<p>Nasilnim putem je izgubila sina i muža, mogla je biti nasilna i agresivna tada kada joj niko ne bi zamjerio, ali je bila dostojanstvena i biće do kraja, što je njena obaveza prema rodu, domu, njoj samoj kao osobi koja je bez incidenata ili crne mrlje prošla kroz život- rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, građanska aktivistkinja, feministkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije <b>Aida Petrović.</b></p>
<p>Nakon gotovo pola godine nakon skupa kod vile Gorica kad su građani mirnim skupom izrazili nezadovoljstvo povodom dodjele Trinaestojulske nagrade deklafisanom negatoru Crne Gore i podržavaocu četničkog pokreta, javnost je putem medija informisana da je policija prekršajno procesuirala 35 lica. Polako se otkrivaju imena ljudi koji stoje iza inicijala koje je policija objavila. &nbsp;</p>
<p>Tužno i smiješno istovremeno što je sa još dvoje učesnika protesta, prisjeća se Petrović, odmah saznala da su procesuirani, odmah su bili izbačeni u etar, što je imalo svoj cilj.&nbsp;</p>
<p>- Da bude ironija veća, slučajnost ili ne, to se desilo 8.decembra poslijepodne, makar sam ja tada saznala kad su mi javili da su vidjeli inicijale, odmah sam rekla da sam to ja jer taj progon traje malo duže i ja imam malo više godina života, rada i aktivizma, čak i političkog aktivizma, tako da mogu procijeniti neke stvari i kad mi se ne nacrtaju. Prijepodne tog dana je bila zakazan sastanak Tima za borbu protiv nasilja nad ženama, porodičnog nasilja i ja sam u ime Savjeta delegirana predstavnica, kao i ranije, jer je ovo kraj mog mandata ja sam tu još par dana, prisustvovala tom sastanku, u sred MUP-a gdje se održavao i kako se sastanak privodio kraju ja sam imala obavezu da kažem da ja više neću prisustvovati tim sastancima Tima za borbu protiv nasilja nad ženama i da je jednostavno činjenica da u narednom mandatu neću biti članica Savjeta za građansku kontrolu policije i da se moj mandat završava; pozdravila sve prisutne, petnaestak ljudi otprilike koliko je bilo prisutno i poželjela im sve najbolje za predstojeće praznike - rekla je Petrović.</p>
<p>Nakon što je saznala da je na spisku procesuiranih, prisjeća se Petrović, osjetila je veliko zadovoljstvo što je targetirana i izbačena u prvi plan sa ljudima od integriteta, od onih koji baštine četničke ideologije.</p>
<p>Dodaje da tu vrstu progona smatra jednim vidom strašne političke represije, koja baštini staljinističke metode zastrašivanja, ne nje lično, jer je prošla devedeseta ali nikad u obliku koji je danas.</p>
<p>- Bila sam i mnogo mlađa pa je drugačije poimanje svega, ali opet tvrdim da nikada kao ovo ne, jer ja imam pravo kao građanka i kao žensko ljudsko biće, da kažem svoju misao o nekoj pojavi, o nekom događaju isto kao što govore o meni. To je moje osnovno ljudsko pravo - da iskažem nezadovoljstvo- zaključila je Petrović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRuJ-TCM69Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Petrović: Osjetila sam veliko zadovoljstvo što sam targetirana i izbačena u prvi plan sa ostalih 35 ljudi sa spiska procesuiranih

<p>Nakon što je iz Uprave policije saopšteno kako je, zbog narušavanja javnog reda i mira na julskom skupu ispred Vile Gorica, procesuirano 35 osoba, među kojima i članica <b>Aida Petrović, </b>oglasili su se iz Savjeta za građansku kontrolu policije.</p>
<p>- Ovim povodom Savjet je od direktora Uprave policije zatražio kopiju spisa predmeta sa dokazima na osnovu kojih je podnijeta prijava u vezi sa predmetnim slučajem - istakli su.</p>

Savjet za građansku kontrolu rada policije sazvao hitnu sjednicu zbog prekršajnog gonjenja Petrović

<p>Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.</p>
<p>To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta <b>Aida Petrović</b> ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.</p>
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
<p>Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p>- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.</p>
<p>Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.</p>
<p>- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.</p>
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
<p>U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.</p>
<p>- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.</p>
<p>U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.</p>
<p>- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.</p>
<p>Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.</p>
<p>- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.</p>
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
<p>Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.</p>
<p>- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.</p>
<p>Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.</p>
<p>- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

<p>Gotovo da nema dana a da nemamo priliku da saznamo za novi slučaj seksualnog nasilja, pedofilije ili sličnih djela, upozorili su sagovornici Portala RTCG. To su ocijenili nakon jučerašnje vijesti da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje do 72 sata licu iz tog grada zbog sumnje na seksualno uznemiravanje. Njemu se na teret stavlja da je učinio krivično djelo seksualno uznemiravanje na štetu četvorogodišnje djevojčice u prisustvu njene majke.</p>
<p>Iz ugla<b> Aide Perović</b>, izvršne direktorke NVO Prima, mjesecima unazad svjedočimo učestalim slučajevima seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja nad maloljetnicama.</p>
<p>- Moje višedecenijsko iskustvo u radu u ovoj oblasti govori da je broj prijavljenih slučajeva tek vrh ledenog brijega. Ovo nam šalje jasnu poruku da svi koji su u kontaktu sa djecom i mladima, počev od roditelja i straratelja, pa do zaposlenih u školstvu i zdravstvu, i svi ostali, moraju biti svjesni da je rizik od seksualnog nasilja sveprisutan. Ipak, u Crnoj Gori još ne postoji zvanična objedinjena statistika o broju slučajeva ni kada su u pitanju djeca niti odrasli kao osobe koje su preživjele ovo iskustvo - upozorava Perović.</p>
<h2>Statistika u Crnoj Gori slilčna kao i u EU</h2>
<p>Kako je naglasila, statistika EU govori da svaka peta djevojčica i svaki sedmi dječak doživi neki oblik seksualnog nasilja i uznemiravanja.</p>
<p>- Sve ukazuje da i Crna Gora ima vrlo sličnu, ako ne i istu stopu ovih krivičnih djela, ali nažalost nemamo adekvatan odgovor sistema. Monitoring rada osnovnih sudova i tužilaštava u Crnoj Gori u ovoj oblasti krivičnih djela pokazuje jasni trend davanja minimalnih kazni, čak i kada su maloljetnice i maloljetnici u pitanju. Ukoliko s jedne strane imamo seksualne predatore a sa druge institucije koje kao da se takmiče da im nađu olakšavajuće okolnosti, s pravom se pitam a ko štiti našu djecu - rekla je Perović.</p>
<p>Po definiciji, seksualno nasilje se odnosi na sve teže oblike nasilja, kao što je silovanje, pokušaj silovanja, silovanje na sastanku, silovanje u partnerskom odnosu, ali i na seksualno uznemiravanje, dobacivanje, neprimerene komentare seksualne prirode, dodirivanje, prikazivanje pornografije, ponižavajući seksualni odnos, incest, obljubu, podvođenje, prisilne trudnoće ili prisiljavanje na abortus.</p>
<h2>Neophodno uvesti strože sankcije i dosljednu primjenu zakona</h2>
<p>Kako je rekla<b> Neda Radović</b>, iz NVO Sistem, gotovo da nema dana a da nemamo priliku da saznamo za novi slučaj seksualnog nasilja, pedofilije ili sličnih djela.</p>
<p>- Takve vijesti izazivaju ogorčenje u društvenoj zajednici ali i duboku zabrinutost kod svih roditelja i građana koji žele živjeti u sigurnom društvu. Najnoviji slučaj seksualnog uznemiravanja četvorogodišnje djevojčice koji se desio u Podgorici još jednom je alarm da je krajnje vrijeme da se sistem probudi i odlučno stane na kraj ovoj sve raširenijoj pojavi. Mi u našoj organizaciji smatramo da svako ko je počinio djelo seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja ili silovanja, posebno kada su žrtve djela djeca, mora snositi najstrože moguće sankcije - rekla je Radović.</p>
<p>Kako je dodala, sankcije same po sebi nisu dovoljne a bez ozbiljne rehabilitacije i liječenja počinilaca, a nakon odslužene kazne vraćaju se nazad u sredinu, gdje mogu tražiti nove žrtve.</p>
<p>- Nažalost, kaznena politika u Crnoj Gori obeshrabruje. Umanjenje sankcija za počinioce silovanja i zlostavljače djece što je do sada bila praksa, šalje opasnu poruku - obeshrabruje žrtve da prijave nasilje i stvara osjećaj nekažnjivosti među počiniocima. Država umjesto da bude najjača brana protiv nasilja, svojim djelovanjima često daje vjetar u leđa nasilnicima. Neophodno je uvesti strože sankcije i dosljednu primjenu zakona, posebno za povratnike. Registar seksualnih prestupnika mora biti javan i transparentan, uz trajnu zabranu da takve osobe rade u institucijama, školama, sportskim i kulturnim centrima gdje borave djeca - rekla je Radović.</p>
<p>Kako je podvukla, država mora staviti mentalno zdravlje žrtava u prvi plan a kroz obaveznu i besplatnu psihološku podršku za djecu i njihove porodice.</p>
<h2>Djeca moraju znati na koji način da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje</h2>
<p>- Ako institucije nisu spremne da to pruže, mi kao organizacija stojimo na raspolaganju svima kojima je ta podrška potrebna. Osim represije, podjednako je važna prevencija: edukacija djece i roditelja, ali i adekvatna obuka policije, tužilaca i sudija da ovakve slučajeve tretiraju sa posebnom pažnjom, senzitivnošću i stručnošću. Djeca moraju znati na koji način da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje i kome da se obrate, a roditelji biti spremni da razgovaraju sa njima o granicama i zaštiti - navela je Radović.</p>
<p>Na kraju, dodaje, građani imaju pravo da žive bez straha.</p>
<p>- Država ima obavezu da ih zaštiti, a trenutno taj zadatak ne obavlja na adekvatan način. Zato je građanski otpor i pritisak na institucije ključan jer nijedno društvo koje zatvara oči pred nasiljem bilo koje vrste ne može sebe nazvati ni pravednim ni sigurnim. Dok se ne pokaže nulta tolerancija prema nasilnicima, a žrtve ne dobiju sigurnu i brzu zaštitu, ovakvi slučajevi će se, plašimo se, ponavljati - kazala je Radović.</p>

1084x550

Radović: Registar seksualnih prestupnika mora biti javan; Perović: Nemamo adekvatan odgovor sistema

<p>Setom zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem jula, a dio su procesa sveobuhvatne izborne reforme, definisane su nove kvote kojima je predviđeno da se na svakoj izbornoj listi mora naći 40 odsto žena. I vlast i opozicija, nakon izglasavanja izbornih zakona, predstavili su ovo rješenje kao značajan iskorak kojim se garantuje ne samo veća zastupljenost žena u politici, već i unapređenje njihovih prava i društvenog položaja.</p>
<h2>Dobra novina koju ne treba nazivati istorijskom</h2>
<p>Izvršna direktorica nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi <b>Aida Petrović</b> za Antenu M ističe da je usvajanje zakona koji garantuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama svakako dobra novina koju, kako kaže, ne bi trebalo nazivati istorijskom čak i onda kada bi ta brojka bila 50 odsto.</p>
<p>- Jer je to nešto što pripada ženskoj populaciji kao većinskoj populaciji u Crnoj Gori (50,8 odsto) i na što imaju pravo da žene u parlamentu i javnom životu, predstavljaju žene - ukazuje sagovornica Antene M.</p>
<p>Mišljenja je da zakon jeste iskorak u pravcu veće zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, a kako naglašava, nikako poklonjen od strane partija i muškog dijela populacije.</p>
<p>- Usudila bih se reći - na neki način iznuđen u okviru izborne reforme i slijeda onoga što je ispunjenje EU zahtjeva u pristupnim pregovorima u dijelu rodne ravnopravnosti - podvlači Petrović.</p>
<p>Kako pojašnjava, u društvu u kojem su rodna neravnopravnost i rodni stereotipi ukorijenjeni u opštoj kulturi, ekonomskim, socijalnim i političkim odnosima, zakonodavna &nbsp;intervencija postaje više nego neophodna.</p>
<p>- Uključivanje žena u procese donošenja odluka i rukovođenje, bilo u političkom, javnom ili privatnom sektoru, je i dalje veliki izazov. Očigledna rodna neravnopravnost &nbsp;koju itekako baštine u manjem ili većem obimu sve političke partije sprječava žene da pozitivno doprinesu društvenoj i političkoj zbilji u obimu u kojem one to mogu kvalitetno i odgovorno - ocjenjuje Petrović.</p>
<p>Kako ističe, da bi se poboljšao položaj žena i njihova prava i potrebe ispoštovale nije dovoljan jedan zakon, pa ni ovaj, već je, poručuje, potreban sistemski, odlučan odgovor na rodno zasnovano nasilje.</p>
<p>- Sporadične reakcije na pojedinačne slučajeve ne doprinose rješavanju problema rodne nejednakosti u Crnoj Gori. Za rodnu ravnopravnost važan proces je tzv. orodnjavanje zakonodavstva, odnosno integrisanje rodne perspektive u zakonodavstvo, prije svega u oblastima koje naznačava Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena - podvlači Petrović.</p>
<h2>Osim zakonskih mjera neophodni institucionalni i kulturni pomaci</h2>
<p>Poslanica Demokratske partije socijalista i članica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost <b>Aleksandra Despotović</b> za Antenu M napominje da je od obnove nezavisnosti 2006. godine primjenom i implementacijom određenih javnih politika u Crnoj Gori ostvaren značajan iskorak u dekonstrukciji patrijarhalnog modela društva.</p>
<p>- Zakonom iz 2011. godine uvedena je minimalna kvota od 30% za žene na izbornim listama. Prema podacima Interparlamentarne unije Crna Gora je rangirana na 108. mjestu (od 190 zemalja koje IPU redovno prati) po procentu žena u nacionalnom parlamentu - ističe Despotović.</p>
<p>Osim zakonskih mjera, ukazuje sagovornica Antene M, neophodni su i institucionalni i kulturni pomaci.</p>
<h2>Nema govora da žene u politici mogu samostalno donositi odluke</h2>
<p>Upitana da li je priča o kvotama samo proevropska mantra, ili će biti sprovedena od strane svih subjekata koji su izglasali navedene zakone, direktorica Crnogorskog ženskog lobija ističe da je veoma izazovno, teško i krajnje neizvjesno biti žena u politici u Crnoj Gori, jer, kako kaže, u dobrom dijelu zavisi od procjena i volje muških kolega.</p>
<p>- Što se dobro kamuflira kroz mušku priču, izjave i narative podrške ženama koji se plasiraju za javnost, dok je suština i istina drugačija, o kojoj žene u politici rijetko ili nikako ne govore,da bi sačuvale stečene pozicije i eventualno politički napredovala - izričita je Petrović.</p>
<p>Ukazuje da startne pozicije za ulazak u političku sferu i bavljenje istom nijesu jednake za muškarce i žene.</p>
<p>- Nemaju žene iste šanse kao muškarci, zbog političkog stava da je politika “muški posao, prljava sfera“ i da je ženi više namijenjena sfera privatnoga i porodičnoga života - podvlači sagovornica Antene M.</p>
<p>Naglašava da će kvote biti sprovedene u mjeri u kojoj odgovara svakoj političkoj partiji ponaosob, ili do tz.”staklenog plafona“ za žene u politici, nevidljive linije do koje mogu da napreduju u političkom životu pod uslovom da isključivo zastupaju političke i muške stavove partije koja je delegira za neku važnu funkciju.</p>
<p>- Za sada nema ni govora da žene u politici na mjestima odlučivanja u potpunosti mogu same donositi odluke i zastupati i zagovarati potrebe i prava većinske ženske populacije, posebno ne feminističko aktivističke ideje, stavove, programe - kategorična je Petrović.</p>
<h2>Žene moraju učestvovati u političkim procesima i imati stvarni uticaj</h2>
<p>Despotović ukazuje da je potrebno da kvote ne budu samo formalne kvantitativne mjere, već da žene stvarno učestvuju u političkim procesima i imaju uticaj.</p>
<p>- Da bi kvota bila rezultativna, neophodno je da bude praćena stvarnim mehanizmima - naglašava sagovornica Antene M.</p>
<p>Poručuje da se bez društvene i institucionalne podrške ne mogu događati suštinske promjene.</p>
<p>- Da li će svi subjekti koji su glasali za Zakon biti dosljedni u sprovođenju istog pokazaće naredni vremenski period. Ono što mogu da kažem, jeste da politički subjekt kome ja pripadam, a to je Demokratska Partija Socijalista će poštovati zakonske okvire, jer treba naglasiti da su značajna zakonska rješenja po ovom pitanju &nbsp;donesena u periodu kada je DPS vršio vlast sa koalicionim partnerima - podvlači Despotović.</p>
<h2>Broj poslanica pokazatelj da su žene nevidljive</h2>
<p>Petrović ukazuje da je trenutni broj poslanica u Parlamentu upravo pokazatelj da ih muške kolege - političari ne vide kao političke partnerke i ravnopravne njima, već, kako kaže, ispunjavaju kvote i to nepotpuno i nedovoljno, tek da zadovolje dio zahtjeva koji su stavljeni pred partijama kroz nacionalno ili EU zakonodavstvo u ovoj oblasti.</p>
<p>- Broj žena naglo postaje vidljiv i prioritetan u izbornim kampanjama zbog njihovog obimnog rada u partijskom i terenskom izbornom okruženju. Ukoliko partije pokažu istinsku volju da broj žena shodno novom zakonu bude optimalan, partijski predstavnici i njihovi organi poradiće na obezbjeđivanju permanentne edukacije za žene u politici i &nbsp;povećanju njihovog kvalitetnog djelovanja u političkoj i javnoj sferi i mjestima odlučivanja. Svaka partija ima svoje ženske klubove kojima se iz budžeta opredjeljuju sredstva koja se mogu opredijeliti i za edukacije a ne zloupotrebu i nenamjensko trošenje kako je često bio slučaj do sada - kategorična je Petrović.</p>
<h2>Kvote nastavak temelja za evropski put Crne Gore</h2>
<p>Poslanica DPS-a ocjenjuje da uvođenje kvote od 40% za manje zastupljeni pol predstavlja samo nastavak politike koja je postavila temelje evropskog puta Crne Gore.</p>
<p>- Važno je istaći da su nakon obnove nezavisnosti uspostavljeni pravni okviri za promociju i zaštitu ženskih &nbsp;prava. Usvajanjem Ustava, Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zaštitniku ljudskih prava 2007. godine, kao i Zakona o zabrani diskriminacije 2011. godine, Crna Gora je uspostavila zakonodavni okvir za sprovođenje rodne ravnopravnosti i stvorila osnov za promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava - podsjeća Despotović.</p>
<p>Kako dodaje, Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti, kao što su Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2017-2021 i 2023-2027, &nbsp;predviđele su &nbsp;mjere za povećanje učešća žena u odlučivanju.</p>
<p>- Upotreba rodno senzitivnog jezika važan je dio borbe za rodnu ravnopravnost, jer je jezik odraz stavova i ponašanja pojedinaca i društva u cjelini, a izbor riječi indikator postojanja stereotipa i rodnih uloga. Od 2015. godine u upotrebi je rodno senzitivni jezik i Crna Gora je na ovaj način postala lider u promociji novih vrijednosti - naglašava sagovornica Antene M.</p>
<h2>Žene su potencijal razvoja crnogorskog društva</h2>
<p>Poslanicu DPS-a upitali su i da li političke partije imaju dovoljno kvalifikovanih žena da bi ispunile predviđene kvote.</p>
<p>- Odgovor na ovo pitanje može se naći u sljedećim podacima: Prema posljednjem Popisu stanovništva žene u ukupnom broju stanovnika učestvuju sa 50.8%. Od ukupnog broja diplomiranih 2023. godine &nbsp;61,8% je ženskog, a 38,2% muškog pola. Magistarske / master studije u toku 2023. godine završilo je 70,2% ženskog, a 29,8% studenata muškog pola, a doktorske studije 66% žene, a &nbsp;33% muškarci - ukazuje Despotović.</p>
<p>Dakle, kako poručuje, žene su potencijal razvoja crnogorskog društva, &nbsp;i s tim u vezi, da žene ne bi ostale samo potencijal, već ključni faktor i stub razvoja društva Crna Gora ima jedinstvenu šansu da u procesu evropskih integracija učini još jedan važan iskorak i na izbornim listama uključi 40% mjesta za &nbsp;žene.</p>
<p>- Usklađivanje zakonodavstva sa EU standardima može biti katalizator za promjene. Takođe, napominjem da samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće je ostvariti pravedan i održiv razvoj - podvlači Despotović.</p>
<h2>Politika se i dalje smatra muškim domenom</h2>
<p>Upitana postoji li stvarna volja političkih partija za ispunjenjem ove reformske obaveze, Petrović ističe da se politika i dalje smatra domenom koji je namijenjen muškarcima.</p>
<p>- I to je &nbsp;činjenica koja pokazuje da političke stranke nijesu učinile ništa više na ravnopravnoj zastupljenosti polova od onoga što propisuje zakon. Žene su izostavljene iz svih glavnih političkih procesa, i samostalnog odlučivanja bez uticaja partija i njihovih muških predstavnika uključujući i &nbsp;izgradnju mira i bezbjednosti - naglašava sagovornica Antene M.</p>
<p>Kako dodaje, Rezolucija Savjeta bezbjednosti “Žene, mir i bezbjednost” koju je Crna Gora potpisala i ratifikovala skoro da je zaboravljena kao i Istanbulska konvencija, osim kada treba ispuniti agende budućih strategija i planova koje su, ističe, više spisak lijepih želja nego realnih ostvarenja.</p>
<p>- Politička volja nije ona koja se navodno iskazuje u javnom diskursu, nije plod iskrene emancipatorske i edukativne uloge političara, već puko zadovoljavanje zahtjeva prije svega EU - izričita je Petrović.</p>
<p>Kako naglašava, kakva je politička volja muških političara prema ženama političarkama najbolje govori činjenica da jedan dio uglavnom ćuti ili selektivno i šturo reaguje, dok drugi proizvodi govor mržnje, seksizma i mizoginije i u samom parlamentu.</p>
<h2>Test za partije koje žele Crnu Goru u EU</h2>
<p>Despotović ocjenjuje da će političke partije u narednom periodu pokazati koliko su spremne &nbsp;za ispunjavanje zakonskih odredbi.</p>
<p>- To može biti i dobar test koji će pokazati koje su to partije koje istinski žele Crnu Goru u EU, a koje partije to žele samo u narativu. Ono što znam jeste da će, DPS kao pojedinačno najjači politički subjekt i subjekt koji je postavio platformu za ulazak Crne Gore u EU, snažno raditi na ispunjavanju preuzetih zakonskih obaveza, koje ubrzavaju put Crne Gore u EU. DPS je partija koja baštini demokratske ideje i koja je na posljednjim izborima u Glavnom gradu na listi koja ju je predstavljala imala 50% žena. DPS je osvoio 30% glasova u Podgorici - napominje Despotović.</p>
<h2>Osnaživanje žena kroz permanentnu edukaciju</h2>
<p>Petrović kao jednu od ključnih preporuka za povećanje zastupljenosti žena u politici navodi osnaživanje žena kroz permanentne nacionalne i međunarodne edukativno informativne sesije.</p>
<p>- Političke stranke imaju odlučujuću ulogu u povećanju učešća žena u politici, a time i promovisanju demokratskih vrijednosti. Uključivanje žena u politiku i donošenje odluka i njihovo postavljanje na rukovodeće položaje u velikoj mjeri zavisi od političkih stranaka i odražava položaj žena u njima - naglašava naša sagovornica.</p>
<p>Neophodno je, kaže, posvetiti posebnu pažnju rodnim pitanjima i uložiti dodatan napor na promovisanju i unapređenju rodne ravnopravnosti.</p>
<p>- Diskriminatorski i uvredljiv jezik prema ženama u Skupštini treba osuditi. Sankcionisanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom i poslanici moraju preuzeti odgovornost za borbu protiv kulture upotrebe uvredljivog i diskriminatorskog jezika - poručuje Petrović. &nbsp;</p>
<p>Crna Gora je, napominje naša sagovornica, usvojila zakon koji garantuje najmanje 40% žena na izbornim listama !</p>
<p>- Do usvajanja ovakvog zakona nije došlo “ad hoc” već se do takvog rezultata došlo predanim, upornim i dvodecenijskim hrabrim i vizionarskim radom žena u aktivističkom, političkom i društvenom miljeu, svih onih koje su imale snage i volje da podstiču i ohrabruju učešće žena u političkom i javnom životu Crne Gore i da i same budu učesnice tih zahtjevnih i teških procesa - pojašnjava Petrović.</p>
<p>Podsjećanja radi, Petrović napominje da su prvi programi edukativno informativnog osnaživanja žena za politički i javni život započeti prije 23 godine, tačnije 2002 godine i trajali do 2009, kroz trening programe “ŽENE TO MOGU” po uzoru na programe koje je osmislila ženska sekcija norveške Laburističke stranke i koji su se tada sprovodili u 25 zemalja širom svijeta.</p>
<p>- Cilj ovog programa bio je povećanje društveno angažovanih žena u političkom i javnom životu Crne Gore kao i veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja i rukovodećim položajima. Nakon prvih programa, edukativnih seminara “ŽENE TO MOGU “ slijedili su programi za osnaživanje mladih žena koje su u političkom i javnom životu tek zakoračile - “MLADE ŽENE TO MOGU". Prethodno edukovane trenerice ovih programa bile su iz svih tadašnjih partija jednako kao što su i učesnice seminara bile iz svih političkih partija - podsjeća Petrović.</p>
<p>Prije 23 godine, kaže, &nbsp;najblaže rečeno bilo je vrlo izazovno, da se na jednom treningu od 2-3 dana nađu žene različitih stavova, pogleda na rodnu perspektivu i većem učešću žena u svim sferama političkog i javnog angažmana.</p>
<p>- Mnoge žene su tada “grčevito” branile stavove svojih partija, ne smatrajući da i one zaslužuju javni angažman i da je to njihovo pravo jednako kao i muškaraca , tim prije što žene čine više od polovine svjetske populacije. Organizacije koje su tada sprovodile ove pionirske programe osnaživanja i edukacije žena iz političkih partija bile su :Ženska akcija, Crnogorski ženski lobi i Ženski forum - zaključuje Petrović.</p>
<h2>Kvota nije cilj sama po sebi</h2>
<p>Da bi se na pravi način shvatio donešeni Zakon, Despotović ukazuje da je važno napomenuti da kvota nije cilj sama po sebi, već je alat za ulazak u politiku onih kojima je do sada taj pristup bio otežan.</p>
<p>- Muškarci i žene zajedno donose raznovrsnije odluke, a ravnopravnost se ne gradi protiv nekoga već se gradi za sve građane. Jako je važno stvarati ambijent u kome će politički dijalog biti zasnovan na argumentima, a ne na rodnim predrasudama. Muškarci i žene u politici nijesu protivnici, već partneri - naglašava poslanica DPS-a.</p>
<p>Poručuje da samo zajedno možemo graditi Crnu Goru u kojoj svako ima glas i mogućnost da učestvuje u odlučivanju.</p>
<p>- Odbor za rodnu ravnopravnost će i dalje raditi na afirmaciji učešća žena u politici i kreiranju ambijenta u kome udruženi napori žena i muškaraca, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi. Rodna ravnopravnost u izbornim procesima predstavlja jedan od ključnih indikatora demokratskog razvoja i socijalne pravde u svim savremenim državama - zaključuje Despotović.</p>

Petrović: Kvote nedovoljne ako izostaje sistemski odgovor na rodno zasnovano nasilje; Despotović: Bez društvene i institucionalne podrške nema suštinskih promjena

<p>Devedesetih sam, kao mlada žena, bila svjedokinja svega što se dešavalo. Te i ovih četiri - pet godina je neuporedivo. Sa moje tačke gledišta, gore, opasnije i nebezbjednije je za ljude koji javno komentarišu pojave koje su blago rečeno negativne i ostavljaju trajne posljedice na društvo, stvarajući sve veći i veći jaz među stanovništvom Crne Gore raznih konfesija - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, direktorica Crnogorskog ženskog lobija - Aida Petrović.</p>
<p>Ističe da je oduvijek Crnogorka muslimanske vjeroispovjesti i njoj je, kaže, na neki prećutan način zabranjeno da komentariše sve anomalije koje dolaze od strane Srpske pravoslavne crkve (SPC) i negativno utiču na građansko društvo.</p>
<p>- Ako ja komentarišem ovako užasne pojave koje meni kao građanki, kao sestri, kao majci, lede krv u žilama, da se neko takav ( Pavle Đurišić) naziva herojem i karakternim osobinama, onda se nepoznati junaci, možda i junakinje, koje stoje iza tih profila, sms poruka i ostaloga, trude da mi uliju strah u kosti, baš tako. To traje jako dugo! Devedesetih sam bila svjedokinja, kao mlada žena, svega što se dešavalo, upoređujući te godine i ove, ovih četiri - pet godina je neuporedivo, sa moje tačke gledišta, gore, opasnije i nebezbjednije za ljude koji javno komentarišu pojave koje su blago rečeno negativne i ostavljaju trajne posljedice na društvo, stvarajući sve veći i veći jaz među stanovništvom Crne Gore raznih konfesija - rekla je Petrović.</p>
<p>Zbog svega navedenog je bila u dilemi da li da reaguje na izjavu mitropolita SPC Joanikija Mićovića, u kojoj je četničkog zločinca nazvao nepokolebljivim junakom, znajući, kako je istakla, da će izazvati navalu botova, sa osudama, prijetnjama i ucjenama.</p>
<p>U kontaktu sa raznim botovskim profilima, savjetovano joj je da ćuti jer je muslimanske vjeroispovijesti.</p>
<p>- A nerijetko pominju porodičnu tragediju i smrt mog muža - podsjeća ističući da je ubijen upravo od osobe koja je smatrala da nema pravo na život ako, kako kaže, nije četnik.</p>
<p>- Znala sam da će biti zalaženje u moje tragične porodične, intimne periode, zapravo to su doživotni nepreboli, i da me to neće zaobići. Međutim, ipak je bilo jače da odreagujem i ja sam poslala jedno saopštenje u svoje ime, kao građanke, da osim što je nedopustivo i neprihvatljivo da jedan velikodostojnik, kao mitropolit Joanikije drugima preporučuje i poziva na širenje mira, ljubavi i sloge, on sam pravi razdor permanentno i kontinuirano, sa izjavama poput ove o Pavlu Đurišiću i njegovim ,,herojskim djelima”, stvarajući jednu sveopštu uzburkanost, da tako kažem među građanima, posebno građanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Bošnjaci muslimanske vjeroispovjesti. Ranije mi je puno puta savjetovano da smo mi manjina i da ja treba da ćutim, dakle toliki je strah, to odgovorno tvrdim, da ja treba da ćutim, posebno što imam tragična dešavanja u porodici - zaključila je Petrović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd0XAC3en0Qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petrović: Izjave poput ove u kojima se Pavle Đurišić naziva herojem meni kao majci, sestri i građanki lede krv u žilama

<p>Ustavni sud Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. decembra, prvu javnu raspravu nakon osam godina, koja će ujedno po prvi put biti dostupna građanima putem direktnog prenosa na internetu i televizijama koje su najavile emitovanje. Ovim korakom, kako ističu iz Suda, postupci u oblasti ocjene ustavnosti biće učinjeni potpuno transparentnim.</p>
<p>Rasprava će se voditi povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podnosioci inicijativa tvrde da je međunarodni ugovor ratifikovan suprotno Ustavu i da može imati ozbiljne posljedice po interese države, dok Vlada odbacuje te navode.</p>
<p>Ustavni sud je pozvao šest eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Mišljenja će iznijeti:</p>
<p>- prof. dr Mladen Vukčević, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda,</p>
<p>- prof. dr Đorđe Gardašević (Zagreb), ustavno pravo,</p>
<p>- prof. dr Vladimir Đurić (Beograd), ustavno pravo,</p>
<p>- prof. dr Nebojša Vučinić, međunarodno javno pravo i bivši sudija ESLJP,</p>
<p>- prof. dr Vladimir Čolović (Beograd), međunarodno privatno pravo,</p>
<p>- prof. dr Maja Kostić Mandić (Podgorica), međunarodno privatno i ekološko pravo.</p>
<p>Njihova uloga biće da rasvijetle ključna ustavnopravna pitanja istaknuta u inicijativama, kao i ona koja su sami uočili analizirajući sporni zakon i sporazum.</p>
<p>Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore. Sudije će imati mogućnost postavljanja pitanja stručnjacima.</p>
<p>Posljednja javna rasprava pred Ustavnim sudom održana je u aprilu 2017. godine, kada se odlučivalo o ustavnosti naknada za majke troje i više djece.</p>
<p>Iz Suda navode da je nova javna rasprava zakazana zbog složenih ustavnopravnih pitanja pokrenutih inicijativama i uočenih tokom rada na predmetima.</p>
<p>Javna rasprava počeće u 11 časova, a planirano je da traje najduže pet sati.</p>

Ustavni sud nakon osam godina održava javnu raspravu: Prvi put dostupni građanima uživo

<p>Advokat<b> Veselin Radulović</b> pružiće pravnu pomoć zastupanja - odbrane pred sudom za prekršaje svim osobama protiv kojih je policija podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog protesta ispred Vile Gorica, saopšteno je iz Redakcije za pravo i politički sistem STEGA-e.&nbsp;</p>
<p>Radulović je to, kako navode, obavijestio Redakciju.</p>
<p>- STEGA izražava zahvalnost advokatu Raduloviću i obavještava javnost da će kompletan pravni tim STEGA-e nastaviti sa praćenjem "procesa" protiv građana koji su na slobodan način i u duhu liberalnih demokratija izrazili protest protiv nezakonitog i suprotno njenom duhu dodjele najznačajnijeg crnogorskog državnog priznanja 13-to julske nagrade, licu za knjigu koja u trenutku dodjele nagrade nije ni postojala - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>

Advokat Radulović će pružiti pravnu pomoć procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.</p>
<p>Prvo će biti saslušan predsjednik Skupštine.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić stigao na suđenje brataniću Danilu: Odbio da svjedoči

<p>Komunalna inspekcija Glavnog grada je danas po treći put posjetila Botun i naložila uklanjanje šatora do utorka.&nbsp;</p> <p>Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja za prečišćavanje voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.</p> <p>Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.</p> <p>Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.</p> <p>- Ukazuje se subjektu nadzora da u roku od dva dana od dana sačinjavanja zapisnika ukloni tri šatora sa parcela - piše u današnjem zapisniku.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212111256_0b2a3046bd797816d982a3f1b82bb9a0caba0ae3c0aae87f8c1184580065531c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212111256_0b2a3046bd797816d982a3f1b82bb9a0caba0ae3c0aae87f8c1184580065531c" data-rendition-name="original" width="1090" height="1453" loading="lazy" alt="Zapisnik "> </figure>

Naloženo uklanjanje šatora u Botunu do utorka

<p><b>Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije</b>. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.</p>
<p>Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: <b>evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”</b>, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, <b>inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom</b> zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;</p>
<p>Štaviše, <b>odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski</b>. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.</p>
<p>Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, <b>koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi</b>.&nbsp;</p>
<p>Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – <b>sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena</b>.&nbsp;</p>
<p>Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.</p>
<p>U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o <b>“grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU</b>.</p>
<p>Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava <b>Aleksandra Vučića</b> o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.</p>
<p>A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;</p>
<p>Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, <b>to bi ispravnu ideju Evrope </b>– da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre –<b> svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;</b></p>
<p>S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.</p>
<p>Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. <b>"Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče.</b> Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": <b>ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.</b></p>

Vučićev “kremljo mortale”

<p>Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević </b>je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.</p>
<p>On je pitao ministra dijaspore <b>Mirsada Azemovića </b>da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.</p>
<p>- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.</p>
<p>Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.</p>
<p>- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po <b>Aleksandru Vučiću. </b>Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar <b>Gordan Grlić Radman </b>tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.</p>
<p>Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Oskar Huter</b> koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b>, a ne Aleksandar Vučić.</p>
<p>- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.</p>

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

<p>Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš </b>na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije <b>Alen Sulejmanović</b>, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja.</p> <p>- Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića<span>(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp;</p> <p>- U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović.</p> <p>Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.</p> <p>Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića.</p> <p>A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p> <p>Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“.</p> <p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p> <p>Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p> <p>Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp;</p> <p>Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp;</p> <p>Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca <b>Draže Mihailovića</b>.</p> <p>Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

<p>Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.</p>
<p>Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: aida-petrovic