Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima i koristio je dodatnu naknadnu njegu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima, i koristio je dodatnu naknadnu negu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

Nakon što mu je uskraćena zdravstvena pomoć: U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu

Ukrajinski olimpijac u skeletonu Vladislav Heraskevič našao se u centru pažnje zbog kacige kojom je želio da oda počast sunarodnicima i sportistima ubijenim u ratnim sukobima u njegovoj zemlji, ali Međunarodni olimpijski komitet nije blagonaklono gledao na njegovu upornost, uprkos prethodnom upozorenju.
Iako je 27-godišnji Kijevljanin istakao da će — kacigu sjećanja — nositi i u finalu ove discipline, MOK je na njegovu namjeru da se ogluši o upozorenje odgovorio — isključenjem sa Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini d’Ampeco.
— Diskvalifikovan je — saopštio je portparol Ukrajinskog olimpijskog komiteta, dok je MOK Heraskeviču ponudio mogućnost da, umjesto kacige, nosi crnu traku oko ruke.
Heraskevičeva kaciga sadržala je portrete 24 ukrajinska sportiste koji su ubijeni od početka ruske invazije na Ukrajinu, započete 24. februara 2022. godine, a za koju još nema naznaka skorog završetka.
— Bilo je to emotivno jutro. Nažalost, nijesmo uspjeli da dođemo do rješenja. Ipak, nije riječ o poruci, već o pravilima — poručila je predsjednica MOK-a Kirsti Koventri, nekadašnja trofejna reprezentativka Zimbabvea u plivanju i aktuelna ministarka sporta te zemlje.
Njegov trener i otac, Mihailo Heraskevič, najavio je žalbu Sportskom arbitražnom sudu (CAS).
Pravilo 50.2 Olimpijske povelje propisuje da — nijedan vid demonstracije ili političke, vjerske i rasne propagande nije dozvoljen na bilo kojem olimpijskom borilištu, u dvoranama ili na drugim mjestima.
Uprkos tome, Heraskevič tvrdi da njegov gest nije drugačiji od onoga što je uradio američki reprezentativac u umjetničkom klizanju Maksim Naumov.
Fotografija 24-godišnjeg Naumova, čiji su roditelji, proslavljeni sovjetski i ruski klizači Jevgenija Šiškova i Vadim Naumov, poginuli u padu civilnog aviona kod Vašingtona, obišla je svijet.
Čekajući konačne rezultate, Naumov je ljubio fotografiju tragično stradalih roditelja, a taj emotivni trenutak podijelio je sa gledaocima kratkog programa u Milanu.

Ukrajinac izbačen sa ZOI zbog kacige

Službenici Uprave policije Crne Gore oduzeli su oko 23 kilograma rezanog duvana u mjestu Vladimir, u opštini Ulcinj, a protiv T.M. (68) iz Bara podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Kako je saopšteno, službenici Stanice granične policije I Ulcinj su, u okviru aktivnosti usmjerenih na suzbijanje prekograničnog kriminala i nezakonite trgovine akciznim robama, kontrolisali vozilo kojim je upravljao T.M.
Pregledom vozila, na zadnjem sjedištu pronađene su 23 kese rezanog duvana, ukupne težine oko 23 kilograma, za koje osumnjičeni nije posjedovao potrebnu dokumentaciju o porijeklu i prometu robe.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju, koji se izjasnio da se u radnjama T.M. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljena trgovina i naložio podnošenje krivične prijave protiv njega.
Procijenjena materijalna šteta po Budžet Crne Gore, nastala izvršenjem ovog krivičnog djela, iznosi oko 1.600 eura.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa pojačanim kontrolama u cilju otkrivanja i procesuiranja svih oblika nezakonite trgovine, kao i zaštite ekonomskih interesa države.

Ulcinj: Policija zaplijenila 23 kilograma rezanog duvana, Baraninu krivična prijava

Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, izjavio je da je Evropi potreban veliki preokret – „big bang“ trenutak – u kojem će prijestonice EU staviti po strani nacionalne interese i konačno se uhvatiti ukoštac sa regulatornom inertnošću koja zaostaje za SAD i Kinom.
Pripremajući se za ključni samit EU o konkurentnosti u četvrtak, Košta je za Financial Times rekao da problemi Evrope proizlaze podjednako zbog birokratskih blokada nacionalnih regulatora koliko i zbog prekomjerne regulacije u Briselu.
- Moramo da damo novi politički podsticaj. Moramo da uradimo 2026. ono što smo prošle godine postigli u oblasti odbrane- rekao je bivši portugalski premijer, misleći na dogovore o povećanju izdvajanja za odbranu i zajedničkoj nabavci.
Veliki preokret na unutrašnjem tržištu
Košta je istakao potrebu za sveobuhvatnim reformama jedinstvenog tržišta radi smanjenja birokratije:
- To bi mogao biti ‘veliki preokret’ na unutrašnjem tržištu- kazao je.
Jedan od predloženih primjera je princip da kompanije podatke nadležnim organima dostavljaju samo jednom, umjesto u svakoj državi članici u kojoj posluju.
On je pozvao lidere da daju nedvosmislena uputstva kako bi se zaustavilo „sitničarenje“ nacionalnih prestonica koje je zakočilo izgradnju unije tržišta kapitala EU i integrisane energetske mreže.
Košta je posebno naglasio potrebu za postizanjem kompromisa oko francuskog zahtjeva za politikom „Kupuj evropsko“, kojom bi se zahtijevalo da određena ključna roba bude proizvedena u Evropi, što je sporno za zemlje orijentisane ka slobodnom tržištu.
- EU mora ostati otvoreno tržište i odbaciti protekcionizam. Politika ‘Kupuj evropsko’ mora biti izuzetak i krajnja mjera, odnosi se samo na kritične i strateške tehnologije i na ograničen vremenski period- kazao je jedan visoki njemački zvaničnik.
Cilj: Pravo jedinstveno tržište i veća globalna konkurentnost
Košta je rekao da želi politički dogovor o uklanjanju barijera na jedinstvenom tržištu i stvaranju „pravog jedinstvenog tržišta“ u oblasti energetike, telekomunikacija i tržišta kapitala.
Takođe, lideri EU bi trebalo da sklope više trgovinskih sporazuma, koriste mjere odmazde i preispitaju pravila konkurencije kako bi evropske kompanije mogle da se šire i globalno konkurišu.
- Ne smijemo biti naivni. Ako nas neki globalni akteri izazivaju nepoštenom konkurencijom ili koriste trgovinu kao instrument prinude, moramo da reagujemo- rekao je Košta.
Jedan od ključnih zadataka je smanjenje prekomjerne regulative, uključujući ambiciozne klimatske zakone EU. Košta je napomenuo da stalne izmjene zakonodavstva potkopavaju ulaganja, i da dodatno opterećenje društva nije neophodno za smanjenje emisija štetnih gasova.
Pojačana saradnja i politička spremnost
Košta je bio oprezan prema mogućnosti da istomišljenička država članica zaobiđe veto zemalja poput Mađarske kroz tzv. „pojačanu saradnju“.
- Za sada ne vidim poseban razlog za prelazak na ‘pojačanu saradnju’, jer svih 27 lidera ima jasan osjećaj hitnosti da se ovi problemi riješe- zaključio je predsjednik Evropskog savjeta.

Košta: Evropi potreban veliki preokret, zaostajemo zbog birokratskih blokada i prekomjerne regulacije

Komesarka za proširenje Evropske komisije, Marta Kos, u intervjuu za N1 istakla je da nedavne revizije pravosudnih zakona u Srbiji predstavljaju korak unazad i da je narušeno povjerenje EU u zemlju, te da očekuju da njihova primjena bude obustavljena. Komentarišući činjenicu da ih je predsjednik Aleksandar Vučić potpisao, Kos je rekla da „može samo da pretpostavlja koji je razlog“ i da je sa svojim timom uradila procjenu „koja nije dobra“. Na pitanje o detaljima te procjene, nije željela konkretno da odgovori.
Put Srbije ka EU
Na pitanje N1 da li je Srbija zaista na putu ka EU, Kos je odgovorila:
- Želim da vjerujem da jeste. Otkako je Srbija dobila status kandidata, postoje odgovornosti i obaveze sa obje strane. Moja je dužnost da učinim sve što je moguće da Srbija ostane na evropskom putu i da joj pomognem da postane članica EU. Ali to mora da se radi uz posvećenost i odgovornost sa obje strane- kazala je.
Ona je dodala da postoje „usponi i padovi“ i da su posljednje izmjene zakona jasan korak unazad, jer zadiru u nezavisnost sudstva i tužilaštva, što je u samom srcu procesa pristupanja EU i vladavine prava.
- Ove izmjene narušile su naše povjerenje. Sve je teže meni i drugim ljudima u Briselu koji su spremni da pomognu Srbiji. Pitanje je da li zaista vjerujemo da Srbija želi da postane članica EU, odnosno da li vjerujemo srpskoj vladi i parlamentu. Ja i dalje vjerujem i nastaviću da pokušavam dok god ima smisla- dodala je.
Revizija zakona i obustava primjene
Komentarišući usvojene zakone, Kos je naglasila da očekuje od srpske vlade da obustavi njihovu primjenu i da se izvrši revizija zakona na inkluzivan način, uz konsultacije sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom.
- Nadam se da će to biti učinjeno, jer ako ne, moraćemo da razgovaramo drugačije- rekla je Kos.
Na pitanje kako komentariše potez predsjednika Vučića da potpiše zakone, Kos je rekla:
- Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Važno je ne samo šta se dešava, već i zašto. Ako idete protiv evropskih standarda, morate imati dobar razlog. Mogu samo da pretpostavim, a moja procjena i procjena mog tima nije dobra- istakla je Kos.
Sankcije nisu rješenje
O mogućim sankcijama, Kos je rekla:
- Protiv sam sankcija. Treba da budemo odrasli i da rješavamo stvari razgovorom. Nisam za kazne, ali jesam za stroga pravila. Obaveze postoje sa obje strane, i moja je zadaća da pomognem Srbiji da se vrati na put evropskih integracija kroz reviziju ovih izmjena- kazala je,
Optimistička poruka za Zapadni Balkan
Kos je dodala da, iako se geopolitika promijenila i neke zemlje brže napreduju (kao Crna Gora i Albanija), ona i dalje vjeruje u evropski put Srbije.
- Srbija time dovodi samu sebe u rizik. Možda mali, u smislu kašnjenja, ali ako se zakoni ne promijene, to može biti ozbiljan zastoj. Pitanje je da li je vlada spremna na takve promjene- navodi.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kos je istakla da nada u evropski put i dalje postoji kod građana, te da je uloga vlasti da radi u interesu naroda. Na pitanje o Miloradu Dodiku i secesionističkim idejama, Kos je jasno rekla da EU stoji uz teritorijalni integritet BiH i da se bori protiv svakih separatističkih tendencija.
Napredak Crne Gore i Albanije
Komesarka je istakla da Crna Gora može završiti tehničke pregovore do kraja godine, a Albanija sljedeće, što predstavlja uspjeh u procesu proširenja. Naglasila je da je politička volja ključna i da pristupni proces zavisi i od država članica EU.
- Proširenje mora učiniti EU jačom, ne slabijom. To je cilj koji moramo ostvariti zajedno- zaključila je Kos.

Tag: aniset-ekane

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Nakon što mu je uskraćena zdravstvena pomoć: U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu

Ukrajinac izbačen sa ZOI zbog kacige

Ulcinj: Policija zaplijenila 23 kilograma rezanog duvana, Baraninu krivična prijava

Košta: Evropi potreban veliki preokret, zaostajemo zbog birokratskih blokada i prekomjerne regulacije

Marta Kos: Brine zašto je Vučić potpisao pravosudne zakone, to je korak unazad

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO