Non pejper Evropske komisije (EK) bih posmatrao kao jedno važno upozorenje Evropske unije u ključnom trenutku procesa naših integracija - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije sa estonskim kolegom Alarom Karisom na Cetinju.
Volio bi, ističe Milatović, da Vlada, prije svega, to upozorenje vrlo ozbiljno shvati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I da prosto promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u Non pejperu, a koja se tiče segmenata iz poglavlja 23 i 24. Što prije se promijeni praksa i u određenim segmentima u oblasti vladavine prava i počnu primjenjivati istinki EU standaradi - to će naš EU put biti brži. Mislim da je formula data, na nama je da je primijenimo - jasan je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnon-pejper-ek-crnoj-gori-je-za-reforme-potreban-intenzivniji-rad-i-politicka-posvecenost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je pozvao sve donosiocime odluka u Crnoj Gori da se dodatno odgovornije odnose prema procesu evropskih integracija.
<h2>POJAČATI PRITISAK NA RUSIJU</h2>
Karis, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, poručio je da Estonija vrednuje to što je Crna Gora dala utočište ukrajinskim izbjeglicama i pridružila se sankcijama protiv Rusije.
Moramo, podvlači on, da pojačamo pritisak na Rusiju.
- I nastavimo da dajemo podršku Ukrajini tokom primirja i nakon toga. Mir mora biti pravedan, zasnovan na međunarodnom pravu i ukrajinskom suverenitetu - dodao je Karis.
Estonija će, kako je saopštio, izdvojiti pet odsto BDP-a za odbranu.
<h2>INTENZIVIRANJE KOMUNIKACIJE</h2>
On je ukazao da je Estonija prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, te da jako podržava naš evropski put.
- Ovo je značjna prekretnica u produbljivanju naših veza. Mi možemo da potvrdimo našu podršku i to smo uradili podizanjem zastave 2017. godine kad ste postali članica NATO. Siguran sam da će brzo doći dan kad će se pridružiti EU i kad ćemo moći u vašu čast da ponovo podignemo zastavu. Podstičemo vas da nastavite reforme koje ste započeli - poručio je Karis.
Ocijenio je da je neophodno intezivirati komunikaciju na svim nivoima, uključujući uspostavljanje kontakata između predstavnika lokalnih vlasti i institucija.
- Želimo da pomognemo cilju da zaključite pregovore do kraja 2026. godine. Imamo zajedničke strateške ciljeve - naveo je on.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Karis je poručio da je svako poglavlje za pristupanje EU važno.&nbsp;
- Pitanje viza je teško pitanje jer Crna Gora još nije dio EU. Istovremeno je bitno da se ovaj problem viznog režima riješi na neki način - rekao je on.
<h2>PRVA ZVANIČNA POSJETA</h2>
Milatović je saopštio da je ovo prva zvanična posjeta estonskog predsjednika Crnoj Gori, te poručio da su naši odnosi primjer partnerske saradnje dvije države koje, uprkos svojoj veličini, razmišljaju strateški i djelujući odlučno.
- Moram da kažem da današnja psojeta ima dodatnu istorijsku simboliku jer je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti predsjednika Estonije Crnoj Gori. Doduše i prethodni predsjednik je kratko posjetio Crnu Goru 2008. godine, ali ne u okviru zvanične posjete. Upravo Estonija je bila prva država sa kojom je Crna Gora uspsotavila diplomatske odnose 13. juna 2006. godine, kao i prva članica EU koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je urezano u temelje našeg prijateljstva - podvukao je Milatović.
Naša evropska perspektiva će, dodaje on, biti potvrđena i na Samitu EU - Zapadni Balkan čiji će Crna Gora biti domaćin na jesen 2026.&nbsp;
- Cijenimo to što Estonija prepoznaje našu zemlju kao najuspješnijeg kanditata u evropskom integracionom procesu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji na Cetinju.
Posebno ga, kaže, raduje što se posjeta realizuje nedugo nakon susreta na marginama Samita Tri mora.
- To potvrđuje kontituitet i intezitet političkih odnosa - dodao je on.
<h2>OTVORENI ZA ESTONSKE INVESTICIJE</h2>
Crna Gora i Estonija baštine, kako je rekao, uzajamno poštovanje privrženost evropskim i evroatlanskim principima.
- Zajednički treba da radimo na jačanju naše ekonomske saradnje. Crna Gora je više nego otvorena za estonske investicije. Iz toga sam Karisu predložio i organizaciju jednog poslovnog foruma koji bi se ticao saradnje naše dvije zemlje - naveo je Milatović.
Turizam je, ističe on, još jedna oblast za izraženim potencijalom.
&nbsp;- I zahvaljujući liniji Talin - Tivat, svjedočimo sve većem interesovanju estonskih turista. To nas dodatno motiviše da radimo na snažnijoj turističkoj saradnji. Ova avio linija je i prilika za sve građane Crne Gore da posjete Estoniju i upoznaju njene ljepote - ocijenio je Milatović.
<h2>DA UČIMO OD NAJBOLJIH U DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI</h2>
Crna Gora, poručuje on, želi da uči od najboljih.
- Stoga je važno da inteziviramo saranju u domenu digitalne transformacije. Estonija je lider u ovoj oblasti i upravo iz tog razloga ćemo imati jedno zajedničko predavanje u okviru Fonda za inovacije - rekao je on.
Pored liderstva u digitalnoj transformaciji Estonija, kako je ukazao Milatović, postiže dobre rezultate u PISA testiranjima.
- Mislim da i tu možemo dosta da naučimo od njih. Razgovor ćemo danas imati sa našom ministarkom prosvjete - rekao je Milatović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović o Non pejperu EK: Važno upozorenje EU, volio bih da Vlada to vrlo ozbiljno shvati

Predsjednik Republike Estonije Alar Karis boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Karisa je, kako je saopšteno, u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao Milatović.
Nakon upisivanja u knjigu gostiju, sastanka dva zvaničnika i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju.
Zvanična posjeta predsjednika Estonije predstavlja potvrdu odličnih i savezničkih odnosa dvije zemlje, kao i podsticaj težnjama Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije.

Portal ETV

Milatović dočekao Karisa na Cetinju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Republike Estonije Alar Karis održaće danas, s početkom u 12.30 sati, zajedničko predavanje u Fondu za inovacije Crne Gore, u Naučno-tehnološkom parku.
Kako je saopšteno, tema predavanja biće: „Crna Gora i Estonija – partneri u digitalnoj budućnosti“, a događaj je otvoren za javnost.
- Predstojeće predavanje realizuje se u okviru zvanične posjete predsjednika Karisa Crnoj Gori. Zvanična posjeta predsjednika Estonije predstavlja važan podsticaj nastojanjima Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

„Crna Gora i Estonija – partneri u digitalnoj budućnosti“ tema zajedničkog predavanja Milatovića i Karisa

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiću Crnu Goru u junu - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Podsjeta Karisa će, kako dodaju u saopštenju, biti dodatni podsticaj unapređenju bilateralnih odnosa Crne Gore i Estonije.&nbsp;
Milatović i Karis su, kako se navodi, održali sastanak na marginama Samita Inicijative Tri mora u Varšavi.
- Na sastanku su potvrđeni prijateljski odnosi dvije zemlje i zajednička opredijeljenost ka daljem jačanju saradnje na osnovama međusobnog povjerenja i zajedničkih euroatlantskih vrijednosti - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Crna Gora je, ističu, izrazila zahvalnost Estoniji na snažnoj podršci našoj kandidaturi za sticanje statusa pridružene članice Inicijative Tri mora.&nbsp;
- Milatović je poručio da se vizija ove inicijative, koja uključuje jačanje infrastrukturne i digitalne povezanosti, ekonomskog razvoja, energetske bezbjednosti i sajber otpornosti, u potpunosti podudara sa strateškim ciljevima Crne Gore u okviru evropske integracije - navodi se u saopštenju.
U razgovorima je posebno istaknuta kontinuirana podrška Estonije procesu evropske integracije naše zemlje.&nbsp;
- Milatović je kazao da Crna Gora cijeni spremnost Estonije da nastavi pružanje stručne pomoći, posebno u oblastima vladavine prava, zaštite životne sredine, održivog razvoja i efikasnog korišćenja fondova Evropske unije - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Nedavna posjeta aktuelne Visoke predstavnice za vanjsku i bezbjednosnu politiku EU i bivše premijerke Estonije Kaje Kalas Crnoj Gori ocijenjena je kao snažan signal podrške evropskom putu naše zemlje i njenoj posvećenosti zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU.
- Sagovornici su potvrdili i zajedničku posvećenost euroatlantskim vrijednostima i nastavku saradnje u okviru NATO saveza. Poseban akcenat stavljen je na sajber bezbjednost, imajući u vidu članstvo Crne Gore u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Talinu od 2020. godine, kao i značajnu ulogu estonske Akademije za elektronsko upravljanje (eGA) u jačanju sajber kapaciteta Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem dodatnog unapređenja bilateralne saradnje, istaknuta je potreba za snaženjem ekonomske saradnje i privlačenjem estonskih investicija, posebno u oblastima digitalne transformacije, turizma i održive infrastrukture.
- Milatović i Karis izrazili su spremnost da nastave sa zajedničkim aktivnostima koje doprinose stabilnosti, razvoju i evropskoj budućnosti regiona - rekli su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiće Crnu Goru u junu

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: alar-karis