Odbor za društvene djelatnosti Skupštine Glavnog grada je na današnjoj sjednici podržao odluku o postavljanju spomen-ploče posvećene "bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice" na kojoj bi bio lik preminulog mitropolita MCP Amfilohija.
Prijedlog je podnio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a ispred predlagača akt će pred Skupštinom Glavnog grada i njenim radnim tijelima "braniti" sekretarka za kulturu Lina Lakić.
U pitanju je spomen ploča, a na njoj će biti fotografija susreta Amfilohija i Halita Đečevića. Ploča bi se nalazila u ulici Oktobarske revolucije, pri čemu je vlasnik parcele kompanija "Zetagradnja".
Na ploči će biti i natpis: "Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice, susret mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića na Markovdan 1992. godine".
Rok za podizanje spomen-ploče je decembar ove godine.
Sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za 24. novembar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor za društvene djelatnosti podržao postavljanje spomen-ploče "bratskoj slozi" s likom Amfilohija

Iako sam, u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore, na osnovu člana 50, od ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, tražio da mi na uvid dostavi prvobitno rješenje kojim je odbijen zahtjev Opštine Berane da bude podignut spomenik mitropolitu Amfilohiju Radoviću, a koje je naknadno poništila, to se, do danas, nije desilo, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.

Zirojević je podsjetio da se na ovaj korak odlučio zbog sumnje u neregularnosti u toku ovog postupka, kao i da je ministarka bila izložena brojnim internim i eksternim pritiscima usljed kojih je promijenila sopstvenu odluku i poništila sopstveno rješenje.

Uprkos tome što član 50 Poslovnika jasno kaže da je rok za odgovor resora kojim Vujović rukovodi 15 dana, te da je Zirojević zahtjev poslao 19. septembra, nikakav odgovor, kako kaže, nije stigao. 
- Tako je kad se ne pitate u sopstvenom resoru - naglasio je Zirojević.

On je najavio da će ovim povodom uputiti još jednu urgenciju generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore.
- A ministarki Vujović poručujem - možete da bježite od davanja odgovora, ali ne još dugo. Jer, shodno Ustavu Crne Gore, kao ministarka odgovarate Parlamentu koji Vas je izabrao, a ne SPC ili bilo kojoj drugoj organizaciji - poručio je Zirojević.

Ministarstvo zažmurilo na zahtjev poslanika SD-a da mu dostavi prvo rješenje o spomeniku Amfilohiju; Zirojević: Vujović krši Poslovnik

Smatram da je mitropolit Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na 2BS Forumu odgovarajući na pitanje o izgradnji spomenika pokojnom mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Moderator, reporter Aldžazire Adnan Rondić, konstatovao je da od Milatovića dolazi podrška izgradnji ovog spomenika, dodajući da je riječ o čovjeku koji je muslimane nazvao lažnim ljudima lažne vjere - 20 odsto populacije Crne Gore, pa se u kontekstu etničkih Crnogoraca mogli čuti termini volovi, kopilad, kad se govori o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za njega je to bila kancerogena, nekrofilna organizacija.
- Vi imate pravo da ga poštujete, ali kao predsjednik Crne Gore, svih građana, kad se sabere broj stanovništva na koje se ove kvalifikacije odnose - veliki je procenat - naveo je Rondić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejanovic-durisic-nasa-zemlja-nalazi-se-na-kriticnoj-tacki-koja-ce-odrediti-njenu-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je rekao da misli da je Amfilohije značajna ličnost koja je nesumnjivo imala posebno važnu ulogu u 30. avgustu 2020.&nbsp;
- Sigurno da je svaka osoba slojevita osoba, ne ulazeći u stvarima o kojima ste govorili - rekao je on.
Rondić je konstatovao da "moramo ulaziti u te stvari".
- Svim svojim političkim djelovanjem se trudim da od Crne Gore napravim jednu zemlju koja je zajednička kuća svih nas - nastavio je Milatović.
Na pitanje je li spomenik Amfilohiju Radoviću dobar put za to, predsjednik Crne Gore je odgovorio da je on značajna ličnost i da nema dilemu da kao takav zaslužuje spomenik.
Rondić je dodao je za Amfilohija on čovjek lažne vjere, i tu nema dileme da je to izvađeno iz konteksta već je vrlo jasan.&nbsp;
- Sada kada biste Vi pokušavali da vadite iz konteksta stvari političarima siguran sam da biste i meni mogli da izvadite puno stvari - odgovorio je Milatović.
Rondić je konstatovao da se očekuje više od vjerskih velikodostojnika.
Milatović je ponovio da je vrlo važno da zaista Crnu Goru posmatra kao zajedničku kuću svih nas.
- Koja je u odnosu na druge države regiona zadržala svoj građanski karakter, da bez obzira na to kako se ko nacionalno osjeća, a ima ljudi koji se osjećaju kao Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati, Albanci, Romi i tako dalje, da prosto moramo napraviti zemlju koja ljude ne dijeli po tim osnovama - rekao je on.
Rondić je konstatovao da je ono što je izrečeno uticalo na uvrijeđenost najvećeg dijela one koje je Milatović nabrojao.
Milatović je odgovorio da su u Crnoj Gori država i crkva odvojene, na što je Rondić odgovorio da mu se publika slatko nasmijala na to.
Rondić je dodao da će sada Srpska pravoslavna crkva oko Podgorice sve da riješi, te dodao da mu kažu da mu zato Milatović neće odgovoriti na to pitanje.
- Mitropolija crnogorsko-primorska je nesumnjivo institucija koja ima jedno od najvećih povjerenja među ljudima koji žive u Crnoj Gori. Način nakoji svako od nas posmatra odnos sa religijom je intimna svtar i mislim da su moji stavovi u tom smislu jasni - da je država odvojena od crkve - naveo je Milatović.
Rondić je kazao potom: "Vi ne mislite da sam ja čovjek lažne vjere, da su Crnogorci Brozova kopilac, da je CPC nekrofilna organizacija", na što je Milatović odgovorio: "Mislim da je to jasno".
Moderator je nastavio da je kontradiktorna podrška Milatovića za izgradnju spomenika.
- Sigurno da je taj čovjek 2006. imao neki drugačiji stav u odnosu na crnogorsku nezavisnosti možda do nje ne bi ni došlo - kazao je Milatović i dodao da su stvari puno kompleksnije u odnosu na pitanja koja moderator postavlja.
<h2>Izbori u Podgorici&nbsp;</h2>
Milatović je, pored ostalog, ocijenio da je najveći politički rezultat podgoričkih izbora oživaljanje trećeg put, za koji je ocijenio da je izgubljen u prethodnih šest mjeseci.
- Smatram da će biti zrelosti, mudrosti i odgovornosti, posebno među novom generacijom političara i da se spusti lopta i zemlja jasno usmjeri prema onome što je ključni prioriter - Crna Gora kao nova članica Evropske unije do 2028. godine - rekao je Milatović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, prvi put ima političku vladu.
Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima "od kojih ne odustaje".
- Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio "nekadašnjeg građanskog bloka - naveo je Milatović.
<h2>Politizacija društva</h2>
Smatra i da smo nakon dobijanja IBAR-a vidjeli karakter Vlade koja, kako je rekoa, nije bila istinski posvećena promjenama.
- Vidjeli smo donošenje zakona u Skupštini bez bilo kakve javne rasprava i konsultacija sa Evrospkom unijom, zakoni koji su u velikoj mjeri pokušavali da vrate političku kontrolu nad djelovima crnogorskog društva - naveo je Milatović.
Dodao je da misli na Zakon o javnom emiteru, te ocijenio da su izmjene imale za cilj da se medijska kuća svih građana stavi pod političku kontrolu.
- Imali smo Zakon o obrazovanju, gdje smo nakon kritika prethodnih loših praksi i politizacije naših škola opet došli na isto i oblikovali zakonsko rješenje dajući izbor direktora škola u ruke ministra obrazovanja, odnosno Vlade - istakao je Milatović.
Imali smo, kako dodaje, istu situaciju kada je u pitanju Uprava za inspekcijske poslove, odnosno izmjenama zakona "20 inspekcija se vraća u ruke ministra".
- Izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima, vezano za poiiciju, takođe se otvara prostor za politicizaciju kadriranja u policiji - kazao je Milatović.
Ocijenio je i da nesumnjivo ima zatezanja odnosa sa susjedima navodeći, pored ostalog, da imamo trenutno situaciju, "ne ulazeći je li odluka ispravna ili ne", da imamo visoke državne funkcionere koji su proglašeni personama non grata od našeg NATO saveznika i jedinog člana Evropske unije - Hrvatske.
<h2>Partneri iz regiona</h2>
Milatović je kazao da nema drugu državu osim Crne Gore.
- Srbija je važan partner, sa njom dijelimo istoriju i evropsku budućnost. Ja apsolutno nemam dilemu. Situacija s a Hrvatskom se mora što prije riješiti. Sa prethodnim vlastima sam snažan oponent i nema čovjeka koji im je zadao veći udarac - i u Podgorici 2022. i na predsjedničkim izborima, ali neke prakse poput dobrih odnosa sa susjedima moramo zadržati, ali se moraju mijenjati neke loše prakse. DPS nije smijenjen jer se zove DPS, već zbog loših praksi. Nemoj da to ponavljamo u nečemu što se zove PES, ali ni kod Jakova Milatovića - poručio je on-
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Govoreći o dvojnom državljanstvu kazao je da postoji veliki broj ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, ali nemaju državljanstvo, te da postoji ljudi koji žive van države, a imaju neku vrstu pripadnosti Crnoj Gori.
- Važno je da uključimo partnere iz EU i da vidimo na koji način možemo doći do neke mjere da bi neki ljudi, na neki način, mogli imati formalnu pripadnost Crnoj Gori, a da izbjegnemo politički inženjering. To nije stvar koju treba pripisivati Demokratskom frontu, već DPS-u kad je pokušao da smijeni vlast u Herceg Novom - rekao je Milatović. 
&nbsp;

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Milatović: Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik

Postoje odluke Vlade sa kojima će se neki članovi slagati, neki ne, kazao je premijer Milojko Spajić, komentarišući to što su ministri iz manjinskih partija napustili posljednju sjednicu na kojoj je donijeta odluka o gradnji spomenika pokojnom mitropolitu MCP Amfilohiju.
Spajić smatra da to nije destabilizovalo Vladu.
Premijer je, međutim, izbjegao da odgovori na pitanje da li on podržava izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
- Samo stabilne Vlade mogu da prezentuju ovako grandiozne projekte. Postoje odluke Vlade sa kojima će se neki članovi Vlade slagati, neki ne, ovo nije prvi put da se to desi - istakao je Spajić na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat radnog naziva “Velje brdo” kojim je predviđeno rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima.
Podsjećamo, ministri iz Bošnjačke stranke (BS) i albanskih partija napustili su sjednicu Vlade u četvrtak zbog saglasnosti da se u Beranama podigne spomenik pokojnom mitropolitu MCP Amfilohiju.
Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić zbog odsustva premijera Milojka Spajića koji je boravio u Briselu.
Bečić se pohvalio u saopštenju za javnost da je Vlada donijela odluku kojom se daje zeleno svjetlo Opštini Berane za izgradnju spomen-obilježja Amfilohiju Radoviću, ističući da mu je čast sto je predsjedavao sjednicom, kao i prilikom donošenja, kako je rekao, "novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore".
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović prethodno je uputila Prijedlog za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen-obilježja mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju, a nakon što je 21. avgusta poništila rješenje kojim se odbija ovaj zahtjev Opštine Berane. &nbsp;
To je izazvalo negodovanje Eparhije budimljansko-nikšićke i vjernika SPC. Vujović je kasnije saopštila da je razlog prvobitne odluke to što u Ministarstvu nije spoveden postupak u skladu sa odredbama člana 9 stav 2 i 3 Zakona o spomen-obilježljima kojim je propisano da se spomenik ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore.
- Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost i iz tog razloga upućujemo izvinjenje građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj - kazala je juče Vujović, nakon čega je revidirala svoju odluku i uputila novi prijedlog Vladi na odlučivanje.

Tamara Klikovac

Spajić izbjegao da odgovori da li je za gradnju spomenika Amfilohiju

U skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima predsjednik Opštine Berane je u januaru 2024. od Ministarstva kulture i medija zatražio odobrenje za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju. Nakon dužih proceduralnih intervencija, Ministarstvo je u avgustu odbilo ovaj zahtjev zbog neispunjenosti dva ključna zakonska uslova.
Nije prošlo 20 godina od smrti i, što je važnije, Amfilohije je ličnost koja je imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore. Brojne su njegove izjave i postupci u kojima je vrijeđao državno, nacionalno, istorijsko, kulturno i vjersko dostojanstvo Crne Gore i Crnogoraca, ponižavao muslimane, veličao ratne zločince, prijetio i proklinjao one koji se nijesu slagali s njegovom politikom i uvjerenjima. Zbog jednog takvog ispada Prekršajni sud u Podgorici je u novembru 2012. godine Amfilohija proglasio krivim za govor mržnje. Potom je Vijeće suda za prekršaje potvrdilo ovu presudu. To nije imalo nikakav vaspitni uticaj na Amfilohijevo ponašanje, pa je na Mitrovdan 2014. u Kolašinu izjavio da je „poturčenjaštvo“ opaka i otrovna bolest. Prema članu 1 Zakona o spomen-obilježjima podizanje spomen-obilježja trebalo bi da doprinosi njegovanju ljudskih ideala, a Amfilohijev spomenik bi postigao samo suprotno.
Odbijajuće i zakonito Rješenje Ministarstva izazvalo je oštru reakciju, ali ne Opštine Berane, već Eparhije budimljansko-nikšićke SPC u Crnoj Gori. Tako je postalo jasno da je Eparhija stvarni, a Opština Berane iznajmljeni podnosilac zahtjeva. Eparhija je optužila Ministarstvo i ministarku Tamaru Vujović za birokratsku malicioznost. U Crkvi Srbije bili su zaprepašćeni saznanjem da njihova ministarka nije prepoznala Amfilohijevu istorijsku veličinu, dok ih je citiranje člana 10 Zakona u odbijajućem aktu žestoko naljutilo. U tome članu se navodi da se spomen-obilježje ne može podići „licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje i ideologije, licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu“. Eparhija je ispravno zaključila da je Ministarstvo citiranjem člana 10 u Rješenju zapravo poručilo da se spomenik Amfilohiju u Crnoj Gori neće podići ni sada ni za 100 godina.
Zakoniti akt svog Ministarstva, prestravljena ministarka Vujović nije mogla da održi ni jedan dan. Toliko je trajala moć pravne države. Ministarka se izvinila Crkvi Srbije zato što je primijenila važeće propise. Poništila je zakonito Rješenje, a zatim je Vladi uputila Predlog za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen-obilježja Amfilohiju. Vlada je hitno, kao da je u pitanju spašavanje života, usvojila Odluku o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama. Tako su Ministarstvo i Vlada prekršili član 10 Zakona o spomen-obilježjima kojim je zabranjeno podizanje spomenika licima koja su imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore, a Amfilohije je sudski potvrđeni primjer te negativnosti.
Pored toga, prekršene su još nekolike zakonske odredbe. Član 8 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da se spomen-obilježja podižu u skladu sa Programom koji donose skupštine: opštine, glavnog grada i prijestonice. Iz poništenog i novog akta nije jasno da li je Opština Berane ispunila zakonsku obavezu da prije podizanja spomenika usvoji Program podizanja spomen-obilježja. Za usvajanje tog Programa potrebno je sprovesti složenu proceduru koja je propisana članovima 11 i 12 ovog Zakona. To traje najmanje tri mjeseca i s obzirom na višemjesečnu blokadu u radu Opštine Berane vjerovatno je da ni ovi zakonski uslovi nijesu ispunjeni. Članom 15 ovog Zakona određeno je da se spomen-obilježje podiže u mjestu gdje je istaknuta ličnost rođena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje cilja koji se podizanjem spomen-obilježja želi ostvariti. Takva povezanost između Berana i Amfilohija ne postoji, osim u slučaju da je cilj da Berane postane simbol negativne uloge Amfilohija u istoriji Crne Gore.
Ovakvo postupanje Ministarstva i Vlade je otkrilo nekoliko važnih istina. Dovoljno je bilo samo jedno oštro saopštenje SPC u Crnoj Gori da Vlada sruši ustavni poredak i zgazi zakon. Vlada je pokazala da izvor njene moći nijesu Ustav, zakoni i institucije, već autoritet Crkve Srbije i da Vlada ne odgovara Skupštini i sudovima, već srpskim arhijerejima. Posebno je bilo ponižavajuće posipanje pepelom Demokrata. Njihovi najviši partijski i državni funkcioneri su se utrkivali u odbacivanju sopstvenog akta i gaženju propisa s jedne i u bljutavom idolopoklonstvu prema Amfilohiju s druge strane. Ministarka Vujović je istakla da je Amfilohije „kroz svoj rad povezao Crnu Goru sa svjetskom intelektualnom elitom, time doprinoseći ne samo kulturnoj već i diplomatskoj afirmaciji naše zemlje.“ Bilo bi zanimljivo da nam ministarka navede koga ubraja u „svjetsku intelektualnu elitu“ i s kojim svjetskim intelektualnim prvacima je Amfilohije sarađivao.&nbsp;
U saopštenju beranskih Demokrata za Amfilohija se kaže da je „učitelj i otac svih nas“ i da je „jedan od najvećih Evropljana svoga doba“ koji je život „proveo mireći Crnu Goru“. Demokrate su se prepale da će ostati bez crkvene podrške, pa su pregazili zakone i potrčali da se upišu u Amfilohijeve poltronske đake i sirotane. Pohvalili su svoju ministarku zato što „krči put“ za sve naredne inicijative za podizanje Amfilohijevih spomenika i zato što je „ljubavlju prema Mitropolitu dala novi povod za opštenarodnu proslavu“.&nbsp;
Onda se javio samoproglašeni prvi zamjenik predsjednika Vlade Aleksa Bečić. U želji da što prije objavi kako je on predsjedavao sjednicom Vlade na kojoj je usvojena Odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju, prvi premijerov zamjenik je pokazao raskošnu nepismenost. Bečić veli da je imao privilegiju da s Amfilohijem „dijeli brojne razgovore“. Bilo bi opšte korisno da objasni kako se dijele razgovori. Dodao je i da Amfilohijeva uloga „nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja“.
Valjalo bi da Bečić objasni kako pitanja mogu imati granice i kako se mogu nadilaziti. Bečić je neautentično prepisao dio saopštenja beranskih Demokrata, pa je tako iz drugog ciklusa unutarpartijske intelektualne reciklaže saopštio kako je Amfilohijevo ime „bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim krugovima“. Bečić je beslovesno zaključio da je Amfilohije jačao Crnu Goru „ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni“. Odavno na jednom mjestu nije zabilježena ovolika količina idolopoklonstva i neistina. To je izmamilo još jednog istaknutog nepismenog hiperegoistu – predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Prepao se da Demokrate ne prisvoje cijeli Amfilohijev autoritet, pa se i on izjasnio za podizanje spomenika.
Amfilohije se verbalno obračunavao sa političko-ideološkim nasljeđem Titove Jugoslavije. To nasljeđe je po Josipu Brozu nazvao brozomorom. Pod brozomorom je podrazumijevao komunizam i emancipaciju Crne Gore i Crnogoraca od velikosrpstva. Tako je napadao sve što je nastalo na temeljima antifašizma, narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije. Istovremeno je promovisao naopaku ideologiju, koja bi se u crnogorskoj političkoj praksi mogla nazvati đedomorom (sljedbenici su Amfilohija iz milošte zvali Đedo).&nbsp;
U najkraćem, to je bjelaško-četnička ideologija koju su Amfilohije i litijaški pokret nametnuli kao vladajuću nakon izbora 30. avgusta 2020. To su direktno priznali, jer su tada proglasili oslobođenje od 75-godišnje vladavine antifašizma. Od tada su za izvršnu vlast Ustav, zakoni i institucije u Crnoj Gori samo prividi. Stvarnu moć ima crkvena despotska oligarhija čiji je nadustavni položaj ozvaničio Dritan Abazović kada je potpisao tzv. Temeljni ugovor sa SPC. Na čelu te oligarhije nalazi se pokojni Amfilohije. On je izvorište legaliteta i legitimiteta izvršne vlasti. Zato se u Amfilohija kunu i njemu se pravdaju tridesetoavgustovci, čak i lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta koje je Amfilohije, uz prethodni mobing, sikterisao iz Krivokapićeve Vlade. Takva ponizna, idolopoklonička i zagrobna vladavina je đedomora.

Đedomora

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč komentarisala je ideju o podizanju spomenika Amilohiju i izvinjenje ministarke kulture i medija Tamare Vujović Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Dođu tako vremena kad zakoni izgube bitku sa višom silom. Dođu tako vremena kad vlast izgubi vlast nad sobom, jer zavisi od više sile. Dođu tako vremena kad spomenici postanu izborni kamen-temeljac. Dođu tako nevremena u kojima Crna Gora postane Stradija - navela je je Vuković-Kuč na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAVposlanica%2Fstatus%2F1836506465873322311%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1836506465873322311%7Ctwgr%5E491ca3afd1a026c09da3f4971b629ec5d2de402e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković-Kuč: Dođu tako vremena kad spomenici postanu izborni kamen-temeljac

Ko o čemu crkveni ministar sporta o spomenicima, naveo je na mreži X predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Vujović je komentarisao poziv ministra sporta Dragoslava Šćekića ministarki kulture i medija Tamari Vujović da preinači odluku kojom je odbijena izgradnja spomen-obilježja nekadašnjem mitropolitu SPC Amfilohiju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kako su od sporta, zdravstva i ostalog napravili pustoš, doveli do zaraze od koje dnevno obolijevaju ljudi, Podgoricu urnisali - ostaje im da se vade na Amfilohija. 
 
- Mogli su barem jedno naučiti od njega - da ne puze pred Vučićem - poručio je Vujović.

Vujović: Ko o čemu crkveni ministar sporta o spomenicima

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, preko noći je očigledno prevaspitana, da li od strane SPC, ili od strane partijskih kolega, a povodom odbijanja saglasnosti o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Tako je, kaže Zirojević, ministarka, naprasno, promijenila stav i danas se, ponizno, izvinjava Eparhiji, navodeći da će preinačiti odluku i tražiti 
saglasnost Vlade.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-se-izvinila-gradanima-i-eparhiji-trazicemo-od-vlade-saglasnost-za-podizanje-spomenika-amfilohiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je već drugi put da se ministarka Vujović ne pita sa svojim resorom - prvi put su joj medijske zakone pisali u klubu PES-a, a ona ih branila u Parlamentu, iako je deklarativno bila protiv istih, da bi joj sad mišljenje promijenila jedna javna packa iz redova crkve - istakao je Zirojević. 
 
Prema njegovim riječima, ovakvo ponašanje ministarke Vujović jasno pokazuje da je jedna vjerska zajednica jača od države i da, shodno njenim potrebama, prevaspitava potencijalno neposlušne ministre u Vladi.&nbsp;
Zirojević ističe da bi pozvao ministarku Vujović da podnese ostavku, ali napominje da je, nakon svega što se desilo prilikom izglasavanja IBAR zakona, jasno da se od nje ne može očekivati taj nivo političke odgovornosti. 
 
- Zato, da ne bismo do u nedogled iščekivali njihove ostavke, na nama je da ih promijenimo. Taj proces počinje 29. septembra u Podgorici i Kotoru, a nakon promjena koje tu dolaze, ubrzo će biti završen i na državnom nivou - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Vujović preko noći prevaspitana, crkva jača od države

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: amfilohije