Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac saopštio je da je novoimenovani v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Dalibor Zečević završio MB fakultet u Aranđelovcu i ocijenio da bi tu diplomu trebalo provjeriti.
- Smjer računari, radio u kladionicama Volcano i AdmiralBet, a tek četvrta godina fakulteta završena 2023. godine - naveo je Klikovac.
Sve je, dodaje on ironično, to „povezano“ sa zaštitom životne sredine.&nbsp;
- Očigledno se lokalna većina kocka sa zaštitom prirode u Podgorici, a inače samo imenuju „eksperte“ i ljude sa velikim iskustvom u struci. PS - da nije kolega sa fakulteta Šapiću? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1975429276573782399%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klikovac: Provjeriti diplomu novog direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice - da nije kolega sa fakulteta Šapiću?

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da radovi na Trgu Nikole Pašića kasne, između ostalog, i zbog toga što je taj prostor zauzet šatorima, odnosno zauzet tzv. "Ćacilendom".
Šapić je na konferenciji za medije priznao da se kasni sa radovima na izgradnji kružnog toka i uređenju Trga Nikole Pašića, prije svega jer je taj prostor blokiran. Gradonačelnik nije precizirao ko blokira plato ispred Doma Narodne skupštine, ali je odranije poznato da su se tu "ulogorile" pristalice predsjednika Aleksandra Vučića.
- Da li ovdje, evo recimo, baš ispred ovog objekta, da li možemo normalno da prođemo? Ne možemo zato što je zatvorena ulica. Zato što su oni koji su blokirali ulicu zatvorili i njih niko ne može da pomjeri. I isto kao što su ovi drugi pozatvarali pola grada prethodnih šest mjeseci i to je jedan od glavnih razloga zašto mnogi radovi kasne - rekao je Šapić.
Rekao je da mu smetaju "i jedni i drugi" koji blokiraju ulice i, kako je rekao, normalan život Beograđana.
Gradonačelnik je podsjetio i da su kocke koje su dovezene na Trg Nikole Pašića kao materijal za popločavanje trotoara, morale da se sklanjaju zbog mitinga.
- Pa skloni kocke jer ima miting da se ne gađaju kockama, pa vrati kocke. Pa skloni kocke, pa vrati kocke. Pa 16 puta skloni, pa vrati, ali kada ih sklanjamo treba nam dva dana da ih vratimo. Četiri puta, dva dana, osam dana. Prosto da znate. A onda, ako se ne sklone u dva sata, onda ide po mrežama: "Ostavio Šapić kocke da se gađaju" - ukazao je Šapić.
Stoga nije želio da licitira rokovima za završetak radova na Trgu Nikole Pašića, ali je podvukao da će cio taj prostor biti uređen u narednom periodu. To uključuje i Ulicu Dragoslava Jovanovića koja će, kako je objasnio, dobiti novi završni sloj asflata kada budu asfaltirane sve saobraćajnice i na samom Trgu Nikole Pašića.
Šapić je podsjetio i da je u toku izgradnja podzemne garaže u Vlajkovićevoj ulici koja bi, kako je naveo, trebalo da bude otvorena na jesen, a odmah poslije toga krenuće uređenje arheološkog parka iznad nje, u kom će biti izloženo sve ono što su arheolozi pronašli za vrijeme radova.
Odgovarajući na pitanja novinara o uzurpaciji Pionirskog parka, Šapić je rekao da je protiv svakih blokada i da nema razloga da se više ponavlja.
Ponovio je ranije iznijeti stav da je čak i revolucija, kojoj se inače protivi, bolja nego ovo "toksično ubrizgavanje otrova u krvotok ove zemlje".
<h2>Nije se odustalo od kružnog toka na Trgu republike</h2>
Šapić je demantovao navode Centra za lokalnu samoupravu da se od kružnog toka na Trgu republike odustalo, ističući da će taj projekat biti realizovan onako kako je prvobitno najavljeno.
Granitne kocke koje se trenutno uklanjaju sa kolovoza neće ići u otpad, objasnio je gradonačelnik navodeći da će one biti uskladištene u "Putevima Beograda" i ponovo upotrebljene na drugim projektima u gradu.
Kolovoz će ubuduće na Trgu republike biti asfaltni, osim na kružnom toku gde će ostati granitne kocke, ali na adektvatnoj podlozi kako ne se ne bi više klatile i propadale.
- Beton mora, kako su mi objasnili, da se pusti da se suši mjesec dana, pa onda se to sve pomjera (rokovi, prim. N1), ali pošto ne možemo odjednom sve, da ne bi zagušivali saobraćaj, radiće se u tri dijela, to je onda tri puta po 20 dana - rekao je Šapić.&nbsp;
Od kružnih tokova kod hotela Balkan i Igumanove palate na Terazijama jeste se odustalo, jer su nadležni procijenili da bi oni bili prevelik rizik zbog podzemnih prolaza, podsjetio je Šapić.&nbsp;
Najavio je i da će uskoro biti rekonstruisan podzemni prolaz na Zelenom vijencu, dok će se sa obnovom prolaza Bezistan, nakon što su rešeni imovinsko-pravni odnosi, krenuti naredne godine.
Šapić je naglasio da bi obnova centra grada - odnosno cijelog prostora od Trga Nikole Pašića, preko Terazija do Trga republike - trebalo da bude gotova 1. septembra.

Šapić kritikuje Ćacilend: Ne možemo da izvodimo radove, njih niko ne može da pomjeri

Nekako u isto vreme, dva političara u regionu - iako ih ne povezuju ni države ni "rang" položaja - kao da su počela da se utrkuju u idejama, stavovima i predlozima koji, najblaže rečeno, najčešće izlaze iz okvira uobičajenog za posao koji obavljaju i u direktnoj su suprotnosti s onim šta građani doista očekuju od njih.
Građane Srbije je počeo da o jadu zabavlja Aleksandar Šapić, gradonačelnik Beograda, a građane Crne Gore Andrija Mandić, predsednik Skupštine. Čini se da se u oba slučaja, sa stanovišta građana, uz njihove funkcije može staviti epitet "nažalost".&nbsp;
Šapić je, tako, krenuo "rafalno" s izgradnjom kružnih tokova gdegod; pa sa idejom o izmeštanju ostataka Josipa Broza iz "Kuće cveća"; onda je podigao tenzije planom za podizanje spomenika kolaboracionisti Dragoljubu Mihailoviću; istovremeno izneo plan o uklanjanju grobova četiri narodna heroja sa Kalemegdana; koliko sutra treba da započne njegova ideja o rušenju Starog savskog mosta, a da drugi most nije napravljen; na potpuni saobraćajni haos u gradu "odgovorio" je farbanjem vozila gradskog prevoza u "nemanjićko plavo"; pa vređa i novinarstvu uči novinare; onda se pokazalo da kroz jedan novi kružni tok autobus uopšte ne može da prođe; pa je ispalo da na drugi ipak moraju da se vrate semafori, koji su uklonjeni kada je ta raskrsnica pretvorena u kružni tok, ali ti semafori neće imati zeleno...
Mandić je, opet, hvatajući se za rezultate popisa, koji - baš to je dokaz - nije dao onu sliku koju su želeli Srbija i velikosrpska iredenta u Crnoj Gori, počeo sa pričom o izmeni Ustava kako bi srpski jezik postao "službeni"; onda je reciklirao staru ideju o procentualnom učešću Srba u organima uprave, vojsci i policiji; pa opet nekoliko uzastopnih puta zaboravio tekovine NOR; pa opet po srpskim medijima pominjao ugroženi srpski narod; pa malo pretio koalicionim partnerima; pa menjao logo Skupštine; do najnovijeg "bisera" - kad je uklonio iz hola Skupštine crnogorsku zastavu i postavio Lubardinu sliku na njeno mesto, a kao reakciju na to po ko zna koji put ponižavao nacionalne Crnogorce.
U oba slučaja smo, skoro sasvim sigurno, u nabrajanju nešto zaboravili. Prosečan ljudski um teško može da procesuira toliki broj bisera u tako kratkom periodu. Da, većina ovoga običnom čoveku jednostavno izazove napad smeha i probudi nevericu da neko takav uopšte može da se bavi politikom, i to bi bilo sve - da nije štete koju ovakvi stavovi i činidbe prave.
Ipak, šteta koju Aleksandar Šapić pravi Beogradu je - kolikogod to strašno zvučalo - tek usputna, u osnosu na ukupnu štetu koju prestonici Srbije, kao i celoj Srbiji najzad, pravi režim Srpske napredne stranke. Beograd je, vele upućeni, postao svetski centar za pranje sumnjivog novca kroz stanogradnju. Zida se i gde može i gde ne može, najčešće gde ne može i apsolutno neplanski - jer Beograd nema ni kapacitet, ni strukturu, ni infrastrukturu da to iznese. Ti preskupi kvadrati sumnjivog kvaliteta donose ozbiljnu zaradu investitorima, lep procenat državi, ali i potpuni krah javnih službi. U tom ogromnom novcu zbog koga se Beograd pretvara u Dubai sa Ali Ekspresa, Šapić biva tek sitni šibicar, a novac straćen u - recimo - besmisleno farbanje gradskih autobusa - jer dosadašnja crvena (inače tradicionalna boja od pokretanja JGS u Beogradu 1892.) je za Šapića "socijalistička" - predstavlja tek "kusur" u odnosu na sve druge "projekte" aktuelne vlasti.
Šteta koju Andrija Mandić pravi u Crnoj Gori je, međutim, kudikamo ozbiljnija. I, iako je za verovati da to što radi - ne radi za klikere, u slučaju njegovog delanja materijalni aspekt je manje bitan. Upornim insistiranjem da jedan narod u Crnoj Gori treba da bude ravnopravniji od drugih naroda, uz fantamazgorije o "ugroženosti", on polarizuje crnogorske Srbe prema svim ostalim građanima, kojih je čak i u najnekritičnijem čitanju popisa - bar dvostruko više nego Srba. Upornim narušavanjem građanskog karaktera države on stvara i gaji antagonizam Srba prema svima ostalima, i revolt svih ostalih prema Srbima, a takav scenario pamtimo iz sukoba u bivšoj SFRJ i znamo kako se završio. Upornim provociranjem i ponižavanjem nacionalnih Crnogoraca on postiže samo generalizaciju njihovog revolta i zauzimanje tvrdih, dijametralno suprotnih pozicija, što nikada u svetskoj istoriji nije rezultiralo dobrim. Otuda je logično pitanje - koji su doista Mandićevi motivi da radi to što radi? Onda, i da li je moguće da crnogorski Srbi, koji su životno i suštinski u potpuno istoj situaciji kao Crnogorci, crnogorski Hrvati, Bošnjaci ili Albanci, ne vide u kom pravcu to vodi?
Tako da - imamo dva klovna, istih crvenih noseva, istih brada (jedan ima stvarnu, drugi duhovnu), istih lepih reči za četnike, istog prekomernog i neprimerenog insistiranja na srbovanju i srpstvu... ali s kudikamo različitim posledicama tog kerefekisanja. Posledica Šapićevog cirkuziranja je vizuelno i sadržajno uništenje jednog grada, u kome će život ipak biti moguć, samo teži. Posledice onoga šta radi Mandić mogu da učine nemogućim život u celoj Crnoj Gori, što je mnogo više od velikosrpskog plana da Crnu Goru učine nefunkcionalnom državom o kojoj će morati da brine "stariji brat".

Nebojša Vučinić

Dva klovna

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić podnio je zvaničnu inicijativu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda da se komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću podigne spomenik u parku Terazijska terasa.
Šapić je poručio da je podizanje ovog spomenika "važno zbog nacionalnog pomirenja i kako ne bi više dolazilo do podjela".
- Treba da se nastavi proces kojim su se izjednačili partizanski i ravnogorski pokret i kada je oborena sudska presuda kojom je Dragoljub Mihailović proglašen za izdajnika. Ne treba zaboraviti da je Mihailović jedan od najodlikovanijih srpskih oficira za iskazane podvige i hrabrost u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu - rekao je Šapić.
Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.
Viši sud u Beogradu rehabilitovao ga je u maju 2015. godine, navodeći da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac.
U oktobru 2023, u Beogradu je u privatnom prostoru otvoren muzej i u njemu spomenik Draži Mihailoviću, uprkos kritikama i protivljenju antifašista.

Šapić odlučan: Podnio inicijativu za podizanje spomenika ratnom zločincu Draži Mihailoviću

Osim izmještanja Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić došao je i na ideju da se Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta, sagradi spomenik na Terazijama.
Sociolog Jovo Bakić kaže za Danas da, radikalskim rječnikom rečeno, nema većih izdajnika od radikala i njihovih nasljednika naprednjaka.
– U skladu s tim je i njihova politika pamćenja, pa očekujem da svi saradnici okupatora uskoro dobiju svoje spomenike jer tako se pravda i savremena kolaboracija s imperijama i njihovim korporacijama – ističe Bakić.
Dragana Rakić, zamjenica predsjednika Demokratske stranke, ocjenjuje da kada nije u stanju da Beograđanima ponudi funkcionalan i bezbjedan javni prevoz, da gradu Beogradu obezbijedi redovno finansiranje najosnovnijih institucija, doktor Šapić se sjeti da im ponudi raspravu na temu: četnici ili partizani.
– Dotle doseže njegova politička misao, a za nešto više svakako nije sposoban. A kad se doktor Šapić već bavi velikim političkim temama, nemam nikakvu dilemu da će i on i režim kome pripada najaviti i spomenik Nediću, Krcunu, Staljinu, Pol Potu, Idi Aminu, samo da ne odgovaraju na pitanja o litijumu ili o Kosovu – poručuje Rakić.
Miloš Karavezić prvi sekretar SKOJ-a, ističe da je to je jedna u nizu sramnih izjava gradonačelnika Beograda, dokazanog antikomuniste Aleksandra Šapića.
– Draža Mihailović je izdajnik srpskog naroda, nacistički kolaboracionista i ratni zločinac i takva izjava ima za cilj izmišljanje novih tradicija u kojima se borci za slobodu nazivaju zločincima, a zločinci poput Mihailovićima herojima. Sva antifašistička i progresivna javnost mora ustati protiv ove sramne inicijative – naglašava Karavezić.
Branislav Dimitrijević, istoričar umjetnosti, smatra da se na Terazijama se može podići samo novi spomenik obješenim rodoljubima 1941. dok su tadašnji istomišljenici Šapića pili kafu ispod njih.
– Ideja o spomeniku Mihailoviću je nebulozna isto kao ona o spomeniku Miloševiću, koji se nešto više ni ne pominje. Istorijski revizionizam je uzeo maha u ovom društvu, a ideje kao śto je ova služe jeftinom politikanstvu i daljim podjelama u društvu – smatra Dimitrijević.
Istoričarka umjetnosti Borka Božović kaže da je nevjerovatno do kojih granica, a bez stida i ikakvog istorijskog znanja, pojedini ljudi iz vlasti sistematski vrše reviziju istorije.
– To svakako nije dobro za zemlju koja je do nedavno njegovala i poštovala antifašizam, dok se danas srozava do samog dna u svakom pogledu. I ispod toga – ti ljudi prostački samo kopaju po istorijskim ranama, jer samo to znaju. Ali, ta opsjednutost ovog režima „istorijskim motivima“ i provociranje javnosti, zapravo je „ispiranje mozgova“ – ta stalna proizvodnja magle služi tome da odvrati pažnju od suštinskih pitanja, da ljudi ne bi razmišljali i da se ne bi bavili gorućim problemima – poručuje Božović.
Ističe da su u ovom trenutku to Rio Tinto i položaj Srba na Kosovu, koje je vlast toliko izmanipulisala i dovela u strašnu situaciju.

Nebulozna ideja i istorijski revizionizam: Reakcije na Šapićevu najavu izgradnje spomenika Draži Mihailoviću

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Američki i ukrajinski zvaničnici počeće treći dan razgovora u Majamiju 6. decembra, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad raketama i dronovima na ukrajinsku infrastrukturu i elektrane.
Noćni udari uslijedili su nakon što su visoki ukrajinski i američki pregovarači zajednički saopštili u petak poslije dva dana razgovora na Floridi da "pravi napredak" zavisi od želje Moskve da okonča rat.
- Obje strane su se složile da pravi napredak ka bilo kakvom sporazumu zavisi od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja - navodi se u američkom sažetku razgovora objavljenom kasno u petak.
Saopštenje su izdali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i vodeći pregovarač Rustem Umerov, nešto prije nego što su u velikom ruskom napadu dronovima i raketama oštećena energetska postrojenja u osam ukrajinskih regiona.
Napadu su izazvali nestanak struje i primorali nuklearne elektrane, uključujući ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, da smanje proizvodnju električne energije, saopštili su u subotu ukrajinski zvaničnici i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Agencija navodi da od tada nema struje u elektrani Zaporožje.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage pokrenule "masovan udar" tokom noći kao odgovor na, kako je navelo, ukrajinske napade na civilne mete.
Napad je uslijedio poslije dvodnevnih razgovora za koje su američki i ukrajinski zvaničnici ocijenili da su bile "konstruktivne diskusije" u jeku obnovljenih napora SAD da se postigne mirovni sporazum kojim bi se okončao skoro četvorogodišnji rat.
Tokom razgovora kojima prisustvuju i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, te načelnik Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrej Hnatov, ukrajinski pregovarački tim obaviješten je o razgovorima koji su početkom nedjelje u Moskvi vodili Vitkof i Kušner s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Specijalni izaslanik SAD je navodno razgovarao sa Putinom skoro pet sati 2. decembra u Kremlju, ali su ruski zvaničnici rekli da "nije postignut nikakav kompromis".
<h2>Stanje mirovnih razgovora</h2>
Nedavna užurbana diplomatska aktivnost oko okončanja rata pokrenuta je kada je američki mirovni plan od 28 tačaka procurio u medije u novembru. Taj prvobitni prijedlog je izgleda u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji, iako je od tada pretrpio nekoliko izmjena kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
Posljednja verzija prijedloga nije javno objavljena.
Poslije razgovora u Rusiji, Putin je rekao da je spreman da nastavi da se sastaje s Amerikancima "koliko god puta bude potrebno".
Kasnije je ruski predsjednik zauzeo prkosniji ton, rekavši za indijske medije u petak tokom posjete Nju Delhiju da ukrajinske trupe treba da u potpunosti napuste područje Donbasa na istoku Ukrajine ove nedjelje ili će Rusija "osloboditi te teritorije silom".
Ukrajina i njeni saveznici u Evropi doveli su u pitanje posvećenost Kremlja okončanju rata i nedavno saopštenje SAD izgleda da pomijera naglasak na spremnost Rusije na kompromis.
Glavne tačke spora između dvije strane ostaju, uključujući i one oko pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma i teritorijalnih ustupaka.
Rusija trenutno kontroliše oko petinu teritorija Ukrajine, uključujući velike djelove Donbasa koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti.
<h2>Napadi na ukrajinske gradove i željeznice</h2>
Rusija je posljednjih nedjelja intenzivirala udare na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu, napadajući elektrane i željeznička čvorišta dok pred dolazak zime padaju temperature.
Ukrajinska vojska je u subotu saopštila da je Rusija tokom noći lansirala 653 drona i 51 raketu, od čega je oboreno 585 dronova i 30 raketa.
Postrojenja za proizvodnju električne energije i toplote u Černigovskoj, Zaporiškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti bila su glavne mete, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za razvoj zajednica i teritorija, dodajući da je 9.500 potrošača bilo bez grijanja, a 34.000 bez vodosnabdijevanja u južnoj Odeskoj oblasti u subotu ujutru.
Meta napada takođe je bio željeznički čvor blizu Kijeva, gdje su oštećeni depo i željeznički vagoni, saopštila je ukrajinska državna željeznička kompanija Ukrzaliznica.
Željeznica nije prijavila da je bilo žrtava u napadu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana oborila 116 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije tokom noći, dok snimci koji su kružili ruskim Telegram kanalima izgleda prikazuju ukrajinski napad na rusku rafineriju nafte u Rjazanju.
RSE nije bio u mogućnosti da nezavisno potvrdi snimak.
Ukrajinska vojska je saopštila da je gađala rafineriju kako bi smanjila "sposobnosti ruskih oružanih snaga", navodeći da je taj objekat "jedna od najvećih rafinerija nafte u Rusiji".
Pavel Malkov, regionalni guverner Rjazanja, rekao je da je stambena zgrada oštećena u napadu dronom i da su ostaci drona pali na teren "industrijskog objekta", ali nije pomenuo rafineriju.
Ukrajinska vojska je takođe saopštila da je pogodila metalurški kombinat Alčevsk u Luganskoj oblasti koju je okupirala Rusija. Navela je da se postrojenje koristi za proizvodnju komponenti koje se koriste u granatama koje se ispaljuju na ukrajinske gradove.

Rusija izvela napad pred treći dan razgovora SAD i Ukrajine

Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj danas na Međunarodnom diplomatskom humanitarnom bazaru.
- Niko ne smije biti sam u svojim teškoćama. Danas još jednom potvrđujemo da nas milosrđe može samo oplemeniti, a nikako osiromašiti - istakao je Dukaj.
Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, svoje učešće označilo motom: "Humanost na djelu, osmijeh u srcu".
- Ovaj događaj imao je za cilj prikupljanje sredstava za podršku humanitarnim projektima i inicijativama koje pomažu najugroženijim kategorijama stanovništva. Učestvovale su ambasade velikog broja zemalja u Crnoj Gori, kao i mnogobrojne ustanove i institucije. To je, osim humanitarne poruke, da jedni druge ne ostavljamo u uzazovima, bila prilika za druženje i razmjenu dobre energije - ističu iz Ministarstva javne uprave.
Zaposleni u ovom resoru su angažovanjem pokazali da humanost, zajedništvo i entuzijazam daju posebnu inspiraciju i podstrek. &nbsp;
- Učešće na ovom bazaru je bila prilika da pokažemo našu posvećenost humanitarnim vrijednostima i solidarnosti sa onima kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

Dukaj: Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa devet golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Gol manje, nakon 18. kola, ima Balša Sekulić iz barskog Mornara, golgeter Petrovca Adnan Bašić upisao je šest, a po gol manje njegov klupski drug Žarko Popović, Andrija Ražnatović iz Sutjeske i Asmir Kajević iz Dečića.
Po četiri puta u listu strijelaca upisali su se Armin Bošnjak iz Arsenala, igrači Mladosti Lazar Knežević, Anđelko Jovanović i Balša Mrvaljević, Balša Radusinović iz Dečića, Lazar Mijović i Danilo Vukanić iz Budućnosti, Milivoje Raičević i Ognjen Rolović iz Jezera, Savo Arambašić iz Petrovca, Stefan Denković iz Mornara i Žarko Korać iz Jedinstva.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.&nbsp;

Maksimović na čelu liste strijelaca

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: aleksandar-sapic