Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Danko Savić (61), bivši pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) i član proruske Balkanske kozаčke vojske, koja je prema ranijim pisanjima Pobjede osnovana 2016. godine u Kotoru, uhapšen je juče u okviru višemjesečne akcije policije pod nazivom „Lugansk“ zbog sumnje da je učestvovao u oružanoj stranoj formaciji Rusije u ratu protiv Ukrajine. Medijima se sinoć obratio i Savićev branilac, advokat Đorđije Vukmir, čiji su stan i kancelarija pretreseni, zahtijevajući od Uprave policije da se ponovo oglase i pojasne ko je lišen slobode, jer je, kako navodi, „stvoren opšti utisak da se radi o terorističkoj organizaciji, odnosno grupi udruženoj za učestvovanje u ratnim zbivanjima u Ukrajini“. Savić je saslušan u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, gdje mu je određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je bio učesnik ruske agresije na Ukrajinu od početka 2023. do početka 2025. godine. Ovaj državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Danilovgradu je, kako Pobjeda saznaje iz bezbjednosnih službi, praćen godinama zbog pripadnosti paravojnim formacijama na strani proruskih separatista u Ukrajini. Materijalni dokazi koje su istražitelji prikupili ukazuju da je on to činio protivzakonito i suprotno pravilima međunarodnog prava. <h3>MENTALNI OKVIR S KOJIM SE MNOGI IDENTIFIKUJU</h3> Vojni analitičar Aleksandar Radić kazao je za Pobjedu da je stav koji dolazi iz Putinove vlasti – jednostavnost, autoritarizam, kult vođe – postao mentalni okvir s kojim se mnogi identifikuju, što se može vidjeti kroz komentare, društvene mreže gdje se formira emocionalna baza podrške. - Postoje ljudi koji su skloni avanturizmu. Često se mistifikuje ta kategorija, ali postoji broj muškaraca koji imaju potrebu da se istaknu, da urade nešto ‘veliko’, da budu prisutni. Ako se takvim ljudima ponudi malo novca, prilika da se istaknu i ideološka potvrda, dobijamo zatvoren krug motivacija - istakao je Radić. Zato, kako je rekao, postoji emocionalna baza, motiv afirmacije unutar sistema vrijednosti koji im se čini privlačnim, i na kraju se dodaju i materijalni razlozi. - To je ključ na kojem funkcionišu takvi regruti. Ti ljudi se najčešće vrbuju kroz lični kontakt. Niko ko ode da ratuje u tuđem ratu nije ‘čist’. Uvijek postoji neki unutrašnji motiv, neka praznina ili problem koji se pokušava popuniti. Rat sam po sebi ne privlači većinu ljudi – većina učestvuje samo kad mora. Zašto bi neko dobrovoljno išao u rat? Upravo zato što ima dodatnu motivaciju. To je tema za psihologiju i sociologiju: kako se oblikuje ličnost koja je spremna na takve stvari - ustvrdio je Radić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128071128_b9e4807e28a1afa1a457eab1fa251e24bdaf83400a88f212129f7e9c2edf0094.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251128071128_b9e4807e28a1afa1a457eab1fa251e24bdaf83400a88f212129f7e9c2edf0094" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Aleksandar Radić"><figcaption>Aleksandar Radić(Photo: Pobjeda Arhiva/Stop kadar)</figcaption></figure>  Sagovornik Pobjede navodi da postoje ljudi na našem prostoru koji su prijemčivi za ruski narativ, ruski folklor, koji vole Putina više nego mnoge lične ili nacionalne autoritete. - Kozaci su za njih idealan model, jer izgledaju kao spoj nacionalnog romantizma, panslovenskog mita i privida slobode. Iako su zapravo dio državnog ruskog aparata i vrlo daleko od liberalnog, oni se na Balkanu predstavljaju na način koji odgovara očekivanjima simpatizera - naveo je Radić. Što se tiče Balkanske kozаčke vojske, odnosno paravojne ili parapolitičke organizacije – one ciljaju upravo takav profil ljudi. Poručuje da svoje pristalice privlače time što im nude sliku koju žele da vide – osjećaj pripadnosti, „bratstva“, važnosti i uloge u nečemu većem. - Upravo ta psihološka prijemčivost čini osnovu njihovog regrutovanja - poručio je Radić. Savić je, kako je saopšteno iz policije, učestvovao u stranoj oružanoj formaciji Ruske Federacije, u Lugansku, u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine (od februara 2022.) na ukrajinskoj teritoriji i pribavljao i posjedovao ogromna novčana sredstva. On je odranije poznat policiji i više puta je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja. U policijskoj akciji 2018. godine prilikom pretresa njegove kuće pronađena je i oduzeta značajna količina oružja i eksploziva. Pored toga, stavljene su mu lisice na ruke i u junu ove godine zbog istog krivičnog djela, a policija je tada pronašla 12 kilograma eksploziva, upakovanih u manja pakovanja od 200 grama u obliku pojasa. Policija je od Savića oduzela: vazdušnu pušku bez potrebne dokumentacije, više vojnih uniformi, pancire, šljemove, uniforme Kozackog bratstva, uređaje za komunikaciju, SIM kartice, članske karte, veći broj računa i uplatnica, uvjerenje o državljanstvima i pasoše stranih država, knjižicu za učešće na frontu, dokaz o posjedu vrijedne nekretnine, kao i druge predmete i stvari.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112712114_34af0b344562f663a0470bcfc3c52bf6c74fabaf815209ab48ed4a27174060b9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112712114_34af0b344562f663a0470bcfc3c52bf6c74fabaf815209ab48ed4a27174060b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="akcija lugansk"><figcaption>Ostatak zaplijenjenih uniformi, kapa, papira, radio veza, dokumenata i papir</figcaption></figure>  Kako je Pobjeda ranije otkrila, paramilitarna organizacija Balkanska kozacka vojska koja je osnovana 2016. godine u Kotoru, stoji iza udruženja Saveza dobrovoljaca Donbasa. Pored toga, Pobjeda je prva objavila informaciju o osnivanju Balkanske kozačke vojske 11. septembra 2016. godine u Kotoru. Pitanje statusa tog udruženja, kao i njegovog potencijalnog malignog uticaja u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, otvorio je analitičar Konstantin Batozkij u autorskom tekstu za ruski Insajder, koji je otvaranje filijale Saveza dobrovoljaca Donbasa u Crnoj Gori i Srbiji, u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu, ocijenio kao krajnje uznemirujuće. Na čelu te paramilitarne organizacije izabran je tada general Viktor Vladimirovič Zaplatin, vrhovni ataman Balkanske kozačke vojske, koji je kao predstavnik Ruske Federacije više od 16 godina radio u Srbiji. U sastav te organizacije, prema podacima Digitalnog forenzičkog centra, ušli su tada i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, kozački pukovnik, glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, pop Mijajlo Backović, nekadašnji pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Balkanska kozačka vojska, iako osnovana u Crnoj Gori, registrovana je u Srbiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128071128_02e274197d1798ebf5bb807af8d487818ff96a7ec212ecd969ab150b3a0be28b.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251128071128_02e274197d1798ebf5bb807af8d487818ff96a7ec212ecd969ab150b3a0be28b" data-rendition-name="original" width="1024" height="546" loading="lazy" alt="Pop Miajlo Backović i kozački generali Genadij Jakovljevič Temnjikov i Viktor Vladimirovič Zaplatin: Sa osnivanja Balkanske kozačke vojske u Kotoru"><figcaption>Pop Miajlo Backović i kozački generali Genadij Jakovljevič Temnjikov i Viktor Vladimirovič Zaplatin: Sa osnivanja Balkanske kozačke vojske u Kotoru(Photo: IN4S)</figcaption></figure>  Balkansku kozačku vojsku povezuju i sa „Noćnim vukovima“, ekstremističkom organizacijom bliskom Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC). Pripadnici ove organizacije boravili su na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine kada su bili stacionirani u Cetinjskom manastiru, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. <h3>ODUZETA VEĆA KOLIČINA ORUŽJA</h3> U okviru akcije „Lugansk“, nazvanoj po istoimenoj ukrajinskoj regiji koja se nalazi pod okupacijom Rusije, policija je pretresla još 11 osoba kod kojih je pronađena veća količina oružja, više od hiljadu metaka, hladno oružje, obilježja stranih formacija sa inostranim dokumentima. Kako je saopšteno iz Uprave policije, Danilovgrađanin Dejan Braletić (64) priveden je jer je kod njega pronaćena lovačka puška i 18 komada municije. On se tereti da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Pored Braletića, u stanu Nikšićanina Jovana Burića (64) pronađeni su i oduzeti pištolj „Zastava“ M57 sa tri okvira u kojima se nalazilo 27 komada municije, puščani metak, manevarski metak, uniforma, ruska zastava, kozačka zastava, pet većih noževa i kozacki mač. Kod advokata Đorđija Vukmira iz Nikšića pretresom su pronađena dva pištolja „Zastava“, 803 komada municije, pištoljski okvir sa osam komada municije, USB memorija, dron i tri laptopa. Pored toga, pretresene su prostorije advokatske kancelarije Vukmira u Podgorici, ali tamo nijesu pronađene nedozvoljene stvari i predmeti. Kod Borislava Jovovića (47) iz Danilovgrada su pretresom pronađene kozačka sablja, kozačka uniforma, više amblema, dva bajoneta, vojna oprema i sredstva komunikacije. Pretresom kuće njegovog sugrađanina Žarka Jovanovića (38) iz Danilovgrada pronađeni su uređaj za komunikaciju, futrola za pištolj, futrola za rezervni okvir, durbin i laptop.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112712114_e35cdf92ac2b6dd97291b1633e5d174c61b07b4997b838477dfeb5bfb9d7a0dc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112712114_e35cdf92ac2b6dd97291b1633e5d174c61b07b4997b838477dfeb5bfb9d7a0dc" data-rendition-name="original" width="1200" height="1409" loading="lazy" alt="akcija lugansk"></figure>  Od Danilovgrađanina Gorana Kovačevića (49) oduzeto je pet sredstava komunikacije, fleš memorija, dva omota od SIM kartica, amblemi, vojna oprema, kozačka uniforma i tri putne isprave. Pretresom stana Branka Grujičića (55) iz Nikšića pronađena su dva uređaja za komunikaciju, a kod Mladena Ajkunića (35) sredstvo za komunikaciju, tablet i dva omota od SIM kartica. Pretresom su kod Danke Vukčević (31) iz Podgorice pronađeni i oduzeti dva uređaja za komunikaciju i omoti za SIM kartice. Pretresom stana i drugih prostorija V. B. (59) u Podgorici oduzeto je 20 komada oružja, za koje će se izvršiti sveobuhvatne provjere o legalnosti posjedovanja i nabavke, u skladu sa Zakonom o oružju, u cilju utvrđivanja legalnosti i opravdanosti sakupljanja i držanja oružja. Iz policije je saopšteno da se traga za Ž. O. te da će se tužioci o oduzetim predmetima i kvalifikaciji krivičnih djela izjasniti. - Crnogorska policija je odlučna da se, u nastavku svojih planiranih koordiniranih mjera i aktivnosti, suprotstavi savremenim visokorangiranim bezbjednosnim prijetnjama, identifikacijom i otkrivanjem malignog i hibridnog djelovanja, koje dolazi iznutra i sa elementima inostranosti, te da će da neutralizuje sve nedozvoljene aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih lica koja djeluju na teritoriji Crne Gore i širom svijeta - poručili su iz policije. <h2>Vukmir: Propagandna mašinerija pokušava da stvori narativ teroristicke organizacije</h2> On je pojasnio da su akciju sproveli danilovgradski policajci na osnovu naredbe sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Suzane Mugoše, a po prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. - Predmet pretresa širom Crne Gore, pored ostalih bio sam i ja, kao advokat, a tom prilikom je pretresen porodični stan u Nikšiću, advokatska kancelarija u Podgorici i ja lično - naveo je Vukmir, dodajući da se u naredbi navodi postojanje vjerovatnoće da će se kod njega pronaći tragovi krivičnog djela, ali da se to nije dogodilo. Kako je kazao, jedino što mu pripada, a što je oduzeto jeste dron (sa Temua) i tri porodična laptopa i USB uređaj. - Očigledno je bilo potrebno da me Uprava policije prikaže kao pripadnika neke vojne ili druge organizacije, te kao člana kriminalne grupe - kazao je Vukmir. On traži od Uprave policije, ali i svih drugih organa da se ponovo oglase u vezi sa ovim događajem i da pojasne javnosti koja su to lica lišena slobode, jer je stvoren opšti utisak da se radi o terorističkoj organizaciji, odnosno grupi udruženoj za učešćovanje u ratnim zbivanjima u Ukrajini. U OB Podgorica ispitivan je isključivo za odnos sa Dankom Savićem. Pojasnio je da je Savića branio u postupku pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija u predmetu koji je bio aktuelan i u fazi istrage.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516120540_1a896deee2bcc9cc805bef15f1fabc3dcfdf2690de713fbcdad82bc0959fbcad.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250516120540_1a896deee2bcc9cc805bef15f1fabc3dcfdf2690de713fbcdad82bc0959fbcad" data-rendition-name="original" width="1052" height="585" loading="lazy" alt="Đorđije Vukmir"><figcaption>Đorđije Vukmir(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Tvrdi da je njegova kancelarija pretresena zbog Savićeve vojne legitimacije za koju su očigledno sumnjali da se nalazi u tim spisima, a koja nije pronađena. Takođe, naglasio je da „čitava konstrukcija ovog događaja“ vezana za njegovo djelovanje u predmetu u kojem brani Savića, kojeg je, kako ističe, nakon velike borbe sa pravosudnim organima uspio uspješno da izbavi iz pritvora, jer prijedlog za produženje nije bilo osnovan. – Uprava policije je saopštenjem udarila na moj lični i profesionalni integritet, stvarajući atmosferu straha, predstavljajući mene u naslovu i tekstu kao pripadnika organizacija sa kojima nemam nikakve veze, kao i odnosa sa stranim državama sa kojima nijesam povezan – kazao je on, dodajući da se radi o zlonamjernom spinu usmjerenom direktno protiv njega. – Izgleda da je najveći grijeh obavljati svoju profesiju hrabro i časno, ukazivati na propuste i nedostatke u procedurama, te na kraju uspješno braniti svoga klijenta, a što je u krajnjem i smisao advokatske profesije – kazao je Vukmir, naglasivši da je razočaran postupanjem svih nadležnih u tom lancu. – Danka Savića zastupam (branim) i u ovome novom postupku, jer na taj način osim njega branim svoju profesiju i čast. Posebno ističem da su nadležni organi pretresom advokata, u vezi sa navodno izvršenim krivičnim djelom njegovog klijenta, povrijedili član 23 Zakona o advokaturi – dodao je.

1250x600

1084x550

Radić: Postoje ljudi koji više vole Putina nego nacionalne autoritete

Pokazalo se da je samo rat vječna pojava na Bliskom Istoku i da dekadama unazad gledamo povremene erupcije nasilja, a da nema istinske spremnosti za smirenje situacije, kazao je za Televiziju E vojni analitičar Aleksandar Radić.
On je istakao da sporazum o primirju u Gazi, koji je potpisan u Šarm el Šeiku na inicijativu američkog predsjednika Donalda Trampa, ne daje jasne i precizne korake šta dalje. Ni jedna ni druga strana ne znaju šta je konačni izlaz. Izrael je konačno dobio preostale taoce i to pitanje je riješeno, smatra analitičar, ali ističe da je to dalo Natanjahuovoj vladi da postupa dalje kako želi i samo čeka provokaciju Hamasa, koja će se gotovo sigurno desiti, da ponovo pokrene ratna dejstva. Postoji mnogo razloga za pesimizam, i sve će se nastaviti dinamikom koju Izrael odluči.
- Donald Tramp je trenutno jedina brana novom sukobu jer ima interes da on bude taj koji će donijeti mir. On ima zlatni ključ zato što ogromne količine novca koje Amerika upumpava Izraelu, može i da obustavi. Pitanje je šta raditi sa Hamasom, ako oni izvrše provokaciju, u tom slučaju reagovaće Izrael i krug nasilja se nastavlja- kazao je Radić.
To što je Tramp u Izrael poslao potpredsjednika Džej Di Vensa, Radić vidi kao zaštitu američkog integriteta. Bliski Istok poštuje Trampa i američka volja jedina je koja može prekinuti ili barem umanijiti na tolerantan nivo ratna dejstva.
- Primirje u Gazi ne donosi rješenje za rat. Nakon dvije godine nasilja, desetine hiljada žrtava, moralo se pronaći neko rješenje. Problem je što bez međunarodnih garancija- primirje u Gazi je neodrživo. Tek onda kada se uspostavi efikasna kontrola od strane UN-a možemo govoriti o održivosti primirja, kao što je slučaj recimo u Libanu- smatra Radić.
Što se tiče agresije Rusije na Ukrajinu, koja ulazi u četvrtu godinu, Radić smatra da se mir u toj zemlji može postići jedino uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država.
- Jednog dana ćemo saznati koliko je Moskva ohrabrena da nastavi dejstva upravo nakon sastanka sa američkim predjsednikom, koji je bio ljetos. Mjeseci rata iza nas bili su statični, teško je opisati šta se zaista dešavalo, nema pomjeranja linija na frontu i situacija izgleda bezilazno i odavno je zrela za mirovne pregovore- kaže vojni analitičar.
Ističe da konačan mir jeste ozbiljan izazov i zahtijeva od obije strane ozbiljno odricanje, zato što Rusija ne može da zadovolji svoje ambicije- a to su četiri oblasti Ukrajine. S druge strane Ukrajina nema nade da može da izbaci rusku vojsku sa svoje teritorije, i takvo stanje vlada već mjesecima, pa rat više nema smisla, imajući u vidu i ono što se dešava u Kremlju.
- Ruski zahtjev je da Ukrajina napusti i preda četiri anektirane oblasti i da prihvati to kao svršen čin. U ovom trenutku ukrajinska vojska može da drži liniju fronta. Ukrajinci ne vide zašto bi u ovom trenutku predali recimo Slavjansk ruskoj vojsci. Kompromis jeste da se zaustavi rat tamo gdje je sad linija fronta, bez daljih pomjeranja. Vašington će tražiti od Ukrajine da se pomiri sa time da gdje je trenutno ruska vojska, to i ostane pod ruskom kontrolom- kazao je Radić.
Smatra da je sada najvažnije da se pronađe strategijsko rješenje, to je zapravo Putinu u ovom trenutku potrebno. On mora da se vrati u žižu normalnih pregovora i razgovora sa Zapadom- dakle normalizacija trgovine, transporta energenata. Putinu ne treba kompromis na frontu, već rješenje ruskog političkog i ekonomskog statusa.
- Putinov avion će morati da prođe kroz neku od zemalja koje jesu uvele sankcije Rusiji, ali to je pitanje za koje će se naći rješenje jer postoje viši politički interesi i neće se dovesti u pitanje dolazak na sastanak glavnog čovjeka od kojeg zavisi pitanje mira na Istoku Evrope- zaključio je Radić, komentarišući predstojeći sastanak ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

Radić: Sporazum o primirju u Gazi bez jasne konstrukcije za dalje korake, stanje na ukrajinskom frontu odavno zrelo za mirovne pregovore

Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letilica tiho krstari iznad regiona, a njihov tačan broj niko ne zna sa sigurnošću.
Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, nakon što je godinu ranije završen sukob u Bosni i Hercegovini.
Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na toj listi.
Naoružane bespilotne letilice.
- Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja - kazao je za Radio Slobodna Evropa Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu.
<h2>Nova pravila vojne igre</h2>
Vojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama.
U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak.
Srbija je nabavila jurišne bespilotne letilice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela.
Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bajraktara.
Hrvatska je realizovala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letilice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama zvaničnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje.
Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letilice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i sopstvenu proizvodnju u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letilica.
Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bajraktara.
Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bajraktare.
Bajraktare je prošle godine kupila i Albanija.
<h2>Može li se ovo pitanje regulisati?</h2>
Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letilice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letilica.
- Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini - kazao je Prlenda za RSE.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad realizacijom sporazuma od Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao realizaciju.
- Od tad više nije moguć direktan pritisak međunarodnog faktora na primjenu i eventualne izmjene. Od tada to zavisi isključivo od političke volje samih potpisnica - dodao je Prlenda.
Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao trka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama.
Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovne strane u regionu. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona.
Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova.
- Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letilice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni - smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda.
<h2>Nebo bez granica</h2>
Stari sastav kontrole naoružanja u regionu izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja.
Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona.
- Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao povjerenje, u skladu sa savremenom okolnostima - kazao je Radić za RSE.
Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog okeana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendovala članstvo u tom sporazumu.
Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru.
On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota.&nbsp;
- Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju - kazao je za RSE Dragan Samardžić, penzionisani admiral u Vojsci Crne Gore.
Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže da njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letilice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države.
Uporedo sa nabavkom dronova, zemlje regiona rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.

RSE: Sve više naoružanih dronova iznad Balkana i niko ih ne nadgleda

I Indija i Pakistan imaju mogućnost zadavanja udaraca koji bi bili nepopravljivi. Nadamo se kao posmatrači situacije da će sve ostati na sukobu koji je uglavnom sveden na usko vojni profil i na vojnu mašineriju - kazao je vojni analitičar Aleksandar Radić za Antenu M komentarišući vojne udare Indije na ukupno devet lokacija u Pakistanu i Kašmiru kojim upravlja Pakistan.
On kaže da je uvijek bilo nesuglasica između ove dvije zemlje i nada se da rat neće trajati dugo imajući u vidu da su Indija i Pakistan jedni od lidera po pitanju nuklearnog naoružanja.
- Rizik od eskalacije sukoba uvijek je postojao, a na zapadu se pravilo mnogo scenarija i postavljala su se pitanja što ako dođe do upotrebe nuklearnog oružja u sokobu Indijaca i Pakistanaca - kaže Radić.
Smatra i da Evropa ima male mehanizme za reakciju.
- To je drugačija dinamika sukoba na koji Evropa nema veliki uticaj. Biće zanimljivo pratiti reakcije drugih relevantnih sila, SAD-a i Kine, koja je tu jasno svrstana na stranu Pakistana, i Rusije koja je tradicionalno imala dobre odnosa sa Indijom - naveo je Radić.
Pakistanska vojska objavila je da je nakon indijskih vazdušnih udara potvrđena smrt 31 osobe, dok je 57 ljudi ranjeno.

Radić: Posljedice rata Indije i Pakistana bi bile nepopravljive, Evropa ima male mehanizme za reakciju

Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.
Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.
- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.
Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.
- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.
Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.
- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.
Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.
- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.
Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.
Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.
- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.
Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.
- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.
Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.
- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima, rekao je avgusta 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.
Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.
- Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koje su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni - kazao je on za RSE.
<h2>Oko trećina zemalja NATO ima obavezni rok</h2>
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
- Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade - rekao je on.
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
- Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo - istakao je on.
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
<h2>Hrvatska i Srbija prate jedna drugu</h2>
U Hrvatskoj, koja je članica NATO od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koji je do sad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Aleksandar Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".
- I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga - naglasio je on.
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafal.
- Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka - kazao je Radić.
Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvode obavezno služenje vojnog roka.
- Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mijenjenje za takvu ideju - rekao je on.
Radić ukazuje da će se poput Crne Gore najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
- I vjerovatno, potez po potez, i Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka - istakao je Radić.
On ističe da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog međuentitetskih odnosa između entiteta Federacije i Republike Srpske.
Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog nasljeđa".
- Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema - zaključuje Radić.
<h2>Dileme zvanične Podgorice</h2>
U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.
- To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana - navedeno je u odgovoru.
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
Inače u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.

Poslije Srbije i Hrvatske, i u Crnoj Gori se razmišlja o obaveznom vojnom roku

The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Koprivica: The last chance for electoral reform

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma". - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.

Traže se "patriote": Kako Trampova vlast vrbuje ljude u ICE

Regionalna muzička zvijezda Seka Aleksić u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E otvoreno je govorila o svojim stavovima, zabranama i tome koliko cijena iskrenosti može da bude visoka u muzičkoj industriji.
Dok mnogi kolege biraju ćutanje kada je politika i društvena situacija u pitanju, Seka je odlučila da govori otvoreno.
- Misliti svojom glavom danas spada u skup sport - kaže ona, “posebno kada mnogi znaju da niko ne može da te kupi ili da naplati da razmišljaš drugačije".
Pjevačica je otkrila i posljedice svog stava.
- Baš dok sam se spuštala niz stepenice, saznala sam da sam zabranjena na Radiju S - moja muzika se ne može puštati jer nismo politički istomišljenici. Ali to mi ne smeta - što više zabranjuju, više ljudi voli. Ne možete ljudima zabraniti da nekoga vole - navela je.
Na pitanje o koncertima, Seka ističe da je rasprodala drugu Zagrebačku Arenu, ali zbog svojih stavova još uvijek ne može da održi koncert u Beogradu.
- Ne možete biti javna ličnost a da nemate mišljenje ili stav. Nije mene Beograd zabranio, nego par ljudi koje ja javno ne podržavam. Ali desiće se i taj Beograd, ne brinem se - kaže ona.
Naša novinarka Adela Mulić je pitala i o uticaju supruga Veljka na njene javne nastupe i stavove.
- On stalno kaže ‘ma nemoj, pusti’, ali pola ni ne zna šta pišem. Utiče na mene, a da ne utiče, Bog zna šta bih tek pisala - smije se Seka.
Kompletan intervju ne propustite večeras od 23:20 na programu Televizije E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDT-WsQ9jItk%2F%3Figsh%3DMXNyajdxM2hiZWlzag%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Seka Aleksić o zabranama i stavovima: Ne možete zabraniti da me ljudi vole

Iz Ustavnog suda je saopšteno da su sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore potpisali memorandum o saradnji kojim se studentima omogućava praktično osposobljavanje u Ustavnom sudu.
To je, kako su naglasili, učinjeno u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Memorandum su potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta prof. dr Vladimir Savković.
Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - istakla je Armenko.
Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za crnogorsku državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu Evropske unije.
- Uloga ustavnih sudova u državama članicama Evropske unije posebno je osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još uvijek otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima. S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od strane Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije - naveo je Savković.
On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu Evropske unije, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
Memorandumom je predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
- Najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu - naveli su u saopštenju.

Tag: aleksandar-radic