Aleksandar Joksimović, po zanimanju DJ, u našoj emisiji dobio je zadatak da zamijeni ulogu sa jednom gošćom i da predstavi sebe u svijetlu bodibildera. 
Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju, ovo je video za vas.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-kauYItVY%2F%3Figsh%3DZGJ5Y29rMWZlbW5s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju: DJ Aleksandar Joksimović kao bodibilder

Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;
Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;
On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;
- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;
Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;
- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;
Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;
- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;
On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;
- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;
Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;
- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;
Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;
- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.
Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.
- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;

610x380

500x500

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Klimatske promjene imaju širok spektar djelovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, kazao je naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature.
Kako je naveo, klimatske promjene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je riječ o invazivnim vrstama, koje do sada tu nijesu živjele.
- Naravno da one ima uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina - ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gdje naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki - kazao je Joksimović.
On je naglasio da te ribe imaju uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih su otrovne vrste koje imaju neurotoksin, pa u bliskom susretu sa njima može doći i do takvih problema.
Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći da je prije nekoliko dana ulovljena riba lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.
- Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan - dodao je Joksimović.
On je kazao da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.
- Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili - rekao je Joksimović.
Upitan kako klimatske promjene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.
- Sa povećanjem temperature nastaju one promjene cvjetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promjene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti - poručio je Joksimović.
Govoreći o glavnim posljedicama klimatskih promjena na populaciju riba, on je rekao da je ljetos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavijestili ribari.
- Na onim mjestima gdje su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one bježu u velike dubine, jer gdje je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban - dodao je Joksimović.
Visoke temperature, kako je rekao, vrlo nepovoljno utiče na riblje zajednice i ostale morske organizme i organizmi koji su slobodno plivajući će ih izbjegavati na način što će se povlačiti u veće dubine.
Prema riječima Joksimovića, zagrijavanje mora, koje će uslijediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koje vladaju u tom ekosistemu.
- Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvidjeti šta sve može da izazove to povećanje temperature - kazao je Joksimović.
On je naveo da na ribe utiče i zakiseljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija.
- Sadejstvo antropogenog faktora i prirodnih činilaca vodi nas u problematičan vijek koji je pred nama - naveo je Joksimović.
On je kazao da se, u svjetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Na pitanje koje su najugroženije vrste usljed klimatskih promjena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne.
Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.
- Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka - naveo je Joksimović.
U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.
Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.
- Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primjera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni - dodao je Joksimović.
On je kazao da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.
- Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite - rekao je Joksimović.
On je najavio da će na zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, koja će biti održana u Rimu naredne sedmice, jedna od tema biti uspostavljanje dva nova zaštićena ribarska prodručja ispred obala Albanije i na ulazu u Jadran, kod Otrantskih vrata.
Govoreći o tome kako klimatske promjene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primjer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.
- Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših rijeka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna - naveo je Joksimović.
Govoreći o promjenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive.
Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je kazao da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka svijeta biti na akvakulturi i vještačkom uzgoju.

1084x550

Joksimović: Visoke temperature nepovoljno utiču na riblje zajednice

Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, naučni savjetnik iz Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
Specijalistička veterinarska &nbsp;laboratorija je izolovala je VER &nbsp;virus, kaže Joksimović, a pravi izvor zaraze se može utvrditi jedino putem psr testa.
- Na koji način se zaštititi od ovoga, i kako će to dalje ići zaista ne znam, ali oni su sami saopštili da je moguće da se zaraza širi od ribe na ribu, dakle kontaktom, putem vode. Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da se, očigledno, taj virus ne prenosi na ljude. Nema bojazni ni panike da će se nešto desiti i da će se ta bolest proširiti - rekao je Joksimović.
Sagovornik Budilnika kaže da je potreban veliki oprez na uzgajalištima riba u Bokokotorskom zalivu, te smatra da će uzgajivači uraditi sve preporuke &nbsp;i da će tretirati, kako kaže, ribe koje su već u kavezima.
Povećanja temperatura mora, po mišljenju Joksimovića, je najvažniji uzrok pojave ovog obolijevanja kod riba, jer, podsjeća on, pri većim temperaturama se bakterije i virusi lakše razvijaju.
- Mi smo ovoga ljeta imali, kao što znate, temperaturu 30° ovdje u Bokokotorskom zalivu i to na dva metra dubine. Ta temperatura je bila mjerena i na otvorenom moru, što do sada nije zabilježeno i očigledno je taj temperaturni skok, takozvani, pogodovao početku ove infekcije, a kasnije vidite šta se sve desilo. Morski ekosistemi su vrlo osjetljivi, iako mi mislimo i smatramo da su okeani i mora veliki, pa se tu nešto manje dešava i manje se te promjene vide, zapravo ne. Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - naglasio je Joksimović.
Riba lav je i nedavno ulovljena, podsjeća Joksimović, a ona je riba toplih mora, &nbsp;koja se ovdje, kako kaže udomaćila, &nbsp;a to je izuzetno invazivna &nbsp;tropska vrsta ribe.
Kod prirodnih procesa koji se trenutno dešavaju u moru, objašnjava Joksimović, ne može se reagovati, jer, dodaje on, tu je čovjek nemoćan.
- Procjene koje smo imali prilike da čujemo i da čitamo jeste da se temperatura &nbsp;mora na desetogodišnjem nivou povećala otprilike 0.3°. Procjene su da će 2100.godine temperatura Jadranskog mora biti 3° veća. To u morskom ekosustavu znači mnogo, jer i na decimalnom broju rasta stepena u moru se dešavaju promjene. Ono.što je interesantno za tropske vrste jeste da se one mrijeste tokom cijele godine jer dolaze iz toplih mora - istakao je Joksimović.
Dosad se tvrdilo da je morska sredina najčistija, kaže Joksimović, i da je ta riba iz prirode najzdravija, međutim, dodaje on, svjedoci smo da su mora i okeani zagađeni i u &nbsp;ribama, kako kaže, nađeni su dijelovi mikroplastike.
- Kao konzumer, čovjek sva zagađenja akumulira u svom organizmu. Oprezan treba biti. Šta će se dešavati u budućnosti nezahvalno je prognozirati, međutim, moramo biti oprezni i na neki način kontrolisati zdravstvenu ispravnost svih tih organizama kojima se hranimo - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmBYye8101qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Povećanje temperature Jadranskog mora i invazivne tropske vrste pogoduju širenju virusa kod riba

Na poziv generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u Njujorku od 21. do 25. septembra, gdje će predvoditi delegaciju Crne Gore na 80. zasijedanju Generalne skupštine UN, posvećenom temi „Zajedno bolji: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Iz Milatovićevog kabineta podsjećaju da jubilarna Generalna skupština UN predstavlja važnu prekretnicu – trenutak kada se sagledava osam decenija zajedničkog rada međunarodne zajednice na izgradnji i očuvanju mira i razvoja, ali i prilika da se otvore nova poglavlja u suočavanju sa savremenim globalnim izazovima.
- Za Crnu Goru to je mogućnost da pokaže da je pouzdan i odgovoran međunarodni partner i da njen glas ima mjesto na globalnoj sceni- kazali su iz predsjednikovog kabineta i dodali da će predsjednik Milatović govoriti na Generalnoj debati, kojom prilikom će naglasiti posvećenost naše zemlje multilateralizmu i spremnost da doprinese globalnim rješenjima u partnerstvu sa državama članicama UN.
- Takođe, govoriće i na skupovima posvećenim ključnim temama današnjice – obilježavanju osamdesete godišnjice UN-a, Konferenciji na visokom nivou posvećenoj Palestini, Samitu povodom tridesetogodišnjice Svjetskog programa za mlade, kao i Konferenciji „Multilateralizam na raskrsnici: izazovi i putevi ka miru“- navode u saopštenju.
Pored multilateralnih aktivnosti, predsjednik Milatović imaće i niz bilateralnih sastanaka sa šefovima država i vlada, a imaće susrete i sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom, kao i sastanak lidera Zapadnog Balkana koji će ugostiti visoka predstavnica EU Kaja Kalas.
- Tokom boravka u Njujorku, predsjednik će biti gost na prijemu koji priređuju predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp, kao i na prestižnoj manifestaciji Atlantic Council Global Citizen Awards, koja okuplja svjetske lidere, diplomate i poslovnu zajednicu- navodi se u saopštenju.
Planiran je i susret sa crnogorskom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama, uz poruku da država cijeni njihov doprinos imidžu i snazi Crne Gore.
- Učešće Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a potvrđuje našu posvećenost multilateralizmu i međunarodnoj saradnji- zaključuje se u saopštenju.

Predsjednik Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a

Bila je izuzetna čast prisustvovati današnjoj paradi Vojske Srbije pod sloganom „Snaga jedinstva“, tim prije što je u svečanom defileu pokazano jedinstvo srpskog naroda, dok su na tribinama bili predstavnici brojnih savezničkih, partnerskih i prijateljskih zemalja, što je oličenje zajedništva i razumijevanja, poručio je na mreži X predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
- Kolega Milan Knežević i ja smo posebno ponosni i na činjenicu što su današnjoj paradi prisustvovala dva oficira Generalštaba Vojske Crne Gore, jer je na taj način još jednom posvjedočena slavna zajednička vojna istorija i tradicija Srbije i Crne Gore- kazao je Mandić.
Predsjednik Skupštine poručio je da budućnost regiona leži u zajedničkoj bezbjednosti i očuvanju mira i stabilnosti, jer samo tako možemo graditi bolje i prosperitetnije sjutra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS7vrjrb040Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Ponosan sam na učešće dva oficira Vojske CG na paradi- još jednom posvjedočena slavna zajednička vojna istorija i tradicija Srbije i Crne Gore

Parada koja pokazuje “da je car go”, ali to se ne vidi kroz izdajničku optiku, poručio je funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, Mirko Stanić komentarišući pristustvo dva vojnika Vojske Crne Gore na paradi u Beogradu.
- Crna Gora nema vlast posvećenu interesima naše države i građana, nego stranog autokrate koji danas ućeruje strah sopstvenim sugrađanima- kazao je Stanić.
Sramna je, istakao je Stanić i odluka Vojske Crne Gore da učestvuje na ovom događaju!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1969397401644331140%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Parada pokazuje “da je car go”, ali to se ne vidi kroz izdajničku optiku, sramna odluka Vojske Crne Gore da učestvuje na ovom događaju

Službenici policije su danas u Podgorici rasvijetlili pokušaj ubistva na štetu jednog lica i lišili slobode osumnjičenog, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena je jutros, oko 4:30 časova, od strane građana, da je u Bulevaru Stanka Radonjića došlo do narušavanja javnog reda i mira.
- Dolaskom policijske patrole na lice mjesta zatečena su dva lica: B.L.(32) i L.Ć.(31) koji je imao povredu u vidu ubodne rane. Licu L.Ć. je nakon medicinskog zbrinjavanja u Kliničkom centru Crne Gore, izvještajem ljekara konstatovana tjelesna povreda - ubodna rana u predjelu grudnog koša- navode u saopštenju.&nbsp;
Na licu mjesta su, dodaju, policijski službenici pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela.
- Nakon sprovedenih hitnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja od više lica, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, B.L. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju- kazali su iz policije.
B.L. je, kako se sumnja, jutros došao do stana u kojem boravi oštećeno lice, gdje je došlo do kraće verbalne rasprave, nakon čega je B.L. više puta pokušao da oštećenog ubode nožem i tom prilikom mu zadao ubodnu ranu u predjelu grudnog koša.
- On će danas, u zakonskom roku biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalju nadležnost- zaključuju u saopštenju iz policije.

Podgorica: Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Tag: aleksandar-joksimovic