Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Nacrt vojne komponente sigurnosnih garancija za Ukrajinu već se oblikuje, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak, dok su Sjedinjene Države ponovile da će evropske zemlje morati preuzeti najveći dio tereta u pružanju garancija.
- Rad na uspostavljanju vojne komponente garancija, o kojima se raspravlja kao dijelu rješavanja rata s Rusijom, započeo je - naveo je na mreži Iks (X) Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Njihovi timovi, prije svega vojni, kako dodaje, već su počeli aktivan rad na vojnoj komponenti sigurnosnih garancija.
- Ukrajina je spremna za bilo koji format dijaloga o pravednom završetku rata - rekao je Jermak nakon sastanka savjetnika za nacionalnu sigurnost iz zapadnih zemalja i NATO-a, ali je upozorio da se ne ponavlja "greška 'Budimpešte'", što je referenca na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, čiji je cilj bio osigurati sigurnost u zamjenu za Ukrajinu koja se odriče nuklearnog oružja preostalog iz sovjetskog doba.
Rusija je prekršila memorandum kada je anektirala Krimsko poluostrvo 2014. godine i kada je počela potpunu invaziju 2022. godine.
Jermak je kazao da Ukrajina takođe sa saveznicima radi i na planu o tome kako postupiti "u slučaju da ruska strana nastavi produžavati rat i remetiti sporazume o bilateralnim i trilateralnim formatima sastanaka lidera".
Nešto kasnije, 20. avugusta, američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da bi Evropa trebala biti spremna preuzeti vodeću ulogu u pružanju sigurnosnih garancija.
- Ne mislim da bismo mi trebali nositi teret ovdje. Mislim da bismo trebali biti od pomoći ako je potrebno zaustaviti rat i zaustaviti ubijanje. Ali mislim da bismo trebali očekivati, a predsjednik svakako očekuje, da će Evropa ovdje igrati vodeću ulogu - rekao je Vens za Foks njuz.
Dodaje da "bez obzira na oblik koji ovo poprimi, Evropljani će morati preuzeti lavovski dio tereta".
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije ove sedmice za Foks njuz da su evropske zemlje, po pitanju sigurnosti, "spremne da pošalju ljude na teren".&nbsp;
- Spremni smo da im pomognemo sa stvarima, posebno, vjerovatno... iz vazduha - naveo je Tramp.
Nije pružio detalje o tome kakva će američka zračna snaga biti obezbijeđena, ali je rekao da bi to moglo podržati raspoređivanje evropskih trupa koje Francuska i Velika Britanija razmatraju da pruže u okviru takozvane koalicije voljnih.
- Pružićemo im vrlo dobru zaštitu - rekao je Tramp.
Sigurnosne garancije bile su glavna tema razgovora 18. avgusta kada je Tramp u Bijeloj kući ugostio Zelenskog i lidere nekoliko evropskih zemalja. Sastanak je uslijedio nakon njegovog samita prošle sedmice na Aljasci sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Uprkos Trumpovim pokušajima da privuče dvije strane za pregovarački sto, Putin nije pokazao znakove odustajanja od zahtjeva za teritorijom, uključujući zemlju koja nije pod ruskom vojnom kontrolom.

Jermak: Rad na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu već u toku

Ukrajina neće pristati na zamrznuti konflikt - saopštio je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
On je to poručio nakon izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jermak je dodao da su protiv takvog scenarija i njihovi američki partneri.
- Mi smo protiv Minska 3 i Evropa će biti uključena u mirovni proces - rekao je Jermak.&nbsp;
Na izjavu Putina reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp.
- Putinova izjava je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - rekao je Tramp.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putinova-izjava-je-obecavajuca-ali-nepotpuna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukrajina neće pristati na zamrznuti konflikt

Ukrajina u potpunosti podržava napore američkog predsjednika Donalda Trampa da se snizi cijena nafte kako bi Moskva okončala rat, saopštilo je večeras ukrajinsko predsjedništvo.
- U potpunosti podržavamo predskednika SAD u njegovim naporima da snizi cijene nafte - rekao je šef predsjedničkog kabineta Andrij Jermak.
Tramp je tokom dana u onlajn govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da će „rat između Rusije i Ukrajine odmah završiti“ ako cijene nafte padnu.
Američki predsjednik je pozvao Saudijsku Arabiju i zemlje Organizacije izvoznica nafte (OPEK) da smanje cijenu nafte, rekavši da je to trebalo da se uradi ranije i da bi to pomoglo da se okonča rat u Ukrajini.

Ukrajinsko predsjedništvo: Kijev podržava Trampove napore da se snizi cijena nafte

Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da Zapad mora dozvoliti Ukrajini da koristi oružje koje je isporučila za napade na vojna skladišta u Rusiji zbog sumnji da je Iran obezbijedio balističke rakete za rusku vojsku.
Sjedinjene Države rekle su saveznicima da vjeruju da je Iran poslao balističke rakete kratkog dometa Rusiji.
Zapadne zemlje koje podržavaju Ukrajinu u ratu oklijevaju da dozvole Ukrajini da gađa ciljeve unutar Rusije, strahujući da bi mogle da budu uvučene u najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, ali je šef kancelarije ukrajinskog predsjednika rekao da „zaštita nije eskalacija“.
- Kao odgovor na isporuku balističkih projektila Rusiji, Ukrajini mora biti dozvoljeno da uništi skladišta u kojima se te rakete čuvaju - rekao je Andrij Jermak na svom Telegramu.
On nije precizirao koja država isporučuje rakete.
Rusija bombarduje Ukrajinu raketama dugog dometa i bespilotnim letilicama koje su tokom rata u februaru 2022. ubile više od 10.000 civila, prema podacima Ujedinjenih nacija.
Ukrajina je, međutim, odbila da popusti, a nedavno je upala u rusku oblast Kursk, nastojeći da obuzda ruske napade u regionu Donjecka na istoku Ukrajine.
Rusija dobija bespilotne letilice iranske proizvodnje „šahid“ od 2022. Moguća isporuka iranskih balističkih projektila Rusiji uznemirila je zapadne vlade jer predsjednik Vladimir Putin poseže za drugim zemljama da mu pruže podršku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da izvještaji o iranskim raketama nisu tačni.
- Iran je naš važan partner. Razvijamo naše trgovinsko-ekonomske odnose. Saradnju i dijalog razvijamo u svim mogućim oblastima, uključujući i one najosjetljivije, i nastavićemo to u interesu naroda naše dvije zemlje - dodao je Peskov.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani je negirao da je Teheran naoružao Rusiju projektilima.
- Snažno odbacujemo optužbe o ulozi Irana u slanju oružja jednoj strani rata i ocjenjujemo da su ove optužbe politički motivisane od strane nekih država - rekao je Kanani.

1250x600

Ukrajinski zvaničnik izjavio da su iranski projektili u Rusiji legitimna meta

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.156 ambulantnih pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 226 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 300.
- U istom periodu obavljeno je 76 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 140 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 488 dijagnostičkih procedura, od čega 76 CT i 40 MR pregleda.
Iz KCCG-a su rekli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 95 dijagnostičkih procedura, od čega pet CT i osam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.176 pacijenata i odrađeno 38.595 analiza - navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Sutkinja Vesna Kovačević je u obrazloženju osuđujuće odluke u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice navela da sud nije postupao kao prijeki sud već sud pravde.
Ona je na taj način obrazložila visinu kazne koju je izrekla Medenicama i osvrnula se na prijedlog SDT koje je tražilo da budu osuđeni na po 20 godina zatvora.
- Prilikom odlučivanja o vrsti i visini krivične sankcije, sud je imao u vidu sve okolnost iz člana 42 Krivičnog zakonika Crne Gore, a naročito stepen krivice, težinu izvršenog krivičnog djela, posljedice koje je djelo proizvelo, kao i ličnost optužene i njen društveni položaj u vrijeme izvršenja djela &nbsp;- kazala je sutkinja Kovačević.
Sud je, prema njenim riječima, posebno cijenio činjenicu da je optužena u vrijeme izvršenja krivičnog djela obavljala funkciju predsjednice Vrhovni sud Crne Gore - najvišu sudijsku funkciju u državi, koja po svojoj ustavnoj i zakonskoj ulozi podrazumijeva zaštitu zakonitosti, nezavisnosti sudstva, borbu protiv korupcije i jačanje povjerenja javnosti u pravosude.&nbsp;
- Umjesto toga, optužena je, koristeći autoritet i uticaj koji proizilaze iz te funkcije, postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je bila dužna da štiti što predstavlja tešku zloupotrebu funkcije i ozbiljno narušavanje povjerenja građana u sudstvo - navela je u obrazloženju sutkinja Kovačević.
Takvo postupanje sud je kako je dodala ocijenio kao izuzetno otežavajuću okolnost, jer krivično djelo nije izvršeno od nekog građanina, već od osobe koja je bila pozvana da bude simbol pravne države, zakonitosti i integriteta sudske vlasti. Povreda povjerenja javnosti, kako je navela u obrazloženju, u ovom slučaju ima znatno šire i dublje posljedice od uobičajenih, jer podriva temelje sudstva i vladavine prava.
- Izricanjem visoke kazne zatvora, sud je imao u vidu potrebu ostvarivanja opšte prevencije, odnosno slanja jasne i nedvosmislene poruke da niko nije iznad zakona, bez obzira na funkciju, položaj ili autoritet koji ima u društvu - istakla je sutkinja Kovačević.
Ovakav pristup je, prema stavu sudskog vijeća, u potpunosti saglasan sa Ustavom Crne Gore, koji utemeljuje načelo vladavine prava, jednakosti svih pred zakonom i odgovornosti nosilaca javnih funkcija, kao i sa evropskim pravnim standardima, uključujući praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj sudije i nosioci pravosudnih funkcija moraju uživati povjerenje javnosti, a njihovo nečasno postupanje može opravdati strože sankcionisanje upravo radi zaštite ugleda sudstva i demokratskog poretka.

KOVAČEVIĆ: Niko nije iznad zakona, Medenica koristila uticaj i postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je trebalo da štiti

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sastao se danas u Parizu sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, a tim povodom obratio se i na grenlandskom jeziku.
Govoreći na grenlandskom, Makron je poručio da jedino Grenland može odlučivati o svojoj sudbini.
- Grenland nije na prodaju niti se može preuzeti. Grenlanđani će odlučivati o svojoj budućnosti - rekao je Makron.
U nastavku obraćanja, predsjednik Francuske govorio je i na danskom jeziku.
- Francuska će i dalje biti ujedinjena sa Kraljevinom Danskom - istakao je Makron.
Grenlandski lider Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen boravili su u Parizu na sastanku sa Makronom kako bi učvrstili podršku protiv nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme arktičko ostrvo koje je vjekovima bilo dio danske teritorije.
Makron je kazao da Francuska dijeli stav da je neophodno ojačati odbranu na Arktiku.

Tag: andrij-jermak