<p>Na današnji dan 1942. godine strijeljan je narodni heroj Ljubo Čupić. Bez njega se ne može zamisliti nijedna istorijska čitanka. Nijedna priča o otporu naroda. Nijedna balada o smrti radi života. Njegova fotografija sa strelišta je obišla svijet. Njegovom osmijehu su se divile generacije. Bez tog osmijeha udžbenici istorije bi nam bili siromašniji, mnogi ne bi znali kako se prkosi smrti i kako se neprijatelju treba nasmijati u lice, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Petar Odžić</b>.&nbsp;</p>
<p>- U vremenima kada je antifašizam na velikom ispitu, kada dio političara-desničara potpomognuti vjerskim fanaticima, fašizam i četništvo stavljaju u istu ravan sa oslobodiocima i rodoljubima, ovaj datum mora dobiti na još većem značaju - istakao je Odžić.&nbsp;</p>
<p>Naši preci su, napominje Odžić, ginuli da bi se napravila jasna razlika između dobra i zla!&nbsp;</p>
<p>- Rijeke krvi su potekle, kako bi fašizam bio pobijeđen. Nikad petokraka i kokarda nijesu i ne mogu biti isto! &nbsp;Nikad nemojmo zaboraviti šta smo bili, šta smo sada i šta će naša djeca biti! Neka nam se srećan Dan pobjede, smrt fašizmu, sloboda narodu! - poručio je Odžić.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odžić: Bez Ljuba Čupića se ne može zamisliti nijedna istorijska čitanka, nikad petokraka i kokarda nijesu i ne mogu biti isto

<p>Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> poručio je da je ponosan što služi u Crnoj Gori koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope.</p>
<p>- Ponosan sam što služim u Crnoj Gori, zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope - napisao je Satler u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.</p>
<p>Danas, 80 godina kasnije, kako je rekao, nastavljamo da čuvamo zajedničke evropske vrijednosti slobode, mira i dostojanstva.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1920801722898768020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920801722898768020%7Ctwgr%5Eafa9e457076a760d32e64b6adaffbf1cb4000d5a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Ponosan sam što služim u zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope

<p>Sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se svih onih koji su, u najmračnijim danima Drugog svjetskog rata, nosili baklju antifašizma. To nije bila samo borba protiv neprijatelja ili reakcija na zlo, bio je to ljudski čin za dobrobit čovječanstva. Bila je to borba za dostojanstvo, za budućnost u kojoj će svaki čovjek biti slobodan, kazao je tokom svečanosti povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Milatović je u prisustvu ministra odbrane <b>Dragana Krapovića </b>i gradonačelnika Glavnog grada<b> Saše Mujovića </b>položio vijenac na Spomenik Partizanu- borcu na brdu Gorica</p>
<p>U obraćanju prisutnima, a kako je navedeno u saopštenju, Milatović je istakao da mu je zadovoljstvo što su se danas okupili da obilježe Dan pobjede nad fašizmom - datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i našoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva.</p>
<p>- Svojim prisustvom, kod spomenika Partizanu – borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - istakao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Naglasio je da je ovo je prilika i da se iskaže pijetet prema milionima nevinih žrtava širom svijeta koji su okončali svoje živote u stravičnim zločinima koje su počinili fašisti i nacisti. Slava im!”</p>
<p>- Slava im! - kazao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je da iako teško pogođena ratnim stradanjima, sa spaljenim selima, porušenim gradovima i hiljadama nevinih žrtava, tokom četiri godine rata Crna Gora nije poklekla.</p>
<p>- Žene i muškarci, staro i mlado, iz sela i iz gradova, iz svakog kraja Crne Gore, ustajali su protiv okupatora, nošeni idealima slobode i pravde. "Udar nađe iskru u kamenu” – iz vjekovnog slobodarskog duha Crne Gore iznikao je prkos i snaga koja nije mogla biti pokorena. Stoga ću podsjetiti da je naša zemlja – Crna Gora - bila među prvim ustaničkim tačkama u tadašnjoj porobljenoj Evropi - poručio je predsjednik Crne Gore. .</p>
<p>Poručio je da upravo ideali narodnooslobodilačkog rata – antifašizam, zajedništvo i jednakost čine osnovu savremene crnogorske države.</p>
<p>- Ovi ideali bili su pokretač marljivim obnoviteljima i nakon rata, kada se zemlja iz ruševina ponovo gradila i uzdizala. I nijesu ostali samo u knjigama i spomenicima. Oni su živo nasljeđe, vrijednosni kompas koji nas i danas usmjerava. Heroji poput Ivana Milutinovića, Đine Vrbice, Vukosave Mićunović, Peka Dapčevića, Jelice Mašković, Danila Jaukovića, Rifata Burdžovića, Veljka Milatovića, Blaža Jovanovića i mnogih drugih, nosili su ideale antifašizma od Pljevalja do Sutjeske, od Košćela do Neretve. Njihova borba za slobodu predstavlja trajno upaljenu luču nepokornosti koja i danas pobjedonosno svijetli nad Crnom Gorom! Dozvolite mi da na trenutak budem ličan - kao neko čiji su preci svoje životno djelo ugradili u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i društveno-političko angažovanje nakon rata – ponosan sam na njihovu borbu i snažno posvećen afirmaciji vrijednosti antifašističkog pokreta - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik države je kazao da dok se svijet ponovo suočava sa podjelama, ratnim sukobima netrpeljivostima i porastom ekstremizama, naša istorijska i moralna obaveza je da se još snažnije držimo principa međusobnog poštovanja, solidarnosti i tolerancije.</p>
<p>- U vremenima koja dolaze, a koja će umnogome oblikovati evropsku budućnost Crne Gore, njegovanje međunacionalnog i međuvjerskog sklada treba da bude temelj sveukupnog razvoja našeg društva. U tom smislu, svako od nas ima odgovornost da doprinese jačanju i zaštiti vrijednosti demokratskog društva u kojem vlada humanost i saosjećanje, u kojem svi imaju jednake šanse, gdje se vladavina prava ostvaruje preko snažnih i nezavisnih institucija. Samo tako ćemo biti dostojni nasljeđa onih koji su prije osamdeset godina stali u odbranu slobode i izvojevali pobjedu za sve nas. Slaveći istovremeno Dan Evrope, čiji temeljne civilizacijske vrijednosti dijelimo, slavimo ideale pravde i slobode koji su preduslov prosperiteta svakog pojedinca i zajednice. Naš put ka članstvu u Evropskoj uniji je put privrženosti antifašizmu, demokratiji, vladavini prava i društvu u kojem se ljudsko dostojanstvo poštuje bez izuzetka. Srećan vam Dan pobjede nad fašizmom! Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora! - zaključio je Milatović.</p>
<p>Ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b> kazao je da ministarstvo i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka.</p>
<p>- Istorija je neophodan podsjetnik prošlosti, kroz koji se ukazuje poštovanje i izražava odnos spram čovječnosti, ali samo oni zagledani naprijed imaće jasnu viziju budućnosti. Zato u strahotama minulih ratova nađimo najrečitije poruke mira. Vijenac slave na bojištu besmtnosti sa porukama da se nikad iznova ne ponovi Ijudsko razaranje. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka. Srećan Dan pobjede i Dan Evrope - poručio je Krapović.</p>
<p>Gradonačelnik Podgorice <b>Saša Mujović</b> ukazao je na značaj koji obilježavanje 9.maja nosi za Glavni grad.</p>
<p>- Sa pozicije gradonačelnika Podgorice, želim da istaknem da je ovo slobodarski grad, da je bio i biće. Da je nekada bila borba, ali da borba još uvijek traje. Nekad smo se borili oružjem, a danas kulturom, umjetnošću i naukom. I ovo novo doba, ma koliko bilo humanije, nosi svoje izazove i nosi svoje zamke. Ali danas smo jači za 9. maj, koji nas opominje i koji ističe koliko je važno zajedništvo. Koliko je važno da budemo ljudi u odnosu jedni prema drugima, ma kako se zvali, ma gdje živjeli i ma u šta vjerovali. Samo na taj način možemo ostati dostojni borbe naših predaka i ove slobode u kojoj danas živimo - kazao je Mujović.&nbsp;</p>
<p>Na svečanosti je upriličen i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili KIC POP HOR i dječji hor “Zvjezdice”.</p>
<p>Događaju na brdu Gorica prisustvovale su brojne zvanice, predstavnici udruženja boraca, diplomatskog kora, nevladinog sektora i građani.</p>

1250x600

1084x550

Milatović: Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora

<p>Odgovarajući na pitanje brine li ga pokušaj revizije istorije Srpske pravoslavne crkve i kako gleda na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je Pavle Đurišić bio veliki heroj, predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> je kazao da misli da je rekao sve organizujući veličanstvenu proslavu, u cilju promocije antifašističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora.</p>
<p>- Borba za slobodu, borba za pravdu, za jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu naše državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice su temelji onoga što su nam upravo heroji antifašističke borbe u Crnoj Gori ostavili - naveo je Milatović.</p>
<p>On je poručio da je, u tom smislu, njegov stav potpuno jasan.</p>
<p>- Mogu da govorim riječima i djelima, a svima ostalima, naravno, ostavljam da sude o tome - dodao je Milatović.</p>
<p>Na pitanje da li je takva izjava Joanikija pokušaj mijenjanja istorije i osuđuje li takvu izjavu, Milatović je kazao da misli da je sve rekao, upravo svim svojim stavovima i svojim izjavama kada su u pitanju antifašističke vrijednosti i antifašističke tekovine na kojima se bazira i moderna Crna Gora.</p>
<p>- Tako da su moji stavovi tu vrlo jasni - poručio je Milatović.</p>

Milatović o izjavi Joanikija: Sve sam rekao organizujući proslavu u cilju promocije antifašističkih vrijednosti

<p><b>Nikola Obradović</b> iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.</p>
<p>- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;</p>
<p>Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.</p>
<p>- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;</p>
<p>Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.</p>
<p>- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

<p>Istoričar <b>Miloš Vukanović</b> održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje pod nazivom „Pred izazovima revizionizma – 80 godina pobjede nad fašizmom“ u susret sjutrašnjem jubileju, kojem je prisutnima govorio o tome što znači 9. maj, kako se obilježavao do 90-ih godina, a kako nakon, kako je došlo do evolucije obilježavanja 9. maja u Evropi, te koji će biti izazovi očuvanja tekovina pobjede nad fašizmom 1945. godine. Posebno se osvrnuo na odnos prema proučavanju antifašizma u crnogorskom obrazovnom sistemu i zanemarivanju lokalne antifašističke istorije. </p>
<p>Razlika između zapadne i istočne Evrope po pitanju obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u istoriji zavisila je od broja žrtava koje su države dale. </p>
<p>– Zapadne zemlje jesu podnijele značajne žrtve, ali se to ne može porediti sa kataklizmom koja se desila na istoku. Sovjetski savez je morao 9. maj da projektuje kao značajan datum da bi se obilježilo desetine miliona žrtava koje su dali – rekao je Vukanović i dodao da je Evropa napravila zaokret i posvetila se ujedinjenju s klauzulom iz Šumanove deklaracije koja je ujedinjenje predstavila kao potrebu da nikad više ne dođe do sličnog sukoba. </p>
<p>Ujednjenje Evrope uslovilo je promjene u kulturi sjećanja, te do izjednačavanja komunizma i nacizma. </p>
<p>– Sve ovo govorim zbog priče koja je trenutno aktuelna da komunizam koji je pobijedio u Crnoj Gori nije kompatibilan sa evropskim vrijednostima – rekao je Vukanović i dodao da su počeci ovoga otvaranje Muzeja terora u Mađarskoj, kad je u Poljskoj otvoren Muzej poljskog ustanka, te je nakon dugo vremena 9. maj postao nepoželjan u brojnim zemljama Evrope. </p>
<p>Odnos prema spomeničkom nasljeđu iz II svjetskog rata u Crnoj Gori mijenjao se, istakao je Vukanović. Sačuvali smo imena škola, ulica i trgova, ali smo u obrazovnom sistemu omanuli, tamo gdje je trebalo da se više govori o antifašizmu. </p>
<p>– Imali smo i te kako pogrešan pristup nastavi gdje smo se i dalje trudili da objasnimo Sutjesku i Neretvu, ali smo zaboravili na Pet Danica, Košćele, Barutanu, Kolašinski zatvor, zaboravili smo na lokalnu antifašističku istoriju. Antifašizam se ne uči samo kroz velike bitke, uči se kroz lokalne primjere. A svako selo, svaka ulica, svaki grad, svako naselje u Crnoj Gori ima spomenik posvećen nekom velikom djelu iz tog perioda. Samo entuzijastični profesori slali su đake da nađu ispred svojih kuća ploču ili da pođu u Momišiće da vide kome je posvećen spomenik. Država jeste imala ideju da sačuvamo naš antifašizam, ali nije imala dovoljno jaku inicijativu da se posveti tome u obrazovnom sistemu, da nove generacije razumiju da antifašizam nijesu samo partizani koji su pobijedili Njemce, već ideja koja je pobijedila kolaboraciju i zlo – rekao je Vukanović i dodao da smo podbacili i da smo morali više da ulažemo u lokalnu antifašističku propagandu. </p>

Vukanović: Trudili smo se da objasnimo Sutjesku i Neretvu, a zaboravili Košćele, Pet Danica, Barutanu, nove generacije ne uče u školi pravo značenje antifašizma i lokalne antifašističke istorije

<p>U vremenu jačanja ekstremizma, šovinizma i pokvarenih pokušaja istorijskog revizionizma, antifašizam nije ideološki izbor, već civilizacijska norma. Antifašizam znači otpor mržnji, diskriminaciji i autoritarizmu, ali i aktivno zalaganje za otvoreno, demokratsko i pravedno društvo - kazala je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje <b>Ivana Matanović.</b></p>
<p>Iz ove nevladine organizacije čestitaju svim građanima i građankama Dan pobjede nad fašizmom, navodeći da je to datum koji simbolizuje kraj Drugog svjetskog rata u Evropi, poraz nacizma i fašizma, kao i početak izgradnje svijeta zasnovanog na slobodi, dostojanstvu i solidarnosti.</p>
<p>- Na ovaj dan, više nego ikad, važno je ponoviti: Borba protiv fašizma nije završena, jer ona traje svaki put kada branimo slobodu, istinu i ljudsko dostojanstvo - istakla je Matanović.</p>
<p> Bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke prije 80 godina označila je kraj najkrvavijeg sukoba u modernoj istoriji, sa više desetina miliona žrtava i ogromna razaranja. </p>
<p>- Ovaj dan ne smije biti samo istorijska fusnota, već i trajna obaveza da se žrtve fašističkog terora nikada ne zaborave, a vrijednosti antifašizma, koje su utkane u temelje savremene Evrope i međunarodnog poretka, dosljedno brane i njeguju - ističe Matanović.</p>
<p>Dodaje da CGO izražava zabrinutost zbog sve češće relativizacije istorijskih činjenica u javnom diskursu, koje prijeti da uruši temeljne demokratske vrijednosti. </p>
<p>- Posebno problematičnim ističemo i nedavno veličanje Pavla Đurišića od strane mitropolita Joanikija. Kao što smo i ranije ukazali, Đurišić je, kao zloglasni komandant četničkog pokreta, sarađivao sa fašističkim okupatorima i direktno je odgovoran za masovne zločine nad civilnim stanovništvom. Javno promovisanje takvih figura predstavlja ozbiljno narušavanje antifašističkog nasljeđa Crne Gore i vrijeđa śećanja na žrtve - rekla je Matanović.</p>
<p>Crna Gora, prema njenim riječima, ima posebno mjesto u istoriji antifašističkog otpora, prepoznata je po organizovanom ustanku još od jula 1941. godine. </p>
<p>- Građani i građanke Crne Gore su kroz oružani i civilni otpor doprinijeli borbi za slobodu, a Narodnooslobodilačka borba (NOB) ostaje jedan od najsvjetlijih momenata naše novije istorije. Antifašizam je sastavni dio crnogorskog identiteta, na kojem treba da se gradi savremena demokratska država. CGO poziva institucije, posebno obrazovni sistem, te političke i vjerske aktere, da odgovorno njeguju kulturu śećanja, da nedvosmisleno osude svaki oblik fašističke simbolike i retorike, te da jačaju otpornost društva na savremene prijetnje demokratiji i ljudskim pravima - poručila je Matanović.</p>
<p>CGO podsjeća i da se Dan pobjede u Evropi slavi 8. ili 9. maja, a razlika u obilježavanju dolazi zbog pristupa u računanju tačnog vremena njemačke kapitulacije.</p>
<p>- Većina zemalja Zapadne Evrope i članica EU obilježava 8. maj, jer je nacistička Njemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju 8. maja 1945. u 23:01 po srednjoevropskom vremenu. U zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i njihovim saveznicama, kapitulacija je stupila na snagu po moskovskom vremenu, tj. 9. maja u 00:01, i zato se i 9. maj obilježava kao Dan pobjede - objasnila je Matanović.</p>

CGO: U vremenu jačanja ekstremizma, šovinizma i pokvarenih pokušaja istorijskog revizionizma, antifašizam nije ideološki izbor, već civilizacijska norma

<p>Ove godine se navršava 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, a sve češće svjedočimo brojnim primjerima reinterpretacije događaja i omalovažavanja tekovina NOB-a, dok energičnija i sistematičnija reakcija institucija na  pojave nenaučnog revizionizma izostaje, zaključak je razgovora koji je u novoj emisiji Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E vodila <b>Zvezdana Kovač</b>, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, sa rediteljem<b> Brankom Baletićem</b>, istoričarem <b>Milanom Šćekićem</b>, politikološkinjom iz Akcije za ljudska prava (HRA)<b> Elizabetom Mrnjačević</b> i analitičarem<b> Stefanom Đukićem</b>.</p>
<p>Milan Šćekić vjeruje da se radi o stanju koje traje, i to još od svjetske ekonomske krize 1979. </p>
<p>- S produbljivanjem ekonomske krize, ide i politička koja je pogodno tlo za manipulaciju - kaže on i tvrdi da je revizionizam eskalirao 90i-h godina i da se ne može zaustaviti. </p>
<p>Naprotiv, dodaje Šćekić, “čini se da ga određeni centri moći forsiraju, protežiraju ga mediji i u takvom društvu kakvo je crnogorsko, mi nemamo mehanizme da to zaustavimo.”</p>
<p>Stefan Đukić smatra da se radi o akutnom stanju, “zato što ljudi kada kažu revizionizam pomisle na Drugi svjetski rat, na određenu vrstu abolicije saradnika okupatora”, ali naglašava da nije samo to revizionizam, navodeći primjere “prelamanja” istine o nečemu čemu svjedočimo svi i koji ukazuju kako je tek lako revidirati stavove mnogo godina unazad.</p>
<p>Branko Baletić tvrdi da svjedočimo “puzajućem revizionizmu i to ne onom kojim se želi promjena odnosa prema nekom događaju ili nekom periodu, nego se radi o sitnim podmetanjima, nekim gotovo nevažnim detaljima ili ličnom iskustvu pojedinca kojim oni žele da promijene generalni stav naučno utvrđen.” Taj puzajući revizionizam na uzburkanoj političkoj sceni prepoznaje čak i kroz pojedine namjere da se učini nešto pozitivno, kao npr. inicijativu da se ispravi istorijska nepravda prema Golom otoku i utvrdi istina. </p>
<p>- Svako normalan bi rekao da za sve iza kojih ne stoji sudska presuda i koji su mučeni, tu stvar treba raščistii do kraja, ali o tome možete govoriti samo ako znate sve istorisjke činjenice o čitavom fenomenu Inforbiroa - pojašnjava on.</p>
<p>Elizabeta Mrnjačević je skrenula pažnju na razliku između naučnog i nenaučnog revizionizma koji počiva na falsifikovanju. </p>
<p>- Negativni istorijski revizionizam je u Crnoj Gori unificiran. Imali smo tri decenije revizionizma o ulozi Crne Gore u ratovima 90-ih. Gradili smo državni narativ da Crna Gora nije učestvovala u ratovima 90-ih. Nakon promjene vlasti, od 2020. imamo neki novi istorijski revizionizam koji je uvezen iz Srbije - kazala je ona.</p>
<p>Na pitanje da li primjeri revizionizma imaju isti rukopis i da li se on prepoznaje, Šćekić kaže da ga jasno prepoznaje, čak i kada se sofisticarno plasira, jer je istoričar, ukazujući i da se revizionistički sadržaju sada mnogo više plasiraju preko društvenih mreža i to sa značajnim uticajem, a da je obrazovni sistem nemoćan da to zaustavi. </p>
<p>- Ako vam npr. TikTok objavi sliku ratnog zločinca, recimo četnika s muslimanima iz Bosne, treba da donesete zaključak da je četnička politika bila afirmativna prema muslimanskom stanovništvu, dok s druge strane, kada ih prikažete s njemačkim oficirama i okupacionima organima vlasti, onda je to udbaška podmetačina - navodi on.</p>
<p>Baletić je mišljenja da nije uvijek lako prepoznati revizionizam i njegove „finese“ primijetiti. Navodi primjer istoričara koji je govoreći o bici za Beograd rekao da su partizani „zauzeli“ Beograd. </p>
<p>- Ta riječ – zauzeli - ukazuje na jedan potpuno drugačiji kontekst - objašnjava on.</p>
<p>Stefan Đukić pojašnjava da se neka priča lako “zakotrlja” i odvede do suprotnog smjera. </p>
<p>- Na primjer, priča počne od toga da su partizani počinili neki zločin, a dođe do toga da su kolaboracionisti bili dobri momci. Počinje se od nečega o čemu se nije dovoljno govorilo i dođete do onoga što je zapravo Vaš cilj - precizira on.</p>
<p>Elizabera Mrnjačević cijeni da je revizionizam politički motivisan sa namjerom da se sruše postulati na kojima počiva crnogorski identitet - antifašizam i antiratni pokret. </p>
<p>- Potkopavaju se temelji sekularne antifašističke  tradicije kako bi se stvorio prostor za ideološke konstrukcije koje bi bile temelj te nove Crne Gore - kaže ona.</p>
<p>Baletić dodaje da društvo koje iza sebe ima iskustvo 1918. ne smije sebi da dozvoli današnju političku situaciju.</p>
<p>- Ovdje je vrlo pogodno tlo za plasiranje poluistine i neshvatljivih konstrukcija bez analitičkih promišljanja. Mi nikada nijesmo razjasnili neke stvari, pa su nam se svi logori 90-ih ponovo dešavali, samo su se narodi mijenjali, s ove i one granice. Kao da ne postoji jedan diskurs koji je zasnovan na istorijskim podacima - objašnjava on.</p>
<p>O tezi da postoje dva nacionalizma u Crnoj Gori - efemerni crnogorski i sveprisutni srpski, Šćekić kaže: „Ako prihvatimo tezu da postoji crnogorski nacionalizam, onda je njega porodio velikosrpski nacionalizam, ... jer u Crnoj Gori nemate elemenata koji definišu nacionalizam... Crna Gora bi dan danas bila srpska Sparta da nije bilo 1918. godine”. </p>
<p>Podsjeća i da je te godine 95 odsto stanovništva bilo raspoloženo da se ujedini sa Srbijom, a pet odsto je samo htjelo da razgovara o modalitetima, tj. da Crna Goram ima neko ime u toj Jugoslaviji, i da to ne može da se definiše kao nacionalizam, ali i da je ta nepravda rodila percepciju o crnogorskom nacionalimu. Podvlači da se „zanemaraje činjenica da smo mi narod s državotvornim iskustvom, s državotvornom sviješću i državotvornom tradicijom. Ne možete takav narod smatrati nacionalistima i separatistima“.</p>
<p>Podsjećajući na događaje koji se definišu kao „događanje naroda“ (Kosovo, dubrovačka „avantura“ i litije), Baletić kaže da je „tačno da su ti nacionalistički i histerični pokreti došli spolja, ali to smo uradili mi - Crnogorci. Bez obzira što je to bio dio velikosrpskog ncionalizma, mi smo izvođači radova. Kad god je Crna Gora, kao braneći sebe, izlazila u raznim periodima izvan teritorije, to se uvijek završavalo katastrofom. To se isto može tumačiti, naročito iz ugla ugroženih, kao dio crnogorskog nacionalizma“. </p>
<p>Šćekić, međutim, tvrdi da mi nijesmo na Dubrovnik otišli kao crnogorski nacionalisti i kaže da su ti isti nacioanalisti klicali „sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. </p>
<p>Baletić je pojasnio da je govorio o tome kako spoljni svijet vidi nas i kako taj spoljni svijet može da govori i o crnogorskom nacionalističkom pokretu.</p>
<p>Šćekić i Đukić su na poziciji da se ne mogu porediti crnogorski i srpski nacionalizam, kao ni jedan nacionalizam na svijetu, kako podvlači Đukić podsjećajući na vrijeme kada se pojavila ta teza u crnogorskm društvu. </p>
<p>- To se dogodilo 2019 – 2020. godine kada su predsjednik države, a i njegova partija bila definisana kao suštinski nacionaistička partija. Mi nacionalizam percipiramo kao nešto suštinski loše, pa ljudi izbjegavaju da priznaju da su nacionalisti ili da nose neke nacionalističke tendencije, jer imamo problem s nedefinisanjem građanskog - ukazuje Đukić.</p>
<p>On tvrdi i da „građanski identitet ne može sebe da definiše onim što jeste, već više onim što nije i to je neuspjeh društva u cjelini“.</p>
<p>Na pitanje šta radi građansko društvo i kako institucije reaguju na brojne reakcije povodom primjera istorijskog revizionizma, Mrnjačević je ocijenila da su institucije zakazale u izgradnji svijest građana o načelima i svemu onome na čemu se zasniva naš identitet. </p>
<p>- Instuticije nijesu stvorile ni odbrambeni mehanizam protiv anomalija kao što je istorijski revizionizam - rekla je ona.</p>
<p>Podsjetila je na primjer obraćanja HRA i partnerskih NVO Ministarstvu kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u Pljevljima koje dobijaju imena učesnika ratova 90ih, a što bi trebalo da prati prethodna saglasnost Ministarstva. </p>
<p>- Opština Pljevlja smatra da ta saglasnost nije potrebna, a od Ministarstva kulture i medija još nema odgovora. Takođe, mi već pet mjeseci ne možemo dobiti dokumentaciju o spomeniku Amfilohiju - pojasnila je ona.</p>
<p>Baletić tvrdi da nacionalizam u Crnoj Gori kreće s vrha, iz političkih struktura i kvazinaučnih nastupa koje promovišu mediji koji ga podržavaju. On ukazuje i na činjenicu da na „liniji opština sa sjevera“, građani kao da ne znaju u kojoj državi žive, jer tamo stoji zastava druge države, a nema intervencije Vlade da to suspenduje.</p>
<p>O promjenama udžbenika istorije kao posljedici političkih pritisaka, Šćekić kaže da svaka vlast želi udžbenike istorije po svojoj mjeri, pa će vjerovatno i nova vlast željeti da uradi isto. Ipak, izražava skepticizam da obrazovni sistem može da nametne obrazac da svi jednako mislimo. </p>
<p>- Naša djeca ne uče o ratovima 90-ih i raspadu Jugoslavije - rekla je Mrnjačević.</p>
<p>Sa time se Šćekić nije saglasio. </p>
<p>- Uče, rekla je ona, ali ne uče o ulozi Crne Gore u tim ratovima. Bitno je da uče o činjenicama, a u našim udžbenicima npr. ne piše da je bio genocid u Srebrenici, i tu imamo problem s djecom, jer političari relativizuju taj događaj - naglasila je ona.</p>
<p>Đukić misli da nam je obrazovanju potreban „način kako da se upotrebljavaju dostupne informacije, a sve drugo je sekundarno.“</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4M78KOJ3zec&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Politički motivisan revizionizam ugrožava antifašističke tekovine Crne Gore

<p>Otvarajući izložbu „Tragovi svijetla – biti žena u Holokaustu“ potpredsjednik Skupštine Crne Gore <b>Nikola Camaj</b> kazao je da obilježavanje ovog dana prilika da, uz odavanje počasti milionima nedužno stradalih i sjećanjem na njih, uputimo apel građanima svijeta da umjesto radikalizma, ekstremizma, totalitarizma, antisemitizma, ksenofobije i drugih oblika mržnje njeguju ljubav, saosjećanje, razumijevanje i mir, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Danas je u Skupštini Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, organizovan simbolični program kojim je obilježen 27. januar - Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.</p>
<p>Camaj je istakao da je Holokaust zločin protiv čovječnosti bez presedana, dodajuči da upravo ova izložba govori o tome da i u najtežim trenucima bezizlaza ljudsko dostojanstvo nema cijenu.</p>
<p>- Tako su “Tragovi svijetla” u tim zlim vremenima bili upravo ljubav, majčinstvo, briga o drugima, prijateljstvo, vjera, ali i umjetnost i ženstvenost - zaključio je Camaj.</p>
<p>U ime Jevrejske zajednice u Crnoj Gori obratila se <b>Miriam Balken</b> koja je posebno skrenula pažnju na priče žena tokom Holokausta.</p>
<p>- Izložba “Tragovi svijetla,” koju je ustupio Muzej Yad Vashem, otkriva nam ne samo tragediju žena koje su izgubile porodice, domove i osnovna ljudska prava, već i njihovu hrabrost da prežive i očuvaju dostojanstvo - istakla je Balken.&nbsp;</p>
<p>Dodala je da su kroz tragediju, žene očuvale kulturu i vjerske tradicije, često pružajući moralnu snagu i nadu.&nbsp;</p>
<p>- Sačuvale su duh, misao, recepte, pjesme i priče, pružajući nadahnuće i svjetlost u najmračnijim trenucima - rekla je Balken.</p>
<p>Putem video poruke prisutnima se obratila i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori <b>Nina Ofner Bokan</b> koja je kazala da sjećanje na žrtve Holokausta ostaje da živi kao opomena.</p>
<p>Pored otvorene izložbe, kao dio današnjeg programa - Camaj, Balken i &nbsp;Ben Ari simbolično su upalili šest svijeća u znak sjećanja na 6 miliona stradalih u Holokaustu.</p>

Camaj: Da se umjesto raznih oblika mržnje njeguju razumijevanje i mir

<p>&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;</p>
<p>On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.</p>
<p>- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.</p>
<p>- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;</p>
<p>On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

<p>Na radilištu u Omladinskoj ulici u Pljevljima đe je bilo burno i napeto u četvrtak 19. juna, od svitanja oko četiri ujutro, pa sve do kasnih poslijepodnevnih sati, prethodnih dana je mirno – građevinska ekipa jedino se pojavila u poneđeljak ujutro s namjerom da postave zaštitne ograde, stanari zgrade uz ulicu čija rekonstrukcija je počela, to im nijesu dozvili i završilo se na tome.</p> <p>Uprava policije se nije oglašavala o incidentima u Omladinskoj ulici, a više se ne oglašava ni lokalna uprava. </p> <p>Stanari zgrade u ovoj ulici ne dozvoljavaju rekonstrukciju, jer, kako tvrde, projekat ne zadovoljava ni minamalne bezbjednosne i standarde životne sredine. Kategorični su da će proširenjem ceste biti ugroženi temelji zgrade u kojoj žive, ali i narušen njihov mir usljed saobraćajne buke, jer bi im ulica bila tik ispod prozora. </p> <p>Predsjednik Opštine <b>Dario Vraneš</b>, s druge strane, optužuje ih da koče razvoj grada i da se radi o četvoro aktivista Demokratske partije socijalista koji pokušavaju da zaustave realizaciju projekta od javnog interesa. </p> <p>Peticiju kojom upozoravaju na opasnosti po bezbjednost i život realizacijom ovog projekta lokalnim vlastima nedavno je uputilo ne četvoro, već 70 mještana, ali uzalud. Vlast ih ignoriše.</p> <p>Nakon incidenata koji su prošlog četvrtka trajali skoro čitavog dana, izvođač radova na ulici je ostavio veliki bager, koji su ogradili zaštitnom ogradom, a nakon što im mještani nijesu dozvolili da ga uvezu na radilište. Dan kasnije odvezli su ga, ali su na tom mjestu parkirali manju mašinu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070648_7c31bf35658f081de057799b08bab1144e6abb67048ecbfb4497d05c4d3cda2f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250626070648_7c31bf35658f081de057799b08bab1144e6abb67048ecbfb4497d05c4d3cda2f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Kompanija Ving danima držala bager na cesti i ugrožavala bezbjednost saobraćaja"><figcaption>Kompanija Ving danima držala bager na cesti i ugrožavala bezbjednost saobraćaja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>- Jedan od stanara podnio je krivičnu prijavu protiv firme Ving, jer su ostavili rovokopač na ulici i na taj način ometali bezbjedno odvijanje saobraćaja i ugrožavali bezbjednost pješaka – rekli su Portalu ETV mještani.</p> <p>Iz Vinga su, potom, prije dva dana, u utorak, uklonili i taj rovokopač sa ceste, mještani vjeruju, vjerovatno na preporuku policije.</p> <p>- Prema našim informacijama tužilaštvo je odbacilo prijavu Komnalne policije protiv naše komšinice <b>Dunje Vukojičić </b>koju su prijavili da je napala i povrijedila jednog njihovog kolegu i teretili je za napad na službeno lice u vršenju službene radnje – kazali su Portalu ETV stanari zgrade u Omladinskoj ulici.</p> <p>Taj incident, kao i svi ostali koji su se dešavali 19. juna u ovoj ulici zabilježen je kamerama mobilnih telefona i na snimcima je očigledno da komunalni policajac nije napadnut, već da se spotakao i pao dok je sa dvije koleginice pokušavao da spriječi Vukojičić da prođe ka radilištu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070652_fbe7f82217467bd03af85f84e4edc64f302ef0681b11ca3d4bf3f046e5934f0e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250626070652_fbe7f82217467bd03af85f84e4edc64f302ef0681b11ca3d4bf3f046e5934f0e" data-rendition-name="original" width="1080" height="789" loading="lazy" alt="Komunalna policija podnijela lažnu prijavu za napad na komunalnog policajca"><figcaption>Komunalna policija podnijela lažnu prijavu za napad na komunalnog policajca<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption></figure>  <p>Prema dostupnim informacijama protiv Komunalne policije nije iniciran postupak zbog lažnog prijavljivanja.</p> <p>Izvođač radova u Omladinskoj ulici, lokalna firma Ving, angažovala je 19. juna agenciju za obezbjeđenje iz Nikšića, čijih se tridesetak ljudi u četiri ujutro pojavilo u Omladinskoj ulici, u društvu komunalne policije i predstavnika izvođača radova, i na silu postavili dio metalne zaštitne ograde na radilištu. </p> <p>Tada su povrijedili <b>Radoša Janjuševića</b>, kojeg su odgurnuli, a on pao na ogradu i povrijedio glavu. Na snimcima koje smo objavili čuje se i vidi i kako mu se jedan od radnika agencije vulgarno obraća.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5MJp66tyHuc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Predsjednik Opštine Dario Vraneš i toga dana je upomoć pozvao ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>,<b> </b>koji se, kao ni Uprava policije do danas nijesu oglasili o incidentima.</p> <p>Portal ETV pitao je Upravu policije da li je privedena i procesuirana osoba koja je povrijedila Janjuševića i koje djelo joj se stavlja na teret i što su sve preduzeli, ali nijesu odgovorili.</p> <p>Predstavnik građana <b>Rade Potpara </b>tada je poručio za naš portal da oni neće odustati od protesta, jer saobraćajnica ne zadovoljava ni minimalne standarde bezbjednosti. Podsjetio je tada i da ih Vraneš uporno vrijeđa, podsjećajući da ih je mrškao.</p> <p>- ...i poručivao nam da se selimo na sela ako nam se u gradu ne sviđa. Pokušavao je da nas lažno prijavi za fizički napad. Siguran sam da bi on da se ne boji nekih konsekvenci nas ovdje najrađe sve pobio – rekao je tada Potpara. </p> <p>Stanari su ranije podnijeli krivičnu prijavu protiv Opštine Pljevlja, podnijeli su prijavu i Urbanističko-građevinskoj inspekciji koja se oglasila nenadležnom, potom i Ekološkoj, kao i Upravnoj inspekciji. </p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F7RfGrlMPHAU%3Fsi%3DT5rkoOkudbM2h8FJ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bager uklonjen sa ceste pošto je policiji podnešena krivična prijava

<p>Jutros se u Crnoj Gori saobraća uz povoljne uslove, ali iz Auto moto saveza Crne Gore apeluju na vozače da vožnju prilagode vremesnkim i saobraćajnim uslovima, prave češće pauze tokom dužih putovanja i poštuju saobraćajna pravila.</p>
<p>Večeras će zbog održavanja protesta na Cetinju biti obustavljen saobraćaj na magistralnom putu u periodu od 17.20 do 19.26 časova.</p>
<p>Na više putnih pravaca širom zemlje i dalje su na snazi totalne i privremene obustave saobraćaja zbog radova i sanacije:</p>
<ul>
  <li>Na regionalnom putu R-10 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je potpuno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;obustavljen zbog odrona stijenske mase i sanacije terena.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-16 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Plužine – Virak svakodnevno se sprovode totalne obustave saobraćaja od 9 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;do 12 i od 13 do 16 časova zbog presvlačenja kolovoza.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-2, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionice Ribarevine – Poda i Poda – Berane, saobraćaj se odvija jednom &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;trakom naizmjenično zbog radova.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-3, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Plužine – Jasenovo Polje, saobraćaj se takođe odvija naizmjenično &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;jednom trakom, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-29 Bar – &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kamenički most Krute, totalna obustava saobraćaja traje svakodnevno od 8 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;do 11 i od 13 do 16 časova.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-19 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mateševo – Andrijevica, prevoj Trešnjevik, potpuna obustava traje svakog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dana od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.</li>
  <li>U Podgorici, u ulici &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vojislavljevića, zbog izgradnje bulevara saobraćaj je obustavljen, a &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila se preusmjeravaju na alternativne pravce.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-6, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Pljevlja – Đurđevića Tara, režim saobraćaja je izmijenjen sa &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dvosmjernog na jednosmjerni zbog radova.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-6, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Žabljak – Šavnik, u zoni klizišta "Provalija", od 7 do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;17 časova povremeno se primjenjuje režim naizmjeničnog propuštanja vozila.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-3, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, saobraćaj se odvija naizmjenično zbog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;investicionih radova na asfaltiranju.</li>
</ul>
<p>Na autoputu nema izmjena u režimu saobraćaja.</p>
<p>Zbog turističke sezone, do 15. septembra važe brojna ograničenja za teretna vozila i autobuse:</p>
<ul>
  <li>Zabrana saobraćaja za teretna &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila preko 7,5 tona svakim danom od 17 do 22 sata na više magistralnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pravaca, uključujući M-1 (Debeli brijeg – Ulcinj), M-2 (Podgorica – &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Petrovac), M-10 (Podgorica – Budva).</li>
  <li>Tokom vikenda, od petka u 22 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;časa do nedjelje u ponoć, zabranjen je saobraćaj teretnih vozila na dijelu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;magistrale M-1, preko Kotora i Budve do tunela Sozina.</li>
  <li>Zabranjen je saobraćaj teretnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila preko 7,5 tona svakim danom od 7 do 22 časa na regionalnim putevima &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;R-1 (Kotor – Krstac) i R-29 (Bar – Kamenički most – Krute).</li>
  <li>Do 15. septembra zabranjen je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saobraćaj autobusa i kamp vozila na dionicama: R-1 (Krstac – Kotor), R-29 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Bar – Kamenički most – Krute) i R-25.1 (Međuvršje – Lovćen – Mauzolej), &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;uz izuzetak javnog gradskog prevoza i prioritetnih službi.</li>
</ul>
<p>U posljednja 24 sata dogodile su se 21 saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba teže, a četiri osobe lakše povrijeđeno.</p>

Povoljni uslovi za vožnju, više obustava saobraćaja i zatvorenih putnih pravaca zbog radova

<p>Službenici Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore, u saradnji sa kolegama iz regiona, sproveli su dvije ciljane međunarodne operativne akcije - „Jezero 2025“ i „Poblaće 2025“, usmjerene na suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, akcije su realizovane na identifikovanim kritičnim tačkama u kopnenom i vodenom pojasu, a poseban akcenat stavljen je na borbu protiv krijumčarenja migranata, narkotika i oružja, kao i jačanje integrisanog nadzora i razmjene obavještajnih podataka u skladu sa evropskim standardima i uz podršku Frontexa.</p>
<p>Akcija „Jezero 2025“ sprovedena je u rejonu Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Pored Sektora granične policije, u njoj su učestvovali i službenici Regionalnih centara bezbjednosti „Jug“ i „Centar“, Sektora za borbu protiv kriminala, Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, Turističke inspekcije, Inspekcije rada i Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na teritoriji Albanije, paralelno su iste aktivnosti sprovodili i pripadnici granične policije Republike Albanije.</p>
<p>Akcija je bila usmjerena na suzbijanje krijumčarenja narkotika, akciznih roba, migranata i oružja, kao i na kontrolu lica, vozila, plovila i objekata od operativnog interesa.</p>
<p>Druga operacija, „Poblaće 2025“, realizovana je u saradnji sa Specijalnom jedinicom policije na području opštine Pljevlja, u mjestu Poblaće. U njoj su učestvovali i pripadnici graničnih policija Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su ove aktivnosti sprovodili na teritoriji svojih država.</p>
<p>- Akcija je bila usmjerena na suzbijanje prekograničnog kriminala sa fokusom na suzbijanje mreža krijumčara migranata i otmica nad migrantima u navedenom rejonu - navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Tokom operacija korišćena su službena vozila, plovila, dronovi i službeni psi, a Frontex je obezbijedio materijalno-tehnička sredstva.</p>
<p>Iz Uprave policije ističu da zajedničke akcije Crne Gore, BiH, Srbije i Albanije predstavljaju snažan strateški i operativni odgovor na prekogranični kriminal i značajan doprinos regionalnoj i evropskoj bezbjednosti, posebno u kontekstu razbijanja kriminalnih mreža duž takozvane „Balkanske rute“.</p>
<p>- Granice Crne Gore više neće biti porozne. Kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju Uprava policije pruža jedinstven i odlučan odgovor na visoke bezbjednosne prijetnje i prekogranični criminal - poručuju iz Uprave policije.</p>

Granična policija sprovela međunarodne akcije protiv krijumčarenja

<p>Vlast nastoji da uguši svaki bunt i prijeti drakonskim kaznama kako bi zastrašila i zaustavila one koji na ulicama izražavaju nezadovoljstvo. Izmjenama Zakona o javnim okupljanjima uvode se rigorozne novčane kazne za organizatore i učesnike protesta koji blokiraju saobraćajnice, a kao organizatore javnih okupljanja prvi put definišu i pravna i fizička lica koja pozivaju na proteste.</p> <p>Namjera ovakvog definisanja organizatora je očigledna želja da se ućutkaju i mediji i pojedinci, jer bi se kao poziv na okupljanje moglo tumačiti i objavljivanje informacija o skupovima u glasilima, ali i dijeljenje poruka na društvenim mrežama. </p> <p>Prema prijedlogu parlamentarne većine, pravno lice koje organizuje javno okupljanje „na auto putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima ili graničnim prelazima na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako takvo okupljanje ograničava, onemogućava ili ugrožava kretanje lica i gradana“ biće kažnjeno novčanom kaznom od 5.000 do10.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu kaznom od 3.000 do 5.000 eura, a fizičko lice kao organizator kaznom do 2.000 eura. </p> <p>No, tu kaznenim odredbama nije kraj, pa se prvi put uvode i kazne za učesnike skupa, a vladajući poslanici su smislili da ih kazne novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura. Ovakve promjene, nijesu samo napad na pravo na slobodu okupljanja, već i jasna poruka vlasti da neće tolerisati ni najmanji otpor.</p> <p>Sagovornici Portala ETV ocjenjuju da u složenom političkom kontekstu Crne Gore, predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima jasno ukazuju na tendenciju ka ograničavanju sloboda i suzbijanju građanskog aktivizma. </p> <h2>Huter: Ideoloski sinovi i zakleti sljedbenici politike Miloševića, Karadžića i Mladića pokušavaju da uvedu diktaturu</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd" data-rendition-name="original" width="1040" height="520" loading="lazy" alt="Oskar Huter"><figcaption>Oskar Huter<span>(Photo: Televizija E)</span></figcaption></figure>  <p><b> Oskar Huter</b>, poslanik Demokratske partije socijalista, za Portal ETV jasno ističe da danas u Crnoj Gori imamo strahovladu koja se svim silama trudi da uguši svaki građanski bunt. </p> <p>Prema njegovim riječima, nije iznenađujuće da upravo oni koji su „ideološki sinovi i zakleti sljedbenici politike Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića“ pokušavaju da uvedu diktaturu. </p> <p>Građanski protesti, naglašava Huter, predstavljaju „samo odgovor na dekadentne i retrogradne politike vođene od strane neodgovornih, neprofesionalnih, nedoraslih i nezrelih političara“.</p> <p>On ukazuje da danas svjedočimo organizovanom pokušaju gušenja svakog oblika slobodnog mišljenja, dok vlast kukavički pribjegava represiji, zastrašivanju i manipulaciji, jer nijesu kadri drugačije odgovoriti legitimnim zahtjevima građana za pravdom, slobodom i dostojanstvom. </p> <p>Umjesto dijaloga, na djelu su prijetnje i ucjene, što je, prema njegovim riječima, karakteristika svojstvena svakom odlazećem režimu. </p> <p>Huter ističe da, umjesto odgovornosti za propuste i greške koje danas „zemlja pokriva“, vlast želi da uspostavi nasilje nad slobodnim glasom i slobodomislećim čovjekom. </p> <p>Osvrćući se na konkretan slučaj građana Prijestonice, protiv kojih je, kako kaže, zakon prvenstveno usmjeren, Huter ističe da su oni odgovorili jasno.</p> <p>- Uprkos prijetnjama drakonskim kaznama, neće odustati od traženja odgovornosti i pravde – kaže Huter. </p> <p>On dodaje da će „građanska hrabrost i solidarnost uvijek biti odgovor na svaki pokušaj gušenja osnovnih postulata demokratije“.</p> <p>Na pitanje kako je moguće da oni koji su godinama blokirali državu danas žele da represijom i prijetnjom spriječe građane da dignu glas protiv nepravde, Huter objašnjava da su „kada su prvaci današnje vlasti blokirali glavni grad i državu, ometali službena lica, pravili primitivne gozbe okrećući ražanj ispred Skupštine i uništavali državnu imovinu, to su njima bili „viši ciljevi“. </p> <p>- Međutim, sada kada su prigrabili fotelje i privilegije, građanima uskraćuju osnovno demokratsko pravo – pravo na bunt i dostojanstvo – navodi Huter. </p> <p>Najblaže rečeno, kako kaže, riječ je o licemjerstvu, koje ne vrijeđa samo inteligenciju građana, već i samu suštinu političke odgovornosti i morala. </p> <p>- Oni koji su godinama koristili ulicu kao sredstvo političke borbe sada su spremni da demonizuju protest. Oni koji su blokirali institucije sada „volšebno“ kreiraju zakone. Takvo ponašanje je eklatantan primjer zloupotrebe vlasti i demonstracija moći - navodi Huter za Portal ETV.</p> <p>Podsjeća da su predstavnici vladajuće većine ne tako davno poručili: Za njih demokratija nije vladavina prava, već vladavina većine. </p> <p>Huter dodaje da je predloženo zakonsko rješenje put u diktaturu koja ne dolazi isključivo vojnom silom, oružjem i tenkovima. </p> <p>- Jedan od načina uspostavljanja diktature je zloupotreba zakona, prijetnje, kontrola institucija i medija, a sve to gušenjem glasa razuma. Upravo to imamo na djelu – zaključuje Huter.</p> <h2>Tanja Pavićević upozorava: Ovo je pokušaj da se ućutkaju građani </h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"><figcaption>Tanja Pavićević<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Istaknuta crnogorska novinarka i građanska aktivistkinja <b>Tanja Pavićević</b> za Portal ETV ističe da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima predstavljaju direktno kršenje Ustava i ugrožavanje jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na slobodno okupljanje. </p> <p>Pavićević smatra da je ovaj potez ozbiljan znak da se Crna Gora kreće u pravcu ograničavanja slobode govora, mišljenja i političkog djelovanja. </p> <p>- Partije na vlasti ovim potezom pokušavaju da ućutkaju građane i obeshrabre svaki vid kritičkog mišljenja – upozorava ona. </p> <p>Kaže da su ovakvi potezi karakteristični za policijske države i, kao takvi, u društvu koje nominalno tvrdi da je demokratsko, moraju naići na jasan otpor javnosti i civilnog društva.</p> <p>Pavićević dalje navodi da su izmjene zakona napad na pravo na mirno okupljanje, da ugrožavaju slobodu javnog izražavanja i odražavaju tendenciju prema autoritarnoj kontroli. </p> <p>Jasno je, smatra ona, da imamo vlast koja ne želi da odgovara za svoje postupke, ali zato želi da kontroliše građane i ućutka svaki glas koji nije na liniji sa njihovim politikama i postupcima. </p> <p>- Sve jasnije se pokazuje da ne živimo u demokratskom već u autoritarnom sistemu - zaključuje Tanja Pavićević u izjavi za Portal ETV.</p> <h2>Dodić: Političko licemjerstvo</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Almedina Dodić"><figcaption>Almedina Dodić<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Mišljenje o predloženim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima za Portal ETV dala je i građanska aktivistkinja <b>Almedina Dodić </b>iz Ulcinja. Ona ističe da ove izmjene predstavljaju otvoren pokušaj gušenja građanskog bunta i obesmišljavanja slobode izražavanja. </p> <p>- Naravno da je ovakvo ponašanje izraz očiglednog političkog licemjerstva, a paradoksalno je što upravo oni koji su godinama blokirali saobraćaj i institucije iz političkih razloga, danas nastoje da kriminalizuju iste metode - kada ih koriste građani nezadovoljni trenutnim stanjem - kaže Dodić.</p> <p>Ona podsjeća da su „protesti i blokade posljednjih mjeseci postali gotovo jedini način izražavanja građanskog nezadovoljstva, posebno na Cetinju, gdje građani već šest mjeseci svakodnevno protestuju tražeći pravdu nakon jedne strašne tragedije“.</p> <p>Umjesto da ih vlast čuje i suoči se sa njihovim zahtjevima, Dodić navodi da „predstavnici vlasti biraju da ograniče ustavna prava“. </p> <p>- Takav potez nije samo u suprotnosti sa demokratskim principima i pravom na mirno okupljanje, već jasno pokazuje da aktuelna vlast radije bira represiju nego dijalog – kaže Dodić.</p> <p>Ona dodaje da je „od političkih partija koje nikada nijesu promovisale građanske vrijednosti i koje su karijere gradile na podjelama i populizmu, ovakav potez očekivan“. </p> <p>- Međutim, iznenađuje i duboko razočarava kada sličan narativ i podršku represivnim zakonima vidimo od onih koji se javno predstavljaju kao zaštitnici ljudskih prava i evropskih vrijednosti - zaključuje Dodić.</p>

Strahovlada i put ka diktaturi: Vlast guši slobodu i bunt građana

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: antifasizam