Sjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore odgođena je na zahtjev članova Odbora iz redova DPS-a, PES-a i Ure pa je tako propao već dogovoreni scenario da se, prijevremenim penzionisanjem troje sudija, blokira rad Ustavnog suda. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je dva dana prije sjednice Ustavnog odbora – bez prethodnih konsultacija sa ostalim sudijama Ustavnog suda - obavijestila predsjednicu Ustavnog odbora Jelenu Božović iz Nove srpske demokratije o godištu rođenja i godinama staža svih članova Ustavnog suda. &nbsp; Članovi Ustavnog suda bili su, saznaje Portal ETV, veoma iznenađeni potezom Armenko i ocijenili su da je ona na taj način pokušala da učestvuje u planu da se troje sudija ,,prijevremeno penzionišu” voljom poslanika parlamentarne većine i to primjenom Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, iako u šest decenija istorije Ustavnog suda penzionisanje sudija uvijek je bilo po slovu Zakona o radu. &nbsp; I nedavno penzionisani, bivši Predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić, penzionisan je po slovu Zakona o radu koji propisuje da se u penziju ide sa navršenih 66 godina. &nbsp; Osim toga, potez Snežane Armenko, kojim obavještava Ustavni odbor o članovima Ustavnog suda i uslovima za penzionisanje, suprotan je Zakonu o Ustavnom sudu. U članu 7 Zakona jasno piše da Ustavni sud, a ne predjednik ili predsjednica Ustavnog suda, obavještava predlagača -Ustavni odbor Skupštine Crne Gore) koji je predlagao sudije - o ,,ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”. &nbsp; Armenko je svjesno ignorisala oodredbu Zakona o Ustavnom sudu, što se ne može tumačiti kao neupućenost već politički motivisan potez. &nbsp;&nbsp; Kako je sve rađeno u tajnosti, a predsjednica US Armenko nije obavijestila svoje kolege iz Suda, očito da je postojao scenario da Skupština Crne Gore na prvom narednom zasijedanju nakon sjednice Ustavnog odbora konstatuje prestanak mandata za troje sudija - Desanku Lopićić, Draganu Đuranović i Budimira Šćepanovića. &nbsp; U tom slučaju, Ustavni sud bi – umjesto da izabere sedmog, nedostajućeg sudiju - ostao bez tri člana, što bi potpuno blokiralo rad ove važne državne institucije koja je, po Ustavu, sistemski sud za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. &nbsp; <blockquote>Blokada Ustavnog suda značila bi I nemogućnost ocjenjivanja ustavnosti nekih važnih zakona koje najavljuje parlaemntarna većina, poput zakona o dvojnom državljanstvu o kojem je govorio predsjednik Skupštine Andrija Mandić. &nbsp;</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121317124_7c75370839e213d049deda13d9246dd007c1c38f9b3b49b253917b49109ae732.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121317124_7c75370839e213d049deda13d9246dd007c1c38f9b3b49b253917b49109ae732" data-rendition-name="original" width="848" height="565" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Blokada rada Ustavnog suda je očito jedan od ciljeva dijela parlaemntarne većine I za to postoji više, politički motivisanih, razloga. Prije svega, pred vijećima Ustavnog suda je više ustavnih žalbi za kršenje ljudskih prava prilikom određivanja I produžavanja pritvora. Nedavno je Ustavni sud donio odluku da su u slučaju mjera zabrane napuštanja stana Jeleni Perović prekršena njena Ustavom garantovana prava. &nbsp; Pred Ustavnim sudom su i ustavne žalbe pravnih zaspupnika Zoran Lazovića i Milivoja Katnića, zbog nezakonitog određivanja pritvora i kršenja ljudskih prava. Očito da je blokada &nbsp;Ustavnog suda mnogima odgovara, kako široj javnosti ne bi postala očigledna politička pozadina nekih procesa. &nbsp; Istovremeno, blokada Ustavnog suda značila bi I nemogućnost ocjenjivanja ustavnosti nekih važnih zakona koje najavljuje parlaemntarna većina, poput zakona o dvojnom državljanstvu o kojem je govorio predsjednik Skupštine Andrija Mandić. &nbsp;

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Da li je propao ili samo odgođen plan blokade Ustavnog suda osmišljen od dijela parlamentarne većine uz saradnju predsjednice Suda Snežane Armenko?

Unija slobodnih sindikata razumije donekle otpor Unije poslodavaca o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, ali Crna Gora mora da ide u tom smjeru, izričit je generalni sekretar Srđa Keković.
- Ovaj prvi rok koji je Vlada postavila nije ispoštovan, ali evo na nama je da se potrudimo da što prije, da ne čekamo kraj mandata ove Vlade nego da što prije sjednemo za sto i da nađemo modalitete i ukoliko sjednemo budemo razgovarali sigurno ćemo naći model kako da zadovoljimo sve tri strane - kazao je Keković za Radio Crne Gore.

Keković: Crna Gora mora ići u smjeru uvođenja sedmočasovnog radnog vremena

Na društvenim mrežama viralan je video snimak gdje građani Podgorice odgovaraju na pitanja, na koja bi valjalo da znamo odgovor u pola dana i noći.&nbsp;
Jedno od njih je glasilo: Koja je himna Crne Gore?
Pitanje je zbunilo pomoćnicu direktora za finansijsko računovodstvene poslove Aerodroma Crne Gore Anu Tošanić Radunović te je dio njenog odgovora glasio:
- Sve mi je u glavi Bože pravde, ali to je Srbije - kazala je ona te se nakon nekoliko sekundi razmišljanja ipak sjetila himne države koja je vlasnik kompanije u kojoj je zaposlena.
Pogledajte kako je to izgledalo i držite palčeve da se gospođa Tošanić Radunović bolje snalazi sa brojevima nego sa državnim simbolima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FDSj7bnwxcDk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Pomoćnica direktora Aerodroma zbunjena oko crnogorske himne – u mislima joj „Bože pravde“

Savjet za građansku kontrolu rada policije pozvao je Vladu da donese odluku o podizanju spomenika žrtvama deportacije u Herceg Novom, navodeći da treba naglasiti da građani te opštine na bilo koji način nijesu učestvovali ili doprinijeli tom zločinu.
Iz Savjeta su poručili da, kao i ranijih godina i decenija, podržavaju memorijalno okupljanje povodom obilježavanja godišnjice od zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.
Oni su zahvalili i odali priznanje nevladinim organizacijama (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA i Centar za građansko obrazovanje (CGO), zato što decenijama istrajavaju u teškom i važnom procesu.
Kako su rekli iz Savjeta, te NVO istrajavu u nedopuštaju građanima Crne Gore da zaborave na taj zločin i greške crnogorskih vlasti iz prošlosti.
U saopštenju se podsjeća da je, na osnovu ranijih preporuka Savjeta, komemoraciji 2020. godine, u ime policijske organizacije, po nalogu tadašanjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, prisustvovao tadašanji načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi Goran Banićević.
To je, kako se navodi, prvo zvanično prisustvo jednog policijskog starješine od kada se obilježavaju godišnjice deportacije.
- Do tada su crnogorske policijske i državne vlasti ignorisale obilježavanje ovog zločina pa je konačno prisustvo policijskog starješine predstvaljalo početni važan i ohrabrujući korak policije u procesu suočavanja s prošlošću - kaže se u saopštenju.
Iz Savjeta su rekli da je istorijski korak dalje, takođe na osnovu preporuka građanskog nadzora policije, učinio bivši direktor Uprave policije Zoran Brđanin koji je uputio izvinjenje povodom učešća crnogorske policije u hapšenju i deportaciji izbjeglica.
- To je ključan čin za dalju izgradnju i potvrdu kredibiliteta crnogorske policije nakon zločina nad nedužnim i nevinim civilima koji su pokušali spas pronaći u Crnoj Gori - rekli su iz Savjeta.
Oni su odali priznanje i Vladi Crne Gore na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i svim članovima i članicama aktuelne Vlade na uspješnosti, u ovoj godini, u procesu suočavanja s prošlošću.
- Zajedno smo ponosni na takav napredak Crne Gore - istakli su iz Savjeta.
Oni su rekli da 43. Vlada Dritana Abazovića na bilo koji način nije podržala proces suočavanja s prošlošću, niti na bilo koji način doprinijela otklanjanju kršenja ljudskih prava u prošlosti ili u tom trenutku.
Kako su naveli iz Savjeta, o tome svjedoče brojni aktuelni postupci zbog povrede ljudskih prava i ozbiljnjih propusta državnih organa, naročito policije.
- Savjet se obratio Spajiću i ministarki kulture i medija Tamari Vujović i pozvao Vladu da konačno donese odluku o podizanju spomenika žrtvama deportacije u Herceg Novom - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, nakon značajnog uspjeha aktuelne Vlade u priznanju prava žrtava na reparacije, priznavanju odgovornosti i ispravljanju nepravde, konačno vrijeme da se žrtvama deportacije podigne spomenik.
- To je postao i ostao ključni element u borbi za ljudska prava i demokratiju a koji je u rukama izvršne vlasti - &nbsp;istakli su iz Savjeta.
Oni su podsjetili da su inicijativu za podizanje spomenika zajednički uputile HRA, CGO i ANIMA i Savjet za građansku kontrolu rada policije, preko svog tadašnjeg člana Aleksandra Zekovića.
- Spomen obilježje je neophodno za trajno sjećanje, iscjeljenje, izbjegavanje opasnosti od prošlih zločina, za učenje iz prošlosti i konačno, za stvarni napredak Crne Gore - rekli su iz Savjeta.
Oni su rekli da su tim povodom proteklih nekoliko godina pokušali da komuniciraju sa dosadašnjim predsjednikom Skupštine opštine Herceg Novi, ali bez uspjeha zbog neinteresovanosti Ivana Otovića za tu temu.
Iz Savjeta su rekli da jedan od ozbiljnijih otpora podizanju spomenika dolazi sa lokalnog nivoa i to konačno treba priznati, uvažiti i razumjeti.
- Podržavamo ranije iznijeti predlog Vujović da se i na spomen obilježju (spomenik, spomen ploča) jasno naglasi da građani Opštine Herceg Novi na bilo koji način nijesu učestvovali ili doprinijeli ovom zločinu. Odgovornost jasno treba adresirati na tadašnji saziv Vlade Crne Gore - &nbsp;kaže se u saopštenju.
Memorijalno okupljanje, povodom 33 godine od deportacije, biće održano u ponedjeljak, u 12 sati, ispred glavnog ulaza u Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi.

Savjet: Podići spomenik žrtvama deportacije, naglasiti da građani Herceg Novog nijesu učestvovali u zločinu

Univerzitet Crne Gore (UCG) će za studijsku 2025/2026. godinu ponuditi približno 3.000 mjesta na 67 akreditovanih studijskih programa, raspoređenih u različitim univerzitetskim jedinicama širom zemlje. U cilju daljeg usklađivanja sa savremenim trendovima u visokom obrazovanju i potrebama tržišta rada, u planu je otvaranje novih studijskih programa.
Prorektor za nastavu, prof. dr Veselin Mićanović, u gostovanju na RTV Nikšić, naglašava spremnost institucije da dočeka novu generaciju studenata, uz ponudu koja reflektuje savremene zahtjeve kako tržišta, tako i društva u cjelini. Otvaranje novih smjerova dodatno diversifikuje akademsku ponudu i omogućava studentima veći izbor obrazovnih pravaca.
Prorektor Mićanović je naglasio da se Univerzitet Crne Gore izdvaja kao jedina visokoškolska institucija izvan Evropske unije koja je stekla status punopravnog člana Evropskog univerziteta Uliseus. Ovo članstvo otvara dodatne mogućnosti za međunarodnu mobilnost, omogućavajući studentima učešće u razmjenama i usavršavanjima na partnerskim univerzitetima u inostranstvu.
Posebna pažnja posvećena je univerzitetskim jedinicama u Nikšiću, gdje će kandidati imati priliku da biraju između približno dvadeset studijskih programa. Očekuje se povećano interesovanje za upis, što se pripisuje aktuelnim društveno-ekonomskim okolnostima u regionu.
Kako ističe prof. dr Mićanović, Univerzitet Crne Gore garantuje kvalitet nastave i punu pokrivenost obrazovnog procesa, čime studentima obezbjeđuje stabilan i pouzdan put ka sticanju visokoškolskog obrazovanja.

U planu otvaranje novih studijskih programa na Univerzitetu Crne Gore

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: andrja-mandic

Da li je propao ili samo odgođen plan blokade Ustavnog suda osmišljen od dijela parlamentarne većine uz saradnju predsjednice Suda Snežane Armenko?

Keković: Crna Gora mora ići u smjeru uvođenja sedmočasovnog radnog vremena

Pomoćnica direktora Aerodroma zbunjena oko crnogorske himne – u mislima joj „Bože pravde“

Savjet: Podići spomenik žrtvama deportacije, naglasiti da građani Herceg Novog nijesu učestvovali u zločinu

U planu otvaranje novih studijskih programa na Univerzitetu Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO