Više državno tužilaštvo je ocijenilo da u predmetu koji je formiran zbog prijave da je lice koje se nalazilo na liječenju u JU “Kakaricka gora, tamo i konzumiralo kokain”, nema elemenata za krivično gonjenje.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, odgovarajući na pitanja Portala ETV, kazalo da je u predmetu formiranom povodom informacije da je u JU „Kakaricka gora“ lice koje se nalazilo u toj ustanovi u toku liječenja konzumiralo opojnu drogu kokain, preduzelo sve mjere i radnje neophodne za utvrđivanje svih relevantnih činjenica i okolnosti od značaja za rasvjetljavanje predmetnog događaja.
- Nakon saslušanja svjedoka i prikupljanja svih potrebnih podataka i dokumentacije, tužilaštvo je izvršilo analizu kompletnog činjeničnog stanja, te ocijenilo da nije bilo osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - kazali su Portalu ETV iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Uprava policije je, u februaru prošle godine objavila da je, povodom upotrebe psihoaktivnih supstanci u JU „Kakaricka gora“ zbog čega su udaljena četiri klijenata, izuzela brojnu dokumentaciju iz te ustanove u decembru 2023. godine, prikupila obavještenja od više osoba idostavila Višem državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje.
<h2>SLUČAJ IZ 2023. GODINE</h2>
Podsjetimo, cijelu priču o ovom slučaju pokrenuo je 2023. šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, koji je u Skupštini Glavnog grada inicirao smjenu direktora te javne ustanove Marka Čađenovića i kompletnog Savjeta ustanove koji ga je za tu funkciju i odabrao.
“Bolesti zavisnosti su problem čitavog društva, na čelo ustanove mora biti neko sa kredibilitetom i sposobnostima da se sa svim izazovima nosi na adekvatan način. Moramo biti svjesni važnosti te ustanove za naš grad, ali i državu, jer je to jedina ustanova toga tipa u Crnoj Gori”, kazao je tada Mašković.
Direktorica NVO “Moja šansa je tvoja šansa” Tanja Nuculović kazala je tada da su obavijestili direktora te ustanove, ali da od njega odgovor nijesu blagovremeno dobili.
“Na osnovu dobijenih informacija, nedavni događaj je potpuno očekivan, a sreća je što je sve završeno bez smrtnih ishoda. Zanima me da li se uzima legitimacija posjetilaca klijenata ‘Kakaricke gore’. Nejasno je kako je unešena droga i je li slučaj prijavljen policiji. Interesuje me i jesu li kamere zabilježile koliko su klijenti boravili u službenim prostorijama”, rekla je Nuculović.
Sve vezano za dešavanja oko JU Kakaricka gora bilo je turbulentno.
Konferenciju za medije odbornika Maškovića iz marta prošle godine u Skupštini Glavnog grada obilježio je incident, kada je zaposlena u ustanovi za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci “Kakaricka gora” Đurđina Turković, upala na pres i onemogućila izlaganje Maškoviću. Glavni grad podnio je prijavu protiv zaposlene u ustanovi “Kakaricka gora” zbog ometanja izlaganja Maškovića.
<h2>SKANDAL - Otkrivanjem identiteta korisnika JU „Kakaricka gora“ Marko Čađenović prekršio Zakon o ličnim podacima</h2>
Podsjetimo, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) utvrdila je prošle godjen da je direktor JU Kakaricka gora Marko Čađenović prekršio Zakon o zaštiti podataka kada je tokom gostovanja na jednoj televiziji objelodanio identitet dvije osobe koje su bile hospitalizovane u toj ustanovi.
Čađenović je to učinio saopštavajući njihova imena, dužinu boravka u JU Kakaricka gora, te ishod liječenja.
“Članom 9 stav 1 t. 1 i 9 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da su lični podaci sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi neposredno ili posredno, a naročito pozivanjem na ličnu identifikacionu oznaku ili jednu ili više karakteristika koje su specifične za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili društveni identitet tog lica. U istom članu pod takom 7 Zakona definisano je da su posebne kategorije ličnih podataka lični podaci koji se odnose na rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uverenje, članstvo u sindikalnim organizacijama, kao i podaci koi se odnose na zdravstveno stanje ili seksualni život. Istim članom pod tačkom 2 ovog Zakona definisano je da je obrada ličnih podataka radnja kojom se automatskim putem ili na neki drugi način lični podaci prikupljaju, evidentiraju, snimaju, organizuju, čuvaju, povlače, koriste, vrši uvid u njih, otkrivaju putem prenosa, objavljuju ili na neki drugi način čine dostupnim, svrstavaju, kombinuju, blokiraju, brišu, uništavaju, kao i bilo koja druga radnja koja se vrši na ličnim podacima”, navodi se, između ostalog, u rješenju AZLP.
AZLP je konstatovala da je Čađenović odgovoran za objavu ličnih podataka bivših korisnika JU Kakarica gora na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet (ime i prezime korisnika, njihovog zdravstvenog stanja, kao i vrijeme kada su bili korisnici usluga).

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za kokain u JU “Kakaricka gora” niko nije odgovoran

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zatražila je od Advokatske komore da utvrdi moguću disciplinsku odgovornost advokata Petra Lj. Samardžića iz Tivta zbog sumnje da je zloupotrebom prava na slobodan pristup informacijama oštetio budžet Crne Gore za oko milion i po eura.
Advokat Samardžić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je sva dokumenta tražio zbog sudskog spora sa državom koji traje 20 godina oko privatne šume u kome zastupa petnaestak rođaka.
On je odbacio navode Agencije da je zbog novca od troškova postupka podnosio zahtjeve i tužbe Upravnom sudu.
Ta Agencija, Upravni sud i Zajednica opština godinama tvrde da država gubi milione eura zbog zloupotreba Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) kroz razrađenu šemu pojedinih NVO i advokata.
Obeshrabrujuće je što mehanizama za sprečavanje ove "legalne zloupotrebe" nema ni u Predlogu novog zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) koji čeka na usvajanje u Skupštini Crne Gore.
- Pa možemo očekivati još intenzivnije pustošenje sredstava građana od dobro poznatih NVO i njihovih advokata kojima se "pravo javnosti da zna" pretvorilo u instrument za lak plijen na štetu građana- navela je Zajednica opština.
Prethodno je iz Upravnog suda saopšteno da će jedan podgorički advokat "po tom osnovu inkasirati oko tri miliona eura", ali su odbili da za RSE otkriju njegov identitet.
Predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović je za RSE naveo da nijesu upoznati sa slučajem te da "nijesu imali nijednu prijavu takve sadržine".
<h2>Kako funkcioniše šema zloupotreba</h2>
Zahtjev za slobodan pristup informacijama mogu podnositi pravna i fizička lica.
Institucija ili organ javne uprave ima rok od 15 dana da dostavi traženu informaciju.
Sudija Upravnog suda, Davor Stojković za RSE objašnjava kako u praksi funkcioniše zloupotreba Zakona o SPI:
- Određene NVO i njihovi pravni zastupnici istog dana podnesu 1.000 zahtjeva nekoj školi, tražeći različite informacije. Najčešće u školi radi jedan pravnik i prosto je fizički nemoguće da obradi taj broj zahtjeva u roku o 15 dana- ističe.
Čim istekne taj rok, tražilac informacije podnosi žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu u informacijama - "zbog ćutanja" administracije.
Ona ima isti rok za odgovor, od 15 dana, i gotovo je nemoguće da u tom roku odgovori, objašnjava Stojković.
Po isteku tog roka podnosilac žalbe "već narednog dana", predaje tužbu Upravnom sudu, koja je "po automatizmu osnovana" zbog isteka roka.
- I stranku sleduje 200 eura za sastav tužbe, ako je imala advokata- kaže Stojković.
<h2>Primjer zloupotrebe iz sudnice</h2>
Sudija Stojković navodi da su imali slučaj NVO koja je podnijela preko 2.000 takvih zahtjeva, ali je odustala od tužbi, nakon što je predsjednik Suda od tužilaštva tražio da se saslušaju ovlašćena lica u toj NVO.
Da predsjednik Upravnog suda nije reagovao sudski troškovi u tom slučaju bili bi "dvije hiljade tužbi puta četiri stotine eura", što je 800.000 eura.
Naime, osim 200 eura za osnovanost tužbe, 200 se dobija i za prvo ročište.
Ne otkrivajući identitete NVO i advokata koje vrše zloupotrebe, Stojković kaže da sve predmete objavljuju na sajtu Suda.
<h2>I opštine godinama trpe zbog zloupotreba</h2>
Identitete advokata i NVO ne otkrivaju ni u asocijaciji opština u Crnoj Gori.
Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović za RSE kaže da godinama upozoravaju na zloupotrebe.
- Preduzimamo sve što je u našoj moći da to spriječimo, zato što one generišu ogromne odlive, ne samo iz lokalnih nego i iz državnog budžeta- navodi ona.
Kaže da nemaju precizne podatke za koliko novca su opštine pojedinačno oštećene. Naime, kako navodi lokalne uprave ne evidentiraju ove gubitke kao posebnu stavku.
No naglašava da je riječ o milionskim troškovima za tužbe kojima je u osnovi pravo na slobodan pristup informacijama, koje se zloupotrebljava.
Manojlović ističe da troškovi samo po jednom zahtjevu, u slučajevima zloupotrebe "uigranih timova NVO i njihovih advokata", mogu dostići od 3.000 do 4.000 eura:
- Uputili smo svih 25 opština u Crnoj Gori, da takve slučajeve prijavljuju Advokatskoj komori i iniciraju disciplinske postupke protiv takvih advokata- pojasnila je.
<h2>Zašto institucije kriju one koji zloupotrebljavaju</h2>
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Zoran Vujičić kaže za RSE da ne razumije institucije koje ne otkrivaju identitet onih, koje koriste manjkavost Zakona da izvlače novac građana.
- Kad postoji ovako brutalno kršenje i pljačka naroda od strane pojedinca koji koriste 'rupe u zakonu' da na, legalan ali nelegitiman način ostvaruju značajnu finansijsku korist- pojašnjava.
Naime, Zakon ne ograničava podnosioca - ni u broju podnešenih zahtjeva, ni u pogledu sadržaja traženih informacija.
Navodi da je u martu prošle godine na sjednicu skupštinskog Odbor za ljudska prava, odnio žalbe koje su u Agenciju stigle prethodni dan.
- Nije mi bio problem da ih u kašetu (paket) donesem kako bi im ukazao da će one ukoliko odu na Upravni sud, koštati državu 440.000 eura- kaže Vujičić.
Ističe da nadležni nijesu "imali sluha" da novu verziju zakona, koji čeka na usvajanje u Skupštini, promijene u smislu identifikacije i sprečavanja zloupotreba.
Slučaj advokata iz Tivta
Vujičić kaže da je Agencija od Advokatske komore tražila da razmotre da li u slučaju Petra Samaržića iz Tivta postoji osnov za izricanje disciplinskih mjera.
Navode da je Samardžić u poslednje dvije i po godine pokrenuo 669 upravnih sporova.
- Procjene su da su troškovi po predmetu između 1.200 i 3.800 eura, te da je ukupno potencijalno potraživanje iz budžeta preko miliona i po eura- navela je Agencija.
S druge strane Petar Samardžić za RSE navodi da je tražio oko 300 dokumenta od ministarstva - poljoprivrede i javne uprave, i Upravne inspekcije za potrebe spora sa državom, oko šume, u kome zastupa 15 klijenata.
- Od 2021. u kontinuitetu tražimo dokumenta da bi došli do dokaza, jer sudu morate da dokažete da ste pretrpjeli štetu nezakonitim postupcima tih državnih organa- kaže.
Tvrdi da je zloupotreba to što od države do danas nijesu dobili niti jedan dokument.
- Oni tvrde da su zatrpani i da ja ometam rad državnih organa, a nijesu našli za shodno da mi dostave nijedan dokument. To je potpuno suludo- kaže Samardžić.
Navodi i da ga je Ministarstvo poljoprivrede prijavljivalo tivatskoj policiji da ometa njihov rad količinom zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Na pitanje RSE, kako komentariše što se na taj način troši novac građana Samardžić kaže- da o tome odlučuje Sud.
- Međutim, isključivu krivicu za nastanak tih sporova snose državni organi. Da su u zakonskim rokovima donosili odluke ne bi bilo osnova ni za jednu moju tužbu- kaže Samaržić.
<h2>Jedan vlasnik, dvije NVO, hiljade zahtjeva</h2>
Vujićić kaže da su ranije u Agenciji identifikovali NVO Temida iz Nikšića, koja je godinama slala ogroman broj žalbi.
- Decembra 2023. u roku od dva dana primili smo nekih 700 odnosno 800 žalbi, a odmah posle novogodišnjih praznika još oko 1.000. Ta NVO je drakonski zloupotrebljavala SPI- kaže on.
Tamida, nema javno dostupan broj telefona. Prema dostupnim podacima osnovana je u Nikšiću a zastupnik te organizacije i osnivač je Dragan Karadžić.
On ima dvije adrese na koje mu se dostavljaju informacije po zahtjevu o SPI, jednu u Tivtu drugu u nikšićkom naselju Ozrinići bb. Na istoj adresi je NVO Temida.
Karadžić je zastupnik i osnivač i NVO Glorija iz Tivta.
Samo te dvije NVO, čiji je osnivač Karadžić, su od 2019. do danas, prema podacima Agencije, podnijele nekoliko hiljada zahtjeva, odnosno tužbi.
<h2>Otkad je zakon na čekanju</h2>
Novi Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama je od marta 2025. u skupštinskoj proceduri. U junu je usvojen na Odboru za politički sistem.
Hitno usvajanje novog zakona više puta je tražio dio NVO sektora, među njima i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Direktorica te NVO Vanja Ćalović Marković je ranije ocijenila da su "tri vlade predlagale taj zakon od 2020, a da on još nije usvojen".
Po Ustavu svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja.

Portal ETV

Kad se 'pravo javnosti da zna' zloupotrijebi za izvlačenje para iz državne kase Crne Gore

Analiza žalbi upućenih Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuje na rastući trend nepostupanja prvostepenih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali i na praksu zloupotrebe tog prava u cilju naplate troškova angažovanja advokata, koji dosežu dvije hiljade EUR po predmetu. 
 
Iz AZLP su saopštili da je Savjet Agencije, u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini ove godine, uočio nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od novih nevladinih organizacija. 
 
- Koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period - navodi se u saopštenju 
 
Kako su kazali iz Agencije, analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa, koji često čekaju rješenje Savjeta AZLP kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Savjet Agencije u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. 
 
Kako se dodaje, odbijene su žalbe u 270 predmeta, a kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama i neutvrđivanje kvaliteta dostavljene informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije, već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. 
 
Iz Agencije su istakli da prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o SPI odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava, što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima, a koja su bliže određena drugim zakonima - dodaje se u saopštenju Agencije. 
 
Oni su naglasili da stranke moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o SPI nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa i povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta. 
 
Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je, objasnili su iz Agencije, nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. 
 
U saoptenju se navodi da je Savjet Agencije prilikom odlučivanja uočio i da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom nivou velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. 
 
- Na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore efektira naplatom troškova upravog spora - precizira se u saopštenju. 
 
Kako su naveli iz AZLP, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji često doseže iznose oko dvije hiljade EUR po jednom predmetu. 
 
Iz AZLP su rekli da je Savjet, u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijam, podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom roku zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, i da se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari. 
 
- Zloupotrebu prava na SPI treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući - istakli su iz AZLP. 
 
Oni su kazali da je informacini sistem Agencije registrovao 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini ove godine i da su kontrolori izvršili nadzor kod 49 subjekta sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. 
 
- Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za SPI imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti - navodi se u saopštenju.

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Danas je u Multimedijalnoj sali Sportsko-kulturnog centra održano XVIII Studentsko prvenstvo Crne Gore u Stonom tenisu, a titulu šampiona je osvojio Miloš Rahović sa Elektrotehničkog fakulteta saopšteno je iz Stonoteniskog saveza Crne Gore.
Na prvenstvu je nastupio dvadeset jedan takmičar.
Na putu do titule Miloš je sve mečeve riješio maksimalnim rezultatom u svoju korist a u finalu je savladao Demira Hadžialijagića sa Pravnog fakulteta.
Treća mjesta osvojili su Bogdan Bubanja sa Ekonomskog fakulteta, koji je zaustavljen u polufinalu od šampiona, dok je Muamer Trnčić sa Mašinskog fakulteta treće mjesto osvojio porazom u polufinalu od Demira Hadžialijagića rezultatom 3:1.
Aktivnosti Studentskog sportskog saveza se nastavljaju sjutra kada je na programu četvrto kolo Studentske lige u futsalu.

Studentsko prvenstvo u stonom tenisu: Titula za Miloša Rahovića

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: agencija-za-zastitu-licnih-podataka