Dosadašnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar razriješena je sa te funkcije na današnjoj sjednici Vlade, a na njeno mjesto postavljen je Ivan Radulović.
Na sjednici kojom je presjedavao predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lider Demokrata Aleksa Bečić, mandat je produžen direktorici Filmskog centra Crne Gore Aleksandri Božović, kao i v.d. generalnog direktora Direktorata za normativnu pravnu djelatnost, upravni postupak i međunarodnu saradnju u Ministarstvu turizma Andreju Orlandiću i v.d. sekretaru Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Edmiru Kalaču.
Ljubici Popović takođe je produžen mandat na poziciji v.d. sekretarke Ministarstva javne uprave, kao i Lidiji Ljumović na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave.
Vlada je razriješila članove Savjeta za zaštitu potrošača prof. dr Miloša Vukčevića i Miloša Rajevića, te imenovala Ivanu Smolović.
Mandat je produžen i Ivani Grujić na mjesto v.d. generalne direktorice Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Mladen Nedović razriješen je sa pozicije v.d. generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a mandat je produžen v.d. pomoćnice direktora Uprave za nekretnine Dragani Đurišić i v.d. generalne Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane Radmili Perović.
Vlada je imenovala Milisava Raspopovića za stalnog predstavnika Crne Gore pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Hagu.
Na današnjoj sjednici mandat je produžen i Draganu Dašiću na mjestu v.d. generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, te Tijani Šuković na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Bojanu Nišaviću na poziciji &nbsp;v.d. generalnog direktora Direktorata za normativno-pravne i kadrovske poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada razriješila Dragicu Lompar, Ivan Radulović novi direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“

Dosadašnja direktorica Filmskog centra Crne Gore (FCCG) Aleksandra Božović nije imenovana za novi mandat na čelu ove institucije, a Ministarstvo kulture i medija suspendovalo je taj svoj prijedlog u posljednjem trenutku. Prema nezvaničnim informacijama, to je učinjeno nakon što je za to mjesto projektovana druga osoba, gdje se može desiti da Filmski centar bude iskorišten u svrhu partijskih kombinatorika.
O tome da li ovakve situacije mogu da ugroze stabilnost i kontinuitet rada Filmskog centra, koji je ključan za dugoročni razvoj kinematografije, u emisiji Jutro sa Majom govorila je rediteljka Marija Perović.
Emisiju Jutro sa Majom možete pratiti vikendom od devet sati.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPJpGyBjGNf%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jutro sa Majom: Marija Perović o mogućem iskorištavanju Filmskog centra za partijske kombinatorike

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, imenovana je za predsjednicu žirija 23. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru - Cyprus Film Days 2025.
U okviru takmičarskog programa „Glocal Images“,žiri sastavljen od pet istaknutih filmskih profesionalaca ocjenjivati će sedam međunarodnih i tri kiparska filma.
Kako su naveli iz Filmskog centra, pored Aleksandre Božović, članovi žirija su i Delfin Lekas, nezavisna filmska kuratorka i menadžerka, nagrađivani mađarski reditelj i scenarista Đerđ Palfi, francuski suosnivač i direktor „Les Arcs Film Festivala“ Gijom Kalop, kao i Agni Skot, poznata kiparska glumica.
Međunarodni festival „Kiparski filmski dani“ održaće se od 4. do 12. aprila, u Limasolu i Nikoziji, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Kipra i Rialto teatra.

Direktorica Filmskog centra Crne Gore predsjedavaće žirijem festivala Kiparski filmski dani

Glavni grad Podgorica saopštio je da je objavljen javni konkurs za izradu spomen-obilježja Borislavu Pekiću.
- Spomen-obilježje Borislavu Pekiću, rođenom Podgoričaninu i jednom od najznačajnijih književnih stvaralaca našeg vremena, predstavlja trajni znak poštovanja prema misli, slobodi i kulturi koje je svojim djelom ostavio u nasljeđe. Podgorica na ovaj način odaje počast svom velikom sugrađaninu i potvrđuje da pamti i cijeni one koji su je trajno zadužili - kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
Odluku da jedan od najvećih književnih velikana našeg kulturnog prostora dobije spomen-obilježje Skupština Glavnog grada usvojila je ranije, čime je i formalno stvoren osnov za realizaciju inicijative koju je pokrenula Borovinić Bojović, sa namjerom da se ime i djelo maestra Pekića trajno i vidljivo ugrade u urbani i kulturni identitet Podgorice.
- Pekićevo stvaralaštvo ostavilo je neizbrisiv trag u književnosti, kulturi i društvenoj misli, a njegovo rodno mjesto ima obavezu da mu oda počast dostojnu njegovog imena - istakla je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, posebnu simboliku ovom projektu daje činjenica da je Borislav Pekić rođen 4. februara, te da se upravo uoči njegovog rođendana otvara javni konkurs za izradu umjetničkog i arhitektonsko-urbanističkog rješenja spomen-obilježja na odgovarajućoj lokaciji u centru grada, čime Podgorica spaja sjećanje, odgovornost i savremeni kulturni izraz.
Borovinić Bojović je pozvala sve referentne i zainteresovane autore da se prijave na javni konkurs i svojim idejama i umjetničkom vizijom daju lični pečat budućem spomen-obilježju posvećenom Borislavu Pekiću.
Borislav Pekić rođen je 1930. godine u Podgorici, a njegova djela, prevedena na brojne svjetske jezike, uvrštena su u sam vrh evropske književne baštine, čineći ga trajnim dijelom kulturnog pamćenja ne samo Podgorice, već i šireg evropskog prostora.

Podgorica dobija spomenik Borislavu Pekiću

Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - STEGA podržava javno upućeni apel zaposlenih u Državnom arhivu i upozorenje Ministarstvu kulture.
U STEGA-i kažu da crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da postoji "institucionalni tajac" na napore koje zaposleni, kao profesionalci, ulažu u Državnom arhivu Crne Gore kako bi sačuvali supstancu crnogorske arhivske baštine i istorijskog pamćenja.
Stoga se STEGA priključuje njihovom apelu upućenom ministarki kulture i medija Tamari Vujović, kojim su od nje zatražili da spriječi dalje urušavanje sistema i devastaciju kulturne baštine Crne Gore, svojim pasivnim i neodgovornim odnosom prema ovom slučaju.
- Dodatno slučaj "popovi u državnom arhivu" svjedoči o sveopštoj klerikalizaciji institucija u Crnoj Gori, koja je kulminirala tzv. "volonterskim" radom sveštenika SPC u Državnom arhivu Crne Gore - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Posebno, kako kažu, iritira "objašnjenje" da su popovi poslati da se spremaju za polaganje ispita iz arhivistike zarad sticanja "stručnih" zvanja.
- Suštinski razlog njihovog “rada bez nadoknade” u ključnoj instituciji kulturne baštine je "obrada" crnogorske arhivske građe koju SPC želi da negira i izbriše - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
U STEGA-i upućuju na čl. 5 Zakona o volonterskom radu koji normira da organizator volonterskog rada, između ostalog, može biti i vjerska organizacija. Shodno tome, "popovi volonteri" su mogli obavljati svoj "besplatni" rad u matičnoj arhivi SPC. 
- U konačnom STEGA će preko svojih redakcija i pravnih timova pažljivo pratiti sve dalje poteze Ministarstva kulture i rukovodstva Državnog arhiva Crne Gore, u već očitoj aferi "volonteri" i kao u slučaju sramne dodjele Trinaestojulske nagrade pokazati snagu otpora sve očitijoj i brutalnijoj devastaciji i razgradnji crnogorske kulture - poručeno je u saopštenju.

STEGA: Podrška apelu zaposlenih u Državnom arhivu i upozorenju Ministarstvu kulture

Viši sud je donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom - potvrđeno je Portalu ETV.
Policija od juče traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević juče je na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja.&nbsp;
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.&nbsp;
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. &nbsp;
Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti. Jedan od zahtjeva je da srpski jezik postane službeni. Sjednica Vlade zakazana je za 14 sati.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Tag: aleksandra-bozovic