Apelacioni sud odbio je žalbu na rješenje Višeg suda u Podgorici koji je produžio pritvor okrivljenom Danilu Mandiću zbog sumnje za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Kako je saopšteno iz Apelacionog suda, žalba branioca Mandića na rješenje Višeg suda od 16. maja je odbijena kao neosnovana. Mandiću je, podsjetimo, pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnoti od ponavljanja djela.
- Ovu odluku Apelacioni sud Crne Gore, donio je na sjednici vijeća održanoj dana 12. juna 2025.godine. Viši sud u Podgorici produžio je pritvor okrivljenom Danilu Mandiću po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 3 Zakonika o krivičnom postupku, cijeneći da prethodna osuđivanost ovog okrivljenog za više krivičnih djela između ostalog i za krivična djela sa elementima nasilja predstavlja okolnost koja ukazuje da bi ovaj okrivljeni, za slučaj da se nađe na slobodi, ponovio krivično djelo, te na taj način ometao dalje vođenje krivičnog postupka. Određeno je da će pritvor po ovom rješenju trajati do 20. jula 2025.godine do 00:40 časova - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Taj sud smatra da je nižestepeni sud pravilno zaključio da je u konkretnom slučaju ispunjena materijalno-pravna pretpostavka da se Mandiću produži pritvor, odnosno da postoji sumnja da je izvršio krivično djelo.
- Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da okolnost da je isti ranije više puta osuđivan, između ostalog, i zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, predstavlja valjano utemeljenje za produženje pritora ovom okrivljenom osnovom odredbe čl. 175 st.1 tač.3 ZKP-a - zaključeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i član njegovog privatnog nelegalnog obezbjeđenja, je 19. aprila vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama.
Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač.
Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Apelacioni sud odbio žalbu, Mandić ostaje u pritvoru

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je preusudu bjelopoljskog Višeg suda od 13. maja 2024. kojom je M. V. oslobođen od optužbi za nedozvoljene polne radnje, već je donio presudu kojom je on okrivljen za ovo krivično djelo i propisana mu je kazna od pet godina zatvora.
Viši sud u Bijelom Polju je, kako se navodi u saopštenju, dva puta donio presude kojima se optuženi oslobađa optužbi, jer po stanovištu ove sudske instance nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo za koje se tereti.
- Prvi put je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, dok je drugi put preinačio prvostepenu presudu i optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od pet godina - navodi se u saopštenju.
Odluka je, kako se navodi u saopštenju, donijeta i javno objavljena nakon održanog pretresa pred Apelacionim sudom Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi Višeg državnog tužilaštva i punomoćnika oštećene.

1250x600

1084x550

Apelacioni sud preinačio presudu: Za nedozvoljene polne radnje pet godina zatvora umjesto oslobađanja od optužbi

Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, Dragoje Jović uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.
On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.
- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - Dragane Đuranovic i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.
Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.
- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.
Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.
- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.
On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.
- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.
Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;
- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.
Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

Vrhovni sud Crne Gore presudio je da je Apelacioni povrijedio zakon u korist okrivljenog I.C. oslobodivši ga optužbe da je izvršio produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Vrhovni sud je tako usvojio Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
U obrazloženju presude Vrhovni sud konstatuje da je presudom Višeg suda u Podgorici od 10. jula 2024. godine, okrivljeni I.C. oslobođen optužbe da je izvršio produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Istom presudom okrivljenom je izrečena mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta. Njemu je oduzera konoplja – marihuana neto mase 6,515 grama i određeno da se nakon pravosnažnosti presude uništi.
- Protiv navedene presude Više državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je žalbu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka – čl.386 st.1 tač.8 ZKP-a i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl.388 st.1 ZKP-a, sa predlogom da se uvaži žalba i ukine presuda Višeg suda u Podgorici i predmet vrati prvostpenom sudu na ponovni postupak i odluku ili pak da se ista preinači na način što će se okrivljeni I.C. oglasiti krivim za predmetno krivično djelo i osuditi po zakonu - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Apelacioni sud je, u postupku odlučivanja po žalbi Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, donio rješenje kojim je odbacio žalbu Višeg državnog tužilaštva kao nepotpunu. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je prilikom izrade žalbe došlo do greške u označavanju broja i datuma presude protiv koje je Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu.
Protiv pravosnažnog rješenja Apelacionog suda od 27. januara ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo je podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona, sa prijedlogom da Vrhovni sud Crne Gore usvoji zahtjev za zaštitu zakonitosti i presudom utvrdi da je pravosnažnim rješenjem povrijeđen zakon u korist okrivljenog I.C.
Kako kažu u Vrhovnom sudu, razmotrili su cjelokupne spise predmeta, ispitali pobijano rješenje u granicama propisanim Zakonom o krivičnom postupku, ocijenili navode zahtjeva i utvrdili da je za zaštitu zakonitosti osnovan.
U obrazloženju presude Vrhovnog suda navodi se da je nasuprot navedenom stavu Apelacionog suda, utvrdio da žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici sadrži sve potrebne podatke propisane odredbom čl.384 st.1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku.
Vrhovni sud zaključuje da žalba sadrži obavezne elemente, a koji čine označenje presude, podatke o sudu koji je presudu izrekao, broj presude i datum kada je objavljena. Na osnovu toga je identifikovan predmet i utvrđeno da se ne radi o nepotpunoj žalbi kako je to pogrešno zaključio Apelacioni sud u svom rješenju.
- Naime, da se ne radi o nepotpunoj žalbi ukazuje činjenica da prvostepeni sud – Viši sud u Podgorici, nije žalbu odbacio, već je po nalogu sudećeg sudije, upisničar ispravio omašku, tako što je u žalbi označio tačan broj presude dok je državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu aktom od 20. novembra 2024.godine ukazao na očiglednu grešku u označavanja broja i datuma presude protiv koje je Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu, pri tom označavajući pravilan broj presude Višeg suda u Podgorici od 10. juna 2024.godine - ističe se u saopštenju.
Osim toga, Vrhovni sud u presudi navodi da je Apelacioni sud na sjednici vijeća konstatovao da je predmet razmatranja žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 19. septembra 2024. izjavljena na presudu Višeg suda u Podgorici od 10. juna iste godine, nakon čega je u dispozitivu rješenja zaključio da se odbacuje kao nepotpuna. 
Kako je istaknuto, Apelacioni sud nije imao dilemu u pogledu presude na koju se žalba odnosi, što je jasno naznačeno i u samom rješenju. Nedostatak koji se ticao pogrešnog označavanja broja presude u žalbi otklonjen je – ispravan broj najprije je naveo prvostepeni sud, zatim tužilac, a potom i Apelacioni sud prilikom donošenja odluke. Vrhovni sud zato ocjenjuje da nije bilo osnova za odbacivanje žalbe kao nepotpune, kako je to ranije učinio Apelacioni sud, pozivajući se na odredbu člana 384 Zakona o krivičnom postupku.
- Pri tom je Vrhovni sud imao u vidu odluku Ustavnog suda Crne gore od 12. marta 2024. godine, na koju se Apelacioni sud pozvao u rješenju. Utvrdio je da se predmetna pravna situacija ne može poistovjetiti sa onom u pomenutoj odluci Ustavnog suda Crne Gore jer se odnosi na situaciju u kojoj nedostaje kao element žalbe potpis lica koje je podnijelo žalbu, a što je propisano odredbom čl.384 st.1 tač.5 ZKP. Zbog toga je odluka odbačena kao nepotpuna, dok je u konkretnom slučaju formalni nedostatak u označavanju broja predmeta u podnijetoj žalbi ispravljen kako je to naprijed navedeno. To je Apelacioni sud konačno i prihvatio prilikom razmatranja žalbe na održanoj sjednici vijeća, nakon čega je donio rješenje u kojem je u uvodnom dijelu i u dispozitivu rješenja upravo označio presudu, koja je i bila predmet razmatranja na održanoj sjednici vijeća - obrazloženo je u saopštenju suda.
Vrhovni sud Crne Gore je zbog toga presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog I.C. iz čl.384 st.3 u vezi st.1 tač.1 ZKP-a.
- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.

Utvrđena povreda zakona u korist okrivljenog: Vrhovni sud ispravlja odluku Apelacionog

Pravosudni organi Crne Gore prekršili su osnovna ljudska prava i pravnu sigurnost u ekstradicionom postupku protiv Romana Kazimierza Zimijanija, državljanina Republike Poljske – navodi se u saopštenju dostavljenom Portalu ETV koje potpisuju njegovi branioci, advokatice Marijana Laković, Jelena Đonović Vukotić, Milena Labović i njihov kolega advokat Vuk Lutovac. Zatražili su da se njihov klijent pusti iz pritvora i da se obustavi izručenje do odluke Ustavnog suda.
 Oni navode da je Viši sud donio prvostepenu odluku kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izručenje Zimijanija Republici Poljskoj i Republici Koreji. 
- Apelacioni sud Crne Gore, bez valjanog obrazloženja, u rekordno kratkom roku odbio je žalbu branilaca rješenjem od 15. aprila 2025. godine, iako se radi o predmetu obimne pravne složenosti sa više od 300 stranica spisa - ističu advokati u saopšenju.
Oni su objasnili i da je već narednog dana - 16. aprila Ministarstvo pravde donijelo odluku o dozvoljenju izručenja Zimijanija Republici Poljskoj. Advokatski tim ukazuje da nijesu prethodno bili obaviješteni o odluci Apelacionog suda, niti im je ta odluka dostavljena. 
- Još skandaloznije, o ovoj izuzetno važnoj odluci branioci nijesu saznali od suda, već od zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, čime su na grub način prekršeni procesni standardi i pravo na odbranu. Tek nakon što su branioci lično otišli u Viši sud i Ministarstvo pravde, uručene su im odluke Apelacionog suda i Ministarstva pravde. Protiv rješenja Apelacionog suda odmah je podnijeta ustavna žalba, sa jasno obrazloženim zahtjevom za odlaganje izvršenja, o čemu je Ministarstvo pravde uredno obaviješteno - piše u saopštenju advokatskog tima.
Branioci Zimijanija smataraju da se ovakvim postupanjem grubo krše osnovna ljudska prava, uključujući pravo na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje, te da bi se njegovim hitnim izručenjem Republici Poljskoj, bez odluke Ustavnog suda, nanijela nepopravljiva šteta. 
- On je i dalje lišen slobode, iako mu je po rješenju Višeg suda u Podgorici, KV.br. 214/25, ekstradicioni pritvor mogao trajati najduže do 17. aprila 2025. godine u 21:30 časova. Uprkos toj činjenici, on nije pušten na slobodu - obrazložili su branioci. 
Ističu da je jasno da se njihov klijent protivpravno zadržava u pritvoru, čime se dodatno produbljuje već postojeće kršenje njegovih osnovnih prava.
Advokatski tim je pozvao nadležne institucije da postupaju u skladu sa principima pravne države, te da pokažu stvarnu posvećenost zaštiti ljudskih prava – naročito imajući u vidu da je Crna Gora država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, gdje su poštovanje vladavine prava i ljudska prava temeljne vrijednosti.
- U interesu pravde i dostojanstva svakog pojedinca pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja obustave dalje radnje na izvršenju izručenja do odluke Ustavnog suda Crne Gore i odmah nalože oslobađanje Zimijanija iz nezakonitog pritvora - zaključili su u saopštenju.
On se tereti za krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to za težak obik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona. Uhapšen je u podgorici po međunarodnoj potjernici.

Marija Žižić

Advokati traže ukidanje pritvora i da se obustavi izručenje do odluke Ustavnog suda

Apelacioni sud preinačio je preinačio kaznu N. M, optuženom za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje, sa šest na 10 godina zatvora.
Apelacioni sud je presudom koja je donijeta 26. marta donio odbio kao neosnovane žalbe branilaca optuženog N. M. izjavljene protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju od 4. oktobra 2024, a uvažio žalbu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
- Presudom Višeg suda u Bijelom Polju optuženi N. M. oglašen je krivim zbog produženog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Protiv ove presude žalbe su izjavili Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i branioci optuženog. Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepeni sud je na valjan način u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja krivičnog djela, tako i krivice optuženog i pravilno pravilno primijenio Krivični zakonik, pa nema bitnih povreda odredaba krivičnog postupka niti pogrešne primjene materijalnog prava - ističu iz Apelacionog suda Crne Gore.&nbsp;
Međutim, kako dodaju, smatraju da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otežavajuće okolnosti pod kojima je djelo izvršeno.
- I to broj radnji koje je optuženi preduzeo prema žrtvi u dužem vremenskom periodu, činjenicu da je optuženi osoba iz kruga povjerenja jer radi u školi koju žrtva pohađa, međuporodičnu vezu i poznanstvo žrtve i njene porodice od koje se očekuje da žrtvi pruži sigurnost, zaštitu i povjerenje, te posebno činjenicu da je djelo izvršeno u školi u kojoj djeca treba da uživaju najveći stepen fizičke, emocionalne i socijalne sigurnosti i zaštite, gdje su svi zaposleni dužni da uvažavaju ličnost djeteta i da podstiču njegov pravilan razvoj - naveli su iz Apelacionog suda.&nbsp;
Iz tih razloga, a polazeći od odredbi Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja - Lanzarot konvencije, Apelacioni sud je preinačio prvostepenu presudu-
- Kazna zatvora u trajanju od 10 godina predstavlja onu mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja u odnosu na opštu svrhu izricanja krivičnih sankcija, odnosno da će se ovako izrečenom kaznom uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - kazali su iz Apelacionog suda.
Ovo posebno i pri činjenici da se, kako dodaju, svrha generalne prevencije ogleda u izražavanju društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona.
- Što ima za cilj formiranje kod građana negativnog stava prema vršenju krivičnog djela i razvijanje osjećaja za poštovanje zakona, odnosno jačanje morala i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti građana - zaključili su iz Apelacionog suda.

Apelacioni sud: Za nedozvoljene polne radnje 10 umjesto šest godina zatvora

Apelacioni sud u Parizu saopštio je da je danas primio tri žalbe na odluku prvostepenog suda da liderku Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen zbog pronevjere osudi na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, i da joj zabrani da u narednih pet godina bude na bilo kojoj javnoj funkciji.
U saopštenju se navodi da će Apelacioni sud „razmotriti taj slučaj u roku koji bi trebalo da omogući donošenje odluke na ljeto 2026“.
To bi značilo da će suđenje pred Apelacionim sudom biti održano najkasnije početkom 2026. i da će presuda biti donijeta mnogo prije predsjedničkih izbora 2027, što je zahtijevalo nekoliko političkih lidera.

Apelacioni sud u Parizu primio tri žalbe na odluku suda o Marin Le Pen

Apelacioni sud Crne Gore je nakon održane sjednice vijeća uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i preinačio rješenje Višeg suda u Podgorici odbijajući kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenih da se iz spisa predmeta izuzmu kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“.
Viši sud u Podgorici je prethodno rješenjem od 14. januara odlučio da se iz spisa predmeta izdvoje kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“, jer po njihovoj ocjeni, nije jasan identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i nadležnim organima SAD-a dostavila predmetne podatke - niti da li je postojao sudski nalog te zemlje da se izuzmu podaci sa servera, uslijed čega je nemoguće ispitati zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni.
Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Specijalno državno tužilaštvo.
U postupku odlučivanja o žalbi, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je zaključak Višeg suda u Podgorici rezultat pogrešne primjene zakona.
Da bi se određeni dokazi izdvojili, po stavu Apelacionog suda, neophodno je da se sa izvjesnošću može zaključiti da su isti pravno nevaljani u smislu člana 17 stav 2 ZKP-a, što, kažu, u konkretnom nije slučaj.
- Naime, Sjedinjene Američke Države su do podataka o komunikaciji došle koristeći se međunarodnom pravnom pomoći od strane države članice Evropske Unije, za koju prema stanju u spisima predmeta ne postoji dokaz koji bi ukazivao na to da ista prilikom preduzimanja ovih radnji nije poštovala svoj nacionalni pravni poredak i da nije imala valjani sudski nalog za kopiranje podataka sa platforme za kriptovanu komunikaciju Anom - naveli su oni.
U prilog pravnom shvatanju Apelacionog suda je, kažu, odgovor Ministarstva pravde SAD-a na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva.
- Iz kojeg proizilazi da je tehnika rada platforme „Anom" kroz operaciju „Trojanski štit" zakonita po zakonima SAD i po mjestu gdje je „host“ te platforme, te da je treća zemlja koja je „host“ za server „Anom" u Evropskoj Uniji, preko svojih pravosudnih organa pribavila sudski nalog kojim je odobreno kopiranje poruka koje su bile na serveru, a koje je ta zemlja dostavila Federalnom Istražnom birou (FBI), po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć - kažu u Apelacionom sudu.
Organi gonjenja Crne Gore su, ističu oni, pribavili ove podatke zamolbenim putem i uvrstili ih u dokaze u skladu sa članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
- Pa po pravnom shvatanju ovog suda nema osnova za sumnju u zakonitost procedure u zemlji pribavljanja, niti ima mjesta zaključku da se ovi dokazi ne mogu koristiti u ovom postupku - zaključili su oni.

Apelacioni sud preinačio rješenje Višeg: Dokazi iz aplikacije Anom se mogu koristiti

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i branioca Marjana Vujačića na presudu podgoričkog Višeg suda - tj. specijalnog odjeljenja za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine od 3. aprila 2024. godine.
Vujačić je tada osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina za ubistva Veselina Kalezića i Mila Ilića u Podgorici, kao i dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja.
Tu presudu je izreklo vijeće sudije Amira Đokaja, a sud ga je oslobodio od optužbe za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
- Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici optuženi Marjan Vujačić oglašen je krivim zbog izvršenja dva krivična djela ubistvo i dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Istom presudom ovaj optuženi oslobođen je optužbe da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije - ustvrdili su u Apelacionom sudu.
Oni su kazali da je u postupku odlučivanja o žalbama njihovo vijeće utvrdilo da je u odnosu na krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja 19. novembra 2024. godine.
- Zastarjelost u odnosu na ovo krivično djelo nastupila je prije dostavljanja spisa Apelacionom sudu Crne Gore na odlučivanje dana 17.12.2024.godine. Iz tog razloga je ovaj sud preinačio prvostepenu presudu tako što je zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja optužbu odbio za jedno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i nakon što je utvrdio kazne za svako pojedinačno krivično djelo ubistvo i jedno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, osudio ovog optuženog na istu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina - kazali su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud odbio žalbe, Vujačiću 20 godina zatvora

Vrhovni sud Crne Gore presudio je da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist R.Š. oslobodivši ga optužbe da je izvršio produženo krivično djelo pranje novca.
Vrhovni sud je, kako su saopštili, tako usvojio Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
- U obrazloženju presude Vrhovni sud konstatuje da je presudom Višeg suda u Podgorici, koja je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, okrivljeni R. Š., na osnovu čl.373 st.1 tač.2 Zakonika o krivičnom postupku, oslobođen optužbe da je izvršio produženo krivično djelo pranje novca iz čl.268 st.1 u vezi čl.49 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG), tako što je u više navrata, u periodu od septembra 2015. do decembra 2016. godine na teritoriji Crne Gore izvršio konverziju novca u ukupnom iznosu od 77.183 američka dolara u 68.842 eura, a taj novac zatim upotrijebio za renoviranje kafe bara u Bijelom Polju - navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.
Iz tog suda obrazložili su svoj pravni stav. Nižestepeni sudovi nalaze, kako kažu, da nije dokazano da je okrivljeni u Rusiji, Italiji, Sloveniji, Portugalu i Njemačkoj pružao usluge taksi prevoza i pružao usluge turističkog vodiča licima koja su ga angažovala. 
- Da Apelacioni sud nalazi da je, za postojanje krivičnog djela pranje novca iz čl.268 KZCG, neophodno utvrditi da je novac ili druga imovina pribavljena krivičnim djelom, te da je tužilaštvo bilo dužno da dokaže da novac ili imovina potiču iz nekog krivičnog djela, što znači da u postupku moraju biti dokazani samo objektivni elementi bića predikatnog krivičnog djela iz kojeg potiče novac ili imovina koja je predmet krivičnog djela pranje novca. Da Apelacioni sud nije na relevantan način cijenio činjenicu da je okrivljeni u svojoj odbrani pred Specijalnim državnim tužilaštvom izričito naveo da je u inostranstvo išao kako bi pružao taksi usluge i usluge turističkog vodiča strancima koji bi ga u inostranstvo angažovali, te nije sporio ni u jednom trenutku, u toku krivičnog postupka, da za preduzimanje svojih radnji u inostranstvu iz kojih je stekao novac, nije imao bilo kakvo odobrenje ili saglasnost nadležnih organa zemalja u kojima je obavljao tu djelatnost. Takođe, okrivljeni nije sporio, a što je dokazano u dokaznom postupku provedenom pred Višim i Apelacionim sudom, da je u više navrata izvršio konverziju novca koji je zatim upotrijebio za renoviranje kafe bara u Bijelom Polju. Da je okrivljeni znao da je navedeni novac pribavljen kriminalnom djelatnošću, potvrđuje činjenica da je okrivljeni konverziju vršio u više navrata u manjim iznosima, da bi se izbjeglo postavljanje pitanja porijekla tog novca, tj. upravo u namjeri da se prikrije i lažno prikaže porijeklo istog - navodi se u presudi Vrhovnog suda.
U presudi, Vrhovni sud navodi da međunarodne konvencije i standardi iz ove oblasti, koji su prihvaćeni i našim Krivičnim zakonikom i Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, zahtijevaju da novac potiče od kriminalne djelatnosti, pri čemu fokus treba imati na širi kriminalni kontekst, umjesto ograničenja na određena predikatna krivična djela. Dodaju da za postojanje krivičnog djela pranje novca, osim saznanja okrivljenog da novac potiče iz kriminalne djelatnosti, ne postoji obaveza opisivanja, utvrđivanja i preciziranja konkretne kriminalne djelatnosti iz koje novac vodi porijeklo, već je samo potrebno utvrditi da postoji nezakonito porijeklo predmetnog novca.
- Imajući u vidu navedeno, ali i nespornu činjenicu da obavljanje predmetnih djelatnosti predstavlja krivično djelo, odnosno prekršaj u zemljama gdje je djelatnost preduzimana, a što je potkrijepljeno izvodima iz materijalnih propisa koji su provedeni na glavnom pretresu, u dokaznom postupku pred nižestepenim sudovima, jasno je da je u konkretnom slučaju novac koji je bio predmet unošenja i konverzije u Crnoj Gori, stečen kriminalnom djelatnošću. Pri tome, iz finansijske dokumentacije, koja je takođe provedena u dokaznom postupku, izvodi se zaključak, koji ni za nižestepene sudove nije bio sporan, da je konverzija vršena u dužem vremenskom periodu, u više navrata i u manjim iznosima - stoji u saopštenju suda.
Tu činjenicu su, ističu, nižestepeni sudovi trebali cijeniti, kao odlučnu, u prilog zaključka da je takav način konverzije imao za cilj prikrivanje porijekla konvertovanog novca, a što u konkretnom nije cijenjeno.
- Nižestepeni sudovi, pri tom, gube iz vida da sve navedeno upućuje na zaključak da se očigledno radilo o kontinuiranom obavljanju poslova, od strane okrivljenog, koji su se sastojali u pružanju usluga koje po svojoj suštini jesu usluge taksi prevoza i turističkog vodiča lica koja su ga za to angažovala u toku 2015 i 2016 godine, za koje nije imao odobrenje, što dalje ukazuje da je te usluge okrivljeni vršio na nezakonit način i time pribavio novac koji je potom konvertovao u Crnoj Gori - naveli su iz Vrhovnog suda.
Naime, u konkretnom slučaju su, po tog suda, ostvarene sve četiri faze pranja nova.
- Uzevši u obzir sve navedeno Vrhovni sud Crne Gore nalazi, kako se to osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, da je presudom Apelacionog suda Crne Gore povrijeđen zakon u korist okrivljenog R.Š., iz čl.387, u vezi čl.373 st.1 tač.2 Zakonika o krivičnom postupku. Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključuju u saopštenju.

Presuda Apelacionog suda dovedena u pitanje: Vrhovni sud utvrdio povredu zakona u slučaju pranja novca

Demokratska partija socijalista (DPS) Nikšić podsjetila je danas da se navršava godinu dana od, kako navode, „sramotne i zapaljive izjave“ predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića, koju je izgovorio tokom obilježavanja godišnjice bitke na Grahovcu.
- Tada je poručio da će sa onima koji ne misle kao on – postupati kao sa neprijateljima. Iako je prvobitno pokazivao ponos zbog te izjave, ubrzo je pokušao relativizovati njeno značenje, objašnjavajući kako se navodno ne radi o pozivu na obračun sa onima koji ne dijele njegovu nacionalnu i ideološku orijentaciju - navodi se u saopštenju.
DPS Nikšić podsjeća da je tužilaštvo prepoznalo elemente krivičnog djela izazivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje i da je tim povodom formiran predmet.
- Međutim, postupak je zakočen jer se Kovačević poziva na poslanički imunitet. Na zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva, koje je čak dva puta urgiralo za skidanje imuniteta, nisu reagovali ni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, niti predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović, koja odbija da zakaže sjednicu Odbora. Umjesto zakonitosti, svjedočimo političkoj zaštiti - poručuju iz DPS-a.
Iz partije postavljaju pitanje: „Ako predsjednik Opštine Nikšić nije kriv, zašto se krije iza imuniteta? Ako nema razloga za postupak, zašto ga njegovi politički zaštitnici sprječavaju da se pred licem pravde brani kao svaki drugi građanin?“
Dodaju i da su, kako navode, građani Nikšića navikli da Kovačević za sve pronalazi izgovore i da često tvrdi da „nije rekao ono što je rekao, niti uradio ono što je uradio“.
- Pravda je spora, ali dostižna. Kovačević će morati da odgovara za svoje riječi i postupke, a zajedno s njim i oni koji su ometali rad tužilaštva i opstruirali sprovođenje zakona - zaključuje se u saopštenju DPS-a Nikšić.

DPS Nikšić: Od Grahovca do Tužilaštva – dug put jedne sramotne izjave

U toku je sjednica Anketnog odbora o „crnim trojkama“, na čijem dnevnom redu je uzimanje izjave od bivšeg pripadnika crnogorske Specijalne antiterorističke jedinice SAJ-a i šefa službe obezbjeđenja spuškog zatvora Brajuška Brajuškovića, koji je prema sopstvenom svjedočenju bio pripadnih tzv. crnih trojki zadužen za praćenje ubijenog direktora „Dana“ Duška Jovanovića.
Brajušković je na početku sjednice rekao da sa posebnom pažnjom i simpatijama pozdravlja Bogdana Božovića iz SNP-a, Momčila Lekovića iz Demokrata i Milana Kneževića iz DNP-a sa kojim se, tvrdi, upoznao tri minuta uoči sjednice.
- Došao sam da pokušam da ispričam istinu. U medijskim najavama sam predstavljen kao visoki funkcioner MUP-a. Nisam bio visoki funkcioner, već radnik MUP-a. Mislim da je neko od vas trebalo da ima kontakt sa mnom, jer u ODT-u ima snimak kada me je 2013. godine godine maltretirao Saša Čađenović kako bi od mene napravio ludaka. Taj CD nikad nisam dobio iako sam išao svaki dan za njega, ali ga je dobio neko ko nije trebalo. Doživio sam veliku nepravdu - rekao je Brajušković.
Dodao je da mu ne pada na pamet da vrijeđa bilo koga u Skupštini, poručujući da neće ni on trpjeti uvrede. Istakao je da je na Anketni odbor najviše došao zbog slučaja ubistva Duška Jovanovića, ali i drugih.
- Nevjerovatno je da Duško Marković ima samo saznanje ko stoji iza mene, koji sam prvi pričao sa novinarkom Jelenom Jovanović o "crnim trojkama". Niko me nije podržao osim Žarka Rakčevića. Marković zna ko stoji iza mene, a ne zna ko stoji iza ubistva Jovanovića i ne znam koliko još ljudi. Iza mene samo stoji Sveti Vasilije Ostroški - dodao je Brajušković, naglašavajući da o ubistvima zna koliko i svi ostali iz štampe.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović pitao je Brajuškovića ko je prema njegovim saznanjima bio organizator "crnih trojki" i da kaže njegovu ulogu u njima.
- Ko su bili pripadnici "crnih trojki"? Da li ste nekog prebili, ili ste dobili nalog da nekog prebijete - pitao je Vučurović.
Brajušković je odgovorio da je posrednik u formiranju "crnih trojki" bio Veselin Veljović, tadašnji komandant Specijalne jedinice, ali da je glavni u tome bio neko iznad njega.
- Njegova desna ruka je bio datašnji komandir Miljan Perović. Nikad nikog nisam takao po prstu. Kao policajac nisam nikom dozvolio da me čupka za uniformu - odgovorio je Brajušković.
On tvrdi da su Duška Jovanovića u njegovom ulazu napali službenici Specijalne jedinice Marko Kalezić i Slavko Đurović.
- Ne mislim da su se proslavili u tom napadu. Pokojni Jovanović je znao da će biti napadnut, znao je od novinara koji je to izjavio na jednoj televiziji, a i od Buda Simonovića kojem sam rekao da nisam minirao nijednu regularnu policijsku akciju, ali to nisam prihvatio. To je bilo čudno i opasno vrijeme za bilo kakve kombinacije da se neko zaštiti, a da ne budem provaljen i strašna žrtva toga - rekao je Brajušković.
On je rekao da je od 1997. do 2000. bilo zlo vrijeme u Crnoj Gori.
- A to zlo su najviše pravili Veselin Veljović i njegov šef. On je strahovito bio željan zla, tražio je da se slome prsti jednoj novinarki - rekao je Brajušković.
Vučurović je pitao da li se povodom svega što je iznio u javnost 2013. godine obratio tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću i informisali ga za djelovanje "crnih trojki".
Brajušković je odgovorio da jeste, ali da ga je Đukanović ignorisao.
- Njegov odgovor je bio: "Milo se slaže sa Veljovićem da Brajuško koči evropski put". Da budem iskren, nimalo me nije briga hoćemo li ući u Evropu, želim da Crna Gora bude bogata, zemlja mira i svake druge stabilnosti - poručio je Brajušković.
Na pitanje ko su osobe koje su naređivale prebijanja, Brajušković je rekao da nema saznanja.
- Netačno je da je bilo na stotine prebijanje. Mnogi su se žalili da su ih prebile "crne trojke", što nije tačno. Znam da je Veljović bio glavni, a da je neko bio iznad njega. Ja sam ga molio da mene isključi iz toga. Samo znam da je da je u Specijalnoj jedinici pravljen spisak da se potpiše da nisu znali da postoje "crne trojke". Spisak protiv mene su pravili Kalezić i Đurović, a pomagali su im Milan Kovačević i Marko Drobnjak, načelnik Odjeljena bezbjednosti Danilovgrad - tvrdi Brajušković.
<h2>Huter: Od senzacionalističkih izjava niko nema ništa</h2>
Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da se rad Anketnog odbora želi rasteći kako bi se mogle obrađivati senzacionalističke izjave i naslovi do parlamentarnih izbora, a od kojih ni policija, ni tužilaštvo i sudovi, a prevashodno oštećene i ožalošćene porodice neće imati ništa.
- Ukoliko budem u posjedu bilo koje informacije prvi ću sa predsjedavajućim Andrijom Nikolićem poći u policiju i tužilaštvo i određene istrage učiniti efikasnijim. Sve ostalo što se građanima servira je predstava, u kojoj su akteri glumci koji tuđe sudbine podređuju tuđim interesima i apetitima - naglasio je Huter.
Pita se kakve bi bile izjave da su živi oni koji nemaju mogućnost da demantuju takve izjave. Zato je predložio da sa prethodne sjednice dobiju kopije dokumenata kojima je Milan Paunović, kako kaže, mahao.
Brajušković je priču o djelovanju „crnih trojki“ plasirao još u avgustu 2013. godine optuživši bivšeg direktora Uprave polcije Veselina Veljovića da je bio zadužen za obračun sa nepodobnim novinarima i opozicijom, a da je sve to koordinisao nekadašnji direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Miljana Perović.
Veljović i Perović tada su kategorično negirali optužbe, a istragu o navodima Brajuškovića provjeravalo je Osnovno državno tužilaštvo i zaključilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka „protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti“.
Veljović je 2013. godine u septembru u Osnovnom državnom tužilaštvu dao izjavu. Tada je Pobjedi saopštio da je pred zamjenikom osnovnog tužioca predao dokaze i imenovao aktere koje stoje iza slučaja Brajuškovića.
Brajušković je hapšen 2017. godine nakon što je njegov rođak i komšija prijavio policiji da ga je Brajuško napao drvenim kocem i vilama, a nakon toga i pucao u njegovom pravcu.
Brajušković je tada priznao da je koristio vatreno oružje, ali da nije pucao u rođaka nego u gavranove.
Ankteni odbor ranije je uzeo izjave od bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti i direktora Agencija za nacionalnu bezbjednost, Duška Markovića i dugogodišnjeg policijskog funkcionera Milana Paunovića.
To skupštinsko tijelo bavi se prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas.
Odbor se bavi i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.

Brajušković: O ubistvima znam koliko i ostali iz štampe, "crne trojke" vodio Veljović, netačno da je bilo stotine prebijanje

Tokom protekla tri dana, Teniski savez Crne Gore ugostio je tročlanu delegaciju italijanske fondacije I Tennis Foundation. Goste su dočekali predsjednik Saveza dr Dimitrije Rašović i predsjednik Stručne komisije Igor Govedarica.
Delegaciju je predvodio Simone Bongiovanni, jedan od osnivača fondacije, koji je sa svojim saradnicima obavio intervjue sa najtalentovanijim crnogorskim teniserkama i teniserima rođenim 2011. i 2012. godine, kao i sa njihovim roditeljima.
Tokom boravka, predstavnici fondacije prisustvovali su mečevima na međunarodnom turniru u teniskom klubu Nikšić, koji se održava u okviru zvaničnog kalendara Teniske asocijacije Evrope za uzrast do 14 godina.
Fondacija je tom prilikom predstavila svoj plan i program, prema kojem će odabrani mladi teniseri iz Crne Gore dobiti jednogodišnju stipendiju. Ona obuhvata boravak i treninge u prestižnim teniskim akademijama širom Evrope, kao i učešće na osam međunarodnih turnira iz kalendara Teniske asocijacije Evrope.
Ova posjeta rezultat je inicijative Svjetske teniske federacije (ITF), koja je prepoznala Teniski savez Crne Gore kao pouzdanog partnera u razvoju mladih talenata. Na predlog visokog predstavnika ITF-a za razvoj tenisa u Evropi, potpisan je i ugovor o saradnji između TSCG i fondacije I Tennis Foundation.
Ova inicijativa predstavlja značajan korak u afirmaciji mladih sportista i potvrđuje međunarodno priznanje koje Teniski savez Crne Gore uživa u teniskim krugovima.

Predstavnici italijanske fondacije "I Tennis Foundation" u trodnevnoj posjeti Teniskom savezu Crne Gore

Odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički, već mora uključivati i snažnu društvenu odgovornost, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i najavio da se Crna Gora priprema za novi ciklus integracije klimatskih politika.
On je, kako je saopšteno iz resornog ministarstva, učestvovao na Makedonskom energetskom forumu (MEF) održan u Skoplju.
Ćulafić je, na panelu „Decenija Pariskog sporazuma: napredak, izazovi i budućnost Zapadnog Balkana“, rekao da, deset godina nakon usvajanja Pariskog sporazuma, Crna Gora nastavlja da potvrđuje svoju jasnu i dosljednu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena.
- Ako učestvujemo u globalnim emisijama GHG sa svega 0.009 odsto, naš pristup jasno pokazuje da klimatska odgovornost ne zavisi od veličine zemlje, već od njene odlučnosti da preuzme odgovornost i djeluje u interesu zajedničke budućnosti - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Pariski sporazum 2017. godine, čime je postavila snažne temelje za jačanje nacionalne klimatske politike.
Kako je naveo Ćulafić, Crna Gora se, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), opredijelila da slijedi EU klimatske politike, a potpisivanjem Sofijske deklaracije prihvatila ambiciju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
- Naš odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički- on mora biti društveno odgovoran. U tom kontekstu pripremamo se za novi ciklus integracija klimatskih politika - kazao je Ćulafić.
On je istakao da je Crna Gora među prvih 16 zemalja svijeta koja je usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem da do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene za 55 odsto, odnosno za 60 odsto 2035. godine.
Ćulafić je rekao da je usvojen i Četvrti nacionalni izvještaj i Prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti Crne Gore koji potvrđuje posvećenost i transparentnost napora u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako je dodao, jedan od ključnih koraka biće usvajanje i implementacija Predloga plana prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025 – 2035 sa Akcionim planom za period 2025 – 2027.
- On za nas predstavlja ključni strateški dokument čiji je cilj smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena na društvo, privredu i životnu sredinu, a koji će služiti kao osnova za javne politike u upravljanju klimatskim rizicima sa kojima se suočava naša zemlja - naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, važan korak je i očekivano usvajanje novog Zakona o klimatskim promjenama, usklađenog sa pravnom tekovinom EU, posebno u pogledu sistema trgovanja emisijama (EU ETS), monitoringa i izvještavanja, akreditacije i verifikacije, registra Unije, besplatne dodjela i aukcija.
- Nakon usvajanja Zakona uslijediće izrada novih podzakonskih akta koji će omogućiti dalje usklađivanje sa propisima EU i čime će se otpočeti sa implementacijom zakona u praksi - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će donošenjem podzakonskih akata biti regulisano uspostavljanje MRV sistema i omogućena njegova puna primjena od 1. januara naredne godine, dok će se donošenjem ključne Uredbe, regulisati cijena ugljenika kada je riječ o ETS sistemu.
- Ove godine započeta je izrada Strategije niskougljeničnog razvoja, koja će obuhvatiti analizu potrebnih koraka i vremenskog okvira za postizanje klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir specifične izazove i prilike koje se javljaju u različitim sektorima- &nbsp;rekao je Ćulafić.
On je kazao da vjeruje da će razgovori na panelu dodatno osnažiti partnerstvo i doprinijeti zajedničkom naporu za ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva, unapređenje zaštite životne sredine i osiguranje energetske stabilnosti za buduće generacije, kako bi ostvarili klimatski neutralan, pravedan i prosperitetan Zapadni Balkan.

Ćulafić: Novi ciklus integracije klimatskih politika

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: apelacioni-sud