Ove godine se navršava 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, a sve češće svjedočimo brojnim primjerima reinterpretacije događaja i omalovažavanja tekovina NOB-a, dok energičnija i sistematičnija reakcija institucija na pojave nenaučnog revizionizma izostaje, zaključak je razgovora koji je u novoj emisiji Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E vodila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, sa rediteljem Brankom Baletićem, istoričarem Milanom Šćekićem, politikološkinjom iz Akcije za ljudska prava (HRA) Elizabetom Mrnjačević i analitičarem Stefanom Đukićem.
Milan Šćekić vjeruje da se radi o stanju koje traje, i to još od svjetske ekonomske krize 1979. 
- S produbljivanjem ekonomske krize, ide i politička koja je pogodno tlo za manipulaciju - kaže on i tvrdi da je revizionizam eskalirao 90i-h godina i da se ne može zaustaviti. 
Naprotiv, dodaje Šćekić, “čini se da ga određeni centri moći forsiraju, protežiraju ga mediji i u takvom društvu kakvo je crnogorsko, mi nemamo mehanizme da to zaustavimo.”
Stefan Đukić smatra da se radi o akutnom stanju, “zato što ljudi kada kažu revizionizam pomisle na Drugi svjetski rat, na određenu vrstu abolicije saradnika okupatora”, ali naglašava da nije samo to revizionizam, navodeći primjere “prelamanja” istine o nečemu čemu svjedočimo svi i koji ukazuju kako je tek lako revidirati stavove mnogo godina unazad.
Branko Baletić tvrdi da svjedočimo “puzajućem revizionizmu i to ne onom kojim se želi promjena odnosa prema nekom događaju ili nekom periodu, nego se radi o sitnim podmetanjima, nekim gotovo nevažnim detaljima ili ličnom iskustvu pojedinca kojim oni žele da promijene generalni stav naučno utvrđen.” Taj puzajući revizionizam na uzburkanoj političkoj sceni prepoznaje čak i kroz pojedine namjere da se učini nešto pozitivno, kao npr. inicijativu da se ispravi istorijska nepravda prema Golom otoku i utvrdi istina. 
- Svako normalan bi rekao da za sve iza kojih ne stoji sudska presuda i koji su mučeni, tu stvar treba raščistii do kraja, ali o tome možete govoriti samo ako znate sve istorisjke činjenice o čitavom fenomenu Inforbiroa - pojašnjava on.
Elizabeta Mrnjačević je skrenula pažnju na razliku između naučnog i nenaučnog revizionizma koji počiva na falsifikovanju. 
- Negativni istorijski revizionizam je u Crnoj Gori unificiran. Imali smo tri decenije revizionizma o ulozi Crne Gore u ratovima 90-ih. Gradili smo državni narativ da Crna Gora nije učestvovala u ratovima 90-ih. Nakon promjene vlasti, od 2020. imamo neki novi istorijski revizionizam koji je uvezen iz Srbije - kazala je ona.
Na pitanje da li primjeri revizionizma imaju isti rukopis i da li se on prepoznaje, Šćekić kaže da ga jasno prepoznaje, čak i kada se sofisticarno plasira, jer je istoričar, ukazujući i da se revizionistički sadržaju sada mnogo više plasiraju preko društvenih mreža i to sa značajnim uticajem, a da je obrazovni sistem nemoćan da to zaustavi. 
- Ako vam npr. TikTok objavi sliku ratnog zločinca, recimo četnika s muslimanima iz Bosne, treba da donesete zaključak da je četnička politika bila afirmativna prema muslimanskom stanovništvu, dok s druge strane, kada ih prikažete s njemačkim oficirama i okupacionima organima vlasti, onda je to udbaška podmetačina - navodi on.
Baletić je mišljenja da nije uvijek lako prepoznati revizionizam i njegove „finese“ primijetiti. Navodi primjer istoričara koji je govoreći o bici za Beograd rekao da su partizani „zauzeli“ Beograd. 
- Ta riječ – zauzeli - ukazuje na jedan potpuno drugačiji kontekst - objašnjava on.
Stefan Đukić pojašnjava da se neka priča lako “zakotrlja” i odvede do suprotnog smjera. 
- Na primjer, priča počne od toga da su partizani počinili neki zločin, a dođe do toga da su kolaboracionisti bili dobri momci. Počinje se od nečega o čemu se nije dovoljno govorilo i dođete do onoga što je zapravo Vaš cilj - precizira on.
Elizabera Mrnjačević cijeni da je revizionizam politički motivisan sa namjerom da se sruše postulati na kojima počiva crnogorski identitet - antifašizam i antiratni pokret. 
- Potkopavaju se temelji sekularne antifašističke tradicije kako bi se stvorio prostor za ideološke konstrukcije koje bi bile temelj te nove Crne Gore - kaže ona.
Baletić dodaje da društvo koje iza sebe ima iskustvo 1918. ne smije sebi da dozvoli današnju političku situaciju.
- Ovdje je vrlo pogodno tlo za plasiranje poluistine i neshvatljivih konstrukcija bez analitičkih promišljanja. Mi nikada nijesmo razjasnili neke stvari, pa su nam se svi logori 90-ih ponovo dešavali, samo su se narodi mijenjali, s ove i one granice. Kao da ne postoji jedan diskurs koji je zasnovan na istorijskim podacima - objašnjava on.
O tezi da postoje dva nacionalizma u Crnoj Gori - efemerni crnogorski i sveprisutni srpski, Šćekić kaže: „Ako prihvatimo tezu da postoji crnogorski nacionalizam, onda je njega porodio velikosrpski nacionalizam, ... jer u Crnoj Gori nemate elemenata koji definišu nacionalizam... Crna Gora bi dan danas bila srpska Sparta da nije bilo 1918. godine”. 
Podsjeća i da je te godine 95 odsto stanovništva bilo raspoloženo da se ujedini sa Srbijom, a pet odsto je samo htjelo da razgovara o modalitetima, tj. da Crna Goram ima neko ime u toj Jugoslaviji, i da to ne može da se definiše kao nacionalizam, ali i da je ta nepravda rodila percepciju o crnogorskom nacionalimu. Podvlači da se „zanemaraje činjenica da smo mi narod s državotvornim iskustvom, s državotvornom sviješću i državotvornom tradicijom. Ne možete takav narod smatrati nacionalistima i separatistima“.
Podsjećajući na događaje koji se definišu kao „događanje naroda“ (Kosovo, dubrovačka „avantura“ i litije), Baletić kaže da je „tačno da su ti nacionalistički i histerični pokreti došli spolja, ali to smo uradili mi - Crnogorci. Bez obzira što je to bio dio velikosrpskog ncionalizma, mi smo izvođači radova. Kad god je Crna Gora, kao braneći sebe, izlazila u raznim periodima izvan teritorije, to se uvijek završavalo katastrofom. To se isto može tumačiti, naročito iz ugla ugroženih, kao dio crnogorskog nacionalizma“. 
Šćekić, međutim, tvrdi da mi nijesmo na Dubrovnik otišli kao crnogorski nacionalisti i kaže da su ti isti nacioanalisti klicali „sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. 
Baletić je pojasnio da je govorio o tome kako spoljni svijet vidi nas i kako taj spoljni svijet može da govori i o crnogorskom nacionalističkom pokretu.
Šćekić i Đukić su na poziciji da se ne mogu porediti crnogorski i srpski nacionalizam, kao ni jedan nacionalizam na svijetu, kako podvlači Đukić podsjećajući na vrijeme kada se pojavila ta teza u crnogorskm društvu. 
- To se dogodilo 2019 – 2020. godine kada su predsjednik države, a i njegova partija bila definisana kao suštinski nacionaistička partija. Mi nacionalizam percipiramo kao nešto suštinski loše, pa ljudi izbjegavaju da priznaju da su nacionalisti ili da nose neke nacionalističke tendencije, jer imamo problem s nedefinisanjem građanskog - ukazuje Đukić.
On tvrdi i da „građanski identitet ne može sebe da definiše onim što jeste, već više onim što nije i to je neuspjeh društva u cjelini“.
Na pitanje šta radi građansko društvo i kako institucije reaguju na brojne reakcije povodom primjera istorijskog revizionizma, Mrnjačević je ocijenila da su institucije zakazale u izgradnji svijest građana o načelima i svemu onome na čemu se zasniva naš identitet. 
- Instuticije nijesu stvorile ni odbrambeni mehanizam protiv anomalija kao što je istorijski revizionizam - rekla je ona.
Podsjetila je na primjer obraćanja HRA i partnerskih NVO Ministarstvu kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u Pljevljima koje dobijaju imena učesnika ratova 90ih, a što bi trebalo da prati prethodna saglasnost Ministarstva. 
- Opština Pljevlja smatra da ta saglasnost nije potrebna, a od Ministarstva kulture i medija još nema odgovora. Takođe, mi već pet mjeseci ne možemo dobiti dokumentaciju o spomeniku Amfilohiju - pojasnila je ona.
Baletić tvrdi da nacionalizam u Crnoj Gori kreće s vrha, iz političkih struktura i kvazinaučnih nastupa koje promovišu mediji koji ga podržavaju. On ukazuje i na činjenicu da na „liniji opština sa sjevera“, građani kao da ne znaju u kojoj državi žive, jer tamo stoji zastava druge države, a nema intervencije Vlade da to suspenduje.
O promjenama udžbenika istorije kao posljedici političkih pritisaka, Šćekić kaže da svaka vlast želi udžbenike istorije po svojoj mjeri, pa će vjerovatno i nova vlast željeti da uradi isto. Ipak, izražava skepticizam da obrazovni sistem može da nametne obrazac da svi jednako mislimo. 
- Naša djeca ne uče o ratovima 90-ih i raspadu Jugoslavije - rekla je Mrnjačević.
Sa time se Šćekić nije saglasio. 
- Uče, rekla je ona, ali ne uče o ulozi Crne Gore u tim ratovima. Bitno je da uče o činjenicama, a u našim udžbenicima npr. ne piše da je bio genocid u Srebrenici, i tu imamo problem s djecom, jer političari relativizuju taj događaj - naglasila je ona.
Đukić misli da nam je obrazovanju potreban „način kako da se upotrebljavaju dostupne informacije, a sve drugo je sekundarno.“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4M78KOJ3zec&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politički motivisan revizionizam ugrožava antifašističke tekovine Crne Gore

Otvarajući izložbu „Tragovi svijetla – biti žena u Holokaustu“ potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj kazao je da obilježavanje ovog dana prilika da, uz odavanje počasti milionima nedužno stradalih i sjećanjem na njih, uputimo apel građanima svijeta da umjesto radikalizma, ekstremizma, totalitarizma, antisemitizma, ksenofobije i drugih oblika mržnje njeguju ljubav, saosjećanje, razumijevanje i mir, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Danas je u Skupštini Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, organizovan simbolični program kojim je obilježen 27. januar - Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.
Camaj je istakao da je Holokaust zločin protiv čovječnosti bez presedana, dodajuči da upravo ova izložba govori o tome da i u najtežim trenucima bezizlaza ljudsko dostojanstvo nema cijenu.
- Tako su “Tragovi svijetla” u tim zlim vremenima bili upravo ljubav, majčinstvo, briga o drugima, prijateljstvo, vjera, ali i umjetnost i ženstvenost - zaključio je Camaj.
U ime Jevrejske zajednice u Crnoj Gori obratila se Miriam Balken koja je posebno skrenula pažnju na priče žena tokom Holokausta.
- Izložba “Tragovi svijetla,” koju je ustupio Muzej Yad Vashem, otkriva nam ne samo tragediju žena koje su izgubile porodice, domove i osnovna ljudska prava, već i njihovu hrabrost da prežive i očuvaju dostojanstvo - istakla je Balken.&nbsp;
Dodala je da su kroz tragediju, žene očuvale kulturu i vjerske tradicije, često pružajući moralnu snagu i nadu.&nbsp;
- Sačuvale su duh, misao, recepte, pjesme i priče, pružajući nadahnuće i svjetlost u najmračnijim trenucima - rekla je Balken.
Putem video poruke prisutnima se obratila i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan koja je kazala da sjećanje na žrtve Holokausta ostaje da živi kao opomena.
Pored otvorene izložbe, kao dio današnjeg programa - Camaj, Balken i &nbsp;Ben Ari simbolično su upalili šest svijeća u znak sjećanja na 6 miliona stradalih u Holokaustu.

Camaj: Da se umjesto raznih oblika mržnje njeguju razumijevanje i mir

&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;
On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.
- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.
- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;
On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

Poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Onaj ko ne podrži studente je protiv sebe, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore, ocijenio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović.
- Ono što sam čitao i što smo čitali podsjeća nas da su studenti na Beogradskom univerzitetu 1936. godine najavili nešto što se završilo mrakom. Pamtim i 1968. kao srednjoškolac. I to je bila poruka, nakon čega su uslijedile promjene. Sadašnja poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Zato lično, kao građanin, novinar, društveni radnik smatram da svako ko ne podrži studente je osudio sebe, protiv sebe je, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore - rekao je Đurović u emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
On je podsjetio da je 1941. godine porodica Branka Pavićevića krenula u partizane, a sa njima i njihov otac Đoko Šajov, a tada je imao 71 godinu.
- Znači, moramo, trebamo, obavezni smo podržati mlade, našu djecu jer oni znaju naš put. Oni ne čuvaju fotelje, već Crnu Goru. Oni ne žele da idu iz Crne Gore, ali istovremeno ne žele da Crna Gora bude neka druga gora. Crna Gora je gora kamena, a ne bi željela i ne bi smjela i neće biti ona druga što se zove gora sa više ravnina - naglasio je Đurović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDFKXkSDoKUY%2F%3Figsh%3DZHRpeDNzdzJ6Z241&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života</h2>
Društvo crnogorskih novinara juče je, povodom 23. januara Dana crnogorskog novinarstva dodijelila je priznanja medijskim stvaraocima u različitim kategorijama, a među nagrađenima su novinarke TV E Amra Tahirović i Arnela Hajdarpašić.
Dragan Mitov Đurović je kazao da to nije priznanje samo novinarkama, već i Televiziji E.
- Napunio sam 53 godine rada u novinarstvu, a prije 35 godina sam dobio prvu nagradu "Boško Pušonjić" za reportažu. Znam koliko mi je značila. To vam potvrđuje talenat, posvećenost, otvara vam nove puteve, ali i daje veliku obavezu. Novinari, bar oni koji se bave reportažom, trebalo bi da idu tamo đe nema puta. Jer putem se lako korača, treba da idu taqmo đe nema puta i ostavljaju trag - poručio je Đurović.
Smatra da novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života, a ne ono što je u ovom trenutku.
- A to je da bude direktan prenos prljavog političkog, crnogorskog pozorišta. Nekada su naša Skupština, političke partije i institucije bile primjer za naše prostore, Evropu. Naša Skupština je bila akademija, a sada vidimo što se dešava - kazao je Đurović.
Nasilje nad novinarima, smatra Đurović, moramo gledati u svijetlu nasilja nad građanima.
- To što se desilo na Cetinju, što se dešava u školama, na sportskim terenima i među mladima to je sve slika društva. Novinari su ugroženi jer nemali broj njih, kojima je istina jedina svetinja, bore se i tragaju. To je naše istraživačko novinarstvo, ali oni koji drže vlast, koji su na svjetlosti, a posebno oni koji su u mraku i zajedno sa onima koji "nose crne kape", koji žele da budu po strani, ali ipak da vladaju Crnom Gorom, oni čuvaju svoje tajne i do njih se teško dostiže - istakao je Đurović.
<h2>Korijen Crne Gore je atifašizam</h2>
Crna Gora je, navodi on, odavno podijeljena i novinarstvo, akademije i crkve.
- Novinarstvo se nalazi u nečemu što zovemo kružni tok - stalno vrstimo iste priče i programe - od političkih partija i sastanaka do rijaliti šoua koje gledamo jedan za drugim. Društvene mreže, ako ih neko analizira, vidi koliko smo društvo koje je kulturu odavno napustilo, kojem prijeti opasnost - ocijenio je Đurović.
Đurović je rekao i da su Crnoj Gori u posljednje vrijeme puna usta antifašizma i evropskog puta, ali je toga mnogo manje u praksi.
- Jer zemlja bezakonja, u kojoj ništa nije sveto, u kojoj ni Ustav više ne važi nego ga prekraja kako ko hoće i kada ko hoće - to je velika opomena i opasnost. Korijen Crne Gore je atifašizam - pokazao je to 13. jul 1941, pobjeda nad fašizmom, ali i ova godina kada obilježavamo 80 godina oslobođenja Crne Gore i jugoslvoenskih i evropskih prostora od fašizma - zaključio je Đurović.

Đurović: Poruka studenata mora se shvatiti ozbiljno, ko ih ne podrži protiv sebe je, svoje djece i Crne Gore

Ja sam neko ko smatra da bez pogleda unazad nemamo puta u budućnost, sve naše pobjede, i oslobodilačke i one druge, su znakovi pored puta naše budućnosti…Mi nijesmo tu da gasimo vatru, ili da palimo nove vatre, nego smo tu da održavamo vatre, a ta naša vatra, danas je poseban dan, naša vatra se zove antifašizam. Antifašizam na crnogorskim prostorima je uvijek bila sloboda, način življenja, poštovanje drugoga, čak i poštovanje ratnog neprijatelja - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Na današnji dan, 19.decembra 1944.godine Podgorica je oslobođena od okupacije. Ovaj dan simbolizije hrabrost i odlučnost stanovništva i boraca u borbi za slobodu i oslobođenje od fašističke okupacije, a oslobođenjem Podgorice cijela Crna Gora postala je značajna baza za dalje antifašističke akcije tokom završnice Drugog svjetskog rata na Balkanu.
Svim građanima Podgorice Đurović upućuje čestitke za, kako je rekao, sveti dan jer to nije nikako običan, već veliki dan.
- Prije 80 godina jedinice Prve bokeške, Devete crnogorske, zatim dijelovi Lovćenskog odreda oslobodili su Podgoricu, kasnije Titograd. Bilo je to, po pričanju i po svemu onome što mi u Savezu boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u našim arhivima imamo, jedno mučno vrijeme, Podgorica je grad koji je najviše bombardovan, prisjetimo se, bilo je čak više od 70 bombardovanja. Kako je izgledala Podgorica u to doba dobra je prilika da se mlađi upute. Sjutra naveče, u 20 sati, ja vjerujem da ćemo na vašem ekranu to i vidjeti, je u Kuslevovoj kući otvaranje odlične izložbe, podsjećanja na te dane, Sloboda pod Goricom, Branko Vuković kustos je i autor te izložbe. To je bilo jedno posebno vrijeme, vrijeme u kome su građani, ne samo Podgorice, nego svekolike Crne Gore, a kada je riječ o borbama na prostoru Crne Gore, nijesu ratovali samo stanovnici Crne Gore, bila je to vojska jugoslovenskih naroda, tako je diljem Crne Gore mnogo spomenika na kojima piše nepoznati junak. Zar može biti nepoznati borac, zar može biti nepoznatih boraca u zemlji tamo gdje su ostavili svoje živote?! To je priča za drugu priliku - rekao je Đurović.
Odavno je na ovim prostorima, cijeni Đurović, prestala da se čita kako treba istorijska, kako kaže, čitanka, zato valja podsjetiti da je u toku Drugog svjetskog rata sa područja Podgorice , navodi on, bilo oko 6.000 boraca, od kojih je, ističe on, 1.600 poginulo.
- Nikad na našim prostorima da saznamo koliko nas ima, i koliko nas nema, od popisa do zapisa. Ono što smatram važnim da kažem jeste da je čak 476 boraca ponijelo epitet prvoborca. Imali smo 55 narodnih heroja na području opštine Podgorica, od kojih je 34 ostavilo svoje živote u ratu, a koliko su svi krajevi između dva svjetska rata, prisjetimo se Belvedera, Ravnog laza i ostalog, dali svoj doprinos, možda, najbolje svjedoči primjer Pipera gdje je bilo 18 narodnih heroja i istovremeno 18 generala. To su krajevi, kao i svekolika Crna Gora uostalom, koja je dala izuzetan pečat, ne samo na našim, nego na jugoslovenskim prostorima, ne samo tokom Drugog svjetskog rata, nego i između dva svjetska rata, kada su Crnogorci sa ovih prostora išli u Španiju. Možda mnogi sa ovih prostora nijesu ni znali gdje Španija, ali su znali da treba pružiti nekome ruku kada je riječ o slobodi. A sloboda, rekao je davno taj veličanstveni &nbsp;Ataturk, da narodi koji se uspavaju, &nbsp;ili nestaju, ili se bude kao robovi. Imam utisak da smo se mi u Crnoj Gori debelo uspavali - istakao je Đurović.
Mladima treba okrenuti pogled prema pravoj budućnosti, poručuje Đurović, bez zaborava za prošlost, jer se svjetla deset vjekovna crnogorska prošlost, kako kaže, očito zaboravila.
- Ja sam neko ko smatra da bez pogleda unazad nemamo puta u budućnost, sve naše pobjede, i oslobodilačke i one druge, su znakovi pored puta naše budućnosti…Mi nijesmo tu da gasimo vatru, ili da palimo nove vatre, nego smo tu da održavamo vatre, a ta naša vatra, danas je poseban dan, naša vatra se zove antifašizam. Antifašizam na crnogorskim prostorima je uvijek bila sloboda, način življenja, poštovanje drugoga, čak i poštovanje ratnog neprijatelja - zaključio je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRpP3RA0Q0s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Sve naše pobjede su znakovi pored puta naše budućnosti

Izložba „Dani prkosa i slobode“, novinara Ivana Mijanovića i istoričara Filipa Kuzmana i Vukana Ražnatovića, predstavljena danas na Dvorskom trgu, na Cetinju, sa osmodecenijske istorijske distance poručuje da se antifašizam ne smije posmatrati kao relikt prošlosti.
Ovakve izložbe, prema riječima autora, trebalo bi da posluže kao primjer, uzor i inspiracija.
Novinar, Ivan Mijanović, otvarajući izložbu poručio je da antifašizam danas nije borba protiv pobijeđenog neprijatelja u Drugom svjetskom ratu.
- Neophodno je njegovati kulturu sjećanja, obilježavati značajne datume iz slavne prošlošti, podsjećati na žrtve fašizma kroz istoriju. Međutim, sve to nema svrhu ako se aktivno ne borimo protiv savremenih oblika fašizma. I zato se naš antifašizam ne smije pretvoriti u život u prošlosti. I zato nam je potrebna obnova antifašizma, antifašizma koji neće imati samo nacionalni karakter - kazao je Mijanović.
Tekstovi, fotografije, novinski isječci, partizanski proglasi, hronološki na 12 panoa, prikazuju razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju.
Dat je doprinos njegovanju kulture sjećanja na događaje iz narodnooslobodilačke borbe, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja &nbsp;„Lovćenskog partizanskog odreda”, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.
Mijanović ističe da ovaj događaj služi kako bi podsjetio na ideju boraca NOR-a, ideju borbe za čovjeka, pravdu i jednakost.
- Pred vama je priča koja govori o ponosnom i slobodarskom Cetinju - Cetinju, koje je vjekovima drugovalo sa slobodom i krvlju je plaćalo. Oni su ovdje da nas podsjete na trinaestojulske ustanike, borce koji su jurišali na Pljevlja, na one koji su ginuli na Kuprešu, Vilića Guvnu i Neretvi, Ljubinom Grobu i Sutjesci, koji su ginuli za Beograd, Sarajevo i Zagreb, jednako kao za svoje Cetinje - zaključio je Mijanović.
Izložbu, povodom 80 godina od oslobođenja Cetinja organizuju nevladino udruženje Antifašisti Cetinja i Prijestonica Cetinje.

Antifašizam se ne smije posmatrati kao relikt prošlosti

Ujedinjene nacije (UN) saopštile su danas da će Kancelarija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) smanjiti svoju ukupnu radnu snagu za 20 odsto zbog nedostatka finansiranja. 
 
Kako prenosi Al Džazira, rukovodilac humanitarne pomoći UN-a Tom Flečer poslao je pismo osoblju OCHA-e u kom navodi da su njihovi parneri, nevladine organizacije i humanitarna porodica UN-a, teško pogođeni. 
 
"I mi smo pogođeni, finansijski jaz u ovoj godini je gotovo 60 miliona američkih dolara. Moramo se time pozabaviti kako bismo zaštitili svoju misiju”, naveo je Flečer. 
 
On je u pismu dodao da će, kao rezultat toga, smanjiti ukupnu radnu snagu za 20 odsto. 
 
Portparol UN-a Stefan Dežarik kazao je na konferenciji za novinare da smanjenje radne snage dolazi kao rezultat smanjenja finansiranja, a ne zbog smanjenja potreba. 
 
“Neki od rezova došli su iz SAD-a. Neki su došli iz drugih zemalja”, rekao je Dežarik, dodajući da je izvor finansiranja UN-a vrlo transparentan, posebno za humanitarne programe. 
 
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) najavila je ranije strukturno prelagođavanje u svojim globalnim operacijama kao odgovor na smanjenje procijenjenog donatorskog finansiranja za ovu godinu od 30 odsto, uključujući značajna smanjenja projekata koje finansira SAD širom svijeta. 
 
Više od šest hiljada članova osoblja širom svijeta biće pogođeno nedostatkom finansiranja, a organizacija će smanjiti i broj osoblja u svom sjedištu za oko 20 odsto, odnosno za preko 250 zaposlenih. 
 
Rezovi dolaze uslijed napora administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine USAID, koji finansira humanitarne programe širom svijeta, kao i druge usluge koje pomažu ljudima u SAD-u i šire. 
 
Kritičari kažu da je jednostrano ukidanje finansiranja od strane Trampove administracije nezakonito, jer je za isključivanje novca ili ukidanje vladine agencije potreban pristanak američkog Kongresa.

UN najavile smanjenje broja radnika za 20 odsto

Uprava policije pozvala je građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazuju zajedničku brigu za zajednicu i doprinose sigurnijem društvu, prepoznajući značaj kampanje „Poštuj život, vrati oružje“.
Kako se navodi u saopštenju, od 2. januara do 12. aprila, Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 3.545 komada oružja, 118.325 komada municije, 395 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. &nbsp;&nbsp;
Dodaje se da su u proteklih osam dana, u opštinama širom Crne Gore građani dobrovoljno predali 42 komada oružja, 1.302 komada municije, devet ručnih bombi i eksploziv.&nbsp;
Najviše je oružja i municije predato u centralnoj regiji - na teritoriji Podgorice, Danilovgrada, Cetinja i Tuza - 19 komada oružja, od čega 14 pištolja i pet pušaka, 972 komada municije različite vrste i kalibra i pet ručnih bombi. &nbsp;
Službenicima policije su u Baru, Herceg Novom i Kotoru, građani dobrovoljno predali 11 komada oružja, od čega šest pištolja i pet pušaka, zatim 225 komada municije, tri ručne bombe i eksploziv. &nbsp;
U sjevernoj regiji, u Bijelom Polju, Beranama i Plavu, dobrovoljno je predato pet komada oružja, od čega dva pištolja i tri puške, i jedna ručna bomba.&nbsp;
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću i Pljevljima, dobrovoljno je predato sedam komada vatrenog oružja, i to dva pištolja i pet pušaka, kao i 105 komada municije.&nbsp;

Uprava policije pozvala građane na nastavak akcije dobrovoljnog vraćanja oružja

Podgorička policija podnijela je krivične prijave protiv dvije osobe, od kojih je jedna lišena slobode, zbog sumnje u posjedovanje i korišćenje falsifikovanih isprava.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili su slobode američkog državljanina G.D.P. (48) nastanjenog u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave. On je, kako se sumnja, 8.4.2025. godine, u Podgorici, došao do jednog parkiranog putničkog motornog vozila budvanskih registarskih oznaka, sa istog skinuo registarske oznake i postavio ih na svoje putničko vozilo marke „Chevrolet“ na kojem su se prethodno nalazile barske registarske oznake. Nakon toga, G.D.P. je navedenim vozilom upravljao na teritoriji Podgorice, a potom i Kotora gdje je kontrolom od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor utvrđeno da je koristio falsifikovane registarske oznake – navodi se u saopštenju Uprave policije.
Dodaju da su takođe prilikom kontrole lica P.T. nastanjenog u Podgorici, posumnjali u vjerodostojnost dokumenta koji je službenicima dao na uvid.&nbsp;
- Uvidom u putnu ispravu izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine, zapažena su odstupanja u odnosu na originalni izgled dokumenta i utvrđeno je da se najvjerovatnije radi o plastificiranoj kopiji putne isprave – navodi se u saopštenju.
Nakon prikupljenih obavještenja od P.T., policijski službenici su, kako se navodi, došli do sumnje da je upotrijebio falsifikovanu ispravu kao pravu, iako je bio svjestan da se radi o falsifikatu, te da ne posjeduje važeću putnu ispravu.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem nalogu je protiv P.T. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave u sticaju sa krivičnim djelom navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja – zaključuje se u saopštenju.

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog falsifikovanja isprava - jedna od njih lišena slobode

Crnogorsko narodno pozorište i pozorišne institucije iz Češke imaju širok prostor za buduću saradnju u oblasti umjetnosti i kulturne diplomatije – zaključeno je tokom radne posjete ambasadorke Republike Češke u Crnoj Gori, Nj.E. Janine Hrebíčkove, koja se sastala s direktorom CNP-a Ilijom Subotićem.
U saopštenju nacionalnog teatra navodi se da je sastanak bio usmjeren na razmatranje potencijala za zajedničke projekte, razmjenu iskustava i umjetnika, kao i jačanje institucionalnih veza između dvije zemlje.
Direktor CNP-a Ilija Subotić ocijenio je da posjeta ambasadorke Hřebíčkove ima poseban značaj za razvoj međunarodnih kulturnih odnosa.
- Kao matična teatarska institucija u državi posvećeni smo očuvanju crnogorskih kulturnih i umjetničkih vrijednosti i usmjereni ka afirmaciji evropskih kulturnih principa i umjetničkih standarda. Pritom, potencijali za saradnju s češkim pozorištima i umjetnicima su brojni i biće predmet daljih razgovora u cilju razvoja odnosa u ovoj oblasti - istakao je Subotić.
Ambasadorka Hřebíčkova zahvalila je direktoru Subotiću na prijemu i poručila da Crnogorsko narodno pozorište ima značajnu ulogu u kulturnoj, obrazovnoj i umjetničkoj diplomatiji.
- Radujemo se saradnji s Crnogorskim narodnim pozorištem i s obzirom na podršku javnoj diplomatiji - kazala je Hrebíčkova.

Otvorene brojne mogućnosti saradnje CNP-a i čeških pozorišta

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: antifasizam