Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Komonvelta Australije Pitera Džordža Trasvela, ambasadorke Južnoafričke Republike Lindive Msengana Ndlele, ambasadora Kralljevine Tajland Prom Phaholpolphajuhasena i ambasadora Republike Kirgistan Ruslana Kazakbaeva.
- U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, &nbsp;Milatović im je poželio dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije - kazali su u njegovom kabinetu.
Tokom sastanaka su konstatovani dobri i prijateljski odnosi Crne Gore sa državama koje predstavljaju, te istaknuta potreba daljeg jačanja bilateralne saradnje.
- Predsjednik Milatović je ambasadore upoznao sa glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore: članstvom u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanjem kredibilnosti Crne Gore kao članice NATO saveza i snaženjem dobrosusjedskih odnosa - istakli su u njegovom kabinetu.
Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović primio akreditivna pisma novih ambasadora Australije, Južnoafričke Republike, Tajlanda i Kirgistana

Ambasadorka Crne Gore u Kraljevini Danskoj Snežana Radović predala je akreditivna pisma danskom kralju Frederiku X, čime je zvanično stupila na dužnost prve rezidentne ambasadorke Crne Gore u ovoj zemlji - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kralj Frederik je, kako ističu, izrazio punu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore, istakavši značaj daljeg jačanja bilateralne saradnje.&nbsp;
- Posebno je naglasio važnost stabilnosti i bezbjednosti Evrope, te zajedničke interese i napore Danske i Crne Gore u tom pravcu - navodi se u saopštenju.
Radović je, kako dodaju iz MVP, upoznala kralja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su očekivanja da naša država bude spremna za članstvo u EU do 2028. godine.&nbsp;
- Kazala je da joj predstavlja posebnu čast što, kao prva rezidentna ambasadorka Crne Gore u Danskoj, ima priliku da radi na daljem snaženju prijateljskih odnosa i intenziviranju političkog dijaloga, kao i ekonomske saradnje i sveukupnih veza između dvije države - rekli su iz MVP.

Ambasadorka Snežana Radović predala akreditivna pisma danskom kralju Frederiku X

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Grčke Dimitriosa Giodasisa, Uzbekistana Ajbeka Šahavdinova, Kraljevine Holandije Martajna Elhersme i ambasadora Moldavije Viktora Kirila. U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, predsjednik Milatović poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Grčke, potvrđeni su tradicionalno prijateljski odnosi Crne Gore i Grčke - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Milatović je naglasio da Grčka već više od dvije decenije zauzima posebno mjesto u integracionim procesima za zemlje kandidate, naročito kada je u pitanju evropska perspektiva za zemlje regiona Zapadnog Balkana. Podsjetio je i značaj odlične savezničke saradnje sa Grčkom u okvirima NATO-a. Takođe, obostrano je iskazana zainteresovanost za jačanjem ekonomske saradnje, posebno u domenu povećanja priliva grčkih direktnih investicija.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Uzbekistana konstatovani su prijateljski odnosi dvije države i naglašena potreba za njihovim daljim intenziviranjem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Na sastanku je bilo riječi i o nedavnom susretu predsjednika Milatović i predsjednika Mirzijojeva, na marginama klimatske konferencije - COP29 u Bakuu.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Holandije, predsjednik Milatović je ukazao da odlične međudržavne odnose, karakteriše značajna podrške Holandije našem evropskom putu, te snažno savezništvo u okviru NATO-a - ističe se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929" data-rendition-name="original" width="1031" height="673" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorom Holandije"> </figure>  Takođe, izrazio je očekivanje da će Holandija nastaviti da pruža ekspertsku pomoć crnogorskim institucijama, posebno u oblastima koje su ključne za jačanje vladavine.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Moldavije, Milatović je izrazio zadovoljstvo povodom strateške opredijeljenosti Moldavije nastavku evropske integracije ove zemlje.&nbsp; Poručio je da je Crna Gora, kao lider u integracionom procesu s EU, spremna da podijeli svoja iskustva stečena na dosadašnjem reformskom i pregovaračkom procesu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1070" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.&nbsp; - Predsjednik države je ambasadore upoznao i sa vanjskopolitičkim prioritetima koji se zasnivaju na stremljenjima da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, da kao članica NATO jača svoj kredibilitet, da dodatno unaprijedi dobrosusjedsku saradnju, kao i svoju poziciju u multilateralnim okvirima - zaključeno je u saopštenju.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Grčke, Uzbekistana, Holandije i Moldavije: Obećali rad na unaprjeđenju međudržavnih odnosa

Ni danas, kada je dan žalosti, kada Crna Gora žali za igubljenih 12 života u samo 10 dana, četnički vojvoda Andrija Mandić ne propušta priliku da provocira građansku, antifašističku Crnu Goru, ocijenio je poslanik SD-a Branislav Nenezić komentarišući Mandićevo jutrošnje obraćanje povodom Dana žalosti u čiji je kontekst stavio i zločin u Velici.&nbsp; - I ovaj pripadnik četnika sa slike je i tada imao svog četnickog vojvodu koji mu je komandovao da sarađuje sa okupatorom – napisao je Nenezić na X-u uz fotografiju autora Ernsta A. Cvilinga, pripadnika Vazduhoplovnoga ratno-dopisničkoga bataljona Komande Jugoistoka Vermahta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250728100724_3504a323a6d3177b641bc14bf208281d93eb70ae0a17c39c66a984f757e52312.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250728100724_3504a323a6d3177b641bc14bf208281d93eb70ae0a17c39c66a984f757e52312" data-rendition-name="original" width="1080" height="594" loading="lazy" alt="Četnici i SS Velika"> </figure>  Legenda autora na toj fotografiji glasi: „Izuzetno rijedak snimak pripadnika albanske SS-divizije ‘Skenderbeg’ u društvu jugoslovenskih četnika (par lokalnih mladića, vjerovatno korišćenih za izviđanje), za vrijeme ručka na Čakoru (van kadra se nalaze i albanski milicioneri, kao i trupe 181. pešadijske i divizije ‘Princ Eugen’)”. &nbsp;- Brutalna laž je da je zločin u Velici ima etničku dimenziju, bio je to odgovor okupatora na snažni antifašistički otpor koji je dolazio baš iz tog sela – naveo je Nenezić na X-u. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-na-ovaj-dan-zalosti-odajemo-postovanje-i-zrtvama-u-velici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Mandić ni na Dan žalosti ne propušta da provocira antifašističku Crnu Goru

Svjetla trepere, vrata vise s jedne šarke, a rupe u zidovima otkrivaju cijevi u zgradi u kojoj živi Hešam, egipatski radnik migrant u Dubaiju – emiratu poznatom po blještavim neboderima i luksuznim penthausima. Njegov dvosobni stan je pregrađen da bi u njemu boravilo još devet muškaraca, a ono što Hešam naziva domom jeste preuređeni ormar taman toliko velik da u njega stane dušek.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf" data-rendition-name="original" width="2810" height="2880" loading="lazy" alt="Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025."><figcaption>Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025. (Photo: AP foto/Gabe Levin)</figcaption></figure>  Ali sada su mu vlasti naredile da napusti čak i taj skučen prostor za koji mjesečno plaća 270 dolara. On je samo jedan od mnogih niskoplaćenih stranih radnika koji su se našli na udaru opsežne akcije vlasti protiv ilegalnog izdavanja smještaja. To uključuje prostorije s krevetima na sprat, koje nude minimalnu privatnost, ali se mogu iznajmiti za svega nekoliko dolara po noći, kao i stanove poput Hešamovog, pregrađene improvizovanim zidovima od iverice, gipsanih ploča i plastičnih zavjesa – čime se jedan stan pretvara u spavaonicu za 10 ili 20 osoba. Nakon požara u neboderu u junu, vlasti u Dubaiju su pokrenule kampanju zbog zabrinutosti da ovakvi pregrađeni stanovi predstavljaju ozbiljan rizik od požara. Neki od iseljenih sada očajnički pokušavaju da ne završe na ulici – gdje je prosjačenje zabranjeno. Drugi strahuju da su možda sljedeći, ne znajući kad i gdje bi inspektori mogli da se pojave. - Sada ne znamo šta ćemo - kaže Hešam, koji ostaje u stanu dok ga vlasnik ne izbaci. Kao i ostali sagovornici iz najjeftinijih i najprenatrpanijih dijelova Dubaija, razgovarao je s novinarima Asošijeted presa pod uslovom da se ne objavljuje njegovo puno ime – iz straha da ne bude meta vlasti koje sprovode zabranu ilegalnog stanovanja. - Nemamo nikakvu drugu opciju - kaže. Opština Dubai, koja nadgleda ovaj grad-državu, odbila je zahtjev AP-a za intervju. U kratkoj izjavi naveli su da su inspekcije sprovedene širom emirata kako bi se spriječile opasnosti po požarnu i ličnu bezbjednost – što će, kako su naveli, „osigurati najviše standarde javne bezbjednosti“ i dovesti do „poboljšanja kvaliteta života“ za stanare. Nijesu, međutim, objasnili gdje bi trebalo da žive oni koji ne mogu da priušte legalan smještaj u gradu koji simbolizuje luksuz, a u kojem su sindikati zabranjeni i gdje minimalna plata ne postoji. <h2>Procvat Dubaija gura kirije u nebo</h2> Dubai od pandemije bilježi ubrzani rast koji ne pokazuje znakove usporavanja. Broj stanovnika – trenutno 3,9 miliona – trebalo bi da poraste na 5,8 miliona do 2040. godine, jer se sve više ljudi iz inostranstva seli u ovu komercijalnu metropolu. Veći dio tržišta nekretnina u Dubaiju namijenjen je bogatim strancima koji tu borave dugoročno. To ostavlja vrlo malo pristupačnih opcija za većinu radnika – migrante na privremenim, nisko plaćenim poslovima, koji često zarađuju svega nekoliko stotina dolara mjesečno. Skoro petina domova u Dubaiju vrijedjela je preko milion dolara prošle godine, navela je konsultantska kuća Knight Frank. Investitori se utrkuju da izgrade još luksuznijih stanova. Ovaj stalni rast doveo je do povećanja kirija u svim segmentima. Kratkoročni najam se do kraja godine očekuje da poraste za 18% u odnosu na 2024, prema podacima online agencije Colife. Većina stranih radnika s kojima je AP razgovarao kazali su da mjesečno zarađuju između 300 i 550 dolara. U siromašnijim četvrtima, kažu, pregrađeni stanovi obično se iznajmljuju za 220 do 270 dolara, dok jedan krevet na sprat u zajedničkoj prostoriji košta upola manje. Ako se dijeli s više osoba, cijena može pasti – ili porasti, u zavisnosti od veličine i lokacije. U svakom slučaju, to je daleko ispod prosječne cijene iznajmljivanja jednosobnog stana, koja, prema firmi Engel &amp; Völkers, iznosi oko 1.400 dolara mjesečno. UAE, kao i druge zemlje Zaliva, zavise od slabo plaćenih radnika iz Afrike i Azije – za izgradnju, čišćenje, čuvanje djece i vožnju taksija. Samo državljani Emirata, kojih ima devet puta manje od stranih stanovnika, imaju pravo na niz državnih benefita, uključujući finansijsku pomoć za smještaj. Zakon obavezuje velike poslodavce – od građevinskih firmi do hotela i fabrika – da obezbijede smještaj radnicima koji zarađuju ispod 400 dolara mjesečno. Većinu te zarade radnici šalju svojim porodicama u matičnim zemljama. Ipak, mnogi migranti rade neformalno, što njihove uslove stanovanja čini teškim za regulaciju, kaže Štefen Hertog, stručnjak za tržišta rada u Zalivu sa Londonske škole ekonomije. Ova akcija će, kaže on, dodatno povećati njihove troškove stanovanja i stvoriti „veliki stres ljudima koji su ionako u vrlo nesigurnoj situaciji“. Hasan, 24-godišnji čuvar iz Ugande, dijeli krevet u pregrađenom stanu s prijateljem. Za sada ih vlasti nijesu otkrile, ali, kako kaže, ima razloga za strah. - Mogu ti narediti da ideš bez ikakve alternative, bez mjesta gdje da odeš – priča Hasan. <h2>Požari i dalje prijetnja u Dubaiju</h2> Dubai je i ranije sprovodio akcije protiv prenatrpanih stanova, posebno nakon serije požara u visokim zgradama koje su bile obložene lako zapaljivim materijalom. Najnovija serija inspekcija pokrenuta je nakon junske vatre u 67-spratnoj kuli u naselju Dubai Marina, gdje su neki stanovi bili pregrađeni. Više od 3.800 ljudi bilo je primorano da napusti zgradu, u kojoj je tada bilo 532 zauzeta stana, navodi se u policijskom izvještaju. To znači da je u prosjeku sedam osoba živjelo u svakom stanu – bilo da je riječ o jednosobnim, dvosobnim ili trosobnim jedinicama. Desetine stanova postale su neupotrebljive. U tom požaru nije bilo težih povreda. Međutim, u jednom drugom požaru 2023. godine u četvrti Deira poginulo je najmanje 16 ljudi, a devetoro je povrijeđeno – takođe u stanu za koji se vjeruje da je bio pregrađen. Eboni, 28-godišnja radnica iz Gane koja preživljava radeći povremene poslove, nedavno je morala da napusti pregrađeni stan nakon što su ga vlasti otkrile. Živjela je u uskom prostoru s cimerkom koja je spavala iznad nje na krevetu napravljenom od šperploče. Sada je u drugom stanu – jednoj prostoriji u kojoj živi još 14 ljudi, a ponekad i više od 20, jer se smjenjuju i dijele krevete. Sa svojom zaradom od oko 400 dolara mjesečno, kaže da nema drugu opciju, ali strahuje da bi opet mogla da bude izbačena. - Ne znam šta žele da radimo. Možda ne žele da većina ljudi poput nas bude ovdje u Dubaiju - kaže Eboni.

Kako Dubai sprovodi oštre mjere protiv prenatrpanih i improvizovanih stanova

U Institutu za javno zdravlje (IJZ) i domovima zdravlja u više crnogorskih opština danas će biti organizovano besplatno i povjerljivo testiranje na virusne hepatitise B i C, saopšteno je iz IJZ-a. 
 
Iz IJZ-a su podsjetili da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava 28. jula - Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, sa ciljem podizanja svijesti o javnozdravstvenom problemu virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i hepatitisa C. 
 
“Ovogodišnja tema obilježavanja glasi: ”Hepatitis - razbijmo prepreke“(Hepatitis: Let’s Break It Down) i poziva na hitno djelovanje kako bi se uklonile finansijske i društvene prepreke, uključujući i stigmu, koje stoje na putu eliminacije hepatitisa i prevencije raka jetre”, kaže se u saopštenju. 
 
Kampanja je, kako se navodi, podsjetnik da se mora djelovati odmah u cilju proširivanja pristupa, integrisanja liječenja, dijagnostike i eliminacije hepatitisa do 2030. 
 
“Neophodno je integrisati u javnozdravstveni sistem vakcinaciju protiv hepatitisa B, sigurne prakse injektiranja, smanjenje štete, testiranje i specifična liječenja”, dodaje se u saopštenju. 
 
Iz IJZ-a su kazali da Odjeljenje za HIV, virusne hepatitise Centra za prevenciju i kontrolu bolesti Instituta, u saradnji sa Domom zdravlja Podgorica, danas organizuje Dan otvorenih vrata u Domu zdravlja Blok V (Centar za mentalno zdravlje), od 11 do 13 sati. 
 
Kako su rekli, svi zainteresovani građani moći će da se testiraju na hepatitis B i hepatitis C. 
 
Iz Instituta su naveli da danas, u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo testiranje u IJZ-u, organizuju cjelodnevno besplatno i povjerljivo testiranje na virusne hepatitise B i C, od osam do 20 sati. 
 
Kako su kazali, građani će biti testirani i u domovima zdravlja u Crnoj Gori u kojima postoji savjetovalište. 
 
Testiranje se, kako su kazali iz IJZ-a, obavlja brzim testovima visoke pouzdanosti, za koje je potreban mali uzorak krvi iz prsta. 
 
“Rezultati testiranja su gotovi za 15 minuta, a organizovano je dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje sa stručnim osobljem prije i poslije testiranja”, navodi se u saopštenju.

Danas besplatno testiranje na virusne hepatitise B i C

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Deratizacija posljednje „oružje“ kojim Demokrate brane fotelju Draška Boljevića?!

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: akreditivna-pisma