AZLP: Više od 10.000 zahtjeva za pristup informacijama

Jedan advokat podnio je u prethodna dva mjeseca više od 10.000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, u ime 69 fizičkih lica, zbog čega Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) upozorava na moguće višemilionske troškove za državu.
Iz AZLP-a su saopštili da je riječ o velikom broju istovjetnih zahtjeva koji se odnose na pitanja zaštite životne sredine, a koji su upućeni većem broju državnih i lokalnih institucija.
– Pravo na slobodan pristup informacijama ne smije postati sredstvo za ostvarivanje advokatskih troškova na teret građana u potencijalno višemilionskim iznosima – navodi se u saopštenju Agencije.
Zahtjevi su podnošeni Upravi za vode, Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu ekologije, Generalnom sekretarijatu Vlade, Skupštini Glavnog grada i Elektroprivredi Crne Gore.
Iz AZLP-a su kazali da su u prvih šest mjeseci ove godine primili 3.287 žalbi, dok je u prethodna dva mjeseca jedan advokat prvostepenim organima uputio više od 10.000 zahtjeva.
U Agenciji se, kako navode, postavlja pitanje da li se konvencijski i Ustavom zagarantovano pravo javnosti da zna obesmišljava podnošenjem velikog broja istovjetnih zahtjeva, čime se dovodi u pitanje svrha i karakter tog ljudskog prava.
AZLP je tokom posljednjeg mjeseca primio zahtjeve advokata za obustavu postupka u 155 predmeta, nakon što su organi vlasti, poslije pokretanja žalbenog postupka, dostavili tražene informacije.
– Zbog čega advokat odustaje od izjavljene žalbe i Agenciji dostavlja zahtjev za naknadu advokatskih troškova od 1.839 eura po predmetu? – navodi se u saopštenju.
Ukupan iznos tražene naknade u 155 predmeta iznosi 285.045 eura.
Iz AZLP-a su ocijenili da se na taj način težište sa prava javnosti da zna prenosi na ostvarivanje naknade u upravnom sporu, upozoravajući da bi veliki broj takvih postupaka mogao izazvati značajne finansijske posljedice po budžet Crne Gore.
– U evropskoj praksi nije zabilježen ovako rastući trend broja izjavljenih žalbi – saopštili su iz Agencije.
Podsjetili su da od 2017. godine u godišnjim izvještajima ukazuju na potrebu da se institut zloupotrebe prava definiše propisima koji uređuju slobodan pristup informacijama, po uzoru na Sloveniju, Hrvatsku i Estoniju.
Iz AZLP-a su naglasili da ne dovode u pitanje pravo građana, nevladinih organizacija i medija da traže informacije, izjavljuju žalbe i angažuju advokate radi zaštite svojih prava.
– U svakom slučaju, treba se truditi da se pravo na pristup informacijama ne pretvori u mehanizam u kojem se postupci pokreću u velikom broju radi naplate visokih troškova iz javnih sredstava – navodi se u saopštenju.
Agencija je upozorila i na opterećenost Odsjeka za slobodan pristup informacijama, koji ima devet izvršilaca.
Kako su pojasnili, svaka žalba zahtijeva evidentiranje, provjeru procesnih pretpostavki, pribavljanje i pregled spisa, provjeru punomoćja i komunikaciju sa prvostepenim organom.
– Umjesto da kapaciteti Agencije budu usmjereni na suštinsku zaštitu prava građana, oni se iscrpljuju na obradu neprimjereno ogromnog broja istovrsnih predmeta – kazali su iz AZLP-a.
Agencija smatra neophodnim da se, u okviru zakonskih nadležnosti, preispitaju postojeća rješenja i razmotre odgovarajuće mjere kojima bi se spriječile eventualne zloupotrebe procesnih prava i neopravdano opterećivanje javnih finansija.
Iz AZLP-a su poručili da cilj nije ograničavanje prava građana na informacije, već zaštita tog prava od prakse koja bi mogla dovesti do njegovog korišćenja suprotno svrsi, na štetu javnog interesa i novca građana.
– Slobodan pristup informacijama mora ostati instrument transparentnosti i odgovornosti institucija, a ne povod za stvaranje nesrazmjernih troškova na teret države – zaključuje se u saopštenju.