Aleksandar Joksimović, po zanimanju DJ, u našoj emisiji dobio je zadatak da zamijeni ulogu sa jednom gošćom i da predstavi sebe u svijetlu bodibildera. 
Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju, ovo je video za vas.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-kauYItVY%2F%3Figsh%3DZGJ5Y29rMWZlbW5s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju: DJ Aleksandar Joksimović kao bodibilder

Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;
Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;
On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;
- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;
Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;
- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;
Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;
- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;
On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;
- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;
Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;
- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;
Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;
- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.
Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.
- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;

610x380

500x500

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Klimatske promjene imaju širok spektar djelovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, kazao je naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature.
Kako je naveo, klimatske promjene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je riječ o invazivnim vrstama, koje do sada tu nijesu živjele.
- Naravno da one ima uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina - ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gdje naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki - kazao je Joksimović.
On je naglasio da te ribe imaju uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih su otrovne vrste koje imaju neurotoksin, pa u bliskom susretu sa njima može doći i do takvih problema.
Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći da je prije nekoliko dana ulovljena riba lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.
- Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan - dodao je Joksimović.
On je kazao da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.
- Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili - rekao je Joksimović.
Upitan kako klimatske promjene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.
- Sa povećanjem temperature nastaju one promjene cvjetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promjene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti - poručio je Joksimović.
Govoreći o glavnim posljedicama klimatskih promjena na populaciju riba, on je rekao da je ljetos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavijestili ribari.
- Na onim mjestima gdje su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one bježu u velike dubine, jer gdje je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban - dodao je Joksimović.
Visoke temperature, kako je rekao, vrlo nepovoljno utiče na riblje zajednice i ostale morske organizme i organizmi koji su slobodno plivajući će ih izbjegavati na način što će se povlačiti u veće dubine.
Prema riječima Joksimovića, zagrijavanje mora, koje će uslijediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koje vladaju u tom ekosistemu.
- Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvidjeti šta sve može da izazove to povećanje temperature - kazao je Joksimović.
On je naveo da na ribe utiče i zakiseljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija.
- Sadejstvo antropogenog faktora i prirodnih činilaca vodi nas u problematičan vijek koji je pred nama - naveo je Joksimović.
On je kazao da se, u svjetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Na pitanje koje su najugroženije vrste usljed klimatskih promjena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne.
Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.
- Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka - naveo je Joksimović.
U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.
Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.
- Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primjera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni - dodao je Joksimović.
On je kazao da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.
- Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite - rekao je Joksimović.
On je najavio da će na zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, koja će biti održana u Rimu naredne sedmice, jedna od tema biti uspostavljanje dva nova zaštićena ribarska prodručja ispred obala Albanije i na ulazu u Jadran, kod Otrantskih vrata.
Govoreći o tome kako klimatske promjene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primjer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.
- Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših rijeka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna - naveo je Joksimović.
Govoreći o promjenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive.
Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je kazao da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka svijeta biti na akvakulturi i vještačkom uzgoju.

1084x550

Joksimović: Visoke temperature nepovoljno utiču na riblje zajednice

Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, naučni savjetnik iz Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
Specijalistička veterinarska &nbsp;laboratorija je izolovala je VER &nbsp;virus, kaže Joksimović, a pravi izvor zaraze se može utvrditi jedino putem psr testa.
- Na koji način se zaštititi od ovoga, i kako će to dalje ići zaista ne znam, ali oni su sami saopštili da je moguće da se zaraza širi od ribe na ribu, dakle kontaktom, putem vode. Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da se, očigledno, taj virus ne prenosi na ljude. Nema bojazni ni panike da će se nešto desiti i da će se ta bolest proširiti - rekao je Joksimović.
Sagovornik Budilnika kaže da je potreban veliki oprez na uzgajalištima riba u Bokokotorskom zalivu, te smatra da će uzgajivači uraditi sve preporuke &nbsp;i da će tretirati, kako kaže, ribe koje su već u kavezima.
Povećanja temperatura mora, po mišljenju Joksimovića, je najvažniji uzrok pojave ovog obolijevanja kod riba, jer, podsjeća on, pri većim temperaturama se bakterije i virusi lakše razvijaju.
- Mi smo ovoga ljeta imali, kao što znate, temperaturu 30° ovdje u Bokokotorskom zalivu i to na dva metra dubine. Ta temperatura je bila mjerena i na otvorenom moru, što do sada nije zabilježeno i očigledno je taj temperaturni skok, takozvani, pogodovao početku ove infekcije, a kasnije vidite šta se sve desilo. Morski ekosistemi su vrlo osjetljivi, iako mi mislimo i smatramo da su okeani i mora veliki, pa se tu nešto manje dešava i manje se te promjene vide, zapravo ne. Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - naglasio je Joksimović.
Riba lav je i nedavno ulovljena, podsjeća Joksimović, a ona je riba toplih mora, &nbsp;koja se ovdje, kako kaže udomaćila, &nbsp;a to je izuzetno invazivna &nbsp;tropska vrsta ribe.
Kod prirodnih procesa koji se trenutno dešavaju u moru, objašnjava Joksimović, ne može se reagovati, jer, dodaje on, tu je čovjek nemoćan.
- Procjene koje smo imali prilike da čujemo i da čitamo jeste da se temperatura &nbsp;mora na desetogodišnjem nivou povećala otprilike 0.3°. Procjene su da će 2100.godine temperatura Jadranskog mora biti 3° veća. To u morskom ekosustavu znači mnogo, jer i na decimalnom broju rasta stepena u moru se dešavaju promjene. Ono.što je interesantno za tropske vrste jeste da se one mrijeste tokom cijele godine jer dolaze iz toplih mora - istakao je Joksimović.
Dosad se tvrdilo da je morska sredina najčistija, kaže Joksimović, i da je ta riba iz prirode najzdravija, međutim, dodaje on, svjedoci smo da su mora i okeani zagađeni i u &nbsp;ribama, kako kaže, nađeni su dijelovi mikroplastike.
- Kao konzumer, čovjek sva zagađenja akumulira u svom organizmu. Oprezan treba biti. Šta će se dešavati u budućnosti nezahvalno je prognozirati, međutim, moramo biti oprezni i na neki način kontrolisati zdravstvenu ispravnost svih tih organizama kojima se hranimo - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmBYye8101qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Povećanje temperature Jadranskog mora i invazivne tropske vrste pogoduju širenju virusa kod riba

Statistički podaci o povredama djece izazvanim petardama i pirotehničkim sredstvima tokom praznika ne oslikavaju stvarnu težinu posljedica koje djeca nose cijelog života, upozorio je dječiji hirurg Nemanja Vukčević. 
On je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E kazao da je samo prošle godine zabilježeno 14 teških povreda, što ukazuje da se bez ozbiljnih mjera taj trend ne smanjuje.
Vukčević je naveo da se povrede od petardi kod djece ponavljaju iz godine u godinu, u istom periodu i kod djece sličnog uzrasta.
- Djeca od osam do 13 -14 godina su posebno rizična jer su u fazi radoznalosti, fazi neke želje za dokazivanjem u društvu i često bez adekvatnog nadzora i prave svijesti o opasnosti i pravih motornih vještina koje bi spriječile neke ozbiljnije povrede pri rukovanju ovakvim sredstvima. Iako se u ovoj sezoni bilježi ,,samo” jedna teža povreda važno je naglasiti da jedna povreda može naglasiti trajni invaliditet posebno kad su povrede od ovakvih uzroka u pitanju - rekao je Vukčević.
On je podsjetio i da međunarodne statistike potvrđuju da povrede izazvane petardama nijesu lokalni, već globalni zdravstveni problem, te da podaci iz Sjedinjenih Američkih Država govore o desetinama hiljada povrijeđene djece, od kojih oko 20 odsto zahtijeva bolničko liječenje.
- Ne postoji studija ili istraživanje koje ne ukazuje da je to jedan vrlo ozbiljan globalni fenomen bez ikakvog trenda smanjivanja - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Samo jedna povreda od petardi može značiti trajni invaliditet

Izuzetno je važno da dvije zemlje u narednom periodu snaže bilateralne odnose, a pozitivan znak je što oba parlamenta imaju formirane grupe prijateljstva, poručeno je na sastanku predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa Piterom Trastvelom, ambasadorom Australije u Crnoj Gori.
Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog prvog susreta, dodajući da u Australiji postoji brojna zajednica ljudi koji svoje porijeklo upravo vode iz naše zemlje, a koji su se tamo mahom nastanili po završetku Drugog svjetskog rata.
On je uputio poziv predsjednicima oba Doma Australijskog parlamenta, kao i njihovoj grupi prijateljstva, da posjete Crnu Goru.
- Ambasador Trastvel se zahvalio na prijemu i na pozivu koji je uputio predsjednik Mandić, dodajući da će ga sa zadovoljstvom prenijeti, naglasivši da iako geografski udaljene, naše dvije zemlje imaju snažnu sponu u vidu iseljenika koji su svoju budućnost gradili u Australiji - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Trastvelom: Izuzetno važno da Crna Gora i Australija snaže bilateralne odnose

Nezadovoljstvo stanara nikšićke Ulice Živka Nikolića kulminiralo je, a pošto nadležne institucije ćute odlučili su da sa svojom višegodišnjom mukom upoznaju još jednom sve u lokalnoj upravi, ali ovog puta i najodgovornije u državi, pa i Vrhovno državno tužilaštvo, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Delegaciju EU u Crnoj Gori...&nbsp;
U otvorenom pismu koje, u ime stanara svega stotinak metara duge saobraćčajnice u centru grada, potpisuje dr Aleksandar Mrvošević, navodi se da „Vladavaina prava ne počinje u Briselu, već u jednoj ulici u Nikšiću“.
- Obraćamo vam se zbog višegodišnjeg kršenja prava stanovnika ove olice, sumnje na sistemsku zloupotrebu propisa, nepostupanje institucija i ugrožavanje bezbjednosti građana. Godinama pokušavamo da ostvarimo osnovna prava na bezbjedno okruženje, zakonito urbanističko planiranje i jednaku zaštitu pred institucijama države. Nažalost, nakon iscrpljivanja gotovo svih dostupnih pravnih i institucionalnih mehanizama na lokalnom i državnom nivou, prinuđeni smo da se obratimo i međunarodnim partnerima Crne Gore, prije svega Delegaciji Evropske unije, kako bi se ovom slučaju posvetila dužna pažnja - poručili su oni.
Napominju da je Ulica Živka Nikolića, koja se nalazi u centralnoj gradskoj zoni Nikšića, prema važećem DUP-u Staro Pazarište trebalo je da bude uređena kao ulica smirenog saobraćaja, u skladu sa savremenim urbanističkim standardima i uz saglasnost mještana.
- Umjesto toga, imamo ulicu koja je: dugotrajno neuslovna i opasna za pješake i vozila, bez završne kolovozne konstrukcije, sa čestim otvorenim šahtovima i zadržavanjem vode, a praktično smo i isključeni iz redovnog komunalnog održavanja. Istovremeno, u neposrednom okruženju ulice realizovan je privatni stambeno-poslovni objekat čiji je investitor, prema dostupnoj dokumentaciji, izašao iz okvira izdate građevinske dozvole, naknadno izgradio dodatne spratove i potom pokušao da, uz podršku lokalne administracije, izvrši legalizaciju nelegalne gradnje putem prenamjene dijela javne saobraćajnice u privatno dvorište zgrade - navodi se u obraćanju stanara Ulice Živka Nikolića.
Svoje tvrdenje potkrepljuju dokumentacijom i podsjećaju da su se odgovorni do sada pozivali na neusvojene planske dokumente, das u nezakonito uklanjali ograde, pokušavali da izvrše eksproprijaciju u korist investitora, te da i dalje ne vraćaju ulicu u prvobitno stanje.
- Posebno naglašavamo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovin 8. februara 2024. godine donijelo rješenje o rušenju nelegalno izgrađenih spratova, što dodatno potvrđuje osnovanost naših navoda. Ključni problem je što lokalne institucije i dalje preduzimaju radnje koje idu u korist investitora, a na štetu mještana i javnog interesa, dok se pitanje uređenja ulice sistematski odlaže. Ovakvo postupanje kod nas, građana, opravdano izaziva sumnju da se ne radi samo o administrativnom propustu ili neznanju, već o mogućem obrascu institucionalne samovolje i selektivne primjene zakona, navode žitelji Ulice Živka Nikolića, naglašavajući da su organizovani mimo bilo kakvih partijskih i političkih podjela, kao i da nam svima, upravo zbog vladavine prava, pravne sigurnosti, transparentnosti i zaštite javnog interesa trebaju vrijednosti koje promoviše EU - poručili su oni.
Ubijeđeni su da slučajevi, poput ovog, ne smiju ostati nevidljivi, jer direktno podrivaju povjerenje građana u institucije i evropski put Crne Gore. Ističu da ne traže privilegije već: Zakonitu i konačnu institucionalnu reakciju u skladu sa važećim planskim dokumentima, Hitno dovođenje ulice u bezbjedno i funkcionalno stanje, Ispitivanje odgovornosti svih aktera koji su omogućili nezakonite radnje, Garanciju da se javna saobraćajnica ne može pretvarati u privatni interes.&nbsp;
Nadaju se odgovornoj reakciji svih koje su upoznali s ovom problematikom, a zatim su hronološki nabrojali: da je 2018. godine investitor dobio građevinsku dozvolu za gradnju stambene zgrade u njihovom kraju (četiri sprata), te da su naknadno izgrađena dva sprata mimo propisa. Naredne godine investitor je imao prvi zahtjev za dokup dijela ulice i on je odbijen, a 2022. godine je po osnovu nevažećeg DUP-a on odobren. 2023. godine se pokušava prenamjena saobraćajnice u građevinsku parcelu, vodi se sudski spor zbog nezakonitog uklanjanja ograde, a 2024. godine Ministarstvo nalaže rušenje nelegalnih spratova. Ulica je i ove godine neuslovna, brojni postupci su bez epiloga, a po srijedi je nelegalna gradnja, institucionalna podrka i ugrožena bezbjednost građana.
U Ulici Živka Nikolića smatraju da slika iz njihovog kraja više govori o stanju u državi nego bilo kakav evropski izvještaj.
- Više od tri godine mještani ove ulice pokušavaju da ostvare ono što bi trebalo da bude podrazumijevano: bezbjednu ulicu, poštovanje urbanističkih planova i jednakost pred zakonom. Umjesto toga, svjedoče kako se javni interes potiskuje pred interesom privatnog investitora, a propisi tumače selektivno. I ovo nije lokalni problem, jer se javna saobraćajnica pokušava pretvoriti u privatno dvorište, a ulica ostaje razrovana i opasna. Zbog toga se i obraćamo evropskim institucijama i ne želimo da preskačemo nadležne u našoj državi, jer evropski put Crne Gore mora značiti konkretne standarde u stvarnom životu građana. Vladavina prava ne počinje u Briselu. Počinje u jednoj ulici - navodi se u otvorenom pismu stanara Ulice Živka Nikolića iz Nikšića.

U centru Nikšića nelegalna gradnja, nebezbjedna saobraćajnica i obespravljeni građani

Građani Nikšića i cijele Crne Gore ne mogu se osjećati bezbjedno ni na ulicama, ni u sopstvenim domovima, a, kako je ocijenjeno, ni u obrazovnim ustanovama, gdje se učestalo dešavaju lažne dojave o bombama. To je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E saopštila članica Opštinskog odbora DPS Nikšić Kristina Šćepanović.
Šćepanović je kazala da Uprava policije postupa selektivno i da se, kako tvrdi, obračunava isključivo sa političkim neistomišljenicima, dok se istovremeno zanemaruje opšta bezbjednost građana.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u Nikšiću, navela je da je to pitanje u posljednje vrijeme u fokusu interesovanja javnosti, te da se ni ona lično ne osjeća bezbjedno u svom gradu.
- Nažalost to nije samo u Nikšiću već i u Cijeloj Crnoj Gori, vidimo šta se dešava konstantno na ulicama, vidjeli smo da se desilo dvostruko ubistvo u centru grada u stanu, maltene je počinilac ovog krivičnog djela ušao bez ikakvih problema u stan i krvoločno ubio dvoje ljudi što znači da građani Nikšića ni cijele Crne Gore ne mogu biti bezbjedni ni na ulici, ni u sopstvenim kućama, nažalost ni u školama, u kojima se konstantno dešavaju lažne dojave o bombama. U svakom segmentu bezbjednosnog sektora mi smo otanjali, ali nije ni čudo s obzirom da rukovodstvo Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova nije na nivou na kojem bi trebalo da bude kako bi osigurali bezbjednost svih građana - rekla je Šćepanović.
Ona smatra da problem bezbjednosti nije primarno vezan za legalno posjedovanje oružja, ali ističe da je neophodno pooštriti i dosljedno primjenjivati procedure prilikom izdavanja oružnih listova.
- Kada se izdaje ta dozvola za nošenje oružja, odnosno oružani list bitno je da se sve te procedure prije te dozvole obavljaju na način na koji je potrebno da se obave, kako to obavljaju i evropske države, uređeni sistemi. Potrebno da je ta ljekarska uvjerenja ne budu čista, puka forma i formalnost na koju obično nailazimo kada građani apliciraju za tu dozvolu, odnosno oružani list, već je potrebno da se podrobno ispita lice koje nosi oružje s obzirom da smo vidjeli da u posljednjih godina u Crnoj Gori dva masakra koja su se desila na žalost na Cetinju i te kako imaju uticaj ne samo na građane Cetinja već i na cijelo društvo - zaključila je Šćepanović.

Šćepanović: Građani Nikšića, ali i ostalih gradova, ne mogu se osjećati bezbjedno

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: aleksandar-joksimovic