<p>Apelacioni sud Crne Gore je donio rješenje kojim je povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, po službenoj dužnosti, ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbačena optužnica SDT-a u odnosu na okrivljenog <b>Duška Kneževića</b>.&nbsp;</p>
<p>Ovom optužnicom Kneževiću je, kako se navodi u saopštenju, stavljeno na teret izvršenje produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, pruduženog krivičnog djela pranje novca i produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa putem pomaganja.&nbsp;</p>
<p>- Predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje - kazali su iz Apelacionog suda.</p>
<p>Viši sud u Podgorici je, kako navode, "odbacio optužnicu SDT-a u odnosu na okrivljenog Kneževića zbog postojanja okolnosti koja privremeno sprečava krivično gonjenje, obrazlažući svoju odluku činjenicom da u odnosu na ovog okrivljenog nije pribavljeno potrebno odobrenje za krivično gonjenje, imajući u vidu da izručenje nije odobreno za krivična djela koja se konkretnom optužnicom SDT-a ovom okrivljenom stavljaju na teret".</p>
<p>- Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, odredba člana 23 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima na koju se pozvao prvostepeni sud ne može se primijeniti na konkretan slučaj. Ova zakonska odredba primjenjuje se u slučaju kada strana država traži izručenje nekog lica koje se nalazi na teritoriji naše države, dok se odredba člana 33 istog zakona primjenjuje u slučaju kada naša država traži izručenje lica protiv kojeg se u Crnoj Gori vodi krivični postupak - ističu iz Apelacionog suda.&nbsp;</p>
<p>Ovaj propust, kako dodaju, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, razloge prvostepenog suda na kojima je zasnovao odluku, čini nejasnim.</p>
<p>- Apelacioni sud je u svom rješenju takođe naveo da prvostepeni sud nije imao u vidu član 14 Evropske konvencije o ekstradiciji (tzv. pravilo specijalnosti), koju je bio dužan da primijeni osnovom člana 9 Ustava Crne Gore i u skladu sa tim cijeni i da razloge o tome da pravilo specijalnosti u konkretnom slučaju podrazumijeva da se postupak protiv okrivljenog može voditi u slučaju da država izručenja da naknadni pristanak za vođenje krivičnog postupka. U vezi sa tim naloženo je prvostepenom sudu da da razloge o organu koji je tu saglasnost dužan da traži, kao i razloge o tome da li je takva saglasnost zatražena i pribavljena - kazali su iz ovog suda.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ukinuto rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbačena optužnica u odnosu na okrivljenog Duška Kneževića

<p>Nakon što je objavljeno da je bivša predsjednica Vrhovnog suda <b>Vesna Medenica</b> u Višem sudu u Podgorici osuđena na šest mjeseci zatvora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, njen advokat<b> Zdravko Begović </b>najavljuje žalbu Apelacionom sudu, piše Antena M.</p>
<p>- Odbrana Vesne Medenice nije zadovoljna odlukom sudije Sonje Keković i čekamo da nam sud u nekom razumnom roku dostavi pisani otpravak te odluke, kako bismo u roku osam dana izjavili žalbu Apelacionom sudu - najavio je Begović.</p>
<p>Smatraju, kako dodaje, da je ovo samo prvi dio, te da je sud imao svoje argumente.</p>
<p>- Mi smo tokom glavnog pretresa imali svoju argumentaciju, koju sud nije čak ni pomenuo, da ne kažem da je nije uvažio. Od te presude i pismenog otpravka zavisi suština naše žalbe, a ja se opet nadam kao neko ko je svaki dan u sudnici, da &nbsp;će Apelacioni sud imati puno posla i da će nakon uvida u spise predmeta i razmatranja naše žalbe moguće donijeti drugačiju odluku - kazao je Begović za Antenu M.</p>
<p>Presudu Medenici je izrekla sutkinja <b>Sonja Keković</b>.</p>
<p>Medenici se u ovom postupku sudilo zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama <b>Milosav Zekić</b> ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru.</p>
<p>Ona je u svojoj odbrani navela da nije bila njena, već obaveza Sudskog savjeta da izda nalog za privremenu suspenziju sudije Zekića.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Begović nakon presude Medenici: Podnijećemo žalbu Apelacionom sudu

<p>Zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda u predmetu protiv okrivljenog Ljuba Milovića i Marka Novakovića, usvojen je presudom Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je utvrđeno da su nižestepeni sudovi, odlukom da nema mjesta optužbi protiv dvojice okrivljenih za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja, na štetu sada pokojnog Jovana Vukotića povrijedili zakon u korist okrivljenih.</p>
<p>To je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva.</p>
<p>- Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva dvojici okrivljenih (LJ.M. i M.N.) stavljeno je na teret da su, stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka, sa umišljejem pomogli organizatoru R.Z. i drugim pripadnicima kriminalne organizacije (okrivljenim S.K. i M.V.) u izvršenju krivičnog djela ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe, oštećenog, sada pokojnog J.V. - navodi se u odluci.</p>
<p>Vrhovno državno tužilaštvo je, kako se navodi, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i Zakonika o krivičnom postupku, podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv Rješenja Višeg suda u Podgorici od 12.09. 2023. godine, u kojem se navodi da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja, jer djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo, zbog čega je krivični postupak protiv dvojice okrivljenih za navedeno krivično djelo obustavljen.&nbsp;</p>
<p>Zahtjev je podignut i protiv odluke Apelacionog suda da se, kao neosnovana, odbije žalba Specijalnog državnog tužilaštva.</p>
<p>- Odlučujući o Zahtjevu za zaštitu zakonistosti Vrhovnog državnog tužilaštva, Vrhovni sud je utvrdio da je odlukama nižestepenih sudova počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, jer su u njima dati potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni razlozi o odlučnim činjenicama - ističu u VDT.</p>
<p>Vrhovni sud je, navode, utvrdio da se u Zahtjevu za zaštitu zakonitosti VDT-a osnovano navodi da Apelacioni sud nije cijenio žalbene navode Specijalnog državnog tužilaštva izjavljene na Rješenje Višeg suda u Podgorici, niti je o njima dao pravilne i potpune činjenične i pravne zaključke.&nbsp;</p>
<p>- Time se, kako je utvrdio Vrhovni sud, pravosnažno rješenje zasniva na povredi Zakonika o krivičnom postupku kojim je propisano da je drugostepeni sud dužan da u obrazloženju presude ocijeni žalbene navode - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Oni su napomenuli da je ovo drugi Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen povodom istog događaja.</p>
<p>- Prethodno je usvojen Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva povodom Rješenja Višeg suda u Podgorici da nema mjesta optužbi protiv tri pripadnika organizovane kriminalne grupe (R.Z., M.V.i S.K.) da su 2020.godine, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo – ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika druge organizovane kriminalne grupe, sada pokojnog (J.V.), čime je obustavljen krivični postupak protiv trojice okrivljenih za navedeno krivično djelo - zaključili su u saopštenju.</p>

VDT: Presudom Vrhovnog suda utvrđeno da su Viši i Apelacioni sud povrijedili zakon u korist Milovića i Novakovića

<p>Apelacioni sud obavještava javnost da se odluka o vaspitnim mjerama, o kojoj su danas izdali saopštenje, ne odnosi na maloljetnika A. K. iz Bara, koji je osumnjičen za pokušaj ubistva D. M, a kako su pojedini mediji prenijeli.</p>
<p>U reagovanju navode da Apelacioni sud Crne Gore u svom saopštenju o ovoj odluci nije naveo inicijale maloljetnika, niti bilo koji podatak iz kojeg bi se moglo zaključiti da se radi o A. K.</p>
<p>- Odluka o kojoj je Apelacioni sud danas izdao saopštenje odnosi se na drugog maloljetnika i događaj koji se u Baru desio 2021. godine - navode u saopštenju.</p>
<p>Apelacioni sud Crne Gore ovim putem poziva medije da se uvijek, sa ciljem objektivnog i istinitog informisanja javnosti o predmetima iz nadležnosti ovog suda, radi provjere informacija, a koje nisu navedene u zvaničnom saopštenju, najprije obrate ovom sudu.</p>
<p>- Što su pojedini mediji i učinili i da sa posebnom pažnjom i senzibilitetom izvještavaju o predmetima koji se odnose na maloljetnike bilo da su učinioci krivičnih djela, bilo da su žrtve - navode u saopštenju.</p>

Apelacioni sud: Odluka o vaspitnim mjerama se odnosi na drugog maloljetnika

<p>Apelacioni sud Crne Gore je donio presudu kojom je optuženi Z.R. oglašen krivim zbog silovanja maloljetnice i osuđen na kaznu zatvora od deset godina.</p>
<p>Apelacioni sud je tim odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branilaca optuženog i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Više državno tužilaštvo je izjavilo žalbu zbog odluke o kazni, dok su branioci optuženog izjavili žalbu iz svih zakonskih razloga sa prijedlogom da Apelacioni sud preinači presudu Višeg suda u Podgorici i optuženog oslobodi od optužbe.&nbsp;</p>
<p>Odlučujući o žalbama, Apelacioni sud Crne Gore ocijenio je da je Viši sud u Podgorici u zakonito sprovedenom postupku pravilno utvrdio sve odlučne činjenice kako u pogledu postojanja krivičnog djela, tako i u pogledu krivice optuženog, o čemu je u presudi dao jasne i uvjerljive razloge koje u svemu prihvata i ovaj sud.&nbsp;</p>
<p>- Apelacioni sud je ispitao i odluku o kazni koja se takođe osporava žalbama tužilaštva i odbrane, pa je mišljenja da je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, koju je izrekao Viši sud u Podgorici, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, srazmjerna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice optuženog i da će se ovako odmjerenom kaznom postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.</p>

Osuđen na deset godina zatvora zbog silovanja maloljetnice

<p>Vrhovni sud Crne Gore usvojio je zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda u predmetu protiv optuženog V. R. i drugih zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.</p>
<p>Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su kazali da je odlukom Vrhovnog suda utvrđeno da su Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud Crne Gore povrijedili zakon u korist okrivljenih.</p>
<p>- Vrhovno državno tužilaštvo je zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici da je zapisnik o pretresanju školskog broda "Jadran" i fotodokumentacija, koja čini njegov sastavni dio, pravno nevaljan dokaz. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut je i protiv odluke Apelacionog suda da se, kao neosnovana, odbije žalba Specijalnog državnog tužilaštva na rješenje Višeg suda u Podgorici - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Vrhovni sud je u presudi o usvajanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti VDT-a, kako je precizirano, konstatovao da se odredba Zakona o krivičnom postupku (čl. 81 stav 3) da pretresanju prisustvuju svjedoci ne odnosi na pretresanje broda i da su nejasni razlozi nižestepenih sudova da je ta odredba prekršena prilikom pretresanja školskog broda "Jadran" 19. aprila 2019.</p>
<p>- Vrhovni sud je utvrdio da su nižestepeni sudovi svoje odluke temeljili na tome da je pretresanje školskog broda "Jadran" izvršeno bez prisustva dva svjedoka, gubeći pri tom iz vida odredbu ZKP-a (član 81 st. 6), kao odredbu lex specialis za pretresanje koje se vrši na brodu, u kom slučaju zakonodavac ne normira neophodnost da pretresanju prisustvuju svjedoci (iz čl. 81 st. 3 ZKP-a), već samo insistira na neophodnosti da se naredba o pretresanju preda zapovjedniku broda, te da zapovjednik broda ili lice koje on odredi prisustvuje pretresanju - ističu iz Vrhovnog državnog tužilaštva.</p>
<p>Zahtjev za zaštitu zakonitosti, u skladu sa zakonom, VDT podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnažnim odlukama ako je povrijeđen zakon.</p>

Vrhovni sud usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti VDT-a za pretresanje školskog broda "Jadran"

<p>Advokat Damir Lekić saopštio je da ostaje pri tvrdnjama o neažurnosti, neradu i stanju u sudovima nakon što su u Apelacionom sudu poručili da je netačna njegova tvrdnja da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-netacna-tvrdnja-advokata-lekica-spise-predmeta-smo-vratili-visem-sudu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Lekić je rekao da nije na njemu kao braniocu da provjerava je li tačna ili nije ova informacija, niti da želi time da se bavi.</p>
<p>- Zna se čije su to stvari, ko njima mora da se bavi i da ih provjerava. Ja sam samo kao branilac koji je bio zgrožen kada je čuo zbog čega nijesu ispunjene procesne pretpostavke za održavanje tako složenog i kompleksnog predmeta, hitne prirode, koji razlog je &nbsp;potpuno banalan i blago rečeno neozbiljan i neprimjeren, prenio riječi sa ročišta glavnog pretresa koje je saopštio predsjednik vijeća i to da se zbog kasne dostave spisa predmeta od strane Apelacionog suda Crne Gore i kordinacije pisarnice tog suda, sa pisarnicom Višeg suda u Podgorici i predsjednikom vijeća da u njegove ruke predmet blagovremeno stigne odlaze ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.</p>
<p>Kao neko ko brine o zaštiti elementarnih ljudskih prava branjenika, naročito, kako je naglasio, onih koji se nalaze u Istražnom zatvoru duži vremenski period - i to u postupku gdje blago rečeno nema dokaza za postojanje osnovane sumnje za krivični progon - ovaj razlog za odlaganje mu je, naglašava, bio potpuno neprihvatljiv.</p>
<p>- I samo sam prenio ono sto mi je saopšteno u sudnici integralno, a to šta su sudovi i to Apelacioni i Visi u Podgorici radili sa predmetom i njihove pisarnice i gdje je on bio - a naročito koliko predmetu treba da stigne sa visočijeg sprata na niži sprat u istoj zgradi i koliko treba vremena da se odluči po žalbi - neka ovi sudovi sami vide - istakao je Lekić.</p>
<p>Ostaje, kaže, pri navodima koje je saopštio koji se odnose na neažurnost, nerad i drugo - kao i na stanje u crnogorskim sudovima koje je loše.</p>
<p>- Koje ćemo nažalost svi osjetiti, o kojem pričaju čak sad javno i pojedine sudije i koje mora da se sto prije poboljša - dodao j eon.</p>
<p>Konačno, kaže da je fakat porazno i to da je po žalbi odbrane iz Višeg suda u Podgorici otišao predmet u Apelacioni sud Crne Gore.</p>
<p>- Te da zbog postupanja tih sudova i njihovih pisarnica predmet nije blagovremeno stigao u ruke sudećeg sudije kako bi isti mogao da održi suđenje - a što je neprihvatljivo - naveo je on.</p>
<p>Posebno je, kaže, simptomatično ovo sto Apelacioni sud Crne Gore govori da je 10.10.2024 godine dostavio spise predmeta Višem sudu u Podgorici - a da je o tome isti opet pisanim putem dana 16.10.2024 godine imao potrebu da obavijesti postupajućeg sudiju - predsjednika vijeća.</p>
<p>- Što zapravo upućuje na tačnost ovih - a i mojih prethodnih navoda &nbsp;jer da nije tako: zašto bi ga dva puta obavještavao i to neposredno ili na dan glavnog pretresa - zaključio je Lekić.</p>

Lekić: Ostajem pri navodima o neažurnosti, neradu i lošem stanju u sudovima

<p>U Apelacionom sudu poručili su da je netačna tvrdnja advokata Damira Lekića da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Dodali su da postupaju u svim predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.&nbsp;</p>
<p>- A posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, pa su neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu - istakli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Poručili su da se iznošenjem neistina o njihovom postupanju nanosi šteta njihovom, ali i ugledu pravosuđa u cjelini.</p>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore još jednom koristi priliku da pozove sve medijske aktere da se uvijek prije objavljivanja informacija, radi provjere tačnosti &nbsp;informacija u posjedu ovog suda, istom obrate, jer je objektivno i istinito informisanje o predmetima od posebnog interesovanja javnosti zajednički cilj kojem treba podjednako da teže i Apelacioni sud Crne Gore i mediji, a iznošenje neistina o postupanju ovog suda, bez obzira od koga dolazi, ne doprinosi dostizanju ovog cilja, već se na taj način nanosi šteta ugledu kako ovog suda tako i pravosuđa u cjelini, što vjerujemo nije namjera niti cilj ni jednog medijskog aktera - naveli su u reagovanju.</p>

Apelacioni sud: Netačna tvrdnja advokata Lekića, spise predmeta smo vratili Višem sudu

<p>Iz Apelacionog suda demantovali su navode advokata<b> Damira Lekića </b>da<b> </b>je suđenje optuženima za trgovinu ljudima -<b> Vitaliju Grečinu</b>, <b>Oleksanderu Lisčinskom, Oleksiju Blahoslavovu</b> i <b>Bogdanu Petrovu</b>, odloženo zbog, kako je rekao, previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada tog suda.</p>
<p>U Apelacionom sudu kažu da su spise predmeta u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratili Višem sudu 10. oktobra, uz akt ovog suda od 9. oktobra.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>To je, kako kažu, konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta.&nbsp;</p>
<p>- O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine -piše u demantiju.</p>
<p>Poručili su da Apelacioni sud postupa u svim predmetima koji su u njegovoj nadležnosti, a posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, te da su zato neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu.</p>

Apelacioni sud: Neistinite tvrdnje Lekića o neažurnosti, spisi predmeta vraćeni Višem sudu 10. oktobra

<p>Efikasna komunikacija sa javnošću i medijima je jedan od prioritetnih ciljeva Apelacionog suda Crne Gore, na čijem ostvarenju ovaj sud kontinuirano radi, poručeno je na radionici u Podgorici, organizovanoj uz podršku kancelarije AIRE Centra.</p>
<p>Kako je saopšteno iz apelacionog suda, unapređenjem komunikacije sa javnošću obezbijediće se veća transparentnost rada ovog suda, veći stepen odgovornosti i bolji rezultati za građane.</p>
<p>Na radionici će eksperti AIRE Centra predstaviti principe efikasne komunikacije sa javnošću i prenijeti iskustva iz drugih zemalja.</p>

Efikasna komunikacija sa javnošću jedan od prioritetnih Apelacionog suda

<p>Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;</p>
<p>Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.</p>
<p>Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće <b>Nikola Marković</b>, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem <b>Đorđijem Tatićem</b>. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja <b>Senada Šahmanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Naša gošća biće i kustoskinja <b>Milica Bezmarević </b>sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici <b>Kiki Smit</b>, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu.<br/>
<br/>
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati.<br/>
<br/>
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni</p>

Sjutra oblačno sa kišom

<p>Rusija je testirala novu raketu srednjeg dometa u novom napadu na Ukrajinu, objavio je ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b>.<br/>
<br/>
On je upozorio da bi Moskva mogla da upotrijebi tu raketu protiv država koje su Kijevu dozvolile da koristi njihove rakete za udare na Rusiju.<br/>
<br/>
Putin je, u obraćanju naciji, rekao da je današnji ruski napad na Ukrajinu bio odgovor na ovosedmične ukrajinske udare na rusku teritoriju američkim i britanskim projektilima, piše AP.<br/>
<br/>
On je kazao je da će Rusija izdavati upozorenja ako bude izvodila više udara novom raketom na Ukrajinu, kako bi omogućila civilima da se evakuišu, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Putin je upozorio da američki sistemi protivvazduhoplovne odbrane neće biti sposobni da presretnu te ruske projektile.<br/>
<br/>
Kijev je ranije danas objavio da je Rusija upotrijebila interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) u napadu na ukrajinski grad Dnjepar.<br/>
<br/>
Neimenovani američki zvaničnici rekli su da je inicijalna analiza Sjedinjenih Država ukazala da je Rusija u tom napadu upotrijebila balističku raketu srednjeg dometa, a ne interkontinentalnu.<br/>
<br/>
Lokalni zvaničnici su izvijestili da su u napadu na Dnjepar ranjene dvije osobe i da su oštećeni industrijski objekat i rehabilitacioni centar za osobe sa invaliditetom.<br/>
<br/>
Napad na Dnjepar je izveden u sedmici u kojoj su tenzije u više navrata rasle, nakon što je Vašington ublažio ograničenja Kijevu za upotrebu američkih raketa većeg dometa u napadima na teritoriju Rusije, dok je Putin smanjio prag za upotrebu nuklearnog oružja.</p>

Putin: Rusija testirala novu raketu srednjeg dometa u napadu na Ukrajinu

<p>Crnogorski bokser <b>Matija Roganović </b>osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u Loznici.<br/>
<br/>
Junior Nikšića savladao je večeras u finalnom meču kategorije do 75 kilograma Rumuna Andreu Iovčua.<br/>
<br/>
Do pobjede u finalu došao je podijeljenom odlukom sudija.<br/>
<br/>
Iovču je bronzani sa posljednjeg prvenstva Evrope.<br/>
<br/>
Roganović je u polufinalu savladao reprezentativa Grčke jednoglasnom odlukom sudija.<br/>
<br/>
Za zlato boriće se i njegov brat Miloš Roganović u kategoriji mladih.<br/>
<br/>
U Loznici predvodi ih trener Boško Drašković.<br/>
<br/>
Na Balkanskom prvenstvu učestvuje oko 300 boksera u tri starosne kategorije iz svih država Balkana, kao i Ukrajine, Mađarske i Austrije, kojima je nastup dozvolila Evropska bokserska konfederacija, pod čijim se patronatom održava šampionat u Loznici.</p>

Roganović prvak Balkana

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: apelacioni-sud