Bivši visoki funkcioner Uprave policije Milovan Pavićević, početkom mjeseca, iz medija je saznao da je kavački klan još 2022. godine planirao njegovu likvidaciju. Dan kasnije, 4. aprila, obratio se ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.
<h2>OPASNA PORUKA</h2>
Do danas odgovor nije dobio. Ono što se do sada zna je da je policija u sprovedenoj proceduri dobila informaciju od Europola, te da u momentu saznanja o pripremanju teškog krivičnog djela nije blagovremeno i zakonito reagovala po službenoj dužnosti - iako je bila u obavezi da to uradi.&nbsp;
Vasilije Rafailović u poruci šefu klana Radoju Zviceru, kazao je da planira da ubije Pavićevića.
,,Brate, neka me zovu Bajram a ne kako mi je ime, ne vratim li ovo, eto neću pitati smijem li ili ne, jer ovo što meni rade je nedopustivo… Ja nikad nikog nisam prvi dirao, niti uvaljivao, ni prevario, ni nikad ništa u životu nečasno nisam uradio i preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš”, napisao je Rafailović.
<h2>ĆUTANJE POLICIJE</h2>
Ni ovako monstruozna, direktna poruka, nije izazvala reakciju u redovima policije. Neko iz bezbjednosnog sektora je, očigedno sa namjerom, četiri godine ćutao o informaciji da su životi njihovog dugogodišnjeg kolege i njegove porodice u opasnosti.
<blockquote>Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.</blockquote>
Nije bilo reakcije čak ni zbog činjenice da se radi o vrhunskom profesionalcu koji je obavljao najodgovornije funkcije u policijskom sistemu sistemu zemlje. Preko svega se prećutno prešlo iako policija ima jasne i precizno definisane procedure u sličnim slučajevima.
Naime, prema pravilima i važećim propisima policija je bila dužna da upozna Pavićevića sa saznanjima i preduzme mjere preventivne zaštite do momenta eliminisanja konkretne opasnosti po njega i njegovu porodicu. Takođe i da upozna nadležno tužilaštvo kako bi se sproveo istražni postupak i prikupili dokazi radi krivično pravnog procesuiranja odgovornih ili zatvaranja predmeta ukoliko nema opasnosti po život potencijalno oštećenog.
<h2>MIMO ZAKONA I ETIKE</h2>
Odgovorni u Upravi policije bili su u zakonskoj, profesionalnoj i etičkoj obavezi da iniciraju postupak izrade procjene ugrožavanja bezbjednosti u realnom vremenu i u momentu saznanja za prijetnje prema svom zaposlenom službeniku i izvrše procjenu potrebe bezbjednosne zaštite i da u tom postupku sarađuju sa ANB i razmjenjuju potrebne informacije.
Ništa u slučaju prijetnji Milovanu Pavićeviću nije urađeno u skladu sa procedurama. Međutim, ovakvo flagrantno kršenje pravila i propisa dovoljno je da se pokrene postupak utvrđivanja zloupotrebe službenog položaja ovlašćenih službenika policije koje je dovelo u opasnost živote Milovana Pavićevića i njegove porodice.
Dodatnu sumnju u namjere pojedinih pripadnika Uprave policije podgrijava i činjenica da se već 24 dana od kada mu se Pavićević zvanično obratio ne oglašava ni ministar Danilo Šaranović.
<h2>KAD ANB ,,PRECRTA”</h2>
Sa druge strane, Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja se tek u posljednje vrijeme, dolaskom Ivice Janovića, ogradila od prljave akcije kompromitovanja profesionalaca u policiji i formiranje partijske vojske Demokrata pod dirigentskom palicom Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića, reagovala je brzo.
Četiri dana nakon upita ANB je, kako piše portal Standard, uputila odgovor, ali je on Pavićeviću uručen tek deset dana kasnije. I to u otvorenoj koverti iako je službena pošta bila naslovljena na njega lično.
Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.
Akcija protiv Pavićevića, koji je jedan od bivših visokih policijskih funkcionera protiv kojih su pokrenuti postupci na osnovu fingiranih procjena ANB, samo pokazuje na šta je sve spreman vrh bezbjednosnog sektora, kojim nezvanično rukovodi ideolog Demokrata i najbliži saradnik Alekse Bečića - Boris Bogdanović, kako bi uspostavio sistem poslušnika u bezbjednosnom sektoru kao zalog za očuvanje uticaja koji odavno nema izborni ekvivalent.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

ANB neće da procjenjuje ugroženost Milovana Pavićevića

Načelnik Regionalnog centra Agencije za nacionalnu bezbjednost za Sjever Ratko Vlahović je smijenjen, saznaje Portal ETV iz više pouzdanih izvora.&nbsp;
Prema informacijama koje naš medij posjeduje, na njegovo mjesto postavljen je Bratislav Joknić, dugogodišnji operativac ANB za Pljevlja.&nbsp;
Na mjesto načelnika ANB za Pljevlja, Joknića je postavio &nbsp;Dejan Vukšić, koji je bio direktor Agencije na nacionalnu bezbjednost u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića.
Prema informacijama koje ima Portal ETV, biće još promjena u kadrovskim rješenjima.

Marija Žižić

Smjene u ANB-u: Umjesto Ratka Vlahovića postavljen Bratislav Joknić

Rješenja o privremenom udaljenju iz službe koja su juče stigla na adrese funkcionera Uprave policije sa sjevera Crne Gore koji su uklonjeni sa pozicija nakon dolaska na vlast proruskih i prosrpskih društveno-političkih elita krajem 2020. godine nije potpisao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović već je na njima faksimil njegovog potpisa, potvrdili su Portalu ETV suspendovani policajci. &nbsp;- U slučaju da je tačna informacija da su rješenja donijeta bez potpisa, već uz faksimil jedino što mogu da kažem da je nužno, i to pod hitno, kupiti MUP-u nekoliko primjeraka štampanog izdanja Zakona o upravnom postupku, jer oni ga očigledno nemaju. Ne želim da vjerujem da ga imaju a da ga toliko ne koriste – kazao je za Portal ETV advokat Mihailo Volkov, koji i zastupa neke od suspendovanih službenika Uprave policije. Poručuje čelnicima MUP-a da će ih, „dok čekaju da im se dostave ti primjerci“ upoznati „da je članom 22 st 9 i 10 Zakona o upravnom postupku jasno propisano da rješenje potpisuje ovlašćeno službeno lice, a ako se rješenje izdaje u elektronskom obliku, ono mora biti potpisano naprednim elektronskim potpisom“.&nbsp; - Izuzetno, prilikom donošenja rješenja na propisanom obrascu, umjesto potpisa može se staviti faksimil. Ako imamo u vidu da rješenja iz rada i po osnovu rada u MUP-u nikako ne mogu biti izdata na propisanom obrascu, onda je jasno da su morala biti potpisana od strane starješine. Ukazujem da u tom pravcu postoji i sudska praksa Upravnog suda koja je jasna da je potrebno potpisati upravni akt – kategoričan je Volkov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>POLICAJCI DA PODNESU ŽALBE: Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  On je pozvao službenike MUP-a da ulože žalbe na takva rješenja i da u žalbama ukažu na tu činjenicu. - A MUP-u želim da im što prije budu isporučeni nedostajući primjerci zakona i da ih počnu čitati i primjenjivati – zaključio je Volkov.&nbsp; Portal ETV juče je objavio da su službenicima Uprave policije Regionalnog centra Sjever, njih devetorici, stigla rješenja o suspenziji „zbog teže povrede disciplinske dužnosti iz čl 173 stav 1 tačka 28“, zbog čega su privremeno udaljeni do okončanja disciplinskih postupaka. Nakon što su desetine službenika policije koji su bili na rukovodećim pozicijima krajem 2020. i početkom 2021. uklonjeni i većinom ostali neraspoređeni tek je treća proruska i prosrpska Vlada predvođena premijerom Milojkom Spajićem, odnosno Demokrate kojima pripao resor bezbjednosti, smislila plan kako da ih se riješi. U koordinaciji sa svojim čovjekom u Upravi policije, aktuelnim direktorom Lazarem Šćepanovićem, ministar Šaranović inicirao je pokretanje bezbjednosnih provjera za politički nepodobne policajce, a onda su pokrenuti i disciplinski postupci. Početkom prošle godine, odnosno 11. aprila, kako smo pisali, Šćepanović je tada kao pomoćnik direktora Uprave policije, centrima bezbjednosti dostavio dokument sa oznakom interno kojim je obavezao načelnike da skupljaju i dostavljaju mu inkriminišuće informacije o policajcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011007014_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011007014_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>PROGON: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Ono što nije pisalo u tom dokumentu, u koji Portal ETV ima uvid, je da su načelnici i ostali rukovodioci od povjerenja Šćepanovića, dobili i spiskove sa imenima službenika policije koje treba, pošto-poto diskreditovati. Šćepanovićeva tajna akcija, koordinisana sa ministrom unutrašnjih poslova i Agencijom za nacionalnu bezbjednost nazvana je - obavještajni projekat „Značka“. &nbsp; Portal ETV i Televizija E u seriji istraživačkih priča ukazali su na činjenicu da Šaranović, kojem servilno služi Šćepanović, sprovodi političku čistku u Upravi policije, brutalno se obračunavajući sa rukovodiocima koji su odbili da se stave na bezrezervno raspolaganje proruskim i prosrpskim vlastima nakon njihove pobjede na izborima 2020. godine.&nbsp; ANB je za policajce sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska dostavila negativne bezbjednosne procjene, što je automatski i razlog za pokretanje disciplinskih postupaka protiv njih. Bivšim rukovodiocima Regije Sjever prvo ročište održano je 17. marta, ali kako im je disciplinski sudija zabranio uvid u spise predmeta ročište je odgođeno i sljedeće zakazno za jun.&nbsp; - Disciplinski tužilac nije iznio valjane dokaze na osnovu kojih se zasniva montirani postupak protiv nas. Takođe, disciplinski sudija nije dopuštio da se upoznamo sa odlukom kojom nam je pokrenut postupak ročište je odgođeno za tri mjeseca i biće održano polovinom juna – saopštili su policajci tada Portalu ETV. Ovi policajci, kako smo objavili, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više funkcionera MUP-a i ostalih koji su učestvovali u montiranju procesa protiv njih.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032916034_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032916034_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>NALOŽIO REVIZIJE: Ivica Janović (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zakon o unutrašnjim poslovima, „bezbjednosne smetnje za dalji rad“ definiše u članu 162, a koji precizira da službenik ne može ostati u službi ako je registrovan „u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja“ i ako „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“. Objavili smo nedavno da je i bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, za kojeg su, takođe, dostavljene negativne bezbjednosne procjene, bio pozvan na ročište 6. marta, ali nakon tekstova i priloga Portala ETV i Televizije E, disciplinski postupak protiv njega je odgođen ,,na neodređeno vrijeme“ i to bez obrazloženja.&nbsp; Više policijskih starješina iz Regionalnog centra Sjever, koji su se našli na spisku politički nepodobnih, uputilo 28. januara Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu kojom se traži pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima, ukazujući da „isključenje obaveze obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, predstavlja eklatantno kršenje prava na odbranu zagarantovanih članom 37 Ustava Crne Gore“. Iz Ustavnog suda još nema reakcije.&nbsp; Nedavno su Portal ETV i Televizija E objavili da će Službenici ANB koji su - po nalogu ministra Šaranovića i direktora Uprave policije Šćepanovića odradili naručene negativne provjere za službenike policije mora da obrazlože svoje postupke. Prvi čovjek ANB Ivica Janović, kako smo objavili, naložio je da se u postupku revizije pozovu operativci koji su pisali negativne provjere i da se od njih traži - iz kojih izvora su dobili podatke kompromitujuće za službenike Uprave policije.&nbsp; - Nikakve posljedice neće trpjeti operativci koji stvarno dokažu validnost izvora za podatke koji su doveli do negativne bezbjednosne provjere. Međutim, ko ne kaže iz kojeg je izvora podatak koji je dobio, ili ne kaže ko mu je naredio da tako napiše negativni provjeru - snosiće posljedice. Ako se dokaže da je neko od rukovodilaca naredio operativcu što da piše - taj mora ići u zatvor – kazao je izvor iz vrha ANB-a.&nbsp; Naglašava da se mora, po svaku cijenu sačuvati integritet ANB-a jer naručene stigmatizacije i negativne provjere koje nijesu zasnovane na više izvora predstavljaju kompromitovanje i zloupotrebu službe.

Kaćuša Krsmanović

Rješenja o otkazu policajcima sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska nepotpisana

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je da je novinarki Pobjede Ani Raičković, zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, ugrožena bezbjednost i da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora.
Kako saznaju, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, ali tim povodom se novinarki Pobjede do danas niko iz policije nije obratio.
Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima iz više izvora, saznali su da Uprava policije nije uputila nikakav zahtjev Agenciji za nacionalnu bezbjednost odmah nakon napada, kako joj je rečeno, već je to naknadno urađeno, nakon upita Pobjede.
<h2>„Šum“ u komunikaciji</h2>
Kako se Raičković povodom procjene ugroženosti iz policije niko nije obraćao dva i po mjeseca, Pobjeda je 22. januara tražila zvaničan odgovor od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova o procjeni stepena ugroženosti Raičković.
Devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
- Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalih reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije - naveli su iz policije 31. januara.
Izvori iz bezbjednosnog sektora navode da je policija „zakazala“ ne iz loše namjere, već da se radi o neadekvatnoj raspodjeli poslova zbog kadrovskih promjena u Upravi policije i „šuma“ u komunikaciji između Uprave policije i ANB-a. Uz to, kako navode naši izvori, policija je u kadrovskom deficitu i nema dovoljan broj službenika, zbog čega se proces dodatno usporava.
Pobjedini izvori navode da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Glavni akteri napada</h2>
Raičković je 10. novembra napadnuta zbog novinarskog izvještavanja, što je potvrđeno u toku postupka, a ne kao „atraktivna žena“ koja je pogrešno protumačila navodno udvaranje kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, kako je on to pokušao da predstavi pred sudom.
Bećirović je najprije Raičković uputio niz seksističkih i mizoginih uvreda, a potom prijetio i fizički nasrnuo na nju. Osim Zorana Bećirovića, u napadu je učestvovao i njegov sin Luka koji je nakon pokušaja da odvali vrata automobila Raičković, dok je sjedjela u vozilu, polomio i njeno zadnje vjetrobransko staklo. Obojica su kasnije, u stanici policije omalovažavali policajce, zbog čega su službenici podnijeli prekršajne prijave.
Osim oca i sina, u napadu je učestvovao i službenik MUP-a Mladen Mijatović koji je, po nalogu Bećirovića, kojeg
godinama obezbjeđuje, više puta nasrtao na Raičković, a kasnije davio i prijetio. Mijatović je po nalogu Bećirovića telefonom snimao Raičković kada je ušla u automobil i krenula da ide, njene tablice, prijeteći prvo da će je prijaviti za napad, a onda da će je naći i polomiti. Zbog te činjenice Raičković je tražila od suda da se Mladenu Mijatoviću vještači telefon, što bi osim za ovaj sudski postupak, bilo značajno i za disciplinski postupak protiv njega koji je u toku.
U noći napada na Raičković, za razliku od Mijatovića, Ljubiša Dukić, drugi član obezbjeđenja Zorana Bećirovića sprečavao je trojicu nasilnika u nasrtanjima na novinarku Pobjede.
<h2>Mijatović i ranije osuđivan</h2>
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, među kojima je i policijski službenik Srđan Korać, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Ono što je interesantno jeste da su svi bili decidni da su vidjeli da je sin Ane Raičković Uroš Gagović udario Mijatovića. Takođe, svjedoci su potvrdili da su nakon incidenta svi sjedjeli zajedno do 23 sata u „Gurmanu“.
Peti svjedok, konobar Milivoje Purić nije saslušan jer mu poziv nije uredno uručen. On je pred tužiteljkom kazao isto što i Ranko Radulović, vlasnik lokala u kojem je zaposlen - da nije vidio niti čuo uvrede i prijetnje, zbog čega je sud cijenio da više ne poziva Purića jer njegov iskaz nije od značaja i odlučio da se on pročita.
<h2>Mijatović i Bećirović po istoj matrici nastavljaju napad</h2>
Prema kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde, Mijatović je 2008. godine osuđen zbog nasilničkog ponašanja.
Ovaj službenik MUP-a je i prije šest godina bio akter incidenta u tržnom centru Delta kada je napao tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića, sada izvršnog direktora RTV Gradska koji je fotografisao Bećirovića dok je bio sa Milošem Šoškićem, tadašnjim višim državnim tužiocem, a sadašnjim zamjenikom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Mijatović je tada verbalno i fizički napao Otaševića i bio osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti novinara, ali je, nakon što je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu i slučaj preuzeo Sud za prekršaje, događaj nije dobio sudski epilog, jer se Otašević nije pojavljivao na ročištima, pa je 2022. godine postupak obustavljen.
Za to vrijeme, pa i danas, Otašević je stalna meta portala Aktuelno čiji je suvlasnik Bećirović, tako što je predstavljan kao inicijator incidenta, provokator, koji je po unaprijed dogovorenoj šemi sa „partijama iz vlasti“ inicirao taj incident.
Po istoj matrici, portal Aktuelno sada targetira i novinarku Pobjede Anu Raičković, zbog čega je ona podnijela prijave i formirana su dva predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog uvreda i neprimjerenih komentara na račun nje i njene porodice.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Međutim, Raičković je ispričala da joj se Bećirović obraćao kao novinarki i da je više puta poslovno kontaktirala sa njim kada je sa koleginicom pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića, ali da je ta komunikacija prekinuta jer je jednom prilikom bio nezadovoljan naslovom teksta objavljenog u Pobjedi, optuživši je da ga takvim naslovom svađa sa prijateljima iz tužilaštva. I tada je, kako je kazala, Mijatović bio prisutan kao lično obezbjeđenje Bećirovića. Nakon ovog događaja, Pobjeda je nastavila da profesionalno izvještava o slučaju ubistva Dragana Bećirovića, što je potvrdio i Zoran Bećirović na suđenju.

Portal ETV

Policija zna da je Raičković ugrožena bezbjednost, ali ćuti

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) kupuje avio-karte za komercijalne letove, vrijednosti 30.000 eura.
Tender se odnosi na usluge avio agencija zaduženih za rezervaciju i izdavanje karata.
U javnoj nabavci, sa skraćenim rokom za podnošenje prijava, obuhvaćene su različite vrste avio prevoza.&nbsp;
Konkretno, ANB traži povratne karte u ekonomskoj klasi za letove unutar Evrope, zemalja bivše Jugoslavije, kao i za interkontinentalne letove.
Takođe, u oglasu su naznačene i povratne karte kod niskobudžetnih avio-kompanija u Evropi.
Ponude se podnose elektronski preko ESJN sistema do 24. marta u 10 sati, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
Zbog naglog porasta potreba za avio prevozom, ANB je odlučio da skrati rok za podnošenje ponuda na 15 dana, pozivajući se na Zakon o javnim nabavkama.
T.K.

Nagli rast potreba za avio prevozom: ANB izdvaja 30.000 eura za letove po Evropi i svijetu

Dok cijene namirnica divljaju i inflacija raste Vlada Crne Gore se razmeće novcem, te je tako kupila novo vozilo za premijera Milojka Spajića i to ni manje ni više nego najnoviju Mercedes S klasu, piše Standard.
Povodom nove akvizicije u voznom parku, portal Standard se obratio Vladi Crne Gore sa pitanjima:
<ul>
 <li>Koja marka i model vozila je kupljen?</li>
 <li>Ukoliko je kupljena Mercedes S klasa, kako se može vidjetu u priloženoj fotografiji koliko je plaćena?</li>
 <li>Kako je i od koga nabavljeno vozilo?</li>
 <li>Koji stepen zaštite ima novo vozilo premijera Spajića?</li>
</ul>
Standard je danas, odmah po dobijanju ove informacije, poslao ova pitanja i čeka odgovor od nadležnih iz Vlade.
Prema nezvaničnim saznanjima portala Standard, vozilo je kupljeno preko Agencije za nacionalnu bezbjednost, odnosno ANB je vlasnik, ali sve detalje oko novog vozila Milojka Spajića odgovorima na pitanja Standarda treba da otkrije Vlada.
Pregledom javno dostupnih cjenovnika, ukoliko Mercedes S klasa premijera Spajića nije u Majbah verziji, košta oko 150.000 eura. Ukoliko jeste Majbah verzija cijena naravno ide mnogo više i kreće se oko 250.000 eura.
Ovo su, kako piše Standard, cijene vozila bez dodatne zaštite, takozvanog blindiranja, koje se po zakonu ugrađuje na vozila koja koriste najviši državni funkcioneri.
Cijenu blindiranja vozila nije moguće saznati putem javno dostupnih podataka, ali ako se uzme u obzir po kojoj cijeni (450.000 eura) su prethodne Vlade prodavale blindirani Majbah iz državnog voznog parka, jasno je da će novi automobil za potrebe premijera Spajića građane koštati prilično skupo.

Standard: Vlada preko ANB-a pojačala vozni park, nova Mercedes S klasa za Spajića?

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Anja Ivanović

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Vlada je razriješila Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke, odlučeno je na telefonskoj sjednici izvršne vlasti danas.
Podsjećamo, Kurti je podnio neopozivu ostavku na poziciju na koju je nedavno vraćen, navodeći, kako pišu Vijesti, da sebe ne pronalazi „kao dio sistema bezbjednosti koji je u značajnoj mjeri ugrožen i urušen“.
Kako prenosi list, u ostavci koju je poslao predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, napisao je da je razlog ostavke „moralna, građanska i pravna satisfakcija“, nakon sprovođenja treće meritorne presude Upravnog suda o osnovanosti tužbe o nezakonitosti odluke o njegovom razriješenju.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost svojim postupanjima i postavljenjima određenih lica, na visoko odgovorna i značajna mjesta ne ostvaruje zakonom definisanu ulogu u zaštiti nacionalnih interesa, zbog čega sebe i ne pronalazim kao dio takvog sistema bezbjednosti, koji je očigledno u značajnoj mjeri ugrožen i narušen – navodi Kurti u ostavci.
U rješenju o razrješenju Kurtija, koje je objavila Vlada danas, navodi se da je Kurti 12. januara, u skladu sa presudom Upravog suda od 21. novembra prošle godine, nastavio mandat generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost i to počev od 13. januara.
- Imajući u vidu da je Artan Kurti 20. januara podnio predsjedniku Vlade neopozivu ostavku na ovu dužnost, podnosim Vladi prijedlog da razriješi generalnog inspektora prije isteka mandata zbog podnošenja ostavke - navodi se u prijedlogu.
Vlada je, kako se navodi, prihvatila Spajićev prijedlog i donijela rješenje o razrješenju Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke.
Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od 13. januara je ponovo formalno bio visoki službenik ANB-a, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer je Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek trebala da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što je, kako su tvrdili izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, bilo teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov.
Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje.
On se od tada tužio sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila.
Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, 12. januara konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u.
Vlada je tada zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
No, za pristup tajnim podacima neophodno je dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija nije bilo moguće.
Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu, ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom.
Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, tvrdili su naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića.
Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.

Vlada razriješila Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke poručila je da podržava reforme i rad Agencije za nacionalnu bezbjednost.
To je kazala na sastanku sa v.d. direktorom ANB-a Ivicom Janovićem u sjedištu Agencije.
- Takođe, na sastanku je postignuta puna saglasnost u kontekstu daljeg unapređenja partnerskih odnosa, posebno u okviru NATO - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Janović sa Rajnke: Podrška Ambasade SAD reformama i radu Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od juče je ponovo formalno visoki službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost – generalni inspektor, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek treba da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što će, kako tvrde izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, biti teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov. Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje. On se od tada tuži sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila. Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u. <h2> Teško do dozvole</h2> Vlada je donijela i rješenje o razrješenju dosadašnjeg generalnog inspektora Predraga Burića i zadužila v. d. direktora ANB Ivicu Janovića da Kurtiju omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o ANB-u, ali tek nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima. - Vlada je zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost – saopšteno je iz Vlade. Za pristup tajnim podacima neophodno je, međutim, dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija neće biti moguće. Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom. Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, kako tvrde naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića. Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost"><figcaption>TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: TVCG)</figcaption></figure>  On je Upravnom sudu podnio tužbu i zbog toga što mu je vraćena kaznena evidencija, sa zahtjevom da opet bude izbrisana, ali je u novembru prošle godine odbijena kao neosnovana. U odluci se konstatuje da je utvrđeno da je Kurti „lice koje je više puta osuđivano“. Milović je rješenjem od 25. aprila 2024. godine poništio rješenje Ministarstva pravde iz 2020, na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije. Kurti je sinoć Vijestima rekao kako ima važeću dozvolu za pristup tajnim podacima i da je ona validna do kraja ove godine, te da nije obaviješten da mu je u međuvremenu ukinuta. Rekao je i da Vlada nema ovlašćenja da naloži zaključkom da mu se radi ponovna provjera. <h2> Dostavljač informacija</h2> Prije angažmana u ANB, Artan Kurti radio je u Privrednom sudu, ali i gradio konekcije sa ljudima iz tajne službe, pa je tako bio Abazovićeva ključna veza sa operativcima Agencije nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke snage krajem 2020. godine. U njihovoj prvoj vladi, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, mjesto potpredsjednika pripalo je Abazoviću, koji je bio i koordinator za bezbjednosni sektor. Na čelo ANB tada je imenovan Dejan Vukšić, advokat iz Kotora koji je na lokalnim izborima u tom gradu 2020. bio nosilac liste koalicije koju je predvodio Demokratski front. Krivokapićeva vlada pala je poslije nešto duže od godine i baš u to vrijeme Kurti je bio Abazovićev ključni operativac - opskrbljavao ga informacijama iz ANB, na osnovu kojih je ovaj gradio poziciju za budućeg premijera. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB – rekao je Abazović na sjednici Vlade u julu 2022. godine kada je predložio imenovanje Kurtija za generalnog inspektora u ANB. To je kazao u polemici sa tadašnjim ministrom odbrane Raškom Konjevićem, koji je upozorio da Kurti ne ispunjava ni minimalne uslove za tu poziciju, upozoravajući na njegovu kriminalnu prošlost, odnosno da se radi o osobi osuđivanoj za teška krivična djela. Abazoviću je, međutim, u Agenciji bio potreban povjerljiv čovjek, jer ga direktor ANB Savo Kentera, kojeg je morao imenovati pod pritiskom stranih partnera koji su zahtijevali da na čelu tajne službe mora biti čovjek kojem oni vjeruju i koji će razbiti rusko-srpsku agenturnu mrežu koja je uspostavljena tokom Vukšićevog mandata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić"><figcaption>META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić</figcaption></figure>  Kurti, međutim, tada nije dobio pozitivne bezbjednosne provjere, no, uskoro to više nije ni bilo važno, jer je već u oktobru Abazović razriješio Kenteru i imenovao Borisa Milića. Tako su Kurtiju „širom otvorena vrata“ Agencije, jer je Milić bio njegov saradnik iz Vukšićevog mandata koji mu je, sa još nekolicinom operativaca, odavao tajne podatke za Abazovića. <h2>Nenadoknadiva šteta</h2> Za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora, Kurti je, kako kažu naši izvori, suštinski rukovodio Agencijom, a šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, kažu oni, čini se nenadoknadiva. Služba je ostala premrežena rusko-srpskim agentima, zapošljavani su službenici po partijskom ključu, bez obzira na njihove sposobnosti, tako da ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, dovršili su Kurti i Abazović. Kako smo već pisali, prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Naloženo je i uklanjanje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana. Kurti i Milić dovršili su Vukšićev posao uklanjanja operativaca koji su u službi radili za interese države Crne Gore. Osim toga, kako smo ranije pisali, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić"><figcaption>SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  ANB je, kako su u više navrata saopštavali iz okruženja aktuelnog premijera Milojka Spajića, imala ključnu ulogu u kreiranju afere „Do Kvon“, čiji je plan bio diskreditacija Spajića i njegovog Pokreta Evropa sad u susret vanrednim izborima 2023. godine. Do Kvon je Južnokorejac, mag kriptovaluta, koji je sa svojim timom odgovoran za milionske prevare, zbog čega je nedavno iz Crne Gore izručen Sjedinjenim Američkim Državama. U našoj zemlji Do Kvon se obreo iz Srbije, gdje se neko vrijeme skrivao, a pretpostavlja se da ga je ubacila srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), u saradnji sa našom ANB, kako bi srušili Spajića čiji je politički uticaj bio u uzletu. Abazović je čak imao ideju i da Spajić, a nakon što je njegov PES osvojio najviše glasova na vanrednim izborima, bude uhapšen zbog povezanosti sa Do Kvonom i njegovim kriminalnim poslovima. Izvori Portala ETV iz ANB kažu da su odmah po konstituisanju Spajićeve vlade svi podaci iz kompjutera koje je koristio Kurti izbrisani. Za Kurtijevog i Milićevog manadata u ANB nezakonito su praćene i prisluškivane brojne javne ličnosti, ali je i ta dokumentacija uništena, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. <h2>Razlaz sa Milićem</h2> Iako je doskorašnji direktor ANB Boris Milić bio jedan od Kurtijevih ključnih ljudi u ANB, ovaj mu je „okrenuo leđa“ čim je bilo izvjesno da će Spajić, bez obzira na sve opstrukcije Abazovića, formirati vladu. Kako se stavio u službu Vukšića, pa u susret njegovoj smjeni se odmah ponudio Abazoviću, tako je služio i Spajiću. - Kurti je ogorčen na njega. „Mrtav ljut“ je i na ostale koji su ga, kako on tvrdi, izdali. Čak je pričao kako mu je najveća greška što se uopšte oslonio na Milića i ostale oparativce koji su mu bili na usluzi dok je bio u službi – kažu naši izvori iz ANB. Ali, prema njihovim riječima, bez obzira na to, Kurti i dalje ima jaku saradničku mrežu u „tajnoj“ policiji. - Dok je bio u službi najodaniji su mu bili Šipčić, ali i Kožar i Nišavić, kao i Katarina Vujović – tvrde izvori Portala ETV. Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši sagovornici, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici. Svakako, „najbolja slika ANB“ je Boris Milić i njegov „razvojni put“ – čim je u Agenciju stigao Vukšić bezrezervno mu se stavio na raspolaganje, kada je bilo jasno da će ovaj biti smijenjen našao je put do Abazovića koji ga je nagradio pozicijom direktora, a onda je obezbijedio funkciju i kod Spajića. Ovaj sluga svakog gospodara razriješen je nedavno, odnosno prihvatio je da podnese ostavku i ne pravi probleme, vjerovatno pritisnut nekim dokazima koji su „isplivali“, a koji mu ne idu u prilog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617" data-rendition-name="original" width="1170" height="1638" loading="lazy" alt="Dokument Vlade o imenovanju Kurtija"><figcaption>Dokument Vlade o imenovanju Kurtija</figcaption></figure>  Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši izvori, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U Agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici.

Artan Kurti ne može da dobije pozitivne bezbjednosne provjere

U globalnoj akciji suzbijanja dark veba, usmjerenoj na onlajn mreže za borbu protiv droge i kriminala, u operaciji “RapTor”, uhapšeno je 270 osoba, prodavaca i kupaca, u deset zemalja na četiri kontinenta, saopštio je danas Europol.
U saopštenju se navodi da su u operaciji “RapTor”, razbijene međunarodne mreže koje su trgovale drogom, oružjem i falsifikovanom robom, a osumnjičeni su identifikovani kroz koordinisane istrage zasnovane na obavještajnim podacima dobijenim ukidanjem dark veb tržišta Nemesis, Tor2Door, Bohemia i Kingdom Markets.
Organi reda u deset zemalja su sproveli hapšenja osoba koje su osumnjičene da su obavile hiljade prodaja na ilegalnim tržištima, koristeći alate za šifrovanje i kriptovalute kako bi prikrili svoje tragove.
U Sjedinjenim Američkim Državama je u operaciji “RapTor” uhapšeno 130 osoba, u Njemačkoj 42, Velikoj Britaniji 37, Francuskoj 29, Južnoj Koreji 19, Austriji i Nizozemskoj po četiri, Brazilu tri i Švajcarskoj i Španiji po jedna osoba.
U toku su istrage kako bi se pronašle i uhapsile dodatne osobe umiješane u kriminal na dark vebu.
U međunarodnoj akciji je zaplijenjeno preko 184 miliona eura u gotovini i kriptovalutama, više od dvije tone droge, uključujući amfetamine, kokain, ketamin, opioide i kanabis, preko 180 komada vatrenog oružja, zajedno sa imitacijama oružja, elektrošokerima i noževima, 12.500 falsifikovanih proizvoda i više od 4 tone ilegalnog duvana.
Europol je naveo da ove zapljene predstavljaju veliki poremećaj u kriminalnim lancima snabdijevanja koji hrane ekonomiju dark veba, kao i da je podržao akciju prikupljanjem i analizom obavještajnih paketa zasnovanih na podacima sa tri zaplijenjena tržišta.

Razbijena kriminalna mreža, uhapšeno 270 osoba iz deset zemalja

Britanska vlada će uvesti upotrebu ljekova za suzbijanje seksualnog nagona seksualnih prestupnika radi za smanjenja rizika od ponavljanja krivičnog djela i radi ublažavanje pritiska na zatvorski sistem, izjavila je danas ministarka pravde Šabana Mahmud.
Mahmud je izjavila da će se takozvana hemijska kastracija koristiti u 20 zatvora u dva regiona u zemlji.
- Od vitalnog je značaja da se ovaj pristup primijeni uporedo sa psihološkim intervencijama koje ciljaju na druge uzroke činjenja tih krivičnih djela - rekla je ona.
Iako je naglašeno da hemijska kastracija ne bi bila djelotvorna za neke seksualne prestupnike, Mahmud je rekla da istraživanja pokazuju da to može da smanji ponavljanje krivičnog djela do 60 odsto.
Ta mjera je korišćena u Njemačkoj i Danskoj na dobrovoljnoj osnovi, a u Poljskoj je za neke prestupnike obavezna.
Preporuka za uvođenje hemijske kastracije dio je opsežne revizije britanskog zatvorskog sistema koju je vodio bivši ministar pravde Dejvid Gouk.
Gouk je tražio načine da se smanji broj ponavljanja krivičnih djela da bi olakšao funkcionisanje zatvorskog sistema čiji su kapaciteti skoro popunjeni.
Nova ministarka Mahmud je odobrila Goukov program za ranije puštanje prestupnika iz zatvora.
Goukova revizija je predviđala i da se ukinu kazne kraće od godinu dana, osim u izuzetnim slučajevima, poput nasilja u porodici, a tražio je i hitnu deportaciju stranaca osuđenih na manje od tri godine zatvora.
Njegova revizija predlaže i veća ulaganja u službu za uslovne kazne da bi njeni službenici mogli da provode više vremena s bivšim zatvorenicima tokom njihove socijalne rehabilitacije, a dodatno finansiranje je tražio i za program kontrole desetina hiljada uslovno kažnjenih prestupnika s elektronskim praćenjem kretanja, na šta je Mahmud odgovorila davanjem 700 miliona funti (830 miliona evra) godišnje toj službi.
Robert Dženrik portparol opozicionih Konzervativaca za pravosuđe, upozorio je da bi ukidanje kratkih kazni praktično "dekriminalizovalo" krivična djela poput provale, krađe i fizičkog napada, a da je elektronsko praćenje kretanja uslovno kažnjenih prestupnika "korisno koliko i alarmni uređaji za dim dok požar gori".
Broj zatvorenika se u Engleskoj i Velsu uprkos padu kriminaliteta u posljednjih 30 godina udvostručio na 90.000, dijelom i zbog izricanja sve dužih zatvorskih kazni jer javnost pritiska da se oštrije postupa s kriminalcima.
Pored prihvatanja promena, Vlada je saopštila da će započeti i veliki program izgradnje zatvora da bi se zamijenili neki koji se koriste još od viktorijanskog doba u 19. vijeku.

Velika Britanija uvodi hemijsku kastraciju seksualnih prestupnika

Pobjednik ovogodišnje Pjesme Evrovizije u Bazelu, austrijski muzičar Džej Džej (JJ) kazao je kako se nada da sljedeće godine na smotri u njegovoj državi neće nastupiti predstavnici Izraela.
On je pozvao organizaciju da isključi tu državu sa Evrovizije 2026.
Već duže se organizatori takmičenja iz EBU suočavaju sa kritikama zbog toga što se Izraeli dalje takmiči, uprkos ratu u Gazi.
- Jako je razočaravajuće vidjeti da Izrael nastavlja da se takmiči. Volio bih da sljedeće godine u Beču ne bude predstavnika te države. Ali, lopta je na terenu organizatora. Mi, učesnici, samo možemo iskazati naš stav - rekao je on za španski El Pais.

Pobjednik Evrovizije: Nadam se da dogodine u Austriji neće nastupati Izrael

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da ne namjerava da se ponovo kandiduje za tu funkciju, dodajući da je zemlji potreban novi ustav.
- Nemam namjeru da budem ponovo izabran ili da se ponovo kandidujem za predsjednika. Nama je stalo samo do poboljšanja ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja, živimo u novoj eri - rekao je Erdogan, prenosi Tass.
- Mislite li da možemo bilo šta postići u svijetu koji se tako brzo mijenja sa ustavom stvorenim tokom državnog udara u staroj Turskoj. Turska više ne može da napreduje sa ustavom koji su napisali pučisti. Potreban nam je ustav koji su predložili civili, a ne pučisti - dodao je.
Turski lider je objelodanio da njegova Partija pravde i razvoja izrađuje novi ustav i pozvao je opoziciju da učestvuje u tome.
- Hajde da što prije formiramo komisije i da zajedno stvorimo građanski ustav koji ćemo predstaviti našem narodu. Nema razloga da to ne uradimo - rekao je Erdogan.
Osvrćući se na pozive opozicije za prijevremene izbore, Erdogan je rekao da za to nema potrebe.
- Ako pogledamo trenutnu situaciju u parlamentu, nema okolnosti koje zahtijevaju izbore. Prije dvije godine zemlja je izabrala svoje predstavnike u parlament na petogodišnji mandat - poručio je Erdogan, prenosi FoNet.

Erdogan: Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: agencija-za-nacionalnu-bezbjednost