlada je ponovo na telefonskoj sjednici održanoj juče odlučivala o kadrovskim pitanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i u, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, konstatovala da Artan Kurti, počev od danas nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u. Kako se navodi u saopštenju, Vlada je donijela i Rješenje o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost mr Predraga Burića i zadužila v.d. direktora Ivicu Janovića da Kurtiju omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o ANB-u, ali tek nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima. - Naime, Vlada je zadužila v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost - navodi se u saopštenju iz Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113070152_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113070152_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617" data-rendition-name="original" width="1170" height="1638" loading="lazy" alt="Tačka Vlada Artan Kurti"> </figure>

Kurti od danas ponovo u ANB-u

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Vlada Crne Gore nezakonito je razriješila dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, navedeno je u presudi Upravnog suda.
- Rješenjem Vlade Crne Gore od 1. avgusta 2024. godine, donijetim u izvršenju Presude ovog suda, od 18. juna 2024. godine, Artan Kurti je razriješen dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, po predlogu Predsjednika Vlade Crne Gore. Nalazeći da su ispunjeni uslovi iz člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu, Upravni sud je presudom od 21.novembra odlučio u sporu pune jurisdikcije na način da je tužbu usvojio i poništio rješenje o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost broj od 1.8.2024. godine - navedeno je u saopštenju koje potpisuje portparolka Upravnog suda Crne Gore, sutkinja Ivana Boričić.
Presudom ovog suda, od 4. marta, poništeno je ranije rješenje Vlade Crne Gore od 9. novembra 2023. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora ANB-a i predmet vraćen tuženoj na ponovni postupak.
- U svojoj odluci sud je ukazao tuženoj na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke, koja, osim pukog poziva na procesne zakone kojim je ustanovljena nadležnost tužene za donošenje rješenja o razrješenju, ne sadrži niti jedan konkretan i jasan razlog za ispunjenost uslova za primjenu odredbe člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Dužnost tužene normirana odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu, nakon donošenja odluke suda kojom je poništeno njeno rješenje, ne iscrpljuje se u poštovanju roka, propisanog stavom 2 citiranog člana za donošenje novog rješenja, već se ista odnosi prvenstveno na obavezu poštovanja pravnog shvatanja i primjedbi na koje je ukazano presudom suda - objašnjava Boričić.
U ponovnom postupku, postupajući suprotno svojoj zakonskoj obavezi, Vlada donosi istovjetnu odluku, uz, kako kažu u Upravnom sudu, puku konstataciju da je rješenje donijeto u postupku izvršenja presude od 4. marta 2024. godine.
- Presudom ovog suda, od 18. juna 2024. godine, sud je odlučio u meritumu na način što je poništio ranije rješenje Vlade od 18.aprila 2024. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje. U izvršenju navedene presude tužena je na sjednici održanoj 1.avgusta Zaključkom konstatovala da Kurti, počev od 1.avgusta 2024.godine, nastavlja mandat generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Međutim, istog dana 1.avgusta predsjednik Vlade je podnio predlog Vladi Crne Gore za njegovo razrješenje, koji predlog istog dana na 45. sjednici Vlada prihvata i osporenim rješenjem razriješila tužioca dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost - dodaje Boričić.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Vlada nije postupila u skladu sa obavezom propisanom odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu.
Boričić objašnjava da smisao navedene odredbe upućuje na obaveznost presuda donijetih u upravnim sporovima u smislu člana 8 istog zakona. 
- Ovo načelo ne znači samo obavezu nadležnog organa da presudu, kojom je njegov akt poništen u potpunosti izvrši, već i obavezu da u svemu postupi po pravnom shvatanju i primjedbama suda navedenim u presudi - kaže Boričić.
Sud naglašava da nesumnjivo ovlašćenje organa da donese odluku o razrješenju postavljenog lica prije isteka roka na koje je imenovano, ne daje pravo tom organu da razloge za razrješenje temelji na odredbi člana 27a stav 1 tačka 2 i člana 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje odredbe se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji, te uslov za imenovanje glavnog inspektora u Agenciji.
- Ovo kod činjenice da predmet spora nije ocjena zakonitosti rješenja o imenovanju, u kom postupku se ispituje ispunjenost kako opštih, tako i posebnih uslova na strani kandidata u skladu sa zakonskim propisima važećim u vrijeme imenovanja, već rješenje o razrješenju, u kom postupku se cijeni ispunjenost uslova za razrješenje u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Ovo posebno što Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao lex specialis-om, nijesu predviđeni posebni uslovi za razrješenje generalnog inspektora, zbog čega se na položaj, prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa državnog službenika Agencije, pa i tužioca, saglasno odredbi člana 38 istog zakona, primjenjuje zakon kojim se uređuju radni odnosi policijskih službenika i opšti propisi o državnim službenicima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno - navela je Boričić.
Sve navedeno je, kako kaže, bilo razlog da sud, nakon raspravljana sporne pravne stvari u cjelini, odluči u meritumu, u sporu pune jurisdikcije u skladu sa odredbom člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu i kao nezakonito poništi osporeno rješenje Vlade Crne Gore, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje.
- Eliminacijom osporenog rješenja iz pravnog prometa prestaje i pravna snaga predloga predsjednika Vlade, iz kog razloga izrekom presude nije bilo nužno odlučivati o osnovanosti predloga, kao akta kojim je pokrenut postupak za razrješenje tužioca, budući da isti akt dijeli pravnu sudbinu poništenog rješenja - zaključila je Boričić.

Upravni sud: Vlada nezakonito razriješila Kurtija

Uzalud je 23. jula 2022. godine ostao vapaj tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića u Vladi Dritana Abazovića, da Artan Kurti ne ispunjava minimalne uslove da uđe u sistem bezbjednosti, odnosno da bude imenovan za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koju poziciju ga je kandidovao premijer. Kurti je podrškom većine ministara, s izuzetkom Konjevića i tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, imenovan na tu funkciju. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB. Tamo isto imamo imenovanja od ranijeg perioda koja možda nijesu po mom ukusu, a ni po vašem, a možda nijesu ni po ukusu građana Crne Gore i treba da idemo dalje – poručio je Abazović na sjednici Vlade Konjeviću. Rekao je i da je „jako dobro provjerio kandidata“ i da u kaznenoj evidenciji nema ništa, ali da smatra da je problem nešto drugo. - Što čovjek može da odgovori zadatku... - kazao je Abazović. I Kurti je zaista za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora u ANB, odgovorio zadatku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI: (Photo: Agencija za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  KAZNENA EVIDENCIJA Ali, da bi preuzeo potpunu kontrolu u Agenciji, Kurti je trebalo da dobije dozvolu tadašnjeg direktora Sava Kentere za pristup tajnim podacima. Međutim, bezbjednosne provjere sa terena – iz njegovog rodnog Ulcinja i Podgorice gdje živi - očekivano su bile negativne. Kentera je odbio da mu dozvoli pristup bazama ANB i istog dana kada je potpisao taj dokument Abazović ga je, dva sata kasnije, 7. oktobra 2022, na elektronskoj sjednici koju je hitno sazvao smijenio.&nbsp; Sjutradan je za direktora tajne službe imenovao Kurtijevog saradnika iz službe - Borisa Bata Milića, koji je i danas na toj poziciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>USLUŽAN SVIM VLASTIMA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  Tako su Kurtiju otvorena vrata da preuzme rukovođenje Agencijom. Čovjek koji u biografiji ima dvije pravosnažne presude za nasilničko ponašanje, obije vezane za pokušaj ubistva – prvi put je ubistvo pokušao kao maloljetnik, a drugi put, nekoliko godina kasnije, kao punoljetni mladić, kada je sasuo u jednog Ulcinjanina šest metaka i pobjegao, čovjek sa vezama u kriminalnim strukturama, tako je postao „alfa i omega“ crnogorske tajne službe.&nbsp; Ispostavilo se da je Artan Kurti uspio da „očisti“ svoju kaznenu evidenciju, a njegov karton izbrisan je u Ministarstvu pravde u junu 2020. godine. Prethodno je 2017. pokrenuo postupke za brisanje kaznene evidencije, ali pošto su ga Viši i Vrhovni sud odbili, uspio je da 2019. godine izdejstvuje za sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, koji je po njegovoj ustavnoj žalbi naložio ponavljanje postupka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>KO JE SVE ,,ČISTIO" KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Zgrada Višeg suda u Podgorici)</figcaption> </figure>  Prema dostupnim informacijama, pred Vrhovnim sudom postupak nije ponovljen, međutim Kurtiju je kaznena evidencija, ipak „očišćena“ 8. juna 2020. Vjerovatno zahvaljujući vezama koje je uspostavio sa nosiocima institucija, nakon što je kao diplomirani pravnik počeo 2016. godine dvogodišnji pripravnički staž u Privrednom sudu u Podgorici, gdje je potom dobio posao savjetnika. Da je Kurti čovjek spreman na sve, pokazuje i njegova izjava dnevniku Vijesti, nakon što je imenovan za generalnog inspektora, kada je ustvrdio da je neosuđivan i da ta informaciju može da se provjeri u Ministarstvu pravde?! MILOVIĆ VRATIO DOSJE Istina, u tom trenutku njegov dosje u Ministarstvu pravde bio je prazan, ali ga je ubrzo nakon imenovanja za ministra pravde ponovo popunio Andrej Milović 25. aprila ove godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Andrej Milović"> <figcaption>UČINIO DOSTUPNIM KURTIJEVU KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Andrej Milović)</figcaption> </figure>  Upravo zbog ove odluke Kurti je podnio tužbu Upravnom sudu, koja je nedavno odbijena kao neosnovana. - Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je u odluci Upravnog suda, koju je juče citirao Portal Antena M. Iako Kurti više neće moći da obmanjuje javnost da je neosuđivan, šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, za vrijeme dok mu je kaznena evidencija bila „počišćena“, čini se nenadoknadiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6" data-rendition-name="original" width="812" height="532" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić"> <figcaption>UPRAVLJAO AKCIJOM KLASIFIKOVANJA PATRIOTA KAO EKSTREMISTA: (Photo: Dejan Vukšić)</figcaption> </figure>  Ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon što su vlast u našoj zemlji preuzele političke i društvene snage bliske Beogradu i Moskvi, Kurti je, zajedno sa Abazovićem, dovršio, a njihovo nasljeđe prilježno čuva i nova izvršna vlast. ZAUSTAVLJANJE KENTERINIH AKCIJA&nbsp; Prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Sljedeći nalog je bio čišćenje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>SMETNJA ZA RUŠENJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Savo Kentera)</figcaption> </figure>  Baš to su bile dvije velike međunarodne akcije pokrenute tokom kratkotrajnog upravljanja Agencijom Sava Kentere, ali su zaustavljene njegovom smjenom. U obije akcije uhapšeni su ljudi bliski Abazoviću i Uri, međutim, do danas je sudbina tih predmeta u tužilaštvu javnosti nepoznata. Milić je bio pod potpunom kontrolom Abazovića i Kurtija i prihvatio je da bude u potpunoj sjenci generalnog inspektora. Njihov izbor da on bude na čelu Agencije bio je očekivan, a s obzrom na to da je bio Kurtijeva glavna „krtica“ u službi, koja je odavala podatke Abazoviću, dok je na čelu te institucije bio Dejan Vukšić. A Milić je, kako se ispostavlja, „igrao na sve karte“ postavgustovskih proruskih i prosrpskih vlasti. Prvo se bezrezervno stavio na raspolaganje Vukšiću, čim je ovaj imenovan krajem 2020. Kada je bilo jasno da će ga Abazović smijeniti nakon što preuzme premijersku funkciju, preko Kurtija je ponudio saradnju budućem premijeru kojem je, sa još nekolicinom službenika, špijao što rade Vukšić i njegov tim. Ne samo to – dostavili su mu sve podatke o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama… Špijanje je naplaćeno funkcijom, ali pod uslovom da Kurti bude taj koji odlučuje. S obzirom na to da je i dalje na čelu Agencije, jasno je da se na vrijeme stavio i u službu nove izvršne vlasti u kojoj sektor bezbjednosti kontrolišu kadrovi prorsuke i prosrpske partije Demokrate, koja je na vanredne parlamentarne izbore 2023. izašla u koaliciji upravo sa Abazovićevom Urom. ,,ČIŠĆENJE“ SLUŽBE Kako su Abazović, Kurti i Milić sklonili sve operativce koji su u službi radili za interese države Crne Gore, situacija koju su zatekli novoj vlasti je potpuno odgovarala. Demokrate su jedino morale napraviti ustupak Spajiću da iz Agencije ukloni Kurtija, kojeg je ovaj smatrao najodgovornijim za plasiranje afere „Do Kvon“. Sistematizacijom radnih mjesta koja je rađena pod strogim Kurtijevim nadzorom, u Agenciji je upošljeno više desetina njegovih i Abazovićevih ljudi, ali su posao dobili i mnogi koje su preporučile Demokrate, kao i političke strukture koje kontroliše Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i neformalni lider crnogorske vlasti. Svi novi upošljenici angažovani su bez ikakvih provjera i obaveznih procedura. &nbsp; „Linija rada“ – crnogorski ekstremizam, koju je u službu uveo Dejan Vukšić 2021. godine, u susret nasilnom ustoličenju, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, do danas je aktivna.&nbsp; I upravo po toj „liniji“ jedan od ključnih zadataka ANB, krajem 2022. godine bio je, o čemu je tada izvijestila Pobjeda, da diskredituju masovne građanske proteste „Ima nas“. Operativcima je proslijeđen cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore i pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima. U aktu koji je pripremljen pod Kurtijevim nadzorom i koji je dostavljen opertivcima, pored ostalog, pisalo je da nasilne akcije planiraju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?! - Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“ – rekli su tada izvori iz Agencije. AFERA ..DO KVON“ Artan Kurti crnogorsku tajnu službu potpuno je podredio Abazovićevim političkim interesima i njegovim nalogodavcima iz Beograda, pa je ona zloupotrijebljena u susret vanrednim parlamentarnim izborima u junu 2023. za obračun sa Milojkom Spajićem, liderom tada nove partije u Crnoj Gori – Pokret Evropa sad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482" data-rendition-name="original" width="946" height="682" loading="lazy" alt="Do Kvon"> <figcaption>TAJNE VEZE I POLITIČKA POZADINA:(Photo: Do Kvon)</figcaption> </figure>  U koordinisanoj akciji sa srpskom službom bezbjednosti – Bezbjednosno informativnom agencijom (BIA) otvorena je afera „Do Kvon“.&nbsp; Bjegunac za kojim su raspisane dvije međunarodne potjernice, mag kriptovaluta, Huing Do Kvon, koji se skrivao u Beogradu, zajedno sa svojim prijateljem Džon Hon Čangom transportovan je u Crnu Goru, da bi krajem marta bili uhapšeni na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanih dokumenata.&nbsp; Od tog trenutka krenula je hajka na Spajića. Abazović je tvrdio da je Do Kvon njegov prijatelj, da je finansirao kampanju Pokreta Evropa sad, da ga je Spajić posjećivao u Beogradu iako je znao da su za njim raspisane potjernice, a onda se pojavilo i Do Kvonovo navodno pismo sa opasnim optužbama na račun Spajića.&nbsp; Budući premijer branio se kako sadržaj pisma nije istinit i da su Do Kvona crnogorskim vlastima prijavili on i njegovi prijatelji iz „blokčejn“ zajednice, jer ih je sve prevario.&nbsp; Lider PES-a je osnovano strahovao da Abazović, Kurti i Milić pripremaju teren za Spajićevo hapšenje, kako bi ga onemogućili da sastavi vladu, odnosno dobije većinsku podršku u parlamentu. Nijesu uspjeli i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je, 9. novembra 2023. razrješenje Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Međutim, kako je Kurti uspio da u Agenciji angažuje desetine ljudi lojalnih Abazoviću, on i bivši premijer i danas su na izvoru mnogih informacijama kojima raspolaže tajna služba. Osim toga, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.&nbsp; Služba, prema izvorima Portala ETV, štiti i neke kriminalne grupe povezane sa Abazovićem i njegovom Urom, ali i krije podatke o Kurtijevim vezama sa jednim narko-klanom koji djeluje u Ulcinju... Kada je postalo izvjesno da neće srušiti Spajića i da će on dobiti podršku za vladu svi podaci iz kompjutera koje je u Agenciji koristio Kurti su izbrisani. - Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe – rekli su ranije izvori Pobjede. Uništena je i dokumentacija koga su sve operativci pratili, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. Artan Kurti i Boris Milić, prem informacijama Portala ETV, zaratili su nakon što se Milić stavio u službu nove izvršne vlasti.&nbsp; Agencija za nacionalnu bezbjednost i dalje je pod potpunom kontrolom ruske i srpske agenturne mreže.

Čovjek za prljave zadatke

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je njegova zemlja spremna pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje spora između Ruande i Demokratske Republike Kongo, ako obje strane to žele, javlja Anadolija.
- Mi, kao Turska, spremni smo pružiti svu potrebnu podršku za rješavanje ovog pitanja, što bi doprinijelo stabilnosti i miru u regionu Velikih jezera, ako obje strane to žele - poručio je Erdogan nakon sastanka s predsjednikom Ruande Paulom Kagameom u Ankari.
Kongo optužuje susJednu Ruandu da podržava pobunjeničku grupu M23 koja je pokrenula pobunu na istoku Konga 2022. godine. Ruanda odbacuje te optužbe.
Erdogan i Kagame su prisustvovali i ceremoniji potpisivanja četiri bilateralna sporazuma o saradnji Turske i Ruande.
RIJeč je o sporazumima o saradnji između Agencije za radiodifuziju Ruande (RBA) i Turske radio i televizijske korporacije (TRT), o saradnji u istragama nesreća, o saradnji u oblasti medija i komunikacija te o saradnji između Direkcije odbrambene industrije Turske i Ministarstva odbrane Ruande.

Erdogan: Turska spremna da podrži rješavanje spora između Ruande i DR Kongo

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj podnijeli su prekršajne prijave protiv operativno-interesantnih lica državljanina Srbije H. Š. i Ulcinjanina E. Š. &nbsp;kod kojih su pretresom pronašli kokain i marihuanu.
Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Ulcinju pretresali stan i druge prostorije koje koristi operativno interesantno lice E. R. iz Bara, nastanjen u Ulcinju.
- U objektu je bio član jedne organizovane kriminalne grupe S. L, kao i operativno interesantno lice H. Š. iz Republike Srbije kod kojeg je pronađeno manje pakovanje sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je opojna droga kokain. Protiv H.Š. je podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - navodi se u saopštenju.
U objektu je zatečen i E.Š. kod kojeg je pronađeno manje pakovanje sa sadržajem biljne materije zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana i protiv njega će takođe biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz istog Zakona.

Pretres u Ulcinju: Prekršajne protiv operativno-interesantnih lica zbog droge

Donji dom Parlamenta Pakistana je danas izglasao sporan zakon koji državi daje sveobuhvatnu kontrolu društvenih mreža i predviđa slanje u zatvor korisnika tih mreža koji "šire dezinformacije".
Sindikati novinara i urednika medija su kritikovali novi „Zakon o sprečavanju elektronskog kriminala“ za koji kažu da je posljedica nastojanja Vlade da još više suzbije slobodu opozicionog govora.
Po novom zakonu će se formirati „Uprava za zaštitu društvenih medija i regulativu“, ovlašćena da na društvenim medijima smjesta blokira sadržaj koji bude smatrala „nezakonitim i uvredljivim“, kao što su kritikovanje sudija, Oružanih snaga, Parlamenta, lokalnih vlasti.
Pojedincima i organizacijama koje objavljuju takav sadržaj može biti i blokiran pristup društvenim mrežama.
Po novom zakonu društvene mreže moraju da se registruju kod tog novog „organa za zaštitu i regulisanje društvenih medija“, a one koji se ne pridržavaju biće zabranjene.
Zakon proglašava „širenje dezinformacija“ za krivično dkelo, uz kaznu od tri godine zatvora i novčanu od dva miliona rupija (6,870 eura).
Pakistanski mediji su posljednjih godina pod sve većom cenzurom, a društvena mreža Iks (X) je zabranjena godinu jer je tamo opozicija dobila veliku podršku.

U Pakistanu kontrola nad društvenim mrežama, za prekršioce zatvor

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, a vidljivost je smanjena na dionicama u kotlinama i duž rijeka, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da na dionicama duž klisura i usjeka ima sitnijih odrona.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Saobraćaj će na magistralnom putu M-2, dionica Poda – Berane i Ribarevine – Poda, zbog radova biti obustavljen od osam do 11 i od 14 sati do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu Plužine – Jasenovo polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-3, na dionici Podgorica - Cetinje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a biće povremeno i obustavljan ali ne duže od 15 minuta, zbog radova na raskrsnici na putu Cetinje-Čevo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije mosta Autobaza promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume.
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.

Oprezno zbog mokrih puteva i smanjene vidljivosti

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Višednevni izostanak zvanične potvrde iz Ministarstva prosvjete da je direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Biljana Vučurović razriješena, kao i jučerašnja &nbsp;štura objava da je imenovan vršilac dužnosti direktora Zoran Pejović, rezultat su zakulisnih manevara premijera i lidera PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Sakrivanjem informacija o smjeni - koja je ,,odrađena” ranije ali zvanično zavedena tek 17. januara – Spajić je želio da vanrednu situaciju javno prikaže redovnom i da tako pokuša da održi jedinstvo unutar unutar svoje stranke, ali i sačuva koaliciju sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ODLUČNA MINISTARKA I PREMIJER KOJI OBEĆAVA Prema informacijama Portala ETV, uzaludni su bili napori Budimira Aleksića, funkcionera Mandićeve NSD da na sve načine promijeni odluku o smjeni Vučurović, koja je postala izvjesna nakon što je prosvjetna inspekcija utvrdila da je direktorica Gimnazije prekršila zakon.&nbsp; Ministarka Anđela Jakšić Stojanović, kako kažu izvori, pokazala je krajnju odlučnost i odbila da usliši, prvo molbe i nagovaranja Aleksića, kasnije i naredbu Milojka Spajića da odustane - radi mira unutar parlamentarne većine – od razrješenja Vučurović. Kada je Spajić shvatio da ministarka prosvjete neće pokleknuti pod pritiskom, okrenuo se ,,kontroli štete”: naredio je da se niko ne oglašava ili odgovara medijima iz resora Jakšić Stojanović. Istovremeno, pokušao je da ublaži bijes Nove srpske demokratije: obećao je Mandiću da će Jakšić Stojanović biti razriješena dužnosti minstarke prilikom sljedeće rekonstrukcije, koju premijer planira za početak proljeća. Premijer je takođe zamolio predsjednika Skupštine da, dok traju protesti studenata - i u vremenu kada iz Brisela stižu jasna upozorenja da se moraju izgladiti odnosi opozicijom u sporu oko Ustavnog suda – Mandić ne podiže tenzije i ne dovodi u pitanje opstanak 44. Vlade Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić"> <figcaption>KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Andrija Mandić je, kažu izvori Portala ETV, prihvatio Spajićevu ponudu i za sada nije izvjestan sukob PES-a i NSD-a. Međutim, ta kupovina vremena, da bi se smirije tenzije unutar koalicije, nije Spajiću pomogla u sređivanju stvari u sospstvenoj partiji.&nbsp; Naprotiv, sve su vidljivije različite struje unutar PES-a.&nbsp; FRAKCIJSKA BORBA Izvori iz PES-a ističu da se unutar te stranke sve više komplikuju relacije različitih partijskih grupa i da je sve izraženija polarizacija izmedu, uslovno rečeno, prosrpskog i procrnogorskog stranačkog krila.&nbsp; Nakon ,,slučaja Vučurović” ministarka Jakšić Stojanović je prepoznata kao jedan od predvodnika grupe koja ne prihvata gaženje ključnih državnih prerogativa, radi golog opstanka na vlasti. Zato će, kako je Spajić poručio preko posrednika Mandiću, ministarka biti predviđena za smjenu, ne samo zato što je postala target NSD-a, već prije svega što na taj način ozbiljno dovodi u pitanje opstanak koalicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8" data-rendition-name="original" width="800" height="640" loading="lazy" alt="NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac"> <figcaption>NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim negativnog stava koji ima prema Jakšić Stojanović, Spajić je nezadovoljan i radom ministra finansija Novice Vukovića, koji inače nije omiljen među većinom članova Vlade. Posebno ga kritikuju ljudi iz vrha PES-a, optužujući ga da, iako drži ključeve od državne kase, tu poziciju ne koristi za posredno jačanje stranke. Istovremeno, Vuković nije voljan da državne novce izdvaja za projekte koje predlažu ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.&nbsp; Premijeru Milojku Spajiću, politički formiranom u okviru srpsko-američke lobističke grupe SALC, koja je pomagala litije Srpske pravoslavne crkve 2020. godine, bliža je opcija koju zagovaraju oni funkcioneri PES-a koji ne kriju svoju ,,srpsku prepoznatljivost”, kao i bliskost sa narativom Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata.&nbsp; Osim šefa kabineta Branka Krvavca, koji ima bezrezervnu podršku premijera Spajića, u toj grupaciji funkcionera PES-a koji imaju ,,srpsku prepoznatljivost”, Spajić računa i na podršku za uslugu partijskom vođi uvijek spermnog Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore, kao i logoreične Jelene Nedović, koja suštinski ima ulogu partijskog radikala. Neku sličnu poziciju, ,,zaštitnika srpskih interesa“ ima poslanik Dejan Dragović ili šef poslaničkog kluba Vasilije Čarapić...&nbsp; Sve su to ljudi na koje Spajić i Krvavac računaju da će im – bez osvrtanja na evropsku agendu u programu PES-a -svojim beskrupuloznim služenjem interesima prosrpskih stranaka obezbijediti održanje koalicije sa Mandićevom i Bečićevom strankom.&nbsp; PROTESTI OTKRIVAJU PRAVA LICA FUNKCIONERA PES-A Osim unutarstranačkih turbulencija i pokušaja da održe odnosi saradnje sa Mandićevim NSD-om i Bečićevim Demokratama, Spajić i Krvavac iskazuju sve veću nervozu i zabrinutost zbog rasta snage studentskih protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara "> <figcaption>OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako su iz vrha izvršne vlasti pokušali da javno demonstriraju mirnoću, pa su &nbsp;plasirali informacije da se na posljednjem protestu okupilo tek nekih šest hiljada ljudi, u tajnosti - kada raspravljaju u četiri partijska zida - funkcioneri PES-a pokazuju sve veću nervozu.&nbsp; Prije svega zbog izričitog stava vrha Demokrata da ostavke Danila Šaranovića i Alekse Bečića ne dolaze u obzir. To remeti planove Milojka Spajića da nekako ,,otupi oštricu” pristesta. Izvor Portala ETV, koji ima dobre konecije sa kabinetom Milojka Spajića, naglašava da premijer uporno, naročito od protesta 16. januara, pokušava da pronade način kako bi usvojio dio zahtjeva organizatora protesta i tako uspio da smiri tenzije.&nbsp; Prema informacijama izvora iz vrha PES-a, Spajić je užem krugu svojih saradnika, u nekoliko navrata, saopštio da bi ostavka ministra unutrašnjih poslova DaniÍa Šaranovića mogla zadovoljiti organizatore protesta.&nbsp; To je bio i ključni razlog Spajićevog poziva za sastanak vođama studentske organizacije „Kamo śutra". Spajić je namjeravao da predloži organizatorima protesta da odustanu od smjene Alekse Bečića ukoliko Danilo Šaranović podnese ostavku. No, kako je odbijen susret Spajić i njegova ekipa su sada primorani da traže ,,alternativne načine” da se ovakva ponuda predoči organizatorima protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović"> <figcaption>SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Predsjednik Vlade je i iz Brisela upozoren da valja ozbiljno shvatiti studentske proteste i njihove zahtjeve. Svjestan da bi isforsirana ostavka Alekse Bečiča neminovno vodila ka padu 44. Vlade Crne Gore, Spajićev cilj je da ,,isposluje” kod Demokrastke Crne Gore rokadu: da nakon ostavke Danila Šaranovića njegovo mjesto zauzme Boris Bogdanović, aktuelni šef poslaničkog kluba Demokrata.&nbsp; Nakon toga bi potpredsjednik Vlade Bečić i novi ministar unutrašnjih poslova Bogdanović pokušaÍi da serijom sastanaka zaustave studentske proteste. To je jedan od razloga što se Aleksa Bečić praktično povukao iz javnosti, pokušavajući da - iako je koordinator svih službi bezbjednosti - ne iritira javnost izjavama nakon maskra na Cetinju 1. januara.&nbsp; Prema informacijama iz vrha PES-a, sada se preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost pokušavaju naći kontakti sa roditeljima, poslodavcima i rođacima ,,vođa” studentskih protesta, kako bi pokušali da nekako smanje pritisak i ,,omekšaju” priču oko zaustavljanja protestnih okupljanja.&nbsp; Problem je, međutim, što neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra“ nema hijerarhijsku strukturu i nekoliko vođa, već horizontalnu organizaciju sa desetak, dvadesetak mladih ljudi koji se dogovaraju. Zato će i zadatak ekipe iz Vlade biti mnogo teži, a ideja o samo jednoj ostavci, Danila Šaranovića, koja bi trebalo da ugasi proteste više djeluje kao utopija nego realnost.&nbsp; Baš kao i što će se teško realizovati namajera Milojka Spajića da istovremeno sjedi na više stolica, odnosno da zadovolji interese Andrije Mandića i Milana Kneževića, uticajnih ambasadora i birokrata iz Evropske unije, a da istovremeno spriječi raskol unutar PES-a...

SPAJIĆEVA (NE)MOGUĆA MISIJA: Kako zadovoljiti Mandića i Evropljane, a spriječiti raskol u PES-u?

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Zluopotreba moći ili zlonamjerno korišćenje ovlašćenja? &nbsp; Stvarno, kako se to zove, kada oni koji su se na Ustav zakleli da će štititi građane i poštovati zakone - brutalno prekrše svoju riječ i, kršeći zakone, napadaju građane? &nbsp; Prije dva dana je vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – ime mu je Velimir Furtula – uspio u jednom dopisu i da prekrši i Zakon o unutrašnjim poslovima i da beskrupulozno atakuje na dvije istaknute crnogorske novinarke i građanske aktivistkinje, Danicu Nikolić i Kaćušu Krsmanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula "> <figcaption>DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da li je u pitanju policijska obijest ili prizemno nepoštovanje vlastite profesije - manje je bitno. Jesu li ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović prethodno klimnuli glavama da se šalje prijeteće pismo na adresu M portala – i to nije toliko važno. &nbsp;&nbsp; U ovom bizarnom slučaju napada na slobodu javne riječi, značajno je razlučiti što je policija zaista uradila i kakve su posljedice zloupotrebe institucije. &nbsp; Dakle: od glavne urednice M portala Danice Nikolić policija zahtijeva da se pismeno izjasni zašto je na M portalu naručila i objavila tekst Kaćuše Krsmanović, iako je Nikolić samo prenijela tekst koji je Krsmanović, kao novinarka i urednica, prethodno &nbsp;objavila na Portalu ETV. &nbsp; Vrh Uprave policije, dakle, ne zna - ili ne želi da zna - ni đe je, ni ko je, ni kad je objavljen tekst?! &nbsp; Nije tu nije kraj policijskoj šaradi. Sve pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, &nbsp;policijski funkcioner Furtula od urednice Nikolić traži pismeno izjašnjenje - ko je i kada odao tajne podatke - iako glavnu urednicu medija taj zakon uopšte ne obavezuje. Istovremeno, shodno Zakonu o medijima, novinar ima pravo da ne odaje izvore informacije, osim u slučajevima ,,kad je to neophodno radi zaštite interesa​​ nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite javnog zdravlja”. &nbsp; Dakle i običnom pozorniku, a ne policijskom funkcioneru, kristalno je jasno da objava jedne stranice dopisa klasifikovanog oznakom ,,Interno", kojim Lazar Šćepanović traži od policajaca da špijaju svoje kolege, a u kojem &nbsp;nema ni jednog zaštićenog podatka – nije odavanje tajnih podataka koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost. Izvjesno je, dakle, da je Furtula zahtjeve u dopisu M portala dostavio da bi – zastrašivanjem pokušao da sazna ko je izvor podataka iz policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>ŠTO JE SVE TRAŽIO OD POLICAJACA: V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da se razumijemo, nijesu u ovoj mučnoj priči ,,beskrajno naivni” samo policajci. U institucionalno zastrašivanje novinarki Nikolić i Krsmanović uključio se, voljno i spremno, i tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ivan Bojanić. Koji je, kako tvrdi policija, i dao nalog da se novinarke pismeno izjasne od koga su dobile navodno tajne podatke. &nbsp; Kada je razotkriven njegov identitet, a pismo postalo vrlo kompromitujuće, tužilac Bojanić se pokušao ,,opravdati” saopštenjem da on nije imao namjeru da zastraši Nikolić i Krsmanović, da one mogu da se pozovu na Zakon o medijima i da ne odaju izvore... &nbsp; ,,Pomirljivi” tužilac je pokazao naknadnu pamet, kao da mu je neko iz vrha tužilačke organizacije dobro ,,zavrnuo uši”. Ili je, možda, neko pitao: da li su u nekim bliskim rođačkim vezama tužilac Ivan Bojanić i šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović? &nbsp; Možda bi odgovor na to pitanje odgonetnuo iznenadnu zaintersovanost osnovnog tužioca da se bavi - ograničenjem slobode izražavanja. &nbsp;&nbsp; Moguće da će se i to razjasniti. Ipak, sada je najbitnije: pismo iz Uprave policije je pismeni dokaz teške zloupotrebe policijskih i tužilačkih ovlašćenja. Jer, Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje. &nbsp; I sada je jasan motiv i vrha Uprave policije i osnovnog tužioca - besprizorno zastrašivanje novinarki i klasična zloupotreba moći i službenog položaja. &nbsp; Teško je da se ne primijeti obrazac, zakonitost ponavljanja napada na slobodne novinare: od BIRN-ovog targetiranja građanskih aktivista, brutalnog pokušaja kriminalizacije novinara koje je, bez reakcije vrha Specijalnog državnog tužilaštva sprovodio specijalni tužilac Miloš Šoškić, do ovog posljednjeg zastrašivanja koje potpisuje policijski funkcioner Velimir Furtula... Nije to slučajnost već planski pokušaj zatiranja slobode govora. I za crnogorsko društvo bi sve to trebalo biti crveni alarm, jer su ataci državnih službenike policije i tužilaštva na na slobodne novinarke i novinare pravi skener, prava slika nedemokratičnosti. Istovremeno, za odgovornu vlast bi svaka registrovana, čak i minimalna zloupotreba moći policije i tužilaštva, trebalo biti posljednje upozorenje da se nešto mora mijenjati. &nbsp; Ali, sudeći po onome što premijer Spajić objavljuje – koji sebe na društvenim mrežama naziva naziva cvrčkom - njega ne interesuju ni promjene, ni zakonitost postupanja ni princip pravne države… Sve dok je na vlasti i dok njegovu pjesmu premijera-cvrčka, ovdašnji mravi–crnogorski građani mirno slušaju. &nbsp; A što će biti dan poslije, kada pjesma cvrčka prestane? Izgleda da premijera i lidera PES-a to sada ne interesuje, kao da vjeruje ,,u vječni život parlamentarne većine”. &nbsp;

Tag: artan-kurti