Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je da je novinarki Pobjede Ani Raičković, zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, ugrožena bezbjednost i da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora.
Kako saznaju, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, ali tim povodom se novinarki Pobjede do danas niko iz policije nije obratio.
Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima iz više izvora, saznali su da Uprava policije nije uputila nikakav zahtjev Agenciji za nacionalnu bezbjednost odmah nakon napada, kako joj je rečeno, već je to naknadno urađeno, nakon upita Pobjede.
<h2>„Šum“ u komunikaciji</h2>
Kako se Raičković povodom procjene ugroženosti iz policije niko nije obraćao dva i po mjeseca, Pobjeda je 22. januara tražila zvaničan odgovor od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova o procjeni stepena ugroženosti Raičković.
Devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
- Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalih reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije - naveli su iz policije 31. januara.
Izvori iz bezbjednosnog sektora navode da je policija „zakazala“ ne iz loše namjere, već da se radi o neadekvatnoj raspodjeli poslova zbog kadrovskih promjena u Upravi policije i „šuma“ u komunikaciji između Uprave policije i ANB-a. Uz to, kako navode naši izvori, policija je u kadrovskom deficitu i nema dovoljan broj službenika, zbog čega se proces dodatno usporava.
Pobjedini izvori navode da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Glavni akteri napada</h2>
Raičković je 10. novembra napadnuta zbog novinarskog izvještavanja, što je potvrđeno u toku postupka, a ne kao „atraktivna žena“ koja je pogrešno protumačila navodno udvaranje kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, kako je on to pokušao da predstavi pred sudom.
Bećirović je najprije Raičković uputio niz seksističkih i mizoginih uvreda, a potom prijetio i fizički nasrnuo na nju. Osim Zorana Bećirovića, u napadu je učestvovao i njegov sin Luka koji je nakon pokušaja da odvali vrata automobila Raičković, dok je sjedjela u vozilu, polomio i njeno zadnje vjetrobransko staklo. Obojica su kasnije, u stanici policije omalovažavali policajce, zbog čega su službenici podnijeli prekršajne prijave.
Osim oca i sina, u napadu je učestvovao i službenik MUP-a Mladen Mijatović koji je, po nalogu Bećirovića, kojeg
godinama obezbjeđuje, više puta nasrtao na Raičković, a kasnije davio i prijetio. Mijatović je po nalogu Bećirovića telefonom snimao Raičković kada je ušla u automobil i krenula da ide, njene tablice, prijeteći prvo da će je prijaviti za napad, a onda da će je naći i polomiti. Zbog te činjenice Raičković je tražila od suda da se Mladenu Mijatoviću vještači telefon, što bi osim za ovaj sudski postupak, bilo značajno i za disciplinski postupak protiv njega koji je u toku.
U noći napada na Raičković, za razliku od Mijatovića, Ljubiša Dukić, drugi član obezbjeđenja Zorana Bećirovića sprečavao je trojicu nasilnika u nasrtanjima na novinarku Pobjede.
<h2>Mijatović i ranije osuđivan</h2>
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, među kojima je i policijski službenik Srđan Korać, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Ono što je interesantno jeste da su svi bili decidni da su vidjeli da je sin Ane Raičković Uroš Gagović udario Mijatovića. Takođe, svjedoci su potvrdili da su nakon incidenta svi sjedjeli zajedno do 23 sata u „Gurmanu“.
Peti svjedok, konobar Milivoje Purić nije saslušan jer mu poziv nije uredno uručen. On je pred tužiteljkom kazao isto što i Ranko Radulović, vlasnik lokala u kojem je zaposlen - da nije vidio niti čuo uvrede i prijetnje, zbog čega je sud cijenio da više ne poziva Purića jer njegov iskaz nije od značaja i odlučio da se on pročita.
<h2>Mijatović i Bećirović po istoj matrici nastavljaju napad</h2>
Prema kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde, Mijatović je 2008. godine osuđen zbog nasilničkog ponašanja.
Ovaj službenik MUP-a je i prije šest godina bio akter incidenta u tržnom centru Delta kada je napao tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića, sada izvršnog direktora RTV Gradska koji je fotografisao Bećirovića dok je bio sa Milošem Šoškićem, tadašnjim višim državnim tužiocem, a sadašnjim zamjenikom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Mijatović je tada verbalno i fizički napao Otaševića i bio osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti novinara, ali je, nakon što je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu i slučaj preuzeo Sud za prekršaje, događaj nije dobio sudski epilog, jer se Otašević nije pojavljivao na ročištima, pa je 2022. godine postupak obustavljen.
Za to vrijeme, pa i danas, Otašević je stalna meta portala Aktuelno čiji je suvlasnik Bećirović, tako što je predstavljan kao inicijator incidenta, provokator, koji je po unaprijed dogovorenoj šemi sa „partijama iz vlasti“ inicirao taj incident.
Po istoj matrici, portal Aktuelno sada targetira i novinarku Pobjede Anu Raičković, zbog čega je ona podnijela prijave i formirana su dva predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog uvreda i neprimjerenih komentara na račun nje i njene porodice.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Međutim, Raičković je ispričala da joj se Bećirović obraćao kao novinarki i da je više puta poslovno kontaktirala sa njim kada je sa koleginicom pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića, ali da je ta komunikacija prekinuta jer je jednom prilikom bio nezadovoljan naslovom teksta objavljenog u Pobjedi, optuživši je da ga takvim naslovom svađa sa prijateljima iz tužilaštva. I tada je, kako je kazala, Mijatović bio prisutan kao lično obezbjeđenje Bećirovića. Nakon ovog događaja, Pobjeda je nastavila da profesionalno izvještava o slučaju ubistva Dragana Bećirovića, što je potvrdio i Zoran Bećirović na suđenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Policija zna da je Raičković ugrožena bezbjednost, ali ćuti

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) kupuje avio-karte za komercijalne letove, vrijednosti 30.000 eura.
Tender se odnosi na usluge avio agencija zaduženih za rezervaciju i izdavanje karata.
U javnoj nabavci, sa skraćenim rokom za podnošenje prijava, obuhvaćene su različite vrste avio prevoza.&nbsp;
Konkretno, ANB traži povratne karte u ekonomskoj klasi za letove unutar Evrope, zemalja bivše Jugoslavije, kao i za interkontinentalne letove.
Takođe, u oglasu su naznačene i povratne karte kod niskobudžetnih avio-kompanija u Evropi.
Ponude se podnose elektronski preko ESJN sistema do 24. marta u 10 sati, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
Zbog naglog porasta potreba za avio prevozom, ANB je odlučio da skrati rok za podnošenje ponuda na 15 dana, pozivajući se na Zakon o javnim nabavkama.
T.K.

Nagli rast potreba za avio prevozom: ANB izdvaja 30.000 eura za letove po Evropi i svijetu

Dok cijene namirnica divljaju i inflacija raste Vlada Crne Gore se razmeće novcem, te je tako kupila novo vozilo za premijera Milojka Spajića i to ni manje ni više nego najnoviju Mercedes S klasu, piše Standard.
Povodom nove akvizicije u voznom parku, portal Standard se obratio Vladi Crne Gore sa pitanjima:
<ul>
 <li>Koja marka i model vozila je kupljen?</li>
 <li>Ukoliko je kupljena Mercedes S klasa, kako se može vidjetu u priloženoj fotografiji koliko je plaćena?</li>
 <li>Kako je i od koga nabavljeno vozilo?</li>
 <li>Koji stepen zaštite ima novo vozilo premijera Spajića?</li>
</ul>
Standard je danas, odmah po dobijanju ove informacije, poslao ova pitanja i čeka odgovor od nadležnih iz Vlade.
Prema nezvaničnim saznanjima portala Standard, vozilo je kupljeno preko Agencije za nacionalnu bezbjednost, odnosno ANB je vlasnik, ali sve detalje oko novog vozila Milojka Spajića odgovorima na pitanja Standarda treba da otkrije Vlada.
Pregledom javno dostupnih cjenovnika, ukoliko Mercedes S klasa premijera Spajića nije u Majbah verziji, košta oko 150.000 eura. Ukoliko jeste Majbah verzija cijena naravno ide mnogo više i kreće se oko 250.000 eura.
Ovo su, kako piše Standard, cijene vozila bez dodatne zaštite, takozvanog blindiranja, koje se po zakonu ugrađuje na vozila koja koriste najviši državni funkcioneri.
Cijenu blindiranja vozila nije moguće saznati putem javno dostupnih podataka, ali ako se uzme u obzir po kojoj cijeni (450.000 eura) su prethodne Vlade prodavale blindirani Majbah iz državnog voznog parka, jasno je da će novi automobil za potrebe premijera Spajića građane koštati prilično skupo.

Standard: Vlada preko ANB-a pojačala vozni park, nova Mercedes S klasa za Spajića?

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Anja Ivanović

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Vlada je razriješila Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke, odlučeno je na telefonskoj sjednici izvršne vlasti danas.
Podsjećamo, Kurti je podnio neopozivu ostavku na poziciju na koju je nedavno vraćen, navodeći, kako pišu Vijesti, da sebe ne pronalazi „kao dio sistema bezbjednosti koji je u značajnoj mjeri ugrožen i urušen“.
Kako prenosi list, u ostavci koju je poslao predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, napisao je da je razlog ostavke „moralna, građanska i pravna satisfakcija“, nakon sprovođenja treće meritorne presude Upravnog suda o osnovanosti tužbe o nezakonitosti odluke o njegovom razriješenju.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost svojim postupanjima i postavljenjima određenih lica, na visoko odgovorna i značajna mjesta ne ostvaruje zakonom definisanu ulogu u zaštiti nacionalnih interesa, zbog čega sebe i ne pronalazim kao dio takvog sistema bezbjednosti, koji je očigledno u značajnoj mjeri ugrožen i narušen – navodi Kurti u ostavci.
U rješenju o razrješenju Kurtija, koje je objavila Vlada danas, navodi se da je Kurti 12. januara, u skladu sa presudom Upravog suda od 21. novembra prošle godine, nastavio mandat generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost i to počev od 13. januara.
- Imajući u vidu da je Artan Kurti 20. januara podnio predsjedniku Vlade neopozivu ostavku na ovu dužnost, podnosim Vladi prijedlog da razriješi generalnog inspektora prije isteka mandata zbog podnošenja ostavke - navodi se u prijedlogu.
Vlada je, kako se navodi, prihvatila Spajićev prijedlog i donijela rješenje o razrješenju Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke.
Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od 13. januara je ponovo formalno bio visoki službenik ANB-a, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer je Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek trebala da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što je, kako su tvrdili izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, bilo teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov.
Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje.
On se od tada tužio sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila.
Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, 12. januara konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u.
Vlada je tada zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
No, za pristup tajnim podacima neophodno je dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija nije bilo moguće.
Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu, ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom.
Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, tvrdili su naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića.
Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.

Vlada razriješila Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke poručila je da podržava reforme i rad Agencije za nacionalnu bezbjednost.
To je kazala na sastanku sa v.d. direktorom ANB-a Ivicom Janovićem u sjedištu Agencije.
- Takođe, na sastanku je postignuta puna saglasnost u kontekstu daljeg unapređenja partnerskih odnosa, posebno u okviru NATO - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Janović sa Rajnke: Podrška Ambasade SAD reformama i radu Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od juče je ponovo formalno visoki službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost – generalni inspektor, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek treba da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što će, kako tvrde izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, biti teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov. Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje. On se od tada tuži sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila. Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u. <h2> Teško do dozvole</h2> Vlada je donijela i rješenje o razrješenju dosadašnjeg generalnog inspektora Predraga Burića i zadužila v. d. direktora ANB Ivicu Janovića da Kurtiju omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o ANB-u, ali tek nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima. - Vlada je zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost – saopšteno je iz Vlade. Za pristup tajnim podacima neophodno je, međutim, dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija neće biti moguće. Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom. Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, kako tvrde naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića. Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost"><figcaption>TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: TVCG)</figcaption></figure>  On je Upravnom sudu podnio tužbu i zbog toga što mu je vraćena kaznena evidencija, sa zahtjevom da opet bude izbrisana, ali je u novembru prošle godine odbijena kao neosnovana. U odluci se konstatuje da je utvrđeno da je Kurti „lice koje je više puta osuđivano“. Milović je rješenjem od 25. aprila 2024. godine poništio rješenje Ministarstva pravde iz 2020, na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije. Kurti je sinoć Vijestima rekao kako ima važeću dozvolu za pristup tajnim podacima i da je ona validna do kraja ove godine, te da nije obaviješten da mu je u međuvremenu ukinuta. Rekao je i da Vlada nema ovlašćenja da naloži zaključkom da mu se radi ponovna provjera. <h2> Dostavljač informacija</h2> Prije angažmana u ANB, Artan Kurti radio je u Privrednom sudu, ali i gradio konekcije sa ljudima iz tajne službe, pa je tako bio Abazovićeva ključna veza sa operativcima Agencije nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke snage krajem 2020. godine. U njihovoj prvoj vladi, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, mjesto potpredsjednika pripalo je Abazoviću, koji je bio i koordinator za bezbjednosni sektor. Na čelo ANB tada je imenovan Dejan Vukšić, advokat iz Kotora koji je na lokalnim izborima u tom gradu 2020. bio nosilac liste koalicije koju je predvodio Demokratski front. Krivokapićeva vlada pala je poslije nešto duže od godine i baš u to vrijeme Kurti je bio Abazovićev ključni operativac - opskrbljavao ga informacijama iz ANB, na osnovu kojih je ovaj gradio poziciju za budućeg premijera. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB – rekao je Abazović na sjednici Vlade u julu 2022. godine kada je predložio imenovanje Kurtija za generalnog inspektora u ANB. To je kazao u polemici sa tadašnjim ministrom odbrane Raškom Konjevićem, koji je upozorio da Kurti ne ispunjava ni minimalne uslove za tu poziciju, upozoravajući na njegovu kriminalnu prošlost, odnosno da se radi o osobi osuđivanoj za teška krivična djela. Abazoviću je, međutim, u Agenciji bio potreban povjerljiv čovjek, jer ga direktor ANB Savo Kentera, kojeg je morao imenovati pod pritiskom stranih partnera koji su zahtijevali da na čelu tajne službe mora biti čovjek kojem oni vjeruju i koji će razbiti rusko-srpsku agenturnu mrežu koja je uspostavljena tokom Vukšićevog mandata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić"><figcaption>META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić</figcaption></figure>  Kurti, međutim, tada nije dobio pozitivne bezbjednosne provjere, no, uskoro to više nije ni bilo važno, jer je već u oktobru Abazović razriješio Kenteru i imenovao Borisa Milića. Tako su Kurtiju „širom otvorena vrata“ Agencije, jer je Milić bio njegov saradnik iz Vukšićevog mandata koji mu je, sa još nekolicinom operativaca, odavao tajne podatke za Abazovića. <h2>Nenadoknadiva šteta</h2> Za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora, Kurti je, kako kažu naši izvori, suštinski rukovodio Agencijom, a šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, kažu oni, čini se nenadoknadiva. Služba je ostala premrežena rusko-srpskim agentima, zapošljavani su službenici po partijskom ključu, bez obzira na njihove sposobnosti, tako da ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, dovršili su Kurti i Abazović. Kako smo već pisali, prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Naloženo je i uklanjanje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana. Kurti i Milić dovršili su Vukšićev posao uklanjanja operativaca koji su u službi radili za interese države Crne Gore. Osim toga, kako smo ranije pisali, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić"><figcaption>SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  ANB je, kako su u više navrata saopštavali iz okruženja aktuelnog premijera Milojka Spajića, imala ključnu ulogu u kreiranju afere „Do Kvon“, čiji je plan bio diskreditacija Spajića i njegovog Pokreta Evropa sad u susret vanrednim izborima 2023. godine. Do Kvon je Južnokorejac, mag kriptovaluta, koji je sa svojim timom odgovoran za milionske prevare, zbog čega je nedavno iz Crne Gore izručen Sjedinjenim Američkim Državama. U našoj zemlji Do Kvon se obreo iz Srbije, gdje se neko vrijeme skrivao, a pretpostavlja se da ga je ubacila srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), u saradnji sa našom ANB, kako bi srušili Spajića čiji je politički uticaj bio u uzletu. Abazović je čak imao ideju i da Spajić, a nakon što je njegov PES osvojio najviše glasova na vanrednim izborima, bude uhapšen zbog povezanosti sa Do Kvonom i njegovim kriminalnim poslovima. Izvori Portala ETV iz ANB kažu da su odmah po konstituisanju Spajićeve vlade svi podaci iz kompjutera koje je koristio Kurti izbrisani. Za Kurtijevog i Milićevog manadata u ANB nezakonito su praćene i prisluškivane brojne javne ličnosti, ali je i ta dokumentacija uništena, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. <h2>Razlaz sa Milićem</h2> Iako je doskorašnji direktor ANB Boris Milić bio jedan od Kurtijevih ključnih ljudi u ANB, ovaj mu je „okrenuo leđa“ čim je bilo izvjesno da će Spajić, bez obzira na sve opstrukcije Abazovića, formirati vladu. Kako se stavio u službu Vukšića, pa u susret njegovoj smjeni se odmah ponudio Abazoviću, tako je služio i Spajiću. - Kurti je ogorčen na njega. „Mrtav ljut“ je i na ostale koji su ga, kako on tvrdi, izdali. Čak je pričao kako mu je najveća greška što se uopšte oslonio na Milića i ostale oparativce koji su mu bili na usluzi dok je bio u službi – kažu naši izvori iz ANB. Ali, prema njihovim riječima, bez obzira na to, Kurti i dalje ima jaku saradničku mrežu u „tajnoj“ policiji. - Dok je bio u službi najodaniji su mu bili Šipčić, ali i Kožar i Nišavić, kao i Katarina Vujović – tvrde izvori Portala ETV. Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši sagovornici, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici. Svakako, „najbolja slika ANB“ je Boris Milić i njegov „razvojni put“ – čim je u Agenciju stigao Vukšić bezrezervno mu se stavio na raspolaganje, kada je bilo jasno da će ovaj biti smijenjen našao je put do Abazovića koji ga je nagradio pozicijom direktora, a onda je obezbijedio funkciju i kod Spajića. Ovaj sluga svakog gospodara razriješen je nedavno, odnosno prihvatio je da podnese ostavku i ne pravi probleme, vjerovatno pritisnut nekim dokazima koji su „isplivali“, a koji mu ne idu u prilog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617" data-rendition-name="original" width="1170" height="1638" loading="lazy" alt="Dokument Vlade o imenovanju Kurtija"><figcaption>Dokument Vlade o imenovanju Kurtija</figcaption></figure>  Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši izvori, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U Agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici.

Kaćuša Krsmanović

Artan Kurti ne može da dobije pozitivne bezbjednosne provjere

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić i poslanica nezavisnog kluba poslanika Jevrosima Pejović podnijeli su predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću zahtjev za održavanje kontrolnog saslušanja premijera Crne Gore Milojka Spajića i v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(ANB) Ivice Janović, na temu: "Izbor v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost".
Pejović i Adžić, kako se navodi u saopštenju, u obrazloženju zahtjeva navode da izbor v. d. direktora ANB-a ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalne sigurnosti, zaštiti interesa naše zemlje i stabilnosti svih segmenata društvenog života. 
Oni dodaju da kroz je kroz ovaj proces važno osigurati da će Agencija biti sposobna da odgovori na savremene izazove i pruži građanima Crne Gore sigurnost na najvišem mogućem nivou. 
- Prema informacijama dostupnim iz medija, važno je ispitati da li je ovaj izbor (imenovanje) bazirano na profesionalnim kvalifikacijama i iskustvu, ili pak podložno političkim interesima. Transparentnost i nepristrasnost u procesu imenovanja predstavljaju ključne elemente za očuvanje integriteta ANB-a. Ovo saslušanje će biti prilika da premijer Spajić preuzme odgovornost i pruži konkretne odgovore o odabranom v.d. direktoru Ivici Janoviću, njegovim kvalifikacijama i planovima za unapređenje rada Agencije. Saslušanje je presudno za očuvanje integriteta ove institucije, transparentnosti u procesu imenovanja, kao i osiguranje da ANB radi u interesu svih građana, a ne političkih istomišljenika - navodi se u obrazloženju.
Pejović i Adžić su zamolili da se saslušanje održi u najkraćem mogućem roku.

Adžić i Pejović uputili zahtjev za kontrolno saslušanje Spajića i Janovića

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin podnijeće ostavku na tu funkciju, a kako sada stvari stoje, nastaviti radni angažman u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i biće mu povjerena funkcija u skladu sa njegovim profesionalnim kvalifikacijama, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Kako pišu mediji, Brđaninu je ponuđeno da obavlja funkciju savjetnika novoimenovanog v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, što je on prihvatio i sada se čeka formalizovanje ove kadrovske promjene što bi trebalo da se desi već početkom naredne sedmice.
Ova rotacija posljedica je prethodnih dešavanja na relaciji Vlada Milojka Spajića - Brđanin, za koga je tri puta Upravi sud utvrdio da je nezakonito smijenjen u martu 2023. godine.
Nakon što je Upravni sud treći put utvrdio da ga je Vlada nezakonito razriješila dužnosti, Brđanin se vratio na tu funkciju u julu ove godine.
Međutim, prema informacijama našeg Portala, Brđanin nije uspijevao da obavlja funkciju u punom kapacitetu jer je izostala suštinska podrška premijera, a naročito ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Zbog toga se rješenje da Brđanin pređe u ANB može tumačiti kao kompromis na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države Crne Gore s obzirom na kontinuirana mimoilaženja i politički uticaj u bezbjednosnom sektoru.
Brđanin je prvobitno na čelo crnogorske policije došao u februaru 2021. godine u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića.
Prvi put je smijenjen 30. marta 2023. nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama.
I Evropska komisija je u Izvještaju konstatovala da odluka o smjeni nije donijeta u skladu sa pravilima, jer je nije inicirao skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nego Vlada.
Spajićeva Vlada, koja je izabrana krajem oktobra 2023. godine je, poštujući odluku suda, vratila Brađanina na posao, da bi ga tri mjeseca kasnije, na zahtjev Demokrata, smijenila i na njegovo mjesto postavila Aleksandra Radovića.
Nakon treće presude Upravnog suda u korist Brđanina, Radović podnosi ostavku uz riječi da je uvijek za poštovanje sudskih odluka.
- Presuda suda je obavezujuća a ja sam uvijek bio za poštovanje sudskih odluka - kazao je Radović na konferenciji za novinare u Podgorici 4. jula, nakon čega je Vlada prihvatila njegovu ostavku i vratila Brđanina na posao.
Mjesto direktora policije sada bi trebalo da pripadne trenutnom &nbsp;pomoćniku direktora Sektora kriminalistike Lazaru Šćepanoviću.
Rotacije u sektoru bezbjednosti pokrenula je Vlada na elektronskoj sjednici, u četvrtak veče, kada je na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost postavila Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je prethodno obavio razgovor sa sada bivšim direktorom ANB-a Borisom Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp;
Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.
Iz Vlade su u saopštenju i potvrdila da će Milić nastaviti rad u ANB-u, "dalje doprinoseći svojim angažmanom ovoj instituciji". 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države: Brđanin podnosi ostavku, odlazi u ANB

U narednim danima ću obavijestiti javnost o koracima koje ću preduzeti povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući navode premijera Milojka Spajića, koji je ranije večeras saopštio na TV Adria da u slučaju imenovanja novog čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića postoje profesionalne reference koje su veoma bitne.
Milatović je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da "i Šime ima 'bekgraund iz sfere' koju spominje premijer za šefa ANB-a".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4146%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-janovic-imenovan-zakonito-ima-profesionalne-reference-koje-su-veoma-bitne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nažalost, bilo bi smiješno da nije tužno - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1868048107369382233%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1868048107369382233%7Ctwgr%5Ebc31f3cc0f29bbabfed198ef381d988e07e57814%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: U narednim danima o koracima koje ću preduzeti povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost

Grenland bi bio sigurniji pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nego Danske, rekao je danas američki potpredsjednik Džej Di Vens tokom posjete tom ostrvu.
On je kazao da je rukovodstvo Danske premalo uložilo u Grenland i u njegovu bezbjednosnu arhitekturu, prenosi Rojters.
- To se jednostavno mora promijeniti. Politika SAD je da će se to promijeniti - rekao je Vens.
On je, tokom posjete vojnoj bazi na danskom ostrvu, istakao da smatra da neće biti potrebna vojna sila da bi SAD prisvojile Grenland, prenosi Tanjug.
- Mislimo da je narod Grenlanda racionalan i dobar, da ćemo moći da sklopimo dogovor u stilu Donalda Trampa kako bismo osigurali bezbjednost ove teritorije, ali i SAD - zaključio je Vens.

Vens: Grenland bi bio bezbjedniji u okviru SAD

Razvoj Velike plaže u Ulcinju žele svi, ali u skladu sa zaštitom jedinstvene prirode, biodiverziteta svjetskih razmjera. Crna Gora je dužna da budućim generacijama ostavi nešto što je čini tako jedinstvenim na globalnom nivou. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emsiji 24 Sata na Televiziji E kazala predstavnica ,,Dr. Martin Schneider -Jacoby” asocijacije arhitektica i eko aktivistkinja &nbsp;Zenepa Lika.
Velika plaža je 1968.godine proglašena Spomenikom prirode i kandidat je za Natura 2000, odnosno Emerald područje.
- Gradnja duž Velike plaže značila bi nestajanje jedinstvenog biodiverziteta na svjetskom nivou. Planove koje smo vidjeli ovih dana, i priče koje kruže u javnosti zabrinjavaju, jer je ovdje očigledno da se nije razumio taj prirodni, ekološki značaj ovog jedinstvenog biodiverzitetskog područja - rekla je Lika.
U studiji koja je izrađena, objašnjava ona, navedeno je da Velika plaža ima jedinstvene dine, koje su, zaštićene jer su jedine na teritoriji Crne Gore koje još postoje.
- U tom području imamo 14 endemskih vrsta, te je značaj ovog područja kada je u pitanju biodiverzitet enorman, ne možemo to da banizujemo. Mislim da kao buduća članica Evropske unije moramo obratiti pažnju da već sada su u zaleđu Velike plaže, ali i na samoj plaži nekoliko vrsta po evropskom zakonu već zaštićene. &nbsp;One su ušle u razne habitate koje su specifične - objašnjava ona.
Na Velikoj plaži žive ugrožene vrste, bilo da su biljke, gmizavci, ptice. U zaleđu Velike plaže, Štoju, u neposrednoj blizini dina stanište ima i pčelarica.&nbsp;
- To je ključno da razumijemo, jer je pčelarica zaštićena vrsta ptica. Stručnjaci su izbrojali preko 1.000 vrsta biljaka u zaleđu Velike plaže, imamo trsku, imamo morski narcis, koji je inače endemična vrsta, zaštićena vrsta, imamo šumsku kornjaču, imamo vilinog konjica, i to je samo mali dio ovog bogatog područja. Sa tog aspekta se mora osvrnuti na zaštitu, i čak na obnovu tog područja, jer se godinama radilo i na uništavanju tog područja, ali ovo što se sada predstavlja to je totalni nestanak jednog jedinstvenog biodiverziteta - istakla je Lika.&nbsp;
Koncept koji je premijer Milojko Spajić predstavio, smatra ona, je totalna prenamjena jednog jedinstvenog pejzaža, i sama činjenica, da se takve ideje prezentuju ukazuje da se ne shvata, značaj održivog razvoja.
- Strateški investitor i Vlada Crne Gore nijesu razumjeli autentičnost i jedinstvenost Velike plaže i njenog zaleđa. Po skicama i idejama koje smo mogli da vidimo Velika plaža se pretvara u nešto vještačko, područje koje apsolutno sve njene prirodne aspekte ugrožava i uništava, i postavlja se pitanje kako je to uopšte moglo da se desi, da se tako nešto promoviše kao nešto što je ključno i važno za Crnu Goru - kazala je ona.&nbsp;
Prema njenim riječima Crna Gora je ekološka država i kao prema takvoj joj se moraju i investitori ophodit.
- Svi želimo da se razvija Velika plaža u skladu sa zaštitom te jedinstvene prirode, u skladu sa zaštitom biodiverziteta svjetskih razmjera, jer mi smo dio tog svijeta i dužni smo budućim generacijama &nbsp;da ostavimo nešto što nas čini tako jedinstvenim na globalnom nivou. Smatram da ovi poduhvati, PR i pritisak koji se sada vrši, ne samo na javno mnijenje, nego i na političke elite treba da se zaustavi, jer ovdje radi o budućnosti jednog cijeloga područja koji nas čini jedinstvenim na globalnom nivou. Ovdje se radi o kulturnom pejzažu, ovdje se radi o nevjerovatnom prirodnom bogatstvu, tako da je važno da stanemo i preispitamo naše pristupe. Ovdje se apsolutno radi o jednoj totalnoj devastaciji i uništavanju nečega što nas čini specifičnim, jedinstvenim na cijelom svijetu- zaključila je Lika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpX-zK5Y9c74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Lika: Riječ je o totalnoj devastaciji nevjerovatnog prirodnog bogatstva

Američki državni sekretar Marko Rubio objavio je da je Stejt Department obavijestio Kongres SAD-a o svojoj namjeri da reorganizuje USAID, rekavši da je agencija “davno odlutala od svoje izvorne misije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Kao rezultat toga, dobici su bili premali, a troškovi previsoki. Zahvaljujući predsjedniku Trampu, ovo pogrešno vođeno i fiskalno neodgovorno doba sada je završeno. Preusmjeravamo svoje programe pomoći inostranstvu kako bismo ih direktno uskladili s onim što je najbolje za Sjedinjene Države i naše građane -kazao je Rubio.
U saopštenju se navodi da su Stejt Department i USAID obavijestili Kongres o svojoj namjeri da preduzmu reorganizaciju “koja bi uključivala ponovno usklađivanje određenih funkcija USAID-a s Odsjekom do 1. jul i ukidanje preostalih funkcija USAID-a koje nisu u skladu s prioritetima administracije.”
Nakon što je Tramp započeo svoj drugi mandat 20. januara, Odsjek za vladinu učinkovitost (DOGE) koji vodi milijarder Ilon Mask pokrenuo je akciju smanjenja USAID-a i spajanja njegovih ostataka s Stejt Departmentom.
Administracija je od tada otpustila stotine osoblja i izvođača i ukinula usluge vrijedne milijarde dolara od kojih su zavisile desetine miliona ljudi širom svijeta.
Rubio je ranije ovog mjeseca rekao da je više od 80 odsto svih programa USAID-a otkazano.
Kako je prenio Rojters, osoblju USAID-a rečeno je da će sve pozicije koje nijesu propisane zakonom biti ukinute, nakon što je Stejt Department obavijestio Kongres da će prekinuti funkcije USAID-a koje nijesu u skladu s prioritetima Trampove administracije.
Taj će potez značiti da će gotovo svi preostali zaposleni USAID-a izgubiti posao u julu i septembru, što su datumi razvoda navedeni u internom memorandumu koji je osoblju poslao Džeremi Levin, član DOGE-a.

Rubio: Stejt Department obavijestio Kongres o namjeri reorganizacije USAID-a

Rješavanje pitanja stanovanja, kroz izgradnju stanova u državnom vlasništvu, omogućilo bi rješavanje i drugih važnih pitanja, kao i ulaganje u ono što je kapital, a to je ostanak u Crnoj Gori i osamostaljivanje mladih.
To je poručeno na panel diskusiji “Đe je ključ tvog stana- Sindikalna i feministička solidarnost u praksi”, koju je organizovala Asocijacija Spektra u okviru prvog Feminističkog Festa.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata, Ivana Mihajlović, predstavila je kampanju za prikupljanje potpisa podrške za podnošenje Predloga za raspisivanje državnog referenduma na temu da Skupština usvoji poseban zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu.
Stanovi bi, kako je navela, pod povoljnijim uslovima bili rentirani svim građanima Crne Gore, koji nisu u stanju ili ne žele da se dugoročno kreditno zadužuju.
Mihajlović je podsjetila na istraživanja koja pokazuju da skoro dvije trećine mladih u Crnoj Gori, do 29 godina starosti, živi sa roditeljima.
- Ako riješimo jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja kao što je krov nad glavom, na adekvatan način, ulagaćemo u ono što je ljudski kapital, a to je ostanak u Crnoj Gori, osamostaljivanje mladih, rješavanje dodatnih pitanja - rekla je Mihajlović.
Prema njenim riječima, sa rješavanjem tog problema riješiće se i brojna druga pitanja.
- &nbsp;Ako formiramo nacionalni fond, koji bi upravljao državnim fondom, otvaramo u startu mnogo novih radnih mjesta - ukazala je Mihajlović.
Ona je naglasila da bi se državni stanovi gradili na teritoriji čitave Crne Gore, ne samo u Glavnom gradu i da model koji predlažu podrazumijeva pravo na stanovanje svakom građaninu pod jednakim uslovima.
Mihajlović je kazala da drugom kampanjom prikupljaju potpise za podnošenje Predloga za raspisivanje referenduma na temu da li da Skupština Crne Gore usvoji poseban zakon o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
- Ako javne usluge prepustimo privatnom vlasništvu u potpunosti, a to su npr. Vodovod, komunalna preduzeća, Željeznica, mi privatizujemo državu i ona će biti potpuno u privatnim rukama. Hajde da zajedno sačuvamo ovo što nam je ostalo, a nije malo! - pozvala je Mihajlović.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, naglasio je da je moć prvo u razumijevanju građana i građanki da imaju moć.
- Zamislite da svi imamo pravo da imamo krov nad glavom, da imamo stan. I šta ćemo da radimo sa 300, 400, 500, 700 EUR mjesečno više koje bi imali? Pa trošili bi ih, uložili u nešto i tako bi se ekonomija osnažila, a naš život bio bogatiji - &nbsp;ocijenio je Ulićević.
On je rekao da je postavljeno da zvuči jako logično ono što je nelogično.
- Naša moć jeste u tome da možemo to da promijenimo. Želim da imam pravo i tu moć da dam potpis, pa da budem jedan od 50+ koji će da odluči da treba da bude normalno da živimo tako što nećemo razmišljati da li ćemo dovijeka biti dužni nekome, ili ćemo u nekom momentu postati beskućnici - smatra Ulićević.
On je kazao da je, iako saglasan da ljudi nisu dovoljno solidarni, uvjeren da solidarnosti ima.
- Hajde da novim generacijama ostavimo novu raspodjelu, koja je u korist kreativnosti, slobodnog vremena, kulturnog uzdizanja i da im ostavimo mnogo više normalizovanja solidarnosti, a ne individualizma i sebičnosti - rekao je Ulićević.
Programska koordinatorka Trans Mreže Balkan, Nađa Bobičić, istakla je da većina neće moći da se izbori za sebe, već samo oni koji imaju najviše novca, a to je najmanji krug društva u kapitalizmu.
- Zašto bi nama svima bio interes da podržavamo sistem, koji nas eksploatiše, od nas uzima zarad manjine? Nije nam to interes, to je samo normalizovano da je u redu, da je svako za sebe - navela je Bobičić.
Ona je građanima je preporučila da se na različite načine udružuju u plenume, zborove, kako bi pokušali mijenjati stvari, napominjući da je važno da ljudi čuju jedni druge.
Bobičić je poručila da se mora izaći iz ideje “svako za sebe”.
- Moramo izaći iz svojih individualnih, sebičnih potreba jer nas to ne vodi nigdje. Sebičluk se dugoročno ne isplati većini. Zato treba da iskoristimo priliku da podržimo dobre ideje - rekla je Bobičić.
Tokom događaja su izloženi i umjetnički radovi pristigli na konkurs “Šta je za tebe samoodređenje”, koji je podržala ambasada Kraljevine Holandije.
Asocijacija Spektra diskusiju sprovodi kroz Feministički FEST koji je podržan od UK International Development-a i Kvinna till Kvinna Foundation.

Spektra: Rješavanje pitanja stanovanja riješilo bi brojna druga i uložilo u kapital države

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: agencija-za-nacionalnu-bezbjednost