Bjelopoljac Alija Balijagić osuđen je na dugotrajnu maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžagalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
On je u bjelopoljskom Višem sudu osuđen za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja.
Riječ je o jedinstvenoj maksimalnoj kazni.
Balijagić nije prisustvovao izricanju presude.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Balijagić osuđen na 40 godina zatvora

Pred Višim sudom u Bijelom Polju okončano je suđenje Aliji Balijagiću za krivična djela koja je počinio u Srbiji – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i krađa.
Prema optužnici, on je ta krivična djela izvršio u periodu dok se skrivao nakon što je, kako se navodi u drugoj optužnici protiv njega, ubio Jovana i Milenku Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Vijeće sudije Radomira Kljajevića presudu će izreći 12. decembra.&nbsp;
Zastupnik optužnice Danilo Mrdak kazao je da je djelo dokazano i zatražio da sud Balijagića oglasi krivim i izrekne mu maksimalnu kaznu za predmetna krivična djela. 

– Sam je priznao, tako da je sve jasno – kazao je Mrdak.
Tokom sudskog postupka, Balijagić je kazao da mu nije jasno zbog čega mu se za pomenuta djela nije sudilo u Srbiji, s obzirom na to da ih je počinio na teritoriji te države.
– Trebalo je prvo da mi sude u Srbiji, gdje sam inače bio dva i po mjeseca u istražnom zatvoru, a prethodno sam osuđen na dva mjeseca zbog nelegalnog prelaska granice. Bio sam pristupačan organima u Srbiji. Oni su jedva čekali da me se oslobode i izruče me Crnoj Gori – rekao je Balijagić.
On je saopštio da mu je sasvim svejedno kad je u pitanju suđenje za krađu i nošenje oružja.
Predmet je crnogorskim pravosudnim organima ustupljen na osnovu sporazuma o međunarodnoj krivičnoj pomoći, nakon što je Balijagić izručen Crnoj Gori za drugo krivično djelo.
Balijagiću je optužnicom na teret stavljeno da je neutvrđenog dana, nakon 25. oktobra 2024. pa do 20. novembra iste godine, na teritoriji Srbije, opštine Prijepolje i Priboj, neovlašćeno, bez odgovarajuće isprave o oružju, nosio pušku marke "crvena zastava", tzv. petometku, koju je nelegalno pribavio.
Optužen je i da je 20. novembra prošle godine, u jednom selu na području Srbije, uz kuće u vlasništvu B.B. i D.B. otuđio oružje.

Okončan postupak protiv Balijagića za djela počinjena u Srbiji: Presuda 12. decembra

Alija Balijagić koji je 25. oktobra prošle godine ubio Milenku i Jovana Madžgalja u selu Sokolac, izveden je pred vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Bojana Radović. Okrivljeni je priznao izvršenje svih krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, ali je negirao da je izvršio premetačinu kuće stradalih i da je iz nje išta otuđio.
&nbsp;Na glavnom pretresu saslušan je i brat ubijenih Velibor Madžgalj, koji je ponovio optužbe na rad policije i tužilaštva.
- Za sve je kriva policija. Mogli su da spriječe od krađe puške 18. septembra, znali su da je ukrao puške, znali su da je bezbjednosno opasna osoba, znali su koliko je ležao u zatvoru. Pustili su ga da šeta po selu i istog momenta kada su ubijeni, rekli su da ih je ubio Alija Balijagić. Otkud su oni to znali? Nijesu pravilno ni izvršili uviđaj. Ja u sud ne sumnjam i nikada neću da će on pravilno donijeti presudu - kazao je Madžgalj.
Iako je tražio izuzeće, braniocu okrivljenog Balijagića sud to nije uvažio.
- Odbranu okrivljenog ste čuli. Priznao je krivično djelo koje mu je stavljeno na teret. Sud je glavni pretres odužio. Na sljedećem biće izvedeni dokazi po optužbi i predlozi obje strane za izvođenje novih dokaza - kazao je Balijagićev advokat.
Balijagić je tokom suđenja tražio da se ispita njegovo zdravstveno stanje i mentalne sposobnosti, jer je 32 godine proveo na robiji. Zato je, smatra, njegovo rasuđivanje upitno. To će u daljem postupku, kako je najavljeno, zvanično i tražiti njegov branjenik. Novo ročište zakazano je za 20. oktobar.

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Suđenje Aliji Balijagiću (64) zbog ubistva brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac u oktobru prošle godine, iako je bilo zakazano za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, biće pomjereno za dvije sedmice.
Kako je saopšteno iz Višeg suda u Bijelom Polju, naredbom postupajuće sudije Bojane Radović, glavni pretres odložen je za 14. oktobar u 11:30 sati.
- Glavni pretres se odlaže po zahtjevu branioca okrivljenog, advokata Rešada Muzurovića, kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava okrivljenog na odbranu - pojasnili su iz Višeg suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 sati, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Tamara Klikovac

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Rešada Muzurovića da bude razriješen obaveze da po službenoj dužnosti brani Aliju Balijagića (65), optuženog za dvostruko ubistvo u selu Sokolac, jer mu je već sudio u drugom krivičnom predmetu.
– Sve sam u svom zahtjevu obrazložio i vjerovao sam da ću biti razriješen branilačke obaveze. Sudio sam Balijagiću ranije u nekoliko krivičnih predmeta i iz objektivnih razloga ne mogu da preuzmem angažovanje u predmetu njegove odbrane. Kao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju postupao sam u krivičnom predmetu u kojem su donesene osuđujuće presude u kojima su stranke bili Balijagić i njegov sada pokojni brat. Ovi navodi se mogu lako provjeriti kroz presude Osnovnog suda u Bijelom Polju, vezano za sada okrivljenog Aliju Balijagića – kazao je Muzurović za "Dan".
Dodaje da mu je 11. septembra uručeno rješenje Višeg suda u Bijelom Polju, u kom se navodi da je u predmetu koji se vodi protiv Balijagića razriješen advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović, a da je istovremeno on postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Muzurović, međutim, ponavlja da je neophodno da bude izuzet iz postupanja u ovom predmetu, jer, kako objašnjava, smatra da između njega kao branioca i okrivljenog ne bi bilo moguće uspostaviti odnos povjerenja, što je pretpostavka uspješne odbrane.
– Zbog toga, i kod činjenice da okrivljeni ne bi imao povjerenja u moje postupanje kao branioca, tražio sam da me izuzmu od daljeg postupanja u ovoj krivično-pravnoj stvari i odrede drugog branioca. Ja ću posjetiti Balijagića u zatvoru i tražiti od njega da podnese zahtjev da mu ja ne budem branilac. Ja to neću biti – naglasio je Muzurović.
Inače, ranije su i okrivljeni Balijagić i advokat Vlahović tražili da branilac bude razriješen, a ti zahtjevi su odbijeni od strane predsjednika suda kao neosnovani, zbog nenavođenja konkretnih razloga za traženo razrješenje. Međutim, imajući u vidu postupanje branioca, tj. njegove zahtjeve koji su prethodno navedeni, uz činjenicu da je ranije i sam okrivljeni tražio da mu se postavi drugi branilac po službenoj dužnosti, predsjednik suda je kasnije ipak odlučio da Vlahovića razriješi i odredi drugog branioca sa spiska Advokatske komore, po redosljedu – advokata Rešada Muzurovića.
Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova, u mjestu Sokolac, sa umišljajem i na podmukao način, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući. Balijagiću je početak suđenja za dvostruko ubistvo zakazan za 1. oktobar.
Smolović: Nisu se stekli uslovi za razrješenje
U rješenju kojim se odbija Muzurovićev zahtjev, koje je potpisao predsjednik Višeg suda Milan Smolović, navodi se da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
– Muzurović je podnio zahtjev za razrješenje u kojem je naveo da iz objektivnih razloga ne može preuzeti angažovanje u predmetu protiv okrivljenog Balijagića. Iz razloga što je postupao u krivičnim predmetima u kojima se Balijagiću sudilo. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je advokat Muzurović i dalje branilac Balijagića. To što je ranije sudio ne predstavlja okolnosti koje dovode do sukoba interesa ili povrede prava na odbranu. Naprotiv, sud nalazi da kontinuitet u zastupanju okrivljenog doprinosi ostvarivanju njegovog prava na odbranu. Nijesu se stekli uslovi za razrješenje – piše u rješenju.

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Neizvjesno je ko će biti branilac Alije Balijagića, kome je za 1. oktobar u 11.30 sati u bjelopoljskom Višem sudu zakazan početak suđenja pred tročlanim vijećem sudije Bojane Radović.
Balijagiću će se suditi za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69) u bjelopoljskom selu Sokolac.&nbsp;
Branilac Milorad Vlahović, koji je bio postavljen po službenoj dužnosti, otkazao je punomoćje Balijagiću, a u isto vrijeme zahtjev da mu se odredi drugi branilac podnio je i okrivljeni, ali je predsjednik Višeg suda Milan Smolović odbio oba zahtjeva.
Vlahović je u međuvremenu ponovo tražio razrješenje. On je podneskom sudiji Radović predao zahtjev za razrješenje, ali je uprkos tome juče Višem sudu predao žalbu na odluku vanraspravnog vijeća da Balijagiću produže pritvor za još dva mjeseca.
– Smatram da me predsjednik vijeća mora razriješiti odbrane. S obzirom na to da je Balijagiću potvrđena optužnica Višeg državnog tužilaštva, jedini nadležan da donese odluku o razrješenju je predsjednik vijeća sudija Radović. Smatram da je moguće moje razrešenje jer za to postoje opravdani razlozi – naveo je Vlahović u svom zahtjevu.
Dodao je da odluka mora da bude donijeta na osnovu objektivne analize postavljenog branioca i okrivljenog, te ocjene odnosa povjerenja koji mora postojati.
– Ako taj odnos ne postoji ili je osjetno poremećen, onda je dovedeno u pitanje ostvarivanje funkcije odbrane. Tako ona može biti stvarno formalna. Pogrešna procjena bi donijela bitnu povredu zakona na glavnom pretresu. Prema stavu sudske prakse, kada postoje obostrani razlozi, i okrivljeni i branilac žele razrješenje, sud ga gotovo uvijek prihvati, jer je narušen odnos povjerenja. Nastavak zastupanja onemogućio bi efikasno i djelotvorno pružanje pravne pomoći, naveo je Balijagićev branilac po službenoj dužnosti.
Advokat Vlahović naglašava da je njegova dalja saradnja sa okrivljenim nemoguća.
– Predlažem da predsjednik vijeća donese odluku da usvaja zahtjev okrivljenog i njegovog branioca po službenoj dužnosti i imenuje novog branioca – naveo je Vlahović u podnesku upućenom Višem sudu u Bijelom Polju, predsjedniku vijeća Bojani Radović.
Balijagić je nakon hapšenja i izručenja Crnoj Gori priznao da je ubio brata i sestru Madžgalj.
– Ubio sam dvoje Madžgalja. Ne znam koji je motiv, izuzev da sam se naljutio jer sam prilikom posjete njihovoj kući naišao na arogantan odnos s njihove strane. Nikada ih ranije vidio nijesam, kazali su mi da idem i ja sam otišao do obližnje šume, odakle sam se kasnije vratio, riješivši da im se za to osvetim i izvršio dvostruko ubistvo. Nijesam imao namjeru odranije da ih ubijem, niti bilo koga u ovom kraju – kazao je Balijagić.
Dodao je da ga je ranije troje sugrađana isprebijalo i da je razmišljao o tome da ih ubije.

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Suđenje Aliji Balijagiću (64), optuženom za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac, zakazano je za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sutkinja Bojana Radović. Informacija je objavljena na zvaničnom sajtu suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 časova, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Balijagić pred sudom 1. oktobra zbog ubistva brata i sestre Madžgalj

Zbog sumnje da su postupali neprofesionalno u slučaju potrage za Alijom Balijagićem, osumnjičenom za dvostruko ubistvo, Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je optužni predlog protiv dvojice policajaca. 
 
Balijagić se tereti da je ubio Jovana i Milenku Madžgalj. Prije zločina, Bjelopoljci su prijavili policiji da njihov sugrađanin, koji je od ranije poznat po izvršenju teških krivičnih djela, naoružan ide bjelopoljskim selima. Kako nije lociran i uhapšen u kratkom roku on je, kako se sumnja, ubio brata i sestru Madžgalj.
Postupak protiv policajaca je pokrenut po prijavi Velibora Madžgalja, brata ubijenih Jovana i Milenke. Optužnim aktom policijski službenici terete se za krivično djelo nesavjestan rad u službi. Madžgalj je više puta optužio policajce da su kako prije ubistva njegovih brata i sestre, tako i nakon zločina, postupali neprofesionalno, čime su mu omogućili da pobjegne iz države i da se skriva punih mjesec dana.
Prijavom koju je podnio ovaj Bjelopoljac obuhvaćeno je bilo šest polcijskih službenika. Ipak, sumnje u nesavjestan rad javile su se za dvojicu službenika policije, dok je prijava u odnosu na preostalu četvoricu odbačena. Da je izviđaj po prijavi Madžgalja protiv službenika bjelopoljske policije okončan, za "Dan" je potvrdila tužiteljka Danijela Đuković, portparol Osnovnog državnog tužilaštva.
Balijagiću će suditi i za oružje&nbsp;
– Završen je postupak izviđaja i protiv dva policijska službenika je podnijet optužni predlog Osnovnom sudu u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi. U odnosu na ostala lica i prijavljena djela, donijeto je rješenje o odbačaju krivične prijave – saopštila je Đuković.
Inače, prijavom koju je podnio Madžgalj, čiji su brat i setra Jovan i Milenka Madžgalj ubijeni 25. oktobra prošle godine, u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini kod Bijelog Polja, na teret je šestorici policajaca stavljena sumnja da su izvršili krivična djela nepomaganje nakon izvršenog krivičnog djela i nesavjestan rad u službi.
Formiranje predmeta u Osnovnom tužilaštvu protiv policajaca, uslijedilo je nakon što je porodica ubijenih u novembru podnijela krivičnu prijavu protiv čelnika policijskog Regionalnog centra "Sjever", kao i rukovodilaca Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, koji su, kako tvrde u prijavi, nestručnim radom dozvolili izvršenje krivičnog djela na štetu pokojnih.
Nezadovoljni postupanjem policije u ovom slučaju, građani Vraneške doline više puta su blokirali magistralni put prema Podgorici i Pljevljima, u mjestu Slijepač most, tražeći kolektivnu odgovornost i smjene u vrhu policije, zbog propusta u hapšenju Balijagića. I vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je naložio načelniku Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" da bez odlaganja pokrene odgovarajuće postupke protiv deset policijskih službenika, za koje postoji sumnja da nijesu preduzeli sve mjere i radnje koje su bili dužni u vezi sa slučajem dvostrukog ubistva za koje je osumnjičen Alija Balijagić.

Za propuste u slučaju Balijagića optužena dvojica policajaca

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Njemu se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenja oružja i eksplozivnih materija.
- Rješenjem vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Kvo.br.25/25 od 30. 06. 2025. godine, potvrđena je optužnica VDT iz Bijelog Polja Kt.br.56/24 od 09. 06. 2025. godine, podignuta protiv okrivljenog Alije Bakijagića iz Bijelpog Polja, zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144 st. 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 3 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz tog Suda.
Nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, vijeće ovog suda je zaključilo da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
- Dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni Balijagić izvršio krivična djela koja su mu optužnicom stavljena na teret, dok se pravo i potpuno činjenično stanje može utvrditi u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti samo u postupku na glavnom pretresu - kazali su iz Višeg suda u Bijelom Polju.

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: alija-balijagic

Balijagić osuđen na 40 godina zatvora

Okončan postupak protiv Balijagića za djela počinjena u Srbiji: Presuda 12. decembra

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Balijagić pred sudom 1. oktobra zbog ubistva brata i sestre Madžgalj

Za propuste u slučaju Balijagića optužena dvojica policajaca

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

ASP: Zbog bogatih jahtaša u Porto Montenegru država se odrekla 104 miliona eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO