<article>Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, imenovana je za predsjednicu žirija 23. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru - Cyprus Film Days 2025.U okviru takmičarskog programa „Glocal Images“,žiri sastavljen od pet istaknutih filmskih profesionalaca ocjenjivati će sedam međunarodnih i tri kiparska filma.Kako su naveli iz Filmskog centra, pored Aleksandre Božović, članovi žirija su i Delfin Lekas, nezavisna filmska kuratorka i menadžerka, nagrađivani mađarski reditelj i scenarista Đerđ Palfi, francuski suosnivač i direktor „Les Arcs Film Festivala“ Gijom Kalop, kao i Agni Skot, poznata kiparska glumica.Međunarodni festival „Kiparski filmski dani“ održaće se od 4. do 12. aprila, u Limasolu i Nikoziji, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Kipra i Rialto teatra.</article>

Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, imenovana je za predsjednicu žirija 23. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru - Cyprus Film Days 2025.
U okviru takmičarskog programa „Glocal Images“,žiri sastavljen od pet istaknutih filmskih profesionalaca ocjenjivati će sedam međunarodnih i tri kiparska filma.
Kako su naveli iz Filmskog centra, pored Aleksandre Božović, članovi žirija su i Delfin Lekas, nezavisna filmska kuratorka i menadžerka, nagrađivani mađarski reditelj i scenarista Đerđ Palfi, francuski suosnivač i direktor „Les Arcs Film Festivala“ Gijom Kalop, kao i Agni Skot, poznata kiparska glumica.
Međunarodni festival „Kiparski filmski dani“ održaće se od 4. do 12. aprila, u Limasolu i Nikoziji, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Kipra i Rialto teatra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Filmski centar Crne Gore

Aleksandra Božović

Kultura

Direktorica Filmskog centra Crne Gore predsjedavaće žirijem festivala Kiparski filmski dani

Nakon rušenja betonske ograde stadiona DG arena, koja je bila izgrađena preko kanala Mareze, danas je razmontiran i sporni reflektor, koji je položen pored stadiona. Podsjećamo da je kanal Mareze van funkcije već duži niz godina, te da je na više mjesta bio zatrpan, dok su preko njega bili izgrađeni reflektor i betonska ograda stadiona, suprotno propisima. Uklanjanje objekata izvršeno je po nalogu nadležne inspekcije, a najavljeno je da će se u narednom periodu nastaviti radovi na prokopavanju i sanaciji kanala Mareze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260125150124_e2b307526d0cd61040f4e326e8aba3c1f7a3cb838b251b36dc24843673466af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260125150124_e2b307526d0cd61040f4e326e8aba3c1f7a3cb838b251b36dc24843673466af0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="arena"><figcaption>Foto: Mediabiro</figcaption></figure>

Uklonjen sporni reflektor sa stadiona DG arena

Crna Gora bi sjutra, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori Poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Kako je ranije saopštila ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, to je više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da se Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Iz Vlade je saopšteno da zatvaranje Poglavlja 32 – Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i jasan signal povjerenja koje Unija ima u sposobnost crngorskih institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. &nbsp;
Zatvaranjem Poglavlja 32, kako se navodi, Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa.

Crna Gora sjutra zatvara Poglavlje 32

Širom Sjedinjenih Američkih Država organizovani su protesti nakon smrtonosnog ranjavanja Alexa Prettija, kojeg su upucali federalni agenati za imigraciju u Minneapolisu — što je drugi slučaj takvog ubistva u manje od tri sedmice. Prema izvještajima, Alex Pretti (37), medicinski tehničar i specijalista intenzivne njege, bio je ubijen tokom velike federalne operacije nadzora i provođenja imigracionih zakona. Njegova smrt je izazvala nacionalnu reakciju i demonstracije u više gradova, uključujući Minneapolis, New York i San Francisco.&nbsp;
Porodica Prettija u subotu naveče objavila je saopštenje u kojem ističu da im je slomljeno srce, ali i da su veoma ljuti zbog načina na koji su vlasti opisale slučaj — navodeći da su američki predsjednik Donald Trump i njegovi zvaničnici predstavili Alexa kao naoružanog napadača koji je prišao službenicima američke granične patrolе. Prema porodici, takve tvrdnje su netačne i povrijeđuju sjećanje na njihovog sina. – Odvratne laži o našem sinu koje je iznijela administracija su nedopustive i odvratne. Alex definitivno nije držao pištolj kada su ga napali federalni agenti — rekao je član porodice i dodao da je Alex imao telefon u ruci i pokušavao je zaštititi drugu osobu pogođenu od suzavca. Porodica moli da se prenese istina o njihovom sinu — bio je dobar čovjek i posvećen pomaganju drugima.&nbsp;
Dvoje svjedoka ubistva izjavilo je pod zakletvom da Pretti nije mahao oružjem kada je prišao federalnim agentima tokom protesta u subotu. Prema ovim izjavama, on je u ruci držao svoj mobilni telefon i pokušavao je pomoći drugoj osobi nakon što su je agenti oborili na zemlju.&nbsp;
Nakon ubistva, Ministarstvo domovinske sigurnosti objavilo je fotografiju pištolja, za koji su zvaničnici tvrdili da je pronađen na licu mjesta, i nazvalo ga oružjem napadača, ali snimci i izjave svjedoka dovode u pitanje tvrdnje federalnih službi i izazivaju zahtjeve javnosti za nezavisnom istragom.

Roditelji muškarca ubijenog u SAD-u bijesni na vlast: Iznijeli su odvratne laži, on je bio dobar čovjek

Najmanje 400.000 korisnika danas je bez struje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a očekuje se da više od 9.600 avionskih letova bude otkazano zbog jake snježne oluje, koja prijeti da parališe veliki dio zemlje, javlja Rojters.
Meteorolozi su najavili da će snijeg, susnježica, ledena kiša i opasno niske temperature zahvatiti istočne dvije trećine zemlje danas i početkom sljedeće nedjelje.
Predsjednik SAD Donald Tramp nazvao je snježnu oluju "istorijskom".
Vanrednu situaciju proglasile su vlasti u Arkanzasu, Konektikatu, Delaveru, Džordžiji, Indijani, Kanzasu, Kentakiju, Luizijani, Merilendu, Misisipiju, Misuriju, Nju Džersiju, Nju Meksiku, Njujorku, Sjevernoj Karolini, Ohaju, Južnoj Karolini, Pensilvaniji, Tenesiju, Teksasu, Virdžiniji i Zapadnoj Virdžiniji, kao i u dijelovima Alabame i u Vašingtonu.
"Nastavićemo da pratimo situaciju, ostajemo u kontaktu sa svim državama na putanji oluje. Ostanite na sigurnom, ostanite na toplom", poručio je Tramp na mreži Truth Social.
Prema navodima sajta FlightAware, više od 13.500 letova otkazano je širom SAD od juče.
Samo na aerodromu "Ronald Regan" u Vašingtonu otkazano je čak 414 letova, odnosno 97 odsto od ukupnog broja.

Direktorica Filmskog centra Crne Gore predsjedavaće žirijem festivala Kiparski filmski dani

Tagovi

Uklonjen sporni reflektor sa stadiona DG arena

Crna Gora sjutra zatvara Poglavlje 32

Roditelji muškarca ubijenog u SAD-u bijesni na vlast: Iznijeli su odvratne laži, on je bio dobar čovjek

Zbog sniježne oluje u SAD najmanje 400.000 korisnika bez struje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO