Specifična akciza na cigarete od danas će biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza povećava se sa 53,5 EUR na 58,85 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Takođe, izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koje su u primjeni od danas, u akcizni sistem Crne Gore uveden je novi akcizni proizvod, i to nikotinske vrećice, dok su iz kategorije novih duvanskih proizvoda izdvojeni biljni proizvodi za pušenje.
Akcizna osnovica za nikotinske vrećice i biljne proizvode za pušenje je kilogram, a iznos akcize koji se plaća je 60 eura po kilogramu.
Akcizni obveznici su uvoznici ovih proizvoda na carinsko područje Crne Gore, kao i proizvođači koji ih proizvode i stavljaju u promet na teritoriji države.
Zakonom o akcizama propisana je prekršajna odgovornost i propisane novčane kazne ako se na dan povećanja visine akcize akciznih proizvoda ne izvrši popis zaliha tih proizvoda, obračun i uplata akcize, odnosno njihova razlika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Povećana specifična akciza na cigarete

Vlada može zbog poremećaja cijena na svjetskom tržištu, zahvaljujući korekcijama zakona koje su usvojene na naš prijedlog, da privremeno smanji akcize na gorivo do 50 odsto i time ublaži efekte povećanja cijene goriva, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Posjećamo, u Crnoj Gori od danas važe nove cijene goriva koje su veće od od dva do osam centi po litru. Iz Ministarstva energetike i rudastva su rekli da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i da se ova promjena odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori.
Mugoša podsjeća da akciza, koja ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a, i PDV čine oko 40 odsto ukupne cijene goriva koju plaćaju građani.
- Važeći iznos akciza u Crnoj Gori veći nego što je minimalni dozvoljeni nivo akciza na nivou EU. Naime, dozvoljeni minimum akcize kod eurodizela u EU jе 330 eura na hiljadu litara ili 33 centa po litru, a kod nas je akciza za eurodizel 440 eura na hiljadu litara, odnosno 44 centa po litru. Za bezolovni je u EU dozvoljeni minimum akcize 359 eura na hiljadu litara ili 35,9 centi po litru, a u Crnoj Gori je akciza za bezolovni 549 eura na hiljadu litara ili 54,9 centi po litru - naveo je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1939951274037747819&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1084x550

Mugoša: Vlada ima zakonski osnov da smanji akcize na gorivo do 50 odsto

I zvanični podaci pokazuju ono što svi vidimo - konstantan pad dolazaka i noćenja u hotelima i sličnim objektima - poručio je u objavi na mreži X predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.&nbsp;
On je ocijenio da je stanje još gore u privatnom smještaju.
- Kada imate ovakvo tunelovanje avio saobraćaja, beskonačne radove, povećanje cijena, akciza i poreza - gosti vas sve više zaobilaze - dodao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1917526421968211977&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Gosti nas sve više zaobilaze zbog povećanja cijena, akciza poreza, tunelovanja avio saobraćaja

Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u povećanje javne potrošnje, neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
- Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu - rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
- A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati - rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
- Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZlISAiF30lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Povećanje cijena i uvođenja novih akciza tjeraju građane u neku sivu zonu

Akciza na mirna vina i specifična na cigarete od danas je povećana.
Specifična akciza na cigarete uvećana je sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Uvećana akciza stupa na snagu od danas, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Cijena paklice cigareta će narednih dana zbog toga biti povećane deset centi.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, izvršeno je povećanje visine akcize na mirna vina. Umjesto akcize od nula eura, uvedena je akciza u visini od 25 eura po hektolitru mirnog vina.
U akcizni sistem Crne Gore uveden je institut “malog proizvođača mirnog vina”, kao proizvođača koji, uz ostale uslove, u komercijalne svrhe proizvodi do hiljadu hektolitara vina godišnje.
Mali proizvođač mirnog vina plaća akcizu po hektolitru u iznosu od 50 odsto od visine akcize, odnosno u visini od 12,5 eura po hektolitru mirnog vina.
Status “malog proizvođača mirnog vina” dokazuje se podnošenjem Upravi carina dozvole za stavljanje u promet mirnog vina, izdate od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

1250x600

Povećava se specifična akciza na cigarete i mirna vina

Specifična akciza na cigarete će od 1. januara biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.
Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza uvećava se sa 52 na 53,5 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
U skladu sa članom 36a, stav 1 Zakona o akcizama, u slučaju promjene visine akcize, u konkretnom slučaju na cigarete, proizvodači, uvoznici kao i ostali koji obavljaju trgovinu na veliko, a koji na dan prije promjene visine akcize imaju na zalihama navedeni akcizni proizvod, dužni su da naprave popis zaliha i da urade obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim Zakonom.
- U skladu sa izuzećem propisanim članom 36a stav 2 Zakona, oni koji obavljaju trgovinu na malo duvanskih proizvoda, nijesu u obavezi da obave popis zaliha u slučaju promjene visine akcize - objasnili su iz Uprave carina.
Obračun razlike akcize podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave carina putem informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka o akcizama, u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je došlo do promjene visine akcize, odnosno do 15. februara.
Iz Uprave carina su napomenuli da je Zakonom o akcizama propisana prekršajna odgovornost i novčane kazne, ako se ne obavi popis zaliha, obračun i uplata akcize.

Od 1. januara veće specifične akcize na cigarete

Ako ovog ljeta, neđe na Crnogorskom primorju ili možda u crnogorskim planinama, vidite dvojicu Rusa, čije ste slike gledali tokom sudskog procesa za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, nemojte da streknete, nemojte da se plašite: oni su, utvrdilo je crnogorsko sudstvo, samo - mirni ruski turisti. &nbsp; OPASNI TURISTI &nbsp; Istini za volju, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov imaju pasoše iz istog serije kao što su imali agenti GRU-a koji stu trovali odmetnutog ruspog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku u Solsberiju. Imaju i istoriju podmetanja ekplozija u Bugarskoj, Gruziji i pokušaj prevrata Moldaviji...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778" data-rendition-name="original" width="750" height="563" loading="lazy" alt="I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov"> <figcaption>I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, Šišmakov i Popov nijesu, kazao je Viši sud a potvrdio Apelacioni – opasni &nbsp;agenti GRU-a! &nbsp; Djeluje li vam ovo karikaturalno? Možda, ali to je crnogorska realnost: presudom Višeg suda i odlukom Apelacionog suda - svi optuženi i prvostepeno osuđeni sada su - slobodni ljudi. &nbsp; I to uprkos dokazima koje je Crna Gora svojevremeno dobila - od Vučićeve Srbije, od Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i od službi Bugarske i Moldavije, gdje je delovao agent GRU-a Popov, kao i od Poljske đe je, kao vojni ataše potkupljivao poljske oficire drugi agent GRU-a, Šišmakov. &nbsp;&nbsp; Nije to, izgleda, bilo bitno. &nbsp; FINGIRANA DRAMA Dakle: Krivično Vijeće Višeg suda u Podgorici, na čijem je čelu sudija Zoran Radović – u julu prošle godine oslobodilo je sve optužene: i agente GRU-a koji su prvobitno bili osuđeni na 15 i 12 godina zatvora; i Bratislava Dikića, osuđenog na osam godina... kao i lidere nekadašnjeg Demokratskog frona Andriju Mandića i Milana Kneževića, prvostepeno osuđene na po pet godina zatvora...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg "> <figcaption>OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A potom je tu oslobađajuću presudu pravosnažnom učinilo tročlano Vijeće Apelacionog suda na čijem je čelu bila sudija Vesna Moštrokol, Zorica Milanović kao izvjestilac i sudija Predrag Tabaš, kao član. &nbsp;&nbsp; I sada se pokazuje da je sva ona priča, prvo oko podnošenja ostavke sudije Moštrokol, potom sedmicama dugo iščekivanje odluke Apelacionog suda, bila obična - fingirana i prizemna drama. Jer, znalo se od početka da politički obojene sudije koje je birala postavgustovska vlast, kao i sudije isprepadane najavama vetinga u pravosuđu neće imati skoposti da presuđuju na osnovu dokaza i u skladu sa zakonom. &nbsp; MUČAN MOZAIK &nbsp; To je dio mozaika koji pravi sliku današnjeg zarobljenog pravosuđa. I mučna je to slika. Jer, svi ti likovi iz vrha crnogorskog pravosuđa više liče na pokorne sluge politike, nego na ljude koji grade pravnu države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud"> <figcaption>PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A oslobađajuća presuda otkriva još jednu poražavajuće karikaturalnu pravnu posljedicu: oslobođeno je krivice i devet srpskih državljana koji su 2019. godine već priznali krivicu. &nbsp;Proglašeni su nevinim svi koji, nakon sporazuma o priznanju krivice, odležali po pet mjeseci u Spužu! Što znači da su Viši i Apelacioni sud oslobađajućom presudom u stvari presudili da je devet srpskih državljana – lagalo da su krivi?! &nbsp; I to je dio mozaika crnogorskog pravosuđa. Nekog izvrnutog mozaika. &nbsp;&nbsp; Kao što je svojevrsne uvrnuti cinizam izjava Andrije Mandića na konferenciji za medije istog dana kada je objavljena oslobađajuća presuda za njega i sve ostale. &nbsp; -Kao hrišćanin, kao pravoslavac, opraštam sve. Ne želim da se bilo ko njima sveti, Crna Gora je mala i moramo da čuvamo jedni druge – kazao je Mandić dok mu je titrao osmjeh. &nbsp; Možda je nekome djelovalo da se Andrija Mandić baš uživio u ulogu nekog miroljubivog budiste, nekog Dalaj Mande. &nbsp; Ali, i to je predstava za javnost. Jer Mandić sada seiri nad sudbinama njegovih, kako reče, progonitelja, koji su kažnjeni i bez sudske presude: bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je dvije godine, a suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović godinu i po u pritvoru u Spužu. &nbsp; OPTUŽUJ - DA NE PROĐE OPTUŽNICA Pritvor kao kazna – kada politika naredi! I to je svjedočanstvo o današnjem crnogorskom pravosuđu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić"> <figcaption>PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Baš kao i odluka Specijalnog državnog tužilaštva da goni bivšu četvorominstarkiu Vesnu Bratić, ne zbog duplog negativnog mišljenja DRI i pronevjere 8 miliona eura zbog čega je SDT bio obavezan na reakciju, već zbog toga što nije nastavila nezakonito da smjenjuje direktore škola?! Što je, suštinski, mehanizam da Bratić - kroz postupak odbijanja optužnice - bude oslobođena budućeg tužilačkog progona. &nbsp; Kao što je svojevrsna pravo-politička šarada saopštenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića. Koji je utvrdio da je bilo potpuno zakonito obavezujuće uputstvo Vladimira Novovića da tužiteljka Mitrović ne smije da goni Oliveru Injac; i da je bio sasvim opravdan upad u njenu kancelariju i fizičko oduzimanje optužnice i svih spisa. &nbsp; Koliko je Marković postupao sa dužnom pažnjom pokazuje podatak: vrhovni državni tužilac je februara 2026. godine, tek nakon priloga Televizije E, ,,vanredno provjeravao“ postupanje Novovića iz novembra 2022. godine. &nbsp; IGRARIJE POD KONTROLOM &nbsp; Je li to Marković ,,prespavao” četiri godine ili je do kraja štitio svog druga Novovića? Ili, možda zakoni ne važe jednako za tužioce kao za obične građane? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović"> <figcaption>DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ili će, ipak, biti i to dio političkih igrarija koje sprovode čelnici tužilaštva i sudstva, koji su pod potpunom kontrolom političara i to baš onih koji zastupaju ruske i srpske interese u Crnoj Gori. &nbsp; Zato i ne treba da čudi farsa sa oslobađajućom presudom za pokušaj terorizma uprkos dokazima; odustajanje od gonjenja bivše ministrake Bratić za ono zbog čega treba da bude gonjenja, ili tragikomično objašnjenje vrhovnog državnog tužioca. Prosto: to što gledamo je: hronika najavljenog raspada sistema u pravosuđu. Najavljenog onda kada su bivši litijaši postali sadašnji glavaši u Crnoj Gori. Ali, zato se i glasalo avgusta 2020. godine, zar ne? I sada neka ide kao u onom starom televizijskom serijalu: gledajte, jer ste vi to tražili? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Hronika najavljenog raspada pravosuđa

U znak solidarnosti i obilježavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena bojama ukrajinske zastave, saopštio je gradonačelnik Nikola Đurašković.
– Navršile su se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. U znak solidarnosti, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena u bojama ukrajinske zastave. Cetinje ostaje uz Ukrajinu i njen hrabri narod u odbrani slobode i nezavisnosti – naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Prijestonica Cetinje i na ovaj način iskazuje solidarnost sa ukrajinskim narodom, potvrđujući podršku principima slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Đurašković: Cetinje ostaje uz Ukrajinu u odbrani slobode i nezavisnosti

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E otvaramo aktuelne društvene teme koje izazivaju snažne reakcije javnosti i donose važne promjene.
Govorićemo o Predlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru i mogućnosti zabrane pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina. Šta ovakvo zakonsko rješenje znači za roditelje, djecu i digitalne platforme – i da li je riječ o nužnoj zaštiti ili ograničavanju prava?
Donosimo i priču sa protesta ispred Skupštine Crne Gore zbog obavezne vakcinacije djece, gdje su građani tražili pravo na izbor. Otvaramo pitanje – da li je riječ o legitimnom zahtjevu dijela roditelja ili o riziku po javno zdravlje?
Od juna 2026. godine na snagu stupa nova direktiva Evropske unije o transparentnosti zarada. Analiziramo šta će objavljivanje raspona plata značiti za radnike i poslodavce, te može li ova mjera doprinijeti smanjenju nejednakosti na tržištu rada.
Četiri godine od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, sagledavamo političke i bezbjednosne posljedice sukoba – kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou.
Na kraju emisije provjeravamo kako protiče uklanjanje starih i havarisanih vozila u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Eko-fondom, te kakvi su prvi rezultati ove inicijative.
Budite uz Budilnik – jutro počinjemo informacijama koje su važne za svakodnevni život. Gledajte nas od sedam do devet sati na Televiziji E!

"Budilnik": Digitalna bezbjednost djece, vakcinacija i transparentnost plata

Slovačka je danas obustavila isporuku električne energije Ukrajini, objavila je televizija TA 3, pozivajući se na izjavu premijera Roberta Fica.
- Ako Ukrajina zatraži od Slovačke pomoć u stabilizaciji svoje energetske mreže, od danasa je više neće dobiti - rekao je Fico.
U video poruci na Fejsbuku, Fico nije isključio mogućnost dodatnih mjera protiv Ukrajine zbog obustave isporuke nafte preko naftovoda Družba.
- Ako Ukrajina nastavi da nanosi štetu interesima Slovačke u snabdijevanju strateškim sirovinama, naša vlada će preispitati svoj konstruktivan pristup planovima pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji i pripremiti nove kaznene mjere - upozorio je Fico, prenosi Tass.
Istakao je da je, prije nego što je naredio obustavu isporuke električne energije Ukrajini, pokušao da pozove ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da ga pita kada i da li će se nastaviti isporuka nafte Slovačkoj.
- Dobili smo poruku da je ukrajinski predsjednik spreman za razgovor tek poslije 25. februara - rekao je Fico.
Slovačka je obustavila isporuke električne energije Ukrajini kao odgovor na prekid tranzita ruske nafte kroz naftovod "Družba". Slovačka od početka februara ne dobija naftu, zbog čega je vlada 18. februara proglasila energetsku krizu u zemlji.

Tag: akcize