Nacionalna turistička organizacija Crne Gore biće domaćin 111. Generalne skupštine Evropske komisije za putovanja (European Travel Comission) i 120. sastanka Odbora direktora ETC , koji će se održati u Kotoru, u periodu od 27-29. maja 2026. godine, potvrđeno je na sastanku u Rejkjaviku. Ovo najvažnije i najstarije međunarodno turističko udruženje u Evropi, sa sjedištem u Briselu okuplja kao punopravne članove nacionalne turističke organizacije 35 zemalja Evrope, a Crna Gora punopravna je članica od 2006. godine. Na 110. &nbsp;Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (European Travel Comission – ETC) &nbsp;i 118. sastanku Odbora direktora ETC-a, koji se održavaju 19-20. novembra u Rejkjaviku, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore dr Ana Tripković Marković, koja je ujedno i potpredsjednca ETC-a, obratila se čelnicima evropskih nacionalnih turističkih organizacija i najavila održavanje narednih sastanaka u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120141124_7e89e2a2b42d346202038c8178c5d2620dc04f8dd972c3d053b56cc72f4ea5df.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120141124_7e89e2a2b42d346202038c8178c5d2620dc04f8dd972c3d053b56cc72f4ea5df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="događaj"> </figure>  - Velika je čast ugostiti ključne aktere turizma Evrope, zajedno sa pridruženim članicama ETC iz privatnog sektora iz cijelog svijeta, u Crnoj Gori. Prilika da budemo domaćini sastanaka na najvišem nivou ove vodeće međunarodne organizacije evropskog turizma, priznanje je za crnogorski turizam i šansa da dodatno učvrstimo međunarodnu saradnju unutar sektora koji je od vitalnog značaja za ekonomiju zemlje. Istovremeno ovo je najbolji način da obilježimo jubilarnih 20 godina aktivnog članstva Crne Gore u ETC-ju, zahvaljujući kojem je naša zemlja ravnopravni učesnik kreiranja turističkih politika na nivou Evrope i promocije destinacije u sklopu jedinstvene ponude kontinenta na vanevropskim tržištima - istakla je Tripković-Marković. Na sastancima u Rejkjaviku lideri evropskih nacionalnih turističkih organizacija predvođeni Migelom Sansom, predsjednikom ETC-a i Eduardom Santanderom, izvršnim direktorom ETC-a diskutovali su o postignutim turističkim rezultatima na nivou Evrope u ovoj &nbsp;godini. Konstatovano je da su zabilježeni pozitivni trendovi u poređenju sa prethodnom godinom, porast turizma u Evropi od tri odsto kada je u pitanju broj međunarodnih dolazaka, odnosno porast od 9,9% kada je u pitanju potrošnja turista. Istaknuto je da najbolje rezultate bilježe zemlje Mediterana među kojima je i Crna Gora. Takođe, članovi ETC razgovarali su o glavnim prioritetima akcionog programa ove organizacije za 2026. godinu koji će biti usmjeren na edukaciju, zastupanje interesa evropskog turizma i promotivne aktivnosti u narednoj godini na tržištima SAD, Kanade, Australije, Kine, Japana, Brazila i dr. Ključni fokus je obezbijediti da Evropa nastavi da napreduje kao gostoprimljiva, inovativna i održiva turistička destinacija — sa lokalnim zajednicama i destinacijama u samom centru njene budućnosti. U tom pravcu, u Rejkjaviku je održan Forum turističke industrije na temu „Turizam i lokalne zajednice: izgradnja mostova usred neuravnoteženog razvoja“ u okviru kojeg su na panelima učestvovali predstavnici renomiranih globalnih institucija iz oblasti turizma MMGY Global, BBC Travel, Expedia kao i evropskih nacionalnih turističkih organizacija. Takođe, članice ETC potpisale su Rejkjavik Deklaraciju “Turizam za Evropu, Evropa za turizam” kojom se promoviše vizija turizma usmjerena na ljude, mjesta i svrhu, s primarnim ciljem unapređenja dobrobiti stanovnika širom Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora domaćin Generalne skupštine EK za putovanja u maju 2026.

Izbor dr Ane Tripković Marković u Predsjedništvo Evropske komisije za putovanja (ETC) nije rezultat rotacije ili tehničke zastupljenosti, već direktnog izbora - poručili su u Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) reagujući na tekst Portala ETV &nbsp;<a href="https://etv.me/drustvo/neuspjesno-samohvalisanje-demokrata-prvi-put-je-ipak-drugi-put">„NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!“</a>.
Time je, navode oni, još jednom potvrđena važnost i kvalitet liderstva Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na međunarodnoj sceni.&nbsp;
- Povodom netačnih informacija iznesenih u saopštenju, želimo pojasniti činjenice i ukazati na ispravne podatke o izboru direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, dr Ane Tripković Marković, u Predsjedništvo Evropske komisije za putovanja (ETC). Članstvo u bordu direktora ETC-a zemalja koje nemaju stalnu zastupljenost funkcioniše na principu rotacije, pri čemu se članovi biraju na osnovu regionalne zastupljenosti na svake dvije godine. Tako su, među članovima ovog tijela bili, kako bivši direktori Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, tako i sadašnja direktorica, što je rezultat redovne rotacije i zastupljenosti - istakli su u NTO.
Poručili su da se izbor članova Predsjedništva ETC-a odvija isključivo putem demokratskog glasanja, čime se biraju pojedinci prema ličnom ugledu, kompetencijama i doprinosu.
- U tom kontekstu, dr Ana Tripković Marković je, svojim imenom i prezimenom, izabrana za potpredsjednicu ETC-a, što predstavlja značajan uspjeh za Crnu Goru. Ovo je prvi put da je neko iz Crne Gore postao član Predsjedništva ove vodeće evropske organizacije u turizmu. Pozivamo sve aktere javnog života da se prije iznošenja tvrdnji upoznaju sa činjenicama kako bi se izbjeglo širenje netačnih informacija - zaključili su u NTO.

NTO: Izbor Ane Tripković Marković nije rezultat rotacije ili tehničke zastupljenosti

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Jedna osoba poginula je u avionskoj neseći koja se danas, oko 14 sati, dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz policije.
Nesreća se dogodila na aerodromu Kapino Polje u Nikšiću kada je pala jedrilica. Poginuo je pilot.
Kako prenosi RTNK, u pitanju je privatna jedrilica.
Uviđaj je u toku.

Nesreća na Kapinom polju, poginuo pilot jedrilice

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: ana-tripkovic-markovic