Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora ASK-a.
Javni konkurs objavljen je danas <a href="https://www.zzzcg.me/oglas/201762600219/">putem Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)</a>, kao i u štampanim medijima Vijesti, Dan i Pobjeda.
Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja konkursa.
Savjet ASK-a u petak je odlučio da poništi prethodni konkurs za izbor direktora Agencije, jer javni oglas nije bio objavljen na sajtu ZZZ. Istovremeno, Savjet je jednoglasno podržao da se odmah raspiše novi konkurs.
Za direktora Agencije može biti izabrana osoba koja, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava, kao i najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima.
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Raspisan konkurs za izbor direktora ASK-a

Pravni tim bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića reagovao je na saopštenje Osnovnog suda, poručujući da se nijesu bavili ličnošću sutkinje Valentine Vuković, već da su reagali isključivo na njeno nezakonito postupanje u slučaju odbijanja tužbenog zahtjeva Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). Poručuju da u reagovanju Osnovnog suda nije osporena nijedna njihova tvrdnja.
- Odgovor Osnovnog suda u Podgorici, ko god sebi dao za pravo da se predstavlja na taj način, na naše reagovanje na jednu pravno neodrživu presudu, ispraznim i stereotipnim parolama, predstavljenim kao kolegijalna solidarnost, kao i reagovanje Udruženja sudija, s političkim porukama “o pritisku na sudsku vlast, ugrožavanju povjerenja javnosti u nezavisnost i nepristrasnost sudstva”, ispunile su kasno sinoć medijski prostor površnošću i demagoškom odbranom neodbranjivog i nezakonitog postupanja tog istog suda. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosnovni-sud-pravni-tim-dukanovica-nema-pravo-da-vrijeda-sudiju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istovremenim odašiljanjem slogana o ,,pravu na javnu kritiku sudskih odluka kao nespornom i zaštićenom pravu” i ,,pravu stranaka da iznesu svoje argumente i izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom", što je, kako navode ,,potpuno legitimno i očekivano”, želio se, navodi pravni tim Đukanovića, stvoriti privid objektivne analize reagovanja i uvažavanja međunarodnih demokratskih standarda, "zaobilazeći pri tom suštinu problema na koji smo ukazali". 
- Kako kolege zamišljaju ,,legitimnu i očekivanu kritiku sudskih odluka”, bez kritike stručnosti i ukazivanja na bjelodani izostanak profesionalizma prilikom donošenja presude o kojoj je riječ, treba sami da objasne. U tome im svakako neće koristiti prepisivanje cijelih rečenica iz konvencija i drugih međunarodnih dokumenata - navodi se u reagovanju.
Umjesto toga, poručuju im da se pozabave svima dostupnim javnim činjenicama.
- A činjenice ukazuju na sljedeće: Javno saopštenje pravnog tima usljedilo je nakon javnog saopštenja, u svim crnogorskim medijima, izreke i obrazloženja presude, sa svim kvalifikacijama od strane sudećeg sudije, pa je blago rečeno krajnje cinično upućivanje pravnih zastupnika gospodina Đukanovića da se drže institucija i da svoja prava ostvaruju samo kroz žalbu na presudu, a medijski prostor valjda treba da ostane sudiji za stručno razigravanje svojih javno objelodanjenih pravnih stavova. Niko se nije bavio ličnošću sudije, kako se to usplahireno ističe u saopštenjima Osnovnog suda i Udruženja sudija, niti je ličnost sudije u fokusu interesovanja i ove priče, već se reaguje isključivo na njeno nezakonito postupanje - navedeno je u reagovanju.
Pravni tim Đukanovića poručuje da i Osnovni sud i Udruženje sudija svojim saopštenjima podstiču pravo na legitimnu i očekivanu kritiku, pa se, kako kažu, postavlja pitanje svrsishodnosti njihovog oglašavanja. 
U saopštenjima, tvrde u pravnom timu bivšeg predsjednika, nije osporena ni jedna njihova pravno utemeljena tvrdnja.
- Nije sporno što argumentovano osporavamo sudsku presudu, nego izgleda da je sporno jedino što smo to učinili javno, nakon izreke i obrazloženja presude Osnovnog suda koje su prenijeli svi mediji. Kad smo se mi učili pravnoj nauci i profesionalnim pravnim vještinama, ovakav kardinalni promašaj predmeta spora, nepoznavanje instituta dospjelosti i nerazlikovanje meritorne odluke kojom se odbija tužbeni zahtjev od procesne odluke kojim se prekida postupak, kada sud smatra da odluka o predmetu spora zavisi od rješavanja prethodnog (prejudicijelnog) pravnog pitanja, vodilo je nužno preispitivanju stručnosti takvog sudije od onih koji su za to nadležni. Umjesto toga, danas kroz pomenuta saopštenja provijava lažna solidarnost i politički obojene parole o nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva, uz sugerisanje da građani treba da imaju povjerenje u takvo sudstvo - poručeno je u reagovanju.

500x500

Pravni tim Đukanovića: Nijesmo se bavili ličnošću sutkinje već njenim nezakonitim postupanjem, nije osporena nijedna naša tvrdnja

Pravni tim bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića oglasio se povodom odluke Osnovnog suda u Podgorici kojom je kao preuranjen odbijen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije.
Regovanje prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda u Podgorici, P.br. 912/25 od dana 12.01.2026. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev Mila Đukanovića za naknadu štete zbog povrede prava na čast, ugled i povrede prava na dostojanstvo, predstavlja najnoviji i najeklatantniji primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti u odnosu na pravnu stvar koja je i činjenično i pravno potpuno čista i razriješena.
Što god da je od ovoga, a jeste sve osim odluke donesene po zakonu, govore sljedeće činjenice:
Dakle, tužbeni zahtjev koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na čast, povrede prava na ugled i povrede prava na dostojanstvo je odbijen jer je preuranjen. Preuranjen je, kako tvrdi prvostepeni sud, jer još uvijek nije odlučeno pred Upravnim sudom Crne Gore, pred kojim se ispituje zakonitost odluke ASK-a o tome da li je Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, jer u 2019. godini nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 EUR kao uvećanje imovine, koji iznos je njegov sin uplatio na ime navodnog duga u Atlas banci. Pa kako još nije odlučeno o zakonitosti te odluke, sudija Valentina Vuković nalazi da ne može odlučiti o povredi časti, dostojanstva i ugleda, jer to zavisi od sudbine odluke Agencije za sprječavanje korupcije. Ona dalje elaborira da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravne odluke, zbog čega potraživanje tužioca nije dospjelo.
Da je sudija pročitala tužbu, pa Zakon o obligacionim odnosima, te naučila šta je dospjelost, utvrdila bi sljedeće:
– U samoj tužbi stoji da je predmet konkretne pravne stvari nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti. Te radnje koje je preduzela Agencija za sprječavanje korupcije su radnje preduzete sa lošim namjerama i omalovažavanjem ličnosti tužioca, jer je obavještavala javnost suprotno članu 107 stav 2 Zakona o sprječavanju korupcije, pošto nije shodno tom članu obezbijedila zaštitu tajnih podataka i podataka o ličnosti.
Način na koji je ta odluka objavljena, njen sadržaj i njeno obrazloženje suprotni su navedenom članu Zakona. A jasno je da je to urađeno sa jednim jedinim ciljem, a to je – diskreditacija ugleda, časti i dostojanstva Mila Đukanovića. Pobrojavanje podataka o korišćenju revolving kartice u periodu od 2007. do 2015. godine, u pojedinačnim iznosima i datumima, suprotno je članu 203 Zakona o kreditnim institucijama, koji propisuje da se bankarskom tajnom smatraju podaci o stanju i prometu na pojedinačnim računima klijenata. Ovi podaci se, shodno članu 204 tog Zakona, ne smiju učiniti dostupnim trećim licima, osim nadležnom pravosudnom organu.
Dalje, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u članu 2 stav 1 i 2 propisuje da se lični podaci ne mogu obrađivati u obimu većem nego što je potrebno za ostvarivanje svrhe obrade, čime se štite osnovna prava i slobode pojedinca.
Postojanje dvije verzije odluke ASK-a, njihovo javno objavljivanje, kao i intervju u dnevnom listu „Vijesti“, dat od strane Mladena Tomovića, gdje javno iznosi detalje odluke, a sve to prije propisnog dostavljanja i upoznavanja tužioca sa spornim upravnim aktom, predstavlja prekoračenje ovlašćenja i kršenje odredbi člana 92 stav 1 tačka 4 Zakona o sprječavanju korupcije.
Nijednom odredbom Zakona o sprječavanju korupcije nije propisano da je u nadležnosti Savjeta pravo na iznošenje bankarske tajne i komentarisanje pojedinačnih odluka Agencije.
Na osnovu svih navoda iz tužbe, jasno je da sudija ili nije pročitala tužbu ili je svjesno izmišljala razloge da odbije tužbeni zahtjev. Jer iz svega iznijetog se nije mogao izvući zaključak koji stoji u obrazloženju Presude na strani 6 stav 4, gdje se navodi:
„Imajući u vidu citirane zakonske odredbe i nesporno utvrđenu činjenicu da je tužilac podnio tužbu protiv tužene radi naknade nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, navodeći da je tužena donijela nezakonitu odluku kojom je tužilac, kao nekadašnji predsjednik države i Vlade, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori, zasnivajući tužbeni zahtjev na nezakonitosti upravnog akta i nezakonitom postupanju tužene u vezi sa donijetom odlukom, a pri činjenici da se zakonitost odluke tužene na koju se tužilac poziva kao osnov svog zahtjeva ispituje u upravnom sporu koji je u toku pred Upravnim sudom Crne Gore, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev preuranjen, jer dok odluka tužene ne bude pravosnažno poništena nema osnova za ocjenu nezakonitosti, budući da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravne odluke.“
Nemoguće je, ili bi bilo logično da je nemoguće, da sudija Vuković ne zna kada je dospjelo potraživanje za naknadu nematerijalne štete za povredu časti, ugleda i dostojanstva.
Dostojanstvo, čast i ugled ne zavise od odluke čija se zakonitost ispituje pred Upravnim sudom Crne Gore. Jer tužilac apsolutno svoju povredu ne vezuje za zakonitost te odluke, već za zlonamjerno i politikantsko ponašanje odgovornih lica Agencije za sprječavanje korupcije, sa namjerom da mu se nanese šteta.
Sve i da se utvrdi da je ta odluka nezakonita, ona ne bi u ovom slučaju i po ovoj tužbi mogla biti prethodno pitanje od kojeg bi zavisio predmetni spor.
Da je sudija pokazala makar malo integriteta i pokušala da malo bolje „upakuje“ svoju namjeru da odbije tužbeni zahtjev, ne bi se pozivala na dospjelost. Naime, shodno članu 193 Zakona o obligacionim odnosima, obaveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
Zakon ne ostavlja prostor za diskreciono tumačenje, niti vezuje dospjelost potraživanja za pravosnažnost odluke u upravnoj stvari ili ishod upravnog spora, niti za prethodno utvrđenje nezakonitog postupanja organa u drugom postupku.
Kod potraživanja naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na čast, prava na ugled i prava na dostojanstvo, šteta nastaje u trenutku kada je povreda učinjena, odnosno kada je sporni sadržaj učinjen dostupnim javnosti, kada je ličnost diskreditovana i kada su lični i bankarski podaci nezakonito iznijeti i interpretirani u javnom prostoru. U tom trenutku nastaje i obaveza naknade štete, koja je – shodno članu 193 ZOO – dospjela.
Sve i da je sudija, formalistički i krajnje restriktivno, željela da uporište nađe u članu 210d Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da obaveza naknade nematerijalne štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, nesporno je da se i tada potraživanje smatra očigledno dospjelim, i to počev od dana kada je Milo Đukanović podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici.
Sud je, dakle, suprotno Zakonu, vještački konstruisao zavisnost parničnog postupka od upravnog spora, iako parnični sud ne odlučuje o zakonitosti upravnog akta, već o posljedicama ponašanja tuženog po prava ličnosti tužioca. Upravo te posljedice – povreda časti, ugleda i dostojanstva – nastupaju nezavisno od toga da li će upravni akt biti poništen, izmijenjen ili potvrđen.&nbsp;

1250x600

1084x550

Đukanovićev pravni tim: Najnoviji i najeklatantniji primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Prvostepena presuda: Tužba Đukanovića protiv ASK odbijena kao preuranjena

Za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK, a poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG, poručili su iz Sindikata JRDS RTCG u obraćanju Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iz ovog sidnikata kazali su da su prinuđeni da ponovo kontaktiraju ASK povodom akutnih problema u RTCG, koji ubrzano dovode do potpune dezintegracije najvažnije medijske institucije u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo odsustva reakcija državnih organa koji bi ovu i ovakvu praksu morali da spriječe.
- Pored već poznatih činjenica, konkretan povod za ovo obraćanje je i djelovanje ASK u odnosu na izbor Branka Boškovića za predsjednika Savjeta, tadašnjeg, AEM, kao i ostavka koju je podnio poslije reakcije ASK. Drastičniji primjer imamo u Javnom medijskom servisu, kada je u junu 2021. Veselin Drljević glasao za sebe prilikom izbora za predsjednika Savjeta RTCG, a najvjerovatnije se slično dogodilo i u septembru 2025. kada je za sebe glasao Vladimir Drekalović, inače profesor Univerziteta Crne Gore- navode u saopštenju.
Kako ističu, zapisnik sa te sjednice, kao i sa mnogih sjednica Savjeta RTCG, nijesu dostupni na portalu RTCG.
Podsjećaju na dešavanja koja su prethodila Drljevićevim izboru za predsjednika Savjeta RTCG:
- Drljević se na Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore u aprilu 2021. predstavio kao doktor docent, mada nije znao da objasni kako se u njegovom doktoratu našlo prepisanih 40 strana Master plana crnogorskog turizma.
- Za predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića je kandidovala Amina Murić, članica Građanske alijanse , čiji je izvršni direktor u tom momentu bio Boris Raonić.
- Dakle, Drljević je glasao za sebe, iako je bio jedini kandidat. Bojan Baća je sa te sjednice bio odsutan, a profesor Žarko Mirković je jasno prije glasanja ustvrdio da se neće izjašnjavati.
Na raspisanom konkursu za generalnog direktora RTCG, uvidom u dokumentaciju kandidata, ispostavilo se da Raonić nema potrebnih 10, pa čak ni 5 godina radnog iskustva, što je u jednom momentu i konstatovano na sjednici Savjeta od strane pravnika RTCG.
Međutim, tada počinje inicijativa Drljevića da svi članovi SavjetaRTCG budu i komisija koja će odlučiti o kandidatima.
Pravnici RTCG su se izuzeli od glasanja.
Nakon što je Savjet RTCG imenovao Raonića za generalnog direktora, već na narednoj sjednici je, oduševljen Drljevićevim radom, Raonić odlučio da za Drljevića kao predsjednika Savjeta, iskoristi statutarnu privilegiju i poveća mu mjesečnu nadoknadu. Opet po dnevnom redu, koji je za sebe namjestio Drljević.
Iz sindikata JRDS RTCG podsjećaju da je poznato i to da su krajem 2022. godine, na inicijativu Raonića i uz saglasnost Drljevića, ukinuta određena radna mjesta.
- Pojedini zaposleni su fiktivno pomjerani na radna mjesta koja će ubrzo biti ukinuta, i to bez dogovora sa urednicima (rukovodiocima), pa im je čak data varijabila i povećala otpremnina za oko 2000 eura, a neki su bez najave ostali bez posla. Zbog očiglednog kršenja Zakona o radu, Kolektivnog ugovora RTCG, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sud je presudio u njihovu korist- navode iz sindikata.
Dodaju da je Raonic u aprilu 2023. godine, kod tužioca izjavio da je to urađeno mimo njegove volje. Ipak, nije rekao da li je to bila volja i ideja Drljevića.
ASK je, kako smatraju iz sindikata, propustio da reaguje po službenoj dužnosti i u slučaju Raonića jer on nije mogao, niti smio biti izabran za generalnog direktora RTCG zbog prirode poslovnih odnosa AEM i RTCG.
Posebno je, ističu, zabrinjavajuća činjenica da je Drljević propustio da se izjasni o mišljenju ASK od 1.marta 2024. godine, očigledno poštujući dogovor da se sačeka novi Zakon koji bi spustio kriterijum za Raonica. Srećom neuspješno.
- Dakle, za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK. Poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, po nakaradnom Pravilniku, koji je na Upravnom i Ustavnom sudu, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG- kazali su iz ovog sindikata.
Smatraju da ne postoji sličan, a posebno ne gori primjer od ovoga u medijskoj djelatnosti u Evropi.
- Sve ove činjenice je mogao da zabilježi i procesuira bilo ko u sistemu ko se institucionalno bavi medijima, ali je očigledno i da je ova korupcija samo krak duboke, sporoprocesuirane korupcije. Na kraju, inforišemo vas da će Pismo koje vam upućujemo, biti proslijeđeno svim medijima, kako bi se pravovremeno reagovalo, a sve uz znanje i podršku javnosti- zaključuje se u obraćanju Sindikata JRDS RTCG Agenciji za sprečavanje korupcije.

Sindikat JRDS RTCG pisao ASK-u: Za integritet Javnog servisa pogubno da su na čelu osobe koje ne poštuju crnogorske institucije

The whistleblower from the Montenegrin Power Transmission System (MPTS) continues an uncompromising fight for justice, as well as for his honor and integrity, despite having been left without protection by Montenegrin institutions, primarily due to the scandalous conduct of the Agency for the Prevention of Corruption which until recently was responsible for whistleblower protection.
This case is a frightening example of the powerlessness of an “ordinary” individual to fight for justice when caught in a web of intertwined interests of those who by law should protect him, and unscrupulous individuals who have no regard for ethics.
A member of the APC Council, lawyer Mladen Tomović, who is also the legal representative of MPTS, initiated proceedings before the Administrative Court to revoke the whistleblower’s protection and succeeded. The Court, in a manner unheard of in democratic societies, ruled in favor of MPTS. During the proceedings, the Agency failed to submit complete documentation to the Court, which, according to the whistleblower, was the reason his protection was revoked. Moreover, for 11 months the Agency has refused to act in accordance with the judgment.
<h2>DOUBLE STANDARDS</h2>
A few days ago, he addressed the acting director of the APC Dušan Drakić, requesting urgent compliance with the Administrative Court judgment issued 11 months earlier, which revoked his protection. According to the whistleblower, the Agency refuses to act on this judgment, doing so to the benefit and in the interest, he is categorical, of APC Council member Mladen Tomović and the individuals against whom he filed a report in late 2021 due to suspicion of endangering the public interest indicating the existence of corruption.
In his letter to Drakić, he again assesses the Agency’s position that whistleblower protection no longer falls under its jurisdiction as unsustainable. He reiterates that the law cannot be applied retroactively, a principle the Agency itself applies in the case of its Council member Mladen Tomović. Although the new Law on the APC stipulates that “a public official may not conclude a service contract with a business entity or legal person that is state-owned,” Tomović was not required to terminate his contract with MPTS because it was concluded prior to the law’s entry into force.
The whistleblower also disputed the Agency’s reliance on the opinion of the Ministry of Justice dated October 18th of last year. He points out that the Ministry’s opinion is not binding and emphasizes that the Ministry explicitly stated in that document that it is not competent “to interpret regulations or to give opinions regarding their application”.
- Therefore, the Ministry of Justice clearly and unequivocally stated in its letter that it is not within the competence of this Ministry to interpret legal provisions relating to the prevention of corruption, although it participates in the drafting of regulations governing this area, thereby making it clear that the interpretation of the provision in question should certainly be given by the Agency - the whistleblower stated categorically.
<h2>SUPREME COURT DECISION</h2>
He emphasizes that the Agency was obliged to act in accordance with the Administrative Court judgment, which is also confirmed by the Supreme Court decision rejecting as inadmissible his request for extraordinary review of the court decision.
- The Supreme Court, in its decision, among other things, explicitly states the following: Article 352 paragraph 1 of the Civil Procedure Act prescribes that a judgment becomes final when it can no longer be challenged by appeal, provided that it decides on the claim of the lawsuit or counterclaim. Under such a legal provision, a judgment of the Administrative Court annulling the contested act and returning the case for renewed administrative proceedings does not become final, as it does not decide on the party’s claim, nor on the rights, obligations, or legal interests of any person. This is because when the Administrative Court annuls an act or other administrative activity against which an administrative dispute was initiated (Article 56 paragraph 1 of the Administrative Court Act), the matter is returned to the state it was in before the annulled act was adopted or the annulled administrative activity undertaken. Since the Administrative Court, by the contested judgment, annulled the administrative act against which the administrative dispute was initiated and returned the case to the administrative authority for renewed proceedings, there is no final court decision as a procedural-legal prerequisite for submitting a request for review - he quoted from the Supreme Court’s decision.
He is categorical that the Supreme Court assessed that “after the Administrative Court judgment, the matter was returned to the state it was in before the adoption of the contested act (the Agency’s Opinion).”
He also recalled that during the proceedings before the Administrative Court, the Agency did not invoke the entry into force of a new law under which whistleblower protection no longer falls within its jurisdiction.
<h2>DISCRIMINATION</h2>
The whistleblower accused Drakić of grossly violating the law and abusing his official position in the interest of Tomović and at his behest.
The whistleblower accused Drakić of grossly breaking the law and abusing his official position for the benefit of Tomović.
- Thus, while the old law applies to him, in the case formed on the basis of my request for protection, which I again emphasize was submitted during the validity of the old law and processed during the validity of the old law, you claim that the new law applies - the whistleblower pointed out.
He also reminded Drakić that the new law “explicitly indicates that proceedings initiated on the basis of whistleblower reports are to be completed under the provisions of the previous law”.
- Therefore, it is clear that the provisions relating to whistleblower protection, which are part of the same chapter of the law, are also to be applied to previously initiated proceedings - the MPTS whistleblower stated categorically.
He warned Drakić that it is obvious the Agency has a discriminatory approach in applying the law, emphasizing that “in this way, all international instruments regulating whistleblower protection are being knowingly violated.”
- The Agency’s persistence in failing to act in accordance with the judgment of the Administrative Court of Montenegro leads to violations of my fundamental human rights, guaranteed by the Constitution of Montenegro and international instruments. Such conduct by the Agency, as the umbrella authority for the implementation of the Law on the Prevention of Corruption, primarily creates distrust in the work of state bodies and insecurity among the citizens of Montenegro - the whistleblower stated.
Such conduct by the Agency, he adds, “raises the question of how and with what guarantees that they will not be exposed to retaliation other citizens of this country should submit reports on suspicion that the public interest is endangered due to corruption”.
<h2>NETWORK OF INTERESTS</h2>
- Finally, you are well aware of the fact that administrative proceedings cannot be concluded by a notice or letter from the acting authority, which as such does not enjoy judicial or other protection. This fact is also well known to Mladen Tomović, a lawyer and member of the APC Council, who was directly involved in the case based on my report. For these reasons, it is unacceptable that the Agency, in response to a request to act upon the judgment of the Administrative Court of Montenegro, by which the Agency is obliged to adopt a new administrative act, issues a mere letter. If, however, the Agency finds that my request, as a party, cannot be granted and is unfounded, I insist that it issue a decision rejecting my request - the whistleblower specified.
He explained to Drakić that by responding exclusively in the form of a letter, the Agency denies him the right to a legal remedy and adequate protection before competent authorities. He therefore demands that the Agency act in accordance with the Administrative Court judgment and decide on his request in the form of an administrative act.
Mladen Tomović, a former APC employee and lawyer for MPTS, was elected last year as a member of the Council of this institution but refused to withdraw from the case between MPTS and the whistleblower. Tomović is also a friend and lawyer of acting director Drakić and of a large portion of APC employees, and his wife is employed at the Agency as well.
<h2>MPTS</h2>
There is therefore a logical suspicion as to whether the Agency, under the leadership of the new management, which has both personal and business ties with Tomović, who is also a member of the APC Council, the body that oversees the institution’s work, truly represented the interests of the whistleblower being pursued by Tomović in court in an appropriate manner.
It was hardly possible for the whistleblower to emerge victorious from this web of friendly, godfather-like, but also double-interest connections between part of the management, Tomović, and the powerful state-owned company CGES.

Kaćuša Krsmanović

Whistleblower warns Drakić: You are violating my fundamental human rights

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Uzbunjivač upozorio Drakića: Kršite moja osnovna ljudska prava

Učenica devetog razreda Osnovne škole "Vuko Jovović" iz Danilovgrada Jana Brajović osvojila je prvo mjesto na likovnom konkursu "Crna Gora bez korupcije", drugo mjesto usvojila je učenica devetog razreda Osnovne škole "Dašo Pavičić" iz Herceg Novog Sofia Stepchenko, dok je treće mjesto osvojio učenik osmog razreda Osnovne škole "Štampar Makarije" iz Podgorice Ognjen Andrić - saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Cilj konkursa je, kako navode u saopštenju, bio je da se kroz kreativni likovni izraz učenici podstaknu na razmišljanje o štetnim posljedicama korupcije, kao i o značaju etičnog i odgovornog ponašanja u društvu.
- Na konkurs je pristiglo 220 likovnih radova učenika iz 34 osnovne škole, a prvih dvanaest nagrađenih i odabranih radova biće uvršteno u kalendar Agencije za sprečavanje korupcije za 2026. godinu - istaknuto je u saopštenju.
Pored nagrađenih radova, komisija je izdvojila i devet učeničkih radova koji su se posebno istakli kreativnošću, originalnim likovnim rješenjima i interesantnim idejama:
Mia Barjaktarović, VIII-1, OŠ „Kekec“, Bar;
Ognjen Jelovac, IX-1, OŠ „Ristan Pavlović“, Pljevlja;
Ina Bojanić, VIII-3, OŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica;
Tara Nikolić, VIII-7, OŠ „Drago Milović“, Tivat;
Dara Mićković, IX-5, OŠ „Oktoih“, Podgorica;
Lena Macanović, IX-3, OŠ „Luka Simonović“, Nikšić;
Jovana Dragićević, IX-3, OŠ „Luka Simonović“, Nikšić;
Meliha Hot, IX-1, OŠ „25. maj“, Rožaje;
Biljana Kovačević, IX-1, OŠ „Vuk Karadžić“, Berane.
- Stručnu komisiju činili su Nina Sekulović iz Agencije za sprečavanje korupcije, Borjan Radović iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i akademska slikarka Gordana Trebješanin. Prilikom vrednovanja radova, komisija je posebno cijenila originalnost, autentičnost i kvalitet umjetničkog odgovora na zadatu temu - navodi se u saopštenju.
Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da, kroz zajedničke aktivnosti, snaže svijest mladih o društvenoj odgovornosti, etičkim principima, transparentnosti i integritetu.&nbsp;
- Slične inicijative biće realizovane i u narednom periodu kroz edukativne programe, radionice i kontinuiranu saradnju sa obrazovnim ustanovama - najavili su iz ASK-a.

Brajović, Stepchenko i Andrić nagrađeni za najbolje radove na likovnom konkursu "Crna Gora bez korupcije"

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je Branko Bošković, prije više od četiri godine, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta tadašnje Agencije za elektronske medije.
On za Antenu M, međutim, kaže da nije bio svjestan da takvo postupanje predstavlja kršenje zakona, i poručuje da odluku ASK poštuje, ali da ona ne utiče na njegov status ni na period trajanja mandata. Ipak, prema saznanjima ovog portala, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na njoj podnio ostavku na mjesto predsjednika.
U odluci od 12. novembra 2025. godine, a u koju je Antena M imala uvid, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
Takođe, ASK je utvrdila da je Bošković prekršio i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer, kako su naveli u Odluci, nije preduzeo mjere za rješavanje sukoba interesa, niti je Agenciji podnio zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa, iako je, kako kažu, bio dužan da to učini prije glasanja o sopstvenom izboru.
- Imajući u vidu dugogodišnju praksu u pravnom sistemu Crne Gore, prema kojoj se u različitim procedurama izbora na javne funkcije dešava da učesnici glasačkih procesa istovremeno mogu biti i kandidati, kao i moje tadašnje tumačenje relevantnih odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, nijesam bio u saznanju da bi moje učešće u glasanju moglo predstavljati kršenje zakonske norme - rekao je Bošković za Antenu M.
Ipak, kaže, poštuje odluku nadležne institucije.
- I prema njoj ću se ponijeti maksimalno odgovorno, uvažavajući integritet pravnog sistema i organa čiji sam član - navodi Bošković.
Dodaje da je postupao u skladu sa uvjerenjem koje je proizašlo iz prakse i dosadašnjeg institucionalnog postupanja u sličnim situacijama.
- Na osnovu tada dostupnih informacija i uobičajenog načina funkcionisanja sličnih tijela, nijesam smatrao da postoji obaveza izuzimanja. Razumijem, međutim, da je naknadnim tumačenjem Agencije ukazano na drugačiji pravni stav, i to prihvatam sa dužnom pažnjom i odgovornošću - objašnjava Bošković.
Njemu, inače, mandat ističe u aprilu naredne godine. Nije htio da komentariše to što je Agencija nakon više od četiri godine utvrdila kršenje zakona.
- Iz poštovanja prema pravnom poretku, nadležnostima institucija i principu institucionalne nezavisnosti, ne komentarišem rad drugih organa. Ono što mogu da istaknem jeste da odluke nadležnih institucija uvijek poštujem i postupam u skladu sa njima. Što se tiče mog odnosa prema Odluci, želim pojasniti da se ona odnosi isključivo na postupak mog izbora za predsjednika Savjeta, a ne na trajanje mandata člana Savjeta. Dakle, Odluka ne utiče na moj status ni na period trajanja mandata, koji je definisan zakonom i ističe u aprilu 2026. godine - zaključuje Bošković.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na toj sjednici podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Bošković zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU da bi podnio ostavku pošto je ASK utvrdila da je prekršio zakon glasanjem za sopstveni izbor

Infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, poručeno je na radnom sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjednicom Privredne komore Crne Gore Ninom Drakić i njenim saradnicima, tokom kojeg je razgovarano o ključnim ekonomskim kretanjima, strukturnim izazovima i razvojnim prioritetima crnogorske ekonomije.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, poseban akcenat stavljen je na ekonomske rezultate u 2025. godini i projekcije za 2026. godinu, uz ocjenu da je održivi rast uslovljen snažnijim investicijama u saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu, kao i unapređenjem poslovnog ambijenta.
Sagovornici su saglasni da infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Razgovarano je i o strukturnom nedostatku radne snage, koji predstavlja jedno od najvećih ograničenja daljeg privrednog rasta, posebno u sektoru turizma i pratećih djelatnosti.&nbsp;
U tom kontekstu, istaknuta je važnost usvajanja Zakona o stalnom sezoncu, kao instrumenta koji može doprinijeti većoj predvidivosti zapošljavanja, smanjenju sive ekonomije i povećanju produktivnosti rada.
Milatović je ukazao na višegodišnji trend stagnacije i pada prihoda od turizma, naglasivši da se radi o strateškom sektoru koji zahtijeva sistemski pristup, jaču koordinaciju javnog i privatnog sektora, kao i prelazak sa modela ekstenzivnog na održiviji i vrijednosno zahtjevniji turistički razvoj.
- Sagovornici su ukazali na potrebu snažnijeg uključivanja domaćih preduzeća u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kroz modele udruživanja kompanija iz građevinskog sektora, kako bi se povećala njihova konkurentnost i sposobnost učešća na velikim tenderima, uključujući projekte poput izgradnje auto-puta. Ocijenjeno je da bi takav pristup doprinio zadržavanju veće dodate vrijednosti u domaćoj ekonomiji i jačanju kapaciteta lokalne privrede - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na sastanku je istaknuto da će Milatović i u narednom periodu nastaviti, te dodatno intenzivirati međunarodne aktivnosti sa snažnim ekonomskim fokusom, usmjerene na promociju investicionih potencijala Crne Gore i povezivanje domaće privrede sa partnerima iz Evropske unije i drugih globalnih tržišta, uz aktivno učešće Privredne komore Crne Gore.
Milatović je poručio da će nastaviti da snažno zagovara ekonomske politike usmjerene ka održivom rastu, jačanju konkurentnosti i ubrzanju procesa evropske integracije, u bliskoj saradnji sa privredom i relevantnim institucijama.

Milatović sa predstavnicima Privredne komore: Bez snažne ekonomije nema uspješnog evropskog puta

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Kako se navodi u saopštenju, prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi.&nbsp;
U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen &nbsp;sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
&nbsp;– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju. &nbsp;
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG Mišela Manojlović uputila predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

ZOCG: Uvesti jedinstven koeficijent za obračun zarada čelnih ljudi opština

Crna Gora nastavlja snažan investicioni i reformski ciklus u oblasti digitalne transformacije u skladu sa Reformskom agendom. Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) zvanično nam je predala rezultate projekta „Digitalna transformacija lokalnih samouprava u Crnoj Gori“, čime je obilježena značajna prekretnica u procesu digitalne transformacije na lokalnom nivou, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, na sastanku sa direktorom ITU kancelarije za Evropu Jaroslavom Ponderom i predstavnicima UNOPS-a.
Kako je navedeno u saopštenju, kroz tri radionice uživo i osam onlajn tehničkih sesija, ITU je pružio podršku opštinama u primjeni GovStack principa i razvoju praktičnih digitalnih rješenja.&nbsp;
Praktičan pristup, dodaju iz MJU, omogućio je učesnicima da direktno rade na dizajnu usluga i razvoju prototipova, čime su digitalne politike pretočene u konkretna, operativna rješenja prilagođena lokalnim potrebama.
- ITU je, za tri prioritetne javne usluge koje je Ministarstvo verifikovalo u saradnji sa UNOPS-om, dizajnirao i razvio prototipove digitalnih rješenja socijalna pomoć za novorođenčad, godišnje plaćanje poreza na nepokretnosti, registracija poslovanja u oblasti ugostiteljskih djelatnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom primopredaje, ITU je Ministarstvu predao sve rezultate projekta, uključujući prototipove digitalnih usluga, tehničku dokumentaciju i materijale za jačanje kapaciteta, čime je obezbijeđeno nacionalno vlasništvo i održivost postignutih rezultata.
- Glavna vrijednost ovog procesa je GovStack - inovativni pristup koji omogućava: bržu i jeftiniju izgradnju digitalne infrastrukture, razvoj konkretnih rješenja po mjeri građana i privrede kao i jačanje kapaciteta naših opština za rad u digitalnom dobu - poručio je Dukaj.
Predstavnici Međunarodne telekomunikacione unije pohvalili su posvećenost Crne Gore digitalnoj agendi, i naglasili da nastavljaju sa podrškom u oblasti digitalne transformacije, posebno na lokalnom nivou.
- Ovaj projekat pokazuje kako snažno nacionalno vlasništvo, u kombinaciji sa ciljanom tehničkom podrškom, može digitalne strategije pretvoriti u konkretne, građanima usmjerene usluge. Radeći u bliskoj saradnji sa Ministarstvom i lokalnim samoupravama, pomogli smo da se postave temelji za digitalne usluge koje su spremne za implementaciju i koje će donijeti koristi zajednicama širom Crne Gore - izjavio je Jaroslav Ponder, šef ITU Kancelarije za Evropu.&nbsp;
Dukaj je zaključio da "građani imaju pravo na brzu, efikasnu i dostupnu upravu, bez čekanja i nepotrebne birokratije. Današnji rezultati potvrđuju da digitalna uprava postaje stvarnost, a ne obećanje, i da lokalne samouprave ulaze u novu fazu rada - u službi građana i privrede“.
- Saradnja sa relevantnim međunarodnim partnerima, uz zajednički rad državnih i lokalnih institucija, ubrzava digitalnu transformaciju i unapređuje kvalitet javnih usluga u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

ITU predao rezultate projekta digitalne transformacije lokalnih samouprava MJU

Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović kazao je da će predložiti ili podržati novo zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji, u skladu sa preporukama Ustavnog suda.
- Nećemo dozvoliti da se radnici izrabljuju - poručio je Bogdanović u saopštenju za javnost. 
 
Prema njegovim riječima današnja odluka Ustavnog suda je jasno ukazala na slabosti dosadašnjeg rješenja.
- &nbsp;Mora postojati jasan legitiman cilj u javnom interesu, mjera mora biti proporcionalna, a pravila jednaka za sve, bez selektivnih izuzetaka koji jedne stavljaju u povlašćen, a druge u neravnopravan položaj. Zato ćemo novo rješenje postaviti na tri čvrsta principa: zaštita zdravlja i dostojanstva radnika, jednak tretman svih preduzetnika na tržištu, i jasna, precizna pravila primjenjiva u praksi - istakao je on. 
 
Neradna nedjelja je, navodi Bogdanović, pitanje ljudskosti, porodice i dostojanstva rada. Poručuje da država ne smije da okrene glavu pred pritiscima i pohlepom koja bi, kako je kazao, da normalizuje rad bez predaha, a radnika svede na potrošnu robu. 
 
- Crna Gora može i mora da ima rješenje koje je istovremeno ustavno održivo i socijalno pravedno i mi ćemo ga predložiti, jer radnik nije trošak, već čovjek, i njegova nedjelja mora biti zaštićena zakonom - zaključio je Bogdanović.

Tag: agencija-za-sprecavanje-korupcije