Čelnica Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) Maja Žunjić Mitrović prekršila je Zakon o sprečavanju korupcije jer u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju vršioca dužnosti (v.d.) direktora te institucije nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini, tvrdi Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
U odluci se navodi da je Žunjić Mitrović navela da je smatrala da nije bila u obavezi da podnese izvještaj jer je tu funkciju obavljala na ograničeno vrijeme, do izbora direktora. Smatrala je, kako se navodi, da se njen status može tretirati kao da je privremenog karaktera, bez obaveze dostavljanja izvještaja.
ASK tvrdi i da je bivša odbornica u podgoričkom parlamentu Tamara Tapušković prekršila Zakon o sprečavanju korupcije jer je istovremeno bila i na funkciji članice Odbora direktora (OD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). ASK je, postupajući po inicijativi, takvu odluku donijela nakon što je prethodno Tapušković, po njenom zahtjevu, obavijestila da ne postoje ograničenja u vršenju ove dvije funkcije, jer je na funkciju odbornice izabrana kasnije.
Tapušković je od strane Vlade Crne Gore krajem decembra 2023. godine imenovana u OD KCCG, dok je u martu 2024. izabrana za odbornicu u Skupštini Glavnog grada Podgorica. U ASK tvrde da je riječ o dvjema funkcijama koje su nespojive po Zakonu o sprečavanju korupcije. Ona je u izjašnjenju u postupku pred ASK kazala da je odbornica bila do 21. marta 2024. godine, te da je na tu funkciju ponovo izabrana 28. novembra 2024. godine, ali da je 23. decembra 2024. (25 dana od dana imenovanja) podnijela ostavku, o čemu je pisano i obavijestila ASK. Ukazala je da je ASK prošle godine dala tumačenje da kao članica OD KCCG, na koju funkciju je prvo izabrana 29. decembra 2023. godine, može obavljati i funkciju odbornice, na koju je izabrana 21. marta 2024, te da se u skladu sa tumačenjem ASK i rukovodila.
Agencija je u postupku utvrdila da je svoje obavještenje za Tapušković iz jula prošle godine stavila van snage rješenjem donijetim 20. septembra.
– U odnosu na ovo obavještenje, odnosno na akt broj 02-01-2026/2 od 18.7.2024. godine, pojašnjenja radi, Agencija ukazuje da ostaje nedoumica zašto je član 14, stav 1 tumačen samo u odnosu na odbornika, odnosno, zašto se propisano u navedenom stavu člana 14 nije tumačilo i u odnosu na članstvo imenovane u Odboru direktora Kliničkog centra Crne Gore, a gdje je isto prepoznato kao članstvo u organu upravljanja, što Odbor direktora KCCG i jeste – navodi se u odluci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

ASK: Čelnica AZLP nije prijavila imovinu

Više državno tužilaštvo je ocijenilo da u predmetu koji je formiran zbog prijave da je lice koje se nalazilo na liječenju u JU “Kakaricka gora, tamo i konzumiralo kokain”, nema elemenata za krivično gonjenje.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, odgovarajući na pitanja Portala ETV, kazalo da je u predmetu formiranom povodom informacije da je u JU „Kakaricka gora“ lice koje se nalazilo u toj ustanovi u toku liječenja konzumiralo opojnu drogu kokain, preduzelo sve mjere i radnje neophodne za utvrđivanje svih relevantnih činjenica i okolnosti od značaja za rasvjetljavanje predmetnog događaja.
- Nakon saslušanja svjedoka i prikupljanja svih potrebnih podataka i dokumentacije, tužilaštvo je izvršilo analizu kompletnog činjeničnog stanja, te ocijenilo da nije bilo osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - kazali su Portalu ETV iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Uprava policije je, u februaru prošle godine objavila da je, povodom upotrebe psihoaktivnih supstanci u JU „Kakaricka gora“ zbog čega su udaljena četiri klijenata, izuzela brojnu dokumentaciju iz te ustanove u decembru 2023. godine, prikupila obavještenja od više osoba idostavila Višem državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje.
<h2>SLUČAJ IZ 2023. GODINE</h2>
Podsjetimo, cijelu priču o ovom slučaju pokrenuo je 2023. šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, koji je u Skupštini Glavnog grada inicirao smjenu direktora te javne ustanove Marka Čađenovića i kompletnog Savjeta ustanove koji ga je za tu funkciju i odabrao.
“Bolesti zavisnosti su problem čitavog društva, na čelo ustanove mora biti neko sa kredibilitetom i sposobnostima da se sa svim izazovima nosi na adekvatan način. Moramo biti svjesni važnosti te ustanove za naš grad, ali i državu, jer je to jedina ustanova toga tipa u Crnoj Gori”, kazao je tada Mašković.
Direktorica NVO “Moja šansa je tvoja šansa” Tanja Nuculović kazala je tada da su obavijestili direktora te ustanove, ali da od njega odgovor nijesu blagovremeno dobili.
“Na osnovu dobijenih informacija, nedavni događaj je potpuno očekivan, a sreća je što je sve završeno bez smrtnih ishoda. Zanima me da li se uzima legitimacija posjetilaca klijenata ‘Kakaricke gore’. Nejasno je kako je unešena droga i je li slučaj prijavljen policiji. Interesuje me i jesu li kamere zabilježile koliko su klijenti boravili u službenim prostorijama”, rekla je Nuculović.
Sve vezano za dešavanja oko JU Kakaricka gora bilo je turbulentno.
Konferenciju za medije odbornika Maškovića iz marta prošle godine u Skupštini Glavnog grada obilježio je incident, kada je zaposlena u ustanovi za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci “Kakaricka gora” Đurđina Turković, upala na pres i onemogućila izlaganje Maškoviću. Glavni grad podnio je prijavu protiv zaposlene u ustanovi “Kakaricka gora” zbog ometanja izlaganja Maškovića.
<h2>SKANDAL - Otkrivanjem identiteta korisnika JU „Kakaricka gora“ Marko Čađenović prekršio Zakon o ličnim podacima</h2>
Podsjetimo, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) utvrdila je prošle godjen da je direktor JU Kakaricka gora Marko Čađenović prekršio Zakon o zaštiti podataka kada je tokom gostovanja na jednoj televiziji objelodanio identitet dvije osobe koje su bile hospitalizovane u toj ustanovi.
Čađenović je to učinio saopštavajući njihova imena, dužinu boravka u JU Kakaricka gora, te ishod liječenja.
“Članom 9 stav 1 t. 1 i 9 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da su lični podaci sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi neposredno ili posredno, a naročito pozivanjem na ličnu identifikacionu oznaku ili jednu ili više karakteristika koje su specifične za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili društveni identitet tog lica. U istom članu pod takom 7 Zakona definisano je da su posebne kategorije ličnih podataka lični podaci koji se odnose na rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uverenje, članstvo u sindikalnim organizacijama, kao i podaci koi se odnose na zdravstveno stanje ili seksualni život. Istim članom pod tačkom 2 ovog Zakona definisano je da je obrada ličnih podataka radnja kojom se automatskim putem ili na neki drugi način lični podaci prikupljaju, evidentiraju, snimaju, organizuju, čuvaju, povlače, koriste, vrši uvid u njih, otkrivaju putem prenosa, objavljuju ili na neki drugi način čine dostupnim, svrstavaju, kombinuju, blokiraju, brišu, uništavaju, kao i bilo koja druga radnja koja se vrši na ličnim podacima”, navodi se, između ostalog, u rješenju AZLP.
AZLP je konstatovala da je Čađenović odgovoran za objavu ličnih podataka bivših korisnika JU Kakarica gora na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet (ime i prezime korisnika, njihovog zdravstvenog stanja, kao i vrijeme kada su bili korisnici usluga).

Miraš Dušević

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Za kokain u JU “Kakaricka gora” niko nije odgovoran

Agencija za zaštitu ličnih podataka donijela je rješenje kojim se prekida postupak nadzora, dok Osnovno državno tužilaštvo ne okonča postupak i utvrdi ko je predsjedniku Advokatske komore Danilu Miićoviću dostavio ljekarsku dokumentaciju novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je on dostavio sudu, pokušavši da je uvrsti kao dokaz u postupku protiv njegovih branjenika Zorana Bećirovića, Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, kojima je nedavno presuđeno za nasilničko ponašanje.
U obrazloženju rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka se navodi da su od Sindikata medija Crne Gore dobili inicijativu u kojoj se navodi da je 28. marta u Osnovnom sudu u Podgorici, došlo do ozbiljne zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste kada je advokat odbrane priložio izvještaj, koji datira nekoliko mjeseci prije napada, te nije ni na koji način povezan sa samim napadom.
- Curenjem ovako povjerljivih informacija iz KCCG, na štetu novinarke Raičević, grubo je prekršeno njeno pravo na privatnost, koje je zagarantovano članom 27 Zakona o pravima pacijenata, navodi se u inicijativi Sindikata medija Crne Gore.
Iz AZLP se pozivaju na član 73 Zakona o zaštiti podataka, kojim je propisano da se na postupak i način vršenja nadzora, obaveze i ovlašćenja kontrolora i druga pitanja od značaja za vršenje nadzora shodno primjenjuju propisi kojima je uređen inspekcijski nadzor i upravni postupak.
- Članom 104 stav 2 Zakona o upravnom postupku propisano je da ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnin sudom, odnosno drugim organom. Saglasno stavu 5 ovog člana Zakona propisano je da se o prekidu upravnog postupka zbog rješavanja prethodnog pitanja donosi rješenje, precizirali su iz AZLP.
Savjet Agencije nalazi da zakonska odredba iz čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku nesumnjivo obavezuje organ, koji vodi upravni postupak, da prekine isti saznanjem da će pokrenuti postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom. Pojašnjeno je da bi nastavak postupka nadzora od strane ove agencije, mogao imati direktan uticaj na postupak koji je u toku, a koji bi bio suprotan načelu pravne sigurnosti i efikasnosti, kao i načelu supsidijarnosti.
Podsjetimo, advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, biznismen Zoran Bećirović osuđen je godinu zatvora, dok je njegov tjelohranitelj i službenik MUP-a Mladen Mijatović osuđen na deset mjeseci zatvora. Bećirovićev sin – Luka uslovno je osuđen na sedam mjeseci, dok je Ljubiša Dukić oslobođen.
Zoranu i Luki Bećiroviću je u toku prekršajni postupak zbog omalovažavanja policajaca 10. novembra u stanici policije.
Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, u toku je disciplinski postupak.
Raičković je dan prije izricanja presude okrivljenima dodijeljena policijska pratnja.

Čekaju da ODT utvrdi ko je dostavio ljekarsku dokumentaciju Mićoviću

Pozivamo Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da promptno djeluje i postupi po zahtjevima Uprave policije, ukloni nadzorne kamere fizičkih lica koja suprotno Zakonu snimaju javne površine na Cetinju, u naselju Belveder, u Kotoru, kao i u Baru na više lokacija - poručili su u Upravi policije.
Oni su kazali da određene kategorije lica među kojima su i operativno interesantna lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa, nezakonito snimaju javne površine, prate aktivnosti lokalnih službi i organa za sprovođenje zakona.
&nbsp;- Sprovodeći mjere kontranadzora, neovlašćeno snimaju građane i krše ljudska prava, a o čemu je Agencija više puta obaviještena od strane Uprave policije zvaničnim dopisima u cilju preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - dodali su u policiji.
Oni su ovo naveli u reagovanju na tvrdnji koje je u javnost iznio Aleksandar Damjanović, a koje se odnose na navodnu nezakonitu upotrebu video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva.
- Sistem video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva instaliran je iz preventivnih razloga, u skladu sa CPT standardima, s ciljem unapređenja bezbjednosti građana i policijskih službenika, kao i zaštite integriteta službenih prostorija, a sve u skladu sa važećim zakonskim propisima i preporukama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama - istakli su u policiji.
Video-nadzorom pokrivene su, kažu, isključivo prostorije predviđene zakonom, uključujući prostorije za zadržavanje lica, zajedničke prostorije unutar objekta (ulaz, hol, hodnici), kao i javna površina - prostor oko objekta u zakonom propisanim granicama.
- Obavještenje o postojanju video nadzora u navedenim površinama je vidno istaknuto na objektu Odjeljenja bezbjednosti, u skladu sa propisima. Ovom prilikom naglašavamo da sistem video-nadzora ne sadrži mogućnost audio snimanja, te su tvrdnje o nezakonitom snimanju zvuka u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva netačne i neosnovane - naveli su u policiji.
Kažu da je Damjanović 23. decembra.2024. godine, kada je boravio u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva u svojstvu građanina, bio u hodniku.
- Koji je shodno zakonu pokriven video nadzorom, bez mogućnosti audio snimanja, kao i u službenoj prostoriji koju koriste ovlašćena lica radi prikupljanja obavještenja, a koja nije pokrivena video nadzorom. Dodatno, ističemo da pristup snimljenom video materijalu imaju isključivo ovlašćeni službenici Ministarstva unutrašnjih poslova - Odjeljenja za elektronske sisteme policije - dodali su u policiji.
Naglasili su važnost objektivnog sagledavanja činjenica i pravnog okvira u kojem postupaju policijski službenici, kako bi se izbjegle moguće nepreciznosti u interpretaciji njihovog rada.

UP: AZLP da ukloni nadzorne kamere na Cetinju, Kotoru i Baru, članovi OKG nezakonito snimaju javne površine

Dugogodišnja agonija izbornog procesa u Šavniku traje isključivo zbog jednog razloga - što članovi i predstavnici vladajućih partija na nacionalnom nivou ne dozvoljavaju da se u Opštinskoj izbornoj komisiji završi izborni proces. To nije slučaj samo sa Šavnikom, slična situacija i sa Kotorom - kazao je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
<h2>Šavnik, priča bez kraja</h2>
Osptrukcije pristalica i članova biračkog odbora iz "Koalicije za budućnost Šavnika" koji su dio tamošnje opozicije, a aktuelne državne vlasti,devet bezuspješnih pokušaja glasanja na dva biračka mjesta, izbori koji se u Šavniku nisu završili još od oktobra 2022, doveli su do situacije u kojoj su u lokalnom parlamentu i dalje odbornici iz saziva od 2018. godine. Jugoslav Jakić je glasovima većine odbornika izabran za predsjednika Opštine Šavnik, na elektronskoj sjednici loklanog parlamenta. Jakić za TV E objašnjava da je reizbor formalnost koja omogućava Opštini da funkcioniše dok se ne riješi kriza. S pravnog aspekta situaciju u Šavniku je jasna, objašnjva predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
- Članovi Opštinske izborne komisije u Šavniku koji ne sprovode odluku Državne izborne komisije, odnosno, ne organizju glasanje na dva biračka mjesta, stvarni su krivci agonije.
Argumenti vladajućih partija da je u Šavniku veliki broj građana promijenio prebivalište ne stoje, jer su i nosilac liste Demokratskog fronta, i veliki broj odbornika, promijenili prebivalište i dobili pravo da učestvuju u izbornom procesu. Nije dobro da se na taj načinkoristi takozvani busing, odnosno, mogućnost promjene prebivališta. Iako je ta mogućnost legalna, ona nije legitimna. Zato se i zalažemo (CEMI) da se izori na lokalnom nivou održavaju istoga dana, da bi se takva mogućnost spriječila. Međutm, mnogo opasnije za stabilnost pravnog poretka ješto oni koji imaju vlast ne dozvoljavaju da se sprovode odluke Državne izborne komisije, &nbsp;najvišeg državnog organa kada je riječ o izbornoj administraciji - kaže Vujović.
Objašnjava da aktuelni odbornici imaju legitimitet do izbora nove Skupštine Opštine, odnosno, do okončanja izbornog procesa, jer ne postoji nijedno zakonsko ograničenje koje predviđa situaciju kakva je u Šavniku.
- Mislim da bi se sve moglo razriješiti ukoliko bi se u kratkom roku usvojio novi Zakon o lokalnim izborima, koji bi predviđao da imamo opšte lokalne izbore, da se održe ove godine, da imamo fiksirani datum za parlamentarne izbore svake četiri godine, pa bismo ove godine imali opšte lokalne izbore u svim opštinama. To znači da bi zakon skratio mandat u onim opštinama u kojima traje duže. Onda bismo mogli da izađemo iz ovog galimatijasa - istakao je Vujović.
<h2>Posao za SDT</h2>
U slučaj Šavnik moglo bi, kaže Vujović, da se uključi Specijalno državno tužilaštvo, ukoliko ne bude političke odluke.
- Specijalno tužilaštvo bi trebalo da pokrene istragu, podnese krivične prijave protiv onih koji zloupotrebljavaju javno ovlašćenje, odnosno, protiv članova Opštinske izborne komisije koji neće da organizuju izbore po nalogu Državne izborne komisije. Govorimo o nečemu što se može nazvati organizovani kriminal, jer se pokušavaju spriječiti građani da iskažu svoju izbornu volju… možemo govoriti o određenim krivičnim djelima koje je potrebno procesuirati po službenoj dužnosti - poručio je Vujović.
<h2>Izborni inženjering</h2>
Izborni ineženjering bi mogao odraditi svoje i uoči loklanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Vujović je u više navrata upozoravao na problem duplih, odnosno, fantomskih birača. Procjenjuje se da ih je na nivou cijele Crne Gore i do 114 hiljada, od kojih oko tri hiljade nezakonito ostvaruje pravo glasa u Nikšiću i Herceg Novom.
- Vidjeli smo situaciju u Srbiji, doveden je ogroman broj birača. Lokalni izborinijesu bili organizovani u svim opštinama, već su selektivno izabrani veći gradovi, kako bi birači bili upisani u ogromnom obimu. Procjenjuje se da je možda i više od 100.000 birača dovedeno u Beograd i oni su izmijenili ishod izbora… Upisivanje u birački spisak na bazi lažnog prebivališta, odnosno dvojnog lažnog prebivališta, je ono što je problematično za Crnu Goru - podsjetio je Vujović.
Herceg Novi je, kaže Vujović, jedina opština u Crnoj Gori u kojoj je CEMI odradio kontrolu svih birača, jer su kao NVO, tokom izbornog procesa,imali pristup biračkom spisku. Uporedili su biračke spiskove sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, nakon čega su MUP-u podnijeli prijavu sa dokazima za hiljadu birača u Nikšiću i više od dvije hiljade u Herceg Novom.
- Nažalost, MUP nije uradio ništa, osim što je kontaktirao MUP Srbije, ali je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila da se unište svi dokazi, makar je to inforamcija koju imam iz ministarstva. Dakle, Agencija za zaštitu ličnih podataka aktivno je djelovala da se spriječi otkrivanje fantoma, unište svi dokazi koji bi eventualno vodili do oduzimanja nezakonito stečenog državljanstva i brisanja iz biračkog spiska svih koji tamo ne treba da se nađu. Nakon što su iz MUP-a Crne Gore kontaktirali MUP Srbije, Srbija je otežala provjeru podataka preko website-a. Više nije dovoljno da imate jedinstveni matični broj, već traže dvojni upis podataka - matični i broj lične karte…. Mi imamo podatke, metodološke procjene. U Herceg Novom ima više od 10 odsto onih koji definitivno utiču na izborni ishod - istakao je Vujović.
<h2>Problem za problemom</h2>
Upoređujući birački spisak Herceg Novog sa spiskovima Srbije i BiH, CEMI je utvrdio da čak osamdesetdvoje ljudi ima trojno biračko pravo, trojno prebivalište u Crnoj Gori, Srbiji i BiH. Vujović objašnjava kako se do takve situacije dolazi, imajući u vidu činjenicu da je moguće samo jedno prebivalište.
- Moguće je na bazi lažnih izjava. Vjerujem da najveći broj tih ljudi nema motiv da utiče na izborni ishod ni u jednoj državi, jer su njihovi motivi prilično privatnog tipa - da izbjegnu plaćanje poreza na nekretnine, da dobiju besplatno zdravstveno osiguranje u sve tri zemlje, kao i obrazovanje… država je na gubitku, oni štete državu i ne razmišljaju o tome. Nažalost, u velikom smo problemu - napominje Vujović.
Podsjeća da je CEMI provjeravo inforamcije, odnosno, tvrdnje opozicije o navodnih hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću. Utvrdili su, kaže, da je u gotovo svim slučajevima, izuzev par izuzetaka, riječ o nezakonito upisanim biračima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcAHciswxJXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: AZLP naložila da se unište dokazi o fantom biračima

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) apelovala je na influensere da prekinu sa neovlašćenim snimanjem i plasiranjem snimaka maloljetnika u svrhu sticanja veće popularnosti na društvenim mrežama, upozorivši da su za takvo postupanje predviđene novčane i zatvorske kazne.
Iz AZLP-a je saopšteno da im se Udruženje Roditelji obratilo zahtjevom da se preduzmu mjere u cilju sprečavanja snimanja i javnog plasiranja snimaka maloljetnika u svrhu promovisanja i reklamiranja određenih profila na društvenim mrežama.
- Naime, djeca se presretaju i zaustavljaju u blizini obrazovnih ustanova od takozvanih influensera i, u slučaju da pokažu da prate određeni profil na društvenoj mreži, kada to i pokažu, zauzvrat dobijaju novac - kaže se u saopštenju AZLP-a.
Kako su kazali, cijeli događaj se neovlašćeno snima i plasira na društvenim mrežama bez zaštite identiteta maloljetnika i bez prethodne saglasnosti roditelja/staratelja.
U saopštenju se navodi da AZLP nema zakonske nadležnosti da reaguje u odnosu na obradu podataka influensera na društvenim mrežama.
- Međutim, imajući u vidu da se radi o najosjetljivijim kategorijama društva, djeci, smatra svrsishodnim da uputi javni apel da se obustavi neovlašćeno snimanje i plasiranje snimaka maloljetnih lica u svrhu sticanja veće popularnosti odnosno broja pratilaca na društvenim mrežama - kaže se u saopštenju.
Iz AZLP-a su podsjetili da je Krivičnim zakonikom propisano da će onaj ko neovlašćeno načini fotografski, filmski, video ili drugi snimak neke osobe i time osjetno zadre u njen lični život ili ko takav snimak preda ili pokazuje trećem licu ili mu na drugi način omogući da se sa njim upozna, biti kažnjen novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Takođe, Krivičnim zakonikom propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine ako djelo iz stava 1 tog člana učini službeno lice u vršenju službe.
Iz AZLP su rekli da ohrabruju roditelje djece da protiv onih koji zloupotrebljavaju maloljetnu djecu u marketingške svrhe podnesu tužbu pred nadležnim sudom.

AZLP: Influenseri neovlašćeno snimaju maloljetnike u marketinške svrhe

Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Rad Sad.
IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.
Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.
Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.
IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.
Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Zvanična posjeta potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića Republici Argentini završena je svečanom inauguracijom novih prostorija ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu, koja je upriličena u prisustvu velikog broja potomaka crnogorskih iseljenika i predstavnika crnogorske zajednice u Republici Argentini, saopšteno je iz Kabineta Ivanovića.
Tim povodom organizovan je prijem koji je okupio potomke iseljenika iz Buenos Ajresa, kao i iz drugih dijelova zemlje, uključujući provincije Čako, Kordoba i druge sredine u kojima živi brojna crnogorska dijaspora. Veliki odziv prisutnih još jednom je potvrdio snažnu povezanost crnogorske zajednice u Argentini sa maticom i interesovanje za jačanje odnosa sa Crnom Gorom.
- Obraćajući se prisutnima, potpredsjednik Ivanović uputio je riječi dobrodošlice i zahvalnosti na njegovanju tradicije i veza sa Crnom Gorom, ističući da nova ambasada treba da bude otvoren i dostupan prostor okupljanja i saradnje. Naglasio je da Crna Gora posebno cijeni doprinos svojih iseljenika i njihovih potomaka u jačanju prijateljskih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju,
Na svečanosti su se prisutnima obratili i Gordan Stojović, bivši ambasador Crne Gore u Republici Argentini, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva s Argentinom, kao i otpravnik poslova u ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu Miroslav Radojičić, koji su ukazali na značaj očuvanja kontinuiteta saradnje sa crnogorskom zajednicom u Argentini i aktivne uloge ambasade u tom procesu.
&nbsp;- Događaj je bio prilika da se okupljeni podsjete na svoje porijeklo i istorijske veze sa Crnom Gorom, da se obnove kontakti i dodatno osnaži saradnja s ambasadom u Buenos Ajresu, sa ciljem nastavka zajedničkih aktivnosti i jačanja veza između Crne Gore i njene dijaspore u Argentini. Dodatnu simboliku ovom događaju daje činjenica da je Buenos Ajres bio prva diplomatska adresa Crne Gore na američkom kontinentu, što potvrđuje dugotrajnu povezanost dvije države i trajni značaj Argentine u crnogorskoj diplomatskoj istoriji- poručeno je iz Vlade Crne Gore.

Ivanović: Inaugurisan novi prostor Ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu

Crnogorki bokseri Nikola Raičević i Matija Roganović plasirali su se u polufinale i obezbijedili medalje na juniorskom Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.
Raičević je u četvrtfinalnom meču kategorije do 50 kilograma savladao grčkog boksera Dimostenisa Zikosa odlukom sudija 4:1.
U prvoj rundi sudije su dale prednost grčkom bokseru (3:2), dok je u naredne dvije Raičević prikazao sjajan boks i borbom punom discipline, hrabrosti i tehničke zrelosti pokazao da Crna Gora ima svijetlu budućnost u tom sportu.
Raičević će se u polufinalu sastati sa Turčinom Beratom Ahdumanom.
Još ubjedljivije izdanje prikazao je Matija Roganović, koji je do 80 kilograma bio ubjedljiv protiv Izraelca Georga Asafa, vicešampiona Evrope za školarce.
Bio je Izraelac i u nokdaunu, pa je pobjeda maksimalnim rezultatom očekivan i realan ishod.
Rival Roganoviću na putu do finala biće Ukrajinac Dmitro Kasianenko, koji je u četvrtfinalu eliminsao Letonca Vladislavsa Ustinovsa.&nbsp;
Selektor Nikola Ružić kazao je da je izuzetno ponosan na nastupe crnogorskih takmičara.
On je naglasio da su Raičević i Roganović pokazali izuzetnu zrelost, disciplinu i borbenost.
- Nikola je demonstrirao mirnoću i ogroman borbeni duh, što je donijelo rezultat. Pobjeda nad jakim protivnikom i obezbijeđena medalja na Evropskom prvenstvu su potvrda da se predan rad i vjera u proces uvijek isplate. I Matija je u borbi za medalju demonstrirao potpunu dominaciju i još jednom potvrdio da Crna Gora ima svijetlu budućnost u ovom sportu- rekao je Ružić.
On je naglasio da su to rezultati dugog i predanog rada, kako sportista tako i stručnog štaba.
- Ove medalje su veliki podstrek za dalji razvoj juniorske reprezentacije i dokaz da idemo pravim putem- rekao je Ružić.

Evropsko prvenstvo u boksu za juniore: Raičević i Roganović izborili polufinale i osigurali medalje

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: azlp