Da li je propao ili samo odgođen plan blokade Ustavnog suda osmišljen od dijela parlamentarne većine uz saradnju predsjednice Suda Snežane Armenko?

Sjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore odgođena je na zahtjev članova Odbora iz redova DPS-a, PES-a i Ure pa je tako propao već dogovoreni scenario da se, prijevremenim penzionisanjem troje sudija, blokira rad Ustavnog suda.  

Prema informacijama Portala ETV, predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je dva dana prije sjednice Ustavnog odbora – bez prethodnih konsultacija sa ostalim sudijama Ustavnog suda - obavijestila predsjednicu Ustavnog odbora Jelenu Božović iz Nove srpske demokratije o godištu rođenja i godinama staža svih članova Ustavnog suda.  

Članovi Ustavnog suda bili su, saznaje Portal ETV, veoma iznenađeni potezom Armenko i ocijenili su da je ona na taj način pokušala da učestvuje u planu da se troje sudija ,,prijevremeno penzionišu” voljom poslanika parlamentarne većine i to primjenom Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, iako u šest decenija istorije Ustavnog suda penzionisanje sudija uvijek je bilo po slovu Zakona o radu.  

I nedavno penzionisani, bivši Predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić, penzionisan je po slovu Zakona o radu koji propisuje da se u penziju ide sa navršenih 66 godina.  

Osim toga, potez Snežane Armenko, kojim obavještava Ustavni odbor o članovima Ustavnog suda i uslovima za penzionisanje, suprotan je Zakonu o Ustavnom sudu. U članu 7 Zakona jasno piše da Ustavni sud, a ne predjednik ili predsjednica Ustavnog suda, obavještava predlagača -Ustavni odbor Skupštine Crne Gore) koji je predlagao sudije - o ,,ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”.  

Armenko je svjesno ignorisala oodredbu Zakona o Ustavnom sudu, što se ne može tumačiti kao neupućenost već politički motivisan potez.   

Kako je sve rađeno u tajnosti, a predsjednica US Armenko nije obavijestila svoje kolege iz Suda, očito da je postojao scenario da Skupština Crne Gore na prvom narednom zasijedanju nakon sjednice Ustavnog odbora konstatuje prestanak mandata za troje sudija - Desanku Lopićić, Draganu Đuranović i Budimira Šćepanovića.  

U tom slučaju, Ustavni sud bi – umjesto da izabere sedmog, nedostajućeg sudiju - ostao bez tri člana, što bi potpuno blokiralo rad ove važne državne institucije koja je, po Ustavu, sistemski sud za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.  

Blokada Ustavnog suda značila bi I nemogućnost ocjenjivanja ustavnosti nekih važnih zakona koje najavljuje parlaemntarna većina, poput zakona o dvojnom državljanstvu o kojem je govorio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.  

Blokada rada Ustavnog suda je očito jedan od ciljeva dijela parlaemntarne većine I za to postoji više, politički motivisanih, razloga. Prije svega, pred vijećima Ustavnog suda je više ustavnih žalbi za kršenje ljudskih prava prilikom određivanja I produžavanja pritvora. Nedavno je Ustavni sud donio odluku da su u slučaju mjera zabrane napuštanja stana Jeleni Perović prekršena njena Ustavom garantovana prava.  

Pred Ustavnim sudom su i ustavne žalbe pravnih zaspupnika Zoran Lazovića i Milivoja Katnića, zbog nezakonitog određivanja pritvora i kršenja ljudskih prava. Očito da je blokada  Ustavnog suda mnogima odgovara, kako široj javnosti ne bi postala očigledna politička pozadina nekih procesa.  

Istovremeno, blokada Ustavnog suda značila bi I nemogućnost ocjenjivanja ustavnosti nekih važnih zakona koje najavljuje parlaemntarna većina, poput zakona o dvojnom državljanstvu o kojem je govorio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.