Nakon dugog puta preko okeana kamen iz Mrtvih dola, iz srca Banjana, stigao je u Buenos Aires spreman da postane dio crnogorskog guvna, koje će krasiti provinciju Ćako u Argentini. Iza ovog nesvakidašnjeg poduhvata stoji Bajo Stevov Milović, kamenorezac iz Banjana, čovjek koji je u kamen utkao svoj znoj i ljubav i zavjet dat iseljenicima.
Njegovo guvno, simbol okupljanja, rada i zajedništva dar je crnogorskoj dijaspori u Južnoj Americi, onima koji su nekada iz istog kraja ponijeli kamen u srcu, a sad će u tuđem svijetu imati svoje ognjište u kamenu. Nakon dugih mjeseci administrativnih prepreka i troškova koji su gotovo ugrozili projekat, Bajo i njegov saradnik Pako Mijušković narednih dana kreću put Argentine da završe ono što je započeto. Bajo Milović i Pako Mijušković su dva dana pred polazak u Argentinu bili gosti emisije E uživo, na Televiziji E.
Iz njegovih Banjana je, kaže Milović, veliki broj iseljenika otišao u Argentinu i to većinom od 1905. do 1915.godine, kao i poslije ujedinjenja od 1918. do 1927.godine.
- Kad sam gledao, unazad i 15 godina, moji Milovići, Kapenići i drugi Banjani, dolaze u Banjane da traže svoje korijene, traže đedova kućišta i ognjišta, oni tada uzmu kamenčiće i grumenje zemlje u jednu kesu i nose u daleku Argentinu da drže to kao relikviju, kao antiku. Pošto sam ja kamenorezac razmišljao sam i došao do zaključka šta da uradim, odlučio sam da im uradim jedno kameno crnogorsko guvno - kaže Milović.
Podsjeća da je guvno mjesto okupljanja najumnijih ljudi doba kraljevine Crne Gore, sjedili najmudriji, a predsjedavao gospodar crnogorski kralj Nikola.
- Tu su se donosile najvažnije odluke za državu, to je na neki način sveto mjesto. Ja sam od 30 tona kamena kojeg sam izvadio u Mrtvim dolima, gdje imam kamenolome, majdane kamene, obradio 15- 16 tona kamena i to složio pred mojom kućom u Banjanima, odatle je prije godinu i po dana upakovano u 8 &nbsp;paleta i odvezeno preko firme Katunjanin iz Grabova, iz Luke Bar za daleku Argentinu, Buenos Aires. Tamo su nastale neke nepredviđeni troškovi, zadržavanje 7 mjeseci toga tovara, cijena ležarine, kontejnera i kamena dostigla je nekih 30.000 eura. To je za nas bilo mnogo i ja sam se u jednom momentu demoralisao kad sam čuo za to, onda smo skupili i pola tog duga vratili firmi Katunjani, dugujemo još pola tog duga - istakao je Milović.
Dodaje da je guvno stiglo u opštinu San Spegno i gradonačelnik je sa opštinskim vlastima odredio lokaciju gdje će se montirati guvno, uz pomoć predsjednika Crnogorsko argentinskog udruženja Miša Krivokapića, izliven je temelj budućeg guvna.
Ponudio je svoju pomoć, kaže Mijušković, jer zna koliko je to obiman i zahtjevan posao za Bajovu radionicu.
Posao je inteziteta kao i drugi poslovi sa kamenom, ali nije isto raditi za zaradu i raditi ono, kako kaže, što ostaje poklon generacijama crnogorskih iseljenika.
- Mi smo male radionice, a to je prilično veliki posao, ponudio sam se da mu pomognem jer ne radi se to baš svaki dan, jednom u životu te zapadne da nešto tako uradiš. Vrijedilo je pomoći - zaključio je Mijušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-JUXBqp8YAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Gledao sam kako moji Banjani uzmu kamenčiće i grumenje zemlje nose u daleku Argentinu i drže to kao relikviju

Sjedinjene Američke Države trenutno pregovaraju o valutnoj liniji zamjene vrijednoj 20 milijardi dolara s centralnom bankom Argentine i spremne su učiniti što je potrebno da podrže ovu južnoameričku zemlju, izjavio je američki ministar finansija Skot Besent u objavi na mreži Iks (X).
Besent je rekao da su SAD spremne kupovati argentinske obveznice denominirane u američkim dolarima i da će to učiniti kada okolnosti budu zahtijevale.
Takođe je naveo da će SAD obezbijediti značajnu kreditnu liniju preko Fonda za stabilizaciju razmjene.
- Argentina ima alate da porazi špekulante, uključujući i one koji nastoje destabilizovati argentinska tržišta iz političkih razloga. Pažljivo ću pratiti razvoj događaja i Ministarstvo finansija ostaje potpuno spremno da učini ono što je potrebno - kazao je Besent.
SAD su, kako dodaje, spremne kupovati državni dug na primarnom ili sekundarnom tržištu i da rade s argentinskom Vladom na ukidanju poreskih olakšica za proizvođače roba koji konvertuju devize.
Dodao je da mu je više američkih kompanija reklo da namjeravaju "ostvariti značajna strana direktna ulaganja" u više argentinskih sektora "u slučaju pozitivnog izbornog ishoda", ali nije iznio detalje.
Argentina 26. oktobra izlazi na parlamentarne izbore na polovini mandata, na kojima desničarska stranka predsjednika Havijera Mileija nastoji osvojiti više mjesta kako bi ojačala svoju manjinsku poziciju.
Argentinski finansijski instrumenti značajno su porasli nakon što je Besent iznio detalje o svom ranijem obećanju da će podržati treću najveću ekonomiju Latinske Amerike i Mileija, bliskog saveznika predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Posrnuli argentinski pezos ojačao je ove sedmice, što je nagla promjena u odnosu na prošlu sedmicu kada je argentinska centralna banka potrošila više od milijardu dolara rezervi kako bi odbranila valutu.
Panika na tržištima izbila je nakon što je Mileijeva stranka pretrpjela veći od očekivanog poraz na lokalnim izborima u Buenos Airesu, što je odraz rastućeg nezadovoljstva mjerama štednje i izazvalo zabrinutost u vezi s budućnošću Mileijevog reformskog plana.
Tramp je u utorak rekao da će podržati Argentinu, ali da ne misli da joj je potreban paket pomoći.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je nakon sastanka s Mileijem da je veoma važno da Argentina ostane na kursu ekonomskih reformi.
Rekla je da podrška poput one iz američkog Ministarstva finansija ojačava program između MMF-a i ove zemlje. Argentina MMF-u iduće godine treba isplatiti 4,8 milijardi dolara.
Ekonomski oporavak je ove godine zastao, prema podacima Goldman Saksa, koji ukazuju na tri uzastopna mjeseca pada aktivnosti zaključno s julom.
U intervjuu za Foks biznis netvork (Fox Business Networ) Besent je naglasio američku podršku Argentini i Mileiju, dodajući da ne misli da je tržište izgubilo povjerenje u argentinskog lidera, nego da se prisjeća ranijih kriza.
- Nećemo dopustiti da poremećaj na tržištu zaustavi njegove značajne ekonomske reforme - rekao je Besnt.
Milei, koji se u utorak sastao s Trampom i Besentom, zahvalio je SAD-u na podršci.
- Hvala predsjedniče Tramp i ministre Besent na vašoj čvrstoj podršci i povjerenju u argentinski narod - napisao je u odgovoru na mreži Iks (X).

500x500

1250x600

1084x550

Amerika sprema paket pomoći za Argentinu vrijedan 20 milijardi dolara

Crna Gora i Argentina imaju prijateljski odnos, a vezu između dvije zemlje dodatno osnažuje mnogobrojna zajednica iseljenika, poručeno je tokom prva dva dana zvanične posjete delegacije Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Republikom Argentinom u sastavu: Gordan Stojović, predsjednik i Admir Adrović i prof. dr Nikola Milović, članovi. Delegacija crnogorske Skupštine održala je sastanke u oba doma argentinskog Parlamenta i Legislaturi Buenos Airesa, te imala susrete sa predstavnicima iseljeničke zajednice. Prvog radnog dana zvanične posjete Argentini delegacija Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Argentinom održala je sastanke u Predstavničkom domu Nacionalnog kongresa Argentine. Tom prilikom, predsjednik Predstavničkog doma Parlamenta Argentine Martin Menem primio je delegaciju Skupštine Crne Gore. Tokom susreta upriličenog u Počasnoj sali Parlamenta izraženo je obostrano zadovoljstvo zbog ove zvanične posjete, te je istaknut prijateljski odnos između dviju država.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902120936_5523909754b3fc39b5f15f6a115f929ee4d4cd9bb2d5c22041308adcb90c0167.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902120936_5523909754b3fc39b5f15f6a115f929ee4d4cd9bb2d5c22041308adcb90c0167" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Posjeta Aegentini"> <figcaption>Posjeta Aegentini(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  U susret argentinskim parlamentarnim izborima, zakazanim za 26. oktobar, razgovaralo se i o aktuelnom političkom trenutku u Republici Argentini.&nbsp; Uslijedio je sastanak sa domaćinima posjete, argentinskom Grupom prijateljstva sa Crnom Gorom, koju predvodi poslanik Herardo Ćipolini. Otvarajući sastanak, Ćipolini je ukazao na čvrste veze izgrađene između Argentine i Crne Gore, koje dodatno osnažuje mnogobrojna zajednica iseljenika iz Crne Gore u ovoj državi.&nbsp; Predsjednik Grupe prijateljstva sa Argentinom Gordan Stojović osvrnuo se na istorijat odnosa dviju država, izražavajući namjeru da Grupa prijateljstva koju predvodi dodatno unaprijedi saradnju između Crne Gore i Argentine.&nbsp; Drugi radni dan posjete Argentini započet je sastankom sa senatorom Serhiom Maurisiom Unjakom. Senator Unjak upoznao je skupštinsku delegaciju sa provincijom koju predstavlja, San Huan, a sagovornici su otkrili brojne sličnosti između naše države i ove provincije, te predložili uspostavljanje saradnje u oblastima turizma i rudarstva, kao i saradnju na nivou lokalnih samouprava. Poslanici Stojović, Adrović i Milović održali su i sastanak u Legislaturi Autonomnog grada Buenos Airesa, koji je vodio podsekretar za međunarodne odnose i institucionalnu saradnju Pablo Garsonio, a kojem su prisustvovali brojni predstavnici Legislature.&nbsp; Na sastanku je istaknuto da je riječ o prvoj zvaničnoj parlamentarnoj posjeti Argentini, te je razgovarano o mogućnostima za unapređenje političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa, kao i uticaju globalnih dešavanja na ove dvije države.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902120936_6538ed06c2ef6dac51c0283a12925c05adc036a683c6a46aa983e62c2b51fb4c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902120936_6538ed06c2ef6dac51c0283a12925c05adc036a683c6a46aa983e62c2b51fb4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Posjeta Aegentini"> <figcaption>Posjeta Aegentini(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tom prilikom je Legislatura Buenos Airesa dodijelila priznanje poslaniku Gordanu Stojoviću zbog pružanja humanitarne pomoći argentinskim državljanima tokom pandemije COVID-19 virusa. Po završetku sastanka, za delegaciju Skupštine Crne Gore upriličen je obilazak Legislature Buenos Airesa. Tokom boravka u Buenos Airesu, delegacija Skupštine Crne Gore položila je vijenac na grob prvog počasnog konzula Crne Gore u Argentini, kapetana i brodograditelja Miloša Vukasovića. Njegovi potomci donirali su originalne boje za slikanje koje je Vukasović koristio, kako bi iste mogle biti izložene u Pomorskom muzeju u Kotoru. Na kraju drugog radnog dana posjete, poslanici su imali priliku da se sastanu sa predstavnicima uprave Crnogorske zajednice Buenos Airesa, gdje su u neposrednom razgovoru bili upoznati sa istorijatom dolazaka njihovih predaka u Argentinu, te su diskutovali o načinima za održavanje i snaženje veza sa njihovom zemljom porijekla.

Grupa prijateljstva u misiji unaprjeđenja saradnje sa Argentinom

Nakon skoro tri decenije, MotoGP se 2027. godine vraća u glavni grad Argentine – Buenos Ajres, i to na obnovljenu stazu, a lokalne vlasti se nadaju da bi taj događaj mogao otvoriti vrata i povratku Formule 1.
Najprestižnije takmičenje u motociklizmu od 2014. godine održava trke u Argentini na stazi Termas de Río Hondo, u provinciji Santjago del Estero.
MotoGP je posljednji put vožen u Buenos Ajresu 1999. godine.
- Buenos Ajres je nekada bio prijestonica auto-moto sporta u regionu, a danas počinje da vraća taj status - izjavio je gradonačelnik Horhe Makri, tokom najave na stazi „Oskar i Huan Galves“.
- Ali mi idemo dalje – ovo je prvi korak ka ponovnoj kandidaturi za organizaciju trke Formule 1 - dodao je Makri.
Da bi bili domaćini MotoGP trke, vlasti Buenos Ajresa obavezale su se na potpunu rekonstrukciju gradske staze u oktobru. Na toj stazi su se u prošlosti takmičili legende kao što su Huan Manuel Fanđo i Mihael Šumaher. Upravo je Šumaher pobijedio u posljednjoj trci Formule 1 koja je tamo održana, 1998. godine.
Radovi na stazi obuhvatiće rekonstrukciju samog asfalta, boksova, padok zone, zaštitnih barijera i bezbjednosnih zona, navode iz gradske uprave Buenos Ajresa.
Organizatori procjenjuju da će MotoGP imati direktan ekonomski uticaj na grad od oko 150 miliona dolara. Takođe, očekuje se otvaranje novih radnih mjesta u sektorima ugostiteljstva, turizma, transporta i raznih uslužnih djelatnosti.
- Dovođenje MotoGP trke u grad znači dolazak elitnog takmičenja, sa najvažnijim međunarodnim timovima i vozačima, koje će uživo gledati oko 150.000 ljudi na stazi, a milioni gledalaca širom svijeta pratiće trku putem televizije i striminga u više od 200 zemalja - poručio je Makri.

Buenos Ajres ponovo domaćin MotoGP trka, nadaju se povratku i Formule 1

Otac Martina Raigona, dvadeset petogodišnjeg državljanina Argentine, koji je preminuo nakon što ga je 31. decembra na trotoaru u Budvi udario automobil, zahvalio je potpredsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću po čijem je nalogu Opština Budva donirala pet hiljada eura za transport tijela njegovog sina u rodnu zemlju.
Nakon smrti mladića, njegovi prijatelji iz Crne Gore su pokrenuli Gofund kampanju kako bi prikupili novac za transport Martinovog tijela u Argentinu. Zbog lošeg materijalnog položaja njegove porodice nije bilo drugačijeg načina da se prikupi 20.000 dolara - koliko je za to bilo potrebno.
Najveći dio potrebnog novca su prikupili građani, a nakon što je Jovanović stupio u kontakt sa Martinovim prijateljima, odlučeno je da Opština Budva donira preostalih 5.000 eura, čime je obezbijeđeno da porodica dostojanstveno sahrani mladića u njegovoj rodnoj zemlji.&nbsp;
- Dozvolite mi da Vam se obratim u ime porodice Raigon iz Argentine, i da Vam uputim riječi duboke zahvalnosti zbog izuzetno vrijedne novčane donacije koju ste odobrili, uz pomoć koje smo uspjeli platiti ostatak troškova transporta tijela mog sina jedinca do Mendoze (Argentina), koji je kao što Vam je već poznato, preminuo 3. januara od posledica saobraćajne negode koja se dogodila 31. decembra u Budvi. Vaša velikodušnost i saosjećajnost su nam pružili neprocjenjivu pomoć u trenucima najvećeg bola i tuge, kada nam je pomoć bila najpotrebnija - poručio je Martinov otac, Alejandro Daniel Raigon, u pismu Jovanoviću.
Dodao je da su humanost i plemenitost Jovanovića neizmjerni, a njegova pomoć nezaboravna.&nbsp;
- Još jednom, od srca Vam hvala na svemu što ste učinili za nas - zaključio je on.
Njegovu izjavu Portalu ETV je dostavila advokatica i pravna zastupnica porodice Raigon, Ksenija Korać.
<h2>KOMPLIKOVANA PROCEDURA</h2>
Ona je istakla da je procedura transporta tijela i prikupljanja neophodne dokumentacije bila je izuzetno komplikovana - prije svega zbog činjenice da ne postoji direktan let do Argentine.
- Već je na putu do Argentine bilo neophodno promijeniti čak tri aerodroma, pa je let do Buenos Airesa, trajao &nbsp;skoro 48 sati, a nakon toga jedini mogući način za transport tijela od Buenos Airesa do Mendoze je bio specijalnim vozilom pogrebnog društva. Taj put je trajao čak 15 sati. Nakon brojnih poteškoća sa kojima smo se suočavali tokom transporta, i uporedo ih rješavali u najkraćem mogućem roku, Martin je konačno sahranjen u svom rodnom gradu, Mendozi - kazala nam je Korać.&nbsp;
<h2>RASPRAVA O BEZBJEDNOSTI</h2>
Podvukla je da ju je duboko potresla i zabrinula činjenica da je jedan osamnaestogodišnjak, za manje od mjesec dana od kako je dobio vozačku dozvolu, prouzrokovao saobraćajnu nesreću vozeći 104 kilometara na sat - i to u naseljenom mjestu.&nbsp;
Prepoznajući to kao veliki problem, svjesna neophodnosti očuvanja ljudskih života, a posebno mladih, u cilju doprinosa prevenciji saobraćajnih nezgoda u Crnoj Gori, uputila je, kaže, inicijativu Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore za organizovanje stručne i naučne konferencije u oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori.
- Na kojoj će učestvovati predstavnici sudova, tužililaštva i uprave policije, kao i stručnjaci za oblast bezbjednosti saobraćaja - kazala nam je Korać.
Ona vjeruje da ovaj stručni skup može doprinijeti poboljšanju bezbjednosti i sigurnosti u saobraćaju i očuvanju ljudskih života.

Anja Ivanović

Martinov otac zahvalio Jovanoviću: Vaša velikodušnost i saosjećajnost su nam pružili neprocjenjivu pomoć

Sa glavnog računa Opštine Budva danas je, po nalogu potpredsjednika Opštine Nikole Jovanovića, uplaćeno nedostajućih 5.000 eura za transport tijela Martina, državljanina Argentine, koji je preminuo nakon što ga je 31. decembra na trotoaru u Budvi udario automobil, saznaje M portal.&nbsp;
Nakon smrti mladića, njegovi prijatelji su pokrenuli Gofund kampanju kako bi prikupili novac za transport Martinovog tijela u Argentinu, gdje će biti sahranjen. Zbog lošeg materijalnog položaja njegove porodice nije bilo drugačijeg načina da se prikupi 20.000 dolara, koliko je bilo potrebno za transport Martinovog tijela iz Crne Gore u Argentinu.&nbsp;
Najveći dio potrebnog novca su prikupili građani, a nakon što je Jovanović stupio u kontakt sa Martinovim prijateljima, odlučeno je da Opština Budva donira preostalih 5.000 eura, čime je obezbijeđeno da porodica dostojanstveno sahrani mladića u njegovoj rodnoj zemlji.&nbsp;

Opština Budva donirala nedostajući novac za transport Martinovih posmrtnih ostataka u Argentinu

Ne znam zbog čemu fama povodom puštanja Ranka Ubovića na slobodu. Radi se o nečemu potpuno zakonitom, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rješenja, rekao je advokat odbrane Stefan Jovanović, komentarišući saopštenje SDT-a da je ukidanje pritvora dvojici biznismena, Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću bilo nezakonito.&nbsp;
Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke. Onog momenta kada je saslušan i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala više je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost a to je da naloži puštanje na slobodu Ranka Ubovića- kazao je Jovanović.
Po njegovom mišljenju, tužioci koji su postupali u predmetu u cjelosti su prihvatili i postupali po uputstvu VDT-a gospdina Markovića koji je rekao da se u situacijama kada je pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoka, mora postupati hitno. Postupali su hitno i u jednom razumnom roku kada je u pitanju Ubović, saslušali svjedoke. Kada je saslušan i posljednji svjedok, pritvorski osnov je ''otpao''.
- Tumačenje Specijalnog državnog tužilaštva je jedan pretjeran formalizam koji Evropski sud ne dozvoljava jer im konvencija podrazumijeva da svako ko je lišen slobode se mora odmah pustiti na slobidu onog momenta &nbsp;kada su svi svjedoci saslušani- lnavodi Jovanović.
Imajući u vidu koji pritvorski osnov je bio na snazi kada je Ranko Ubović u pitanju, kaže advokat, njegov dalji ostanak u pritvoru bi bio nezakonit odredbom &nbsp;člana 174 stav 3 je decidno i jasno navedeno da u toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti onog momenta kada prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje.
- Ponavljam, onog momenta kada je posljednji svjedok saslušan, nije postojala druga mogućnost osim da se Ranko Ubović pusti na slobodu- poručio je advokat.
Ono što je značajno, ističe Jovanović, je da su rješenja o ukidanju pritvora donijeta od strane dvoje sudija za istragu Višeg suda u Podgorici, što znači da se radi o zakonitim rješenjima.&nbsp;
- Ja zaista od Krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici, a po najavljenoj žalbi SDT-a ne očekujem ništa posebno, jer je upravo Krivično vijeće Višeg suda Ranku Uboviću produžilo pritvor po osnovu tačke 2 i bilo bi bespredmetno držati nekog u pritvoru jer je zakonski osnov otpao, i da je drugačije urađeno, možda bi čak i te sudije ušle u neku vrstu krivične odgovornosti- zaključio je advokat Jovanović.

Jovanović: Onog momenta kad je saslušan posljednji svjedok, Viši sud jedino je mogao da naloži ukidanje pritvora Uboviću

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Crna Gora mogla bi da zatvori poglavlje 21 (transevropske mreže) vec tokom prvih mjeseci naredne godine, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u Briselu, gdje učestvuje na sastanku Savjeta ministara Transportne zajednice.
- Konkretno mogu da kažem da će Crna Gora ubrzo zatvoriti poglavlje 21. Ispunili smo sva završna mjerila i ono što se očekuje je da se to poglavlje završi u drugom kvartalu naredne godine, da se zatvori. I to je zaista veliki uspjeh sektora saobraćaja jer je bilo predviđeno da se zatvori tek u trećem kvartalu naredne godine. Svoje smo obaveze ispunili znatno ranije nego što se očekivalo, tako da će poglavlje uskoro biti zatvoreno - rekla je ministarka.
Vukićević je naglasila i da je u poglavlju 14 (Saobraćajna politika) ostvaren određeni napredak, da je ostalo još nekoliko obaveza koje treba završiti i da se očekuje da i ono bude zatvoreno u prvom kvartalu naredne godine.
Ministarka je najavila da su povodom uvođenja redovne avio-linije Brisel – Podgorica već počeli razgovori.
- Ukoliko ne bude zainteresnosti konkretno sada kod neke kompanije da otvori liniju, ta linija biće među strateškim linijama koje će ministarstvo raspisati početkom naredne godine. Tako da očekujem da uspostavimo direktnu liniju sa Briselom kao važnom destinacijom - kazala je ministarka Vukićević.
Naglašava da je po pitanju vazdušnog saobraćaja dosta urađeno.
- Prvi put u istoriji naši aerodromi su prešli cifru od tri miliona putnika u ovoj godini, dakle prvi put od kako postoje. Ugovorili smo veliki broj linija, pored Wizz Air-a, dolaze i mnoge druge kompanije, tako da će Crna Gora u narednoj godini biti znatno bolje povezana - zaključila je ministarka saobraćaja.
Vukićević na sastanku ministara Transportne zajednice učestvuje na poziv komesara Evropske komisije za održivi transport i turizam Apostolosa Cicikostasa.
Transportna zajednica predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između Evropske unije i zemalja Jugoistočne Evrope, čiji članovi su Evropska unija i šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Vukićević: Zatvorićemo poglavlje 21 u drugom kvartalu naredne godine

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: argentina