<article>Bjelopoljac Alija Balijagić osuđen je na dugotrajnu maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžagalj u bjelopoljskom selu Sokolac.On je u bjelopoljskom Višem sudu osuđen za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja.Riječ je o jedinstvenoj maksimalnoj kazni.Balijagić nije prisustvovao izricanju presude.</article>

Bjelopoljac Alija Balijagić osuđen je na dugotrajnu maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžagalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
On je u bjelopoljskom Višem sudu osuđen za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja.
Riječ je o jedinstvenoj maksimalnoj kazni.
Balijagić nije prisustvovao izricanju presude.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Alija Balijagić

Osuđeni

Hronika

Balijagić osuđen na 40 godina zatvora

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Venecijanska laguna suočava se s dramatičnom invazijom meduze Mnemiopsis leidyi, poznate i kao "morski orah", koja se razmnožila u ogromnim količinama.
Ona začepi ribarske mreže i proždire ključne djelove morskog lanca ishrane. Ova želatinozna životinja, porijeklom iz zapadnog Atlantika, najvjerovatnije je stigla u Jadran balastnim vodama teretnih brodova, a zatim brzo kolonizovala velike djelove venecijanske lagune, prenose Nezavisne.
Naučnici sa Univerziteta u Padovi i italijanskog Nacionalnog instituta za okeanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS), u dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science u januaru 2026. godine, utvrdili su da je ova vrsta sada rasprostranjena širom cijele lagune i da se nalazi na listi 100 najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu.
Poznata je i po tome što jede sopstveno potomstvo. Međutim, glavna prijetnja ne leži u njenom izgledu, već u apetitu. Izuzetno je proždrljiva i hrani se ribljim jajima, larvama riba i planktonom - osnovnim elementima ekosistema lagune.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOGS.it%2Fposts%2F1760952951688989%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Otežava ribolov i smanjuje ulov</h2>
Ribari već prijavljuju ozbiljne probleme. Meduze uspiju da začepe mreže, što otežava ribolov i smanjuje ulov. Jadranska ribarska industrija, vrijedna milijarde eura i poznata po uzgoju školjki, dagnji i drugih morskih plodova, suočava se sa sve većim gubicima.
Naučnici upozoravaju da klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Toplije vode i optimalan nivo saliniteta stvaraju idealne uslove za masovno razmnožavanje u kasno proljeće i tokom kasnog ljeta i rane jeseni.
- Tekuće klimatske promjene mogle bi stvoriti sve povoljnije uslove za ovu vrstu, povećavajući njeno prisustvo u velikim grupama i rizik za čitav ekosistem lagune - navode autori studije.
Ovo nije prvi invazivni uljez u Jadranu. Region se već bori sa eksplozijom populacije plavih rakova (Callinectes sapidus), još jedne atlantske vrste koja je takođe stigla balastnim vodama. Plavi rakovi kidaju školjke, dagnje i ribarske mreže, nanoseći milionske štete, prenosi Daily Mail.

Balijagić osuđen na 40 godina zatvora

Tagovi

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

(FOTO) Grad na Jadranu pod najezdom proždrljive invazivne vrste

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO