Informacije Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o zatvorenoj ruskoj zajednici koja živi na Krivošijama, kao i o procedurama i radnjama koje ANB eventualno preduzima povodom toga, označene su kao tajni podaci.
To je odgovor koji je ANB dostavila portalu Standard nakon pitanja u vezi sa kontroverzama koje prate izgradnju privatnog naselja i crkve na Krivošijama, te poslovanjem firme Sveti Benedikt DOO, za koju se sumnja da stoji iza projekta, kao i zatvorene ruske zajednice koja tamo živi.
Standard je ANB pitao o porijeklu novca uloženog u kupovinu zemljišta i izgradnju, eventualnim vezama investitora sa stranim strukturama, o zatvorenosi i organizaciji zajednice koja živi u kompleksu, kao i o bezbjednosnim rizicima za državu i lokalno stanovništvo.
ANB je na ova pitanja dostavila zakonski okvir u kojem postupa, uz jasno naglašavanje da su radnje i metode Agencije, kao i postupanje po konkretnim predmetima, tajni podaci.
- Sredstva i metode propisane Zakonom o ANB koje ANB primjenjuje u radu predstavljaju tajni podatak. ANB je, shodno zakonskim odredbama, dužna da prilikom raspolaganja podacima označenim stepenom tajnosti primjenjuje propisani nivo mjera zaštite podataka i koristi ih isključivo u svrhu radi koje su dostavljeni - navodi se u odgovoru ANB portalu Standard.
Portal Standard je u tekstu „Sveti Benedikt i tajne naselja na Krivošijama: ruske veze i firma bez kapitala u vlasništvu austrijske državljanke Darinke Hrnjez“ ukazao na niz nelogičnosti i sumnjivih okolnosti u vezi sa pomenutom firmom.
Prema zvaničnim registrima, Sveti Benedikt DOO je osnovan 14. marta 2024. godine, registrovan za promet nekretnina, a jedini vlasnik i direktor je austrijska državljanka Darinka Hrnjez. Iako firma nema vidljiv kapital, investitore ni finansijsku podršku i iako je poslovala sa neto negativnim rezultatom kupila je više hiljada kvadratnih metara zemljišta na području Krivošija i započela izgradnju zatvorenog kompleksa, uključujući i vjerski objekat za koji mještani tvrde da je “ruska crkva”.
Prema navodima iz lokalne zajednice i poslanika koji su obilazili lokaciju, u kompleksu živi zatvorena ruska zajednica, a izgradnja je sprovedena mimo jasnih urbanističkih i administrativnih procedura, dok su na parcelama 657/14 i 657/15 (KO Gornje Krivošije / Dragalj) registrovani objekti čije porijeklo i namjena nijesu javno objašnjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ANB: Informacije o zatvorenoj ruskoj zajednici na Krivošijama nose oznaku „tajno“

Saradnja i zajednički napori u pravcu kontinuirane adaptacije i unapređenja kapaciteta obavještajnog odgovora na aktuelne i nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice ima poseban značaj, naročito imajući u vidu promjenjivu prirodu geopolitičkih okolnosti na globalnom planu, kao i specifičnu kompleksnost pojedinih regionalnih izazova.
Ovo je ocijenjeno na sastanku direktora Agencije za nacionlnu bezbjednost Ivice Janovića na sastanku sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skotom Brejom u Briselu.
- Bilateralni razgovori su bili fokusirani na prioritetne strateške pravce djelovanja i postavljanja savezničke obavještajne zajednice u odnosu na savremene i anticipirane bezbjednosne izazove - kazali su u ANB-u.&nbsp;
Razmotrene su i aktuelne reformske aktivnosti u ANB, sa posebnim akcentom na inicirano unapređenje zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Brej je izrazio punu podršku ANB-u i njenim pokrenutim reformskim procesima - kazali su u ANB-u.

Janović sa Brejom: Unapređenje kapaciteta obavještajnog odgovora na nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice

Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2024. godinu i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima.
Na osnovu sprovedene revizije, nadležni Kolegijum DRI, u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), stekao je razumno uvjerenje da je godišnji izvještaj ANB-a u svim materijalnim aspektima sastavljen u skladu s važećim okvirom finansijskog izvještavanja. 
Revizijom pravilnosti poslovanja Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2024. godinu utvrđene su neusklađenosti u odnosu na Zakon o radu, Zakon o javnim nabavkama, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i Uputstvo o radu državnog trezora. 
Državna revizorska institucija izdala je dvanaest preporuka ANB-u koja treba da, do 21. novembra, izradi i dostavi plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 21. aprila 2026. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama. 
- Revizijom je utvrđeno da se u Agenciji ne vodi u svim organizacionim jedinicama evidencija prisustva zaposlenih na radu, što nije u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o rasporedu radnog vremena i uslovima rada u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Prilikom zasnivanja radnog odnosa u Agenciji i prilikom raspoređivanja zaposlenih nije, u svim slučajevima, obezbijeđena potpuna primjena Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji, u pogledu ispunjavanja propisanih uslova za sistematizovana radna mjesta - navedeno je u saopštenju DRI.
Konstatovano je da ugovori o dopunskom ne sadrže podatake o radnom vremenu, mjestu rada i načinu obavljanja poslova, što nije u skladu sa članom 202 Zakona o radu. 
- Izdaci koji su plaćeni poslovnom platnom karticom nijesu pravdani fiskalnim računima, što nije u skladu sa tačkom 142 Uputstva o radu državnog trezora - dodaje se u saopštenju.
Agenciji za nacionalnu bezbjednost je preporučeno da u svim organizacionim jedinicama vodi dnevnu evidenciju prisustva na radu, kao i da prilikom prijema kandidata u radni odnos i raspoređivanja zaposlenih dosljedno primjenjuje Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji Agencije. Agenciji je preporučeno da, prilikom zaključivanja ugovora o dopunskom radu, u istim navodi obavezne elemente, u skladu sa članom 202 Zakona o radu, kao i da korisnici poslovne platne kartice trebaju da sredstva potrošena sa platne kartice pravdaju isključivo fiskalnim računima.
- U skladu sa čl. 7 stav 1 tačka 11 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, Konačni izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2024. godinu je dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore - zaključeno je u saopštenju DRI.

U pojedinim jedinicama ANB-a ne vodi se evidencija prisustva na radu, plaćanje poslovnom karticom bez fiskalnih računa...

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, Ivica Janović sastao se danas sa Nj.E. ambasadorom Estonije u Crnoj Gori Raulom Tomasom, u cilju razmjene mišljenja o jačanju saradnje u oblasti bezbjednosti i iskustava u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova, saopšteno je iz ANB-a.
- Ambasador Tomas je naglasio značaj partnerstva Crne Gore sa saveznicima unutar NATO-a, istakavši da Estonija snažno podržava evropski put Crne Gore i njene napore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- navodi se u saopštenju.
Iz ANB-a ističu da su sagovornici tokom razgovora iskazali opredijeljenost za dalji razvoj i produbljivanje partnerskih odnosa, u duhu zajedničkih vrijednosti i u skladu sa evropskim bezbjednosnim principima i standardima.

Janović sa Tomasom: Estonija uz Crnu Goru na evropskom putu

Nastavak i kontinuitet zajedničkog dijaloga predstavljaju ključ za dalje unapređenje zajedničke saradnje na svim nivoima, u cilju jačanja evropske perspektive države, ocijenili su guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ivica Janović.
Tokom razgovora sa Radović, naglašena je važnost uspostavljanja snažnog okvira saradnje, posebno u dijelu prepoznavanja, praćenja i pravovremenog reagovanja na potencijalne rizike povezane s ekonomskim i finansijskim tokovima.
- Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma koji, uz efikasne mehanizme kontrole, zahtijevaju snažne i nezavisne institucije i pojedince - navodi se u saopštenju CBCG.&nbsp;
U tom kontekstu, sagovornici su razgovarali o konkretnim i mjerljivim rezultatima tima CBCG u prethodnom periodu, ali i izazovima sa kojima se pojedinci i sama institucija kontinuirano suočavaju.&nbsp;

1250x600

Radović-Janović Nastavak zajedničkog dijaloga ključ za unapređenje saradnje

Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja je u mandatu sve tri proruske i prosrpske vlade nakon izbora 2020. godine postala servis ruskih i srpskih službi, opet je na žestokom udaru njihovih agentura čiji je primarni cilj da se spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, zbog čega je u tajnoj proceduri urađen Prijedlog Zakona o ANB koji se kosi sa evropskim standardima i brutalno atakuje na ljudska prava, međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore, a čiji je cilj onemogućavanje zatvaranja Poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava. Vlada Milojka Spajića krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici usvojila je ovaj dokument i u skraćenoj proceduri ga dostavila Skupštini na usvajanje. Međutim, uslijedile su žestoke reakcije eksperata i civilnog društva, a oglasili su se i iz Evropske komisije sa ozbiljnim upozorenjem Spajićevoj vladi da ne ugrožava evropski put Crne Gore. Burno je reagovala i opozicija, što Spajiću ne bi bio nikakav problem, ali pritisnut, primarno reakcijom Evrospke komisije, preksinoć je sazvao elektronsku sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Prijedlog Zakona o ANB i opet dostavljeni Skupštini. Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je juče akt većinom glasova, ne obazirući se na protivljenje opozicije, ali i novi poziv civilnog sektora da se dokument povuče iz skupštinske procedure dok se o njemu ne izjasni Evropska komisija. Zakon se već danas može naći na plenumu i biti usvojen, što i jeste cilj proruske i prosrpske parlamentarne većine. Njihova namjera je da se definitivno obračunaju sa operativcima i službenicima koji su odbili da služe ruskim i srpskim interesima i pošalju ih kući. Takvih je oko 100, koje, predloženim zakonom, direktor može penzionisati, a onda angažovati podobne. Aktuelni direktor ANB Ivica Janović, kako kažu naši sagovornici iz tajne službe, planira da novom sistematizacijom, koja je već završena, izbaci 100 operativaca i uposli nove službenike. - Poslaće kući, listom iskusne operativce, koji su odmah poslije avgustovskih promjena 2020. godine marginalizovani. A provjere za nove službenike radiće aktuelni menadžmet sastavljen primarno od „preletača“, koji su pristali da služe i (Dejanu) Vukšiću i (Borisu) Miliću, a sada Janoviću. Osnov otpuštanja operativaca će biti taj da direktor, prema predloženim izmjenama Zakona, može i da penzioniše službenika „u interesu službe“, a koji ima 30 godina radnog staža?! Proizilazi da je njegovo diskreciono pravo iznad sistemskih zakona koji tretiraju pitanja penzionisanja. S obzirom na to da operativci imaju beneficirani radni staž proizilazi da se mogu riješiti svakog službenika koji im nije po volji, a koji ima 15 godina efektivnog radnog staža u ovoj službi - objašnjavaju naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>POD PATRONATOM RUSKIH I SRPSKIH SLUŽBI: Agencija za nacionalnu bezbjednost</figcaption> </figure>  Novim zakonom je precizirano i da se „radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja. Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije“. Sistematizacija je, kako kažu naši sagovornici, već gotova i samo se čeka da zakon prođe u Skupštini. Kategorični su da je ovo završni udarac ruskih i srpskih službi na ANB. - Suština je angažovanje ljudi koji će služiti interesima Rusije i Srbije. Janović i aktuelna Vlada tako su pokazali pravo lice - kao i lider proruske i prosrpske većine u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, deklarativno se zalažu za evropski put naše zemlje, a suštinski sve rade da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju - upozoravaju izvori Portala ETV iz ANB.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>ŠIROKA OVLAŠĆENJA: Ivica Janović</figcaption> </figure>  Iz Evropske komisije prije dva dana, 29. jula, na upit Vijesti, poručili su da Vlada treba da im pojasni izmjene Zakona o ANB i omogući im temeljnu analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je Vijestima da pažljivo prate razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB, te da su zabilježili zabrinutost organizacija civilnog društva i da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena. Mersije je istakao i da se posebno očekuje da Crna Gora - kao država kandidatkinja za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“. Spajić se oglušio o poruke Mersijea i preksinoć je Vlada amandmanski dopunila prijedlog zakona, uglavnom sa kozmetičkim izmjenama, i opet ga dostavila Skupštini. U proteklih skoro pet godina Agencija je svega četiri mjeseca (2022) bila van kontrole ruskih i srpskih službi, u mandatu Sava Kentere, koji je bio iznuđeni izbor tadašnjeg mandatara potom i premijera Dritana Abazovića, kojim su ga uslovili zapadni partneri, kao i smjenom dotadašnjeg direktora Dejana Vukšića. Vukšić je danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.

Kaćuša Krsmanović

Spajić „u kolu“ kočničara evropskog puta Crne Gore

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici utvrdila <a href="https://www.gov.me/dokumenta/a4d2d1da-8fb4-4b81-9293-dcacd188df2c">Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost</a>.
Osim toga, utvrđen je Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka.
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata.

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o ANB-u

Intenzivna međudržavna saradnja i pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske put su do izgradnje stabilnog i bezbjednog društva za sve građane dvije zemlje.&nbsp;
To je rečeno na sastanku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom u sjedištu Agencije.&nbsp;
- U otvorenom i partnerskom dijalogu, sagovornici su razmijenili stavove o savremenim bezbjednosnim izazovima na nacionalnom i globalnom nivou, sa posebnim naglaskom na dosadašnju saradnju između obavještajno-bezbjednosnih struktura dvije zemlje - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Janović sa Kalkavanom: Pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske put do stabilnog i bezbjednog društva

Vlada Crne Gore imenovala je Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kako se navodi u saopštenju, Janović je imenovan danas bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.
- Rješenje o imenovanju biće dostupno ujutru na portalu Vlade Crne Gore - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4924%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-sporno-sto-janovic-nema-iskustva-u-ovom-poslu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor Janovića za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.
Janović je u decembru prošle godine imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, nakon što je ostavku na tu funkciju podnio Boris Milić.

Vlada imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor Ivice Janovića za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.
Poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, koji su bili u skupštinskoj sali, nisu glasali.
Poslanici su danas usvojili i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gimnaziji, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
<h2>Tok sjednice</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković ocijenio je da su na izbor Janovića uticale rođačko-kumovse veze kakve su karakteristične za imenovanje u nekim italijanskim porodicima, kazao je - Novi šef ANB-a je kum šefa Kabineta premijera, neki kažu i najuticajnijeg čovjeka u Vladi nakon premijera. On je brat drugog uticajnog funkcionera i poslanika PES-a, i suprug funkcionerke PES-a, predsjednice Upravnog odbora "Morsko dobro" - kazao je Eraković.&nbsp;
On je dodao da je veliki problem Crne Gore u ovom trenutku što su u ANB-u instalirani pojedinici koji otvoreno rade za interese drugih država, dodajući da nova kadrovska rješenja ne ulivaju povjerenje da će biti nešto drugačije.&nbsp;
- Isto tako sprovode se čistke i mnogi su poslati kući da ne dolaze na posao, i time se otvaraju pozicije za nova kumovska-prijateljska-porodična zapošljavanja i potpunu kontrolu nad ANB-om.&nbsp;
On je kazao da njegova partija neće glasati za izbor Ivice Janovića za direktora AAB-a.
- I od vašeg dolaska na vlast, uvijek se postavljala jedna jedina dilema - da li ste potpuno neznaveni ili imate loše namjere prema ovoj državi. Nažalost, istina pokazuje da ste kombinacija i jednog i drugog. Današnji izbor direktora ANB-a to takođe potvršuje - zaključio je Eraković.&nbsp;
Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da se ANB suočava sa problemima duži niz godina.
Na dnevnom redu su i Izbori, imenovanja i razrješenja, a poslanici trenutno raspravljaju o imenovanju Ivice Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;
Zirojević je istakao da nema ništa protiv Janovića, međutim za njega je sporno što Janović nema iskustva u ovom poslu.
- Janović dolazi na čelo institucije koja se suočava sa brojnim problemima. Taj problem se najbolje očitava na slučaju Tunel kada naša agencija nije znala da joj neko dva mjeseca kopa tunel ispod depoa Višeg suda. Još jedna činjenica, Janović je blizak srodnik jednog našeg kolege. To na neki način nije pohvalno kada govorimo o njegovom imenovanju - rekao je Zirojević.
Poslanik DPS-a Nikola Janović kazao je da su loše prakse, u smislu kadriranja, protiv kojih se borila aktuelna većina, u ovom trenutku unaprijeđene. 
 
- Pozivam sve da radimo na Zakonu o ANB-u, mislim da su u ovom smislu važne četiri oblasti. Mislim da je potrebno napraviti sistemsku reformu nadzora nad ANB-om, da se kadrovski, materijalno i stručno jača Odbor za bezbjednost i odbranu i da se obezbijedi trajna saradnja između Odbora i unutrašnjeg kontrolnog mehanizma ANB-a - naveo je Janović. 
 
Istakao je da nacionalna bezbjednost ne smije biti prostor za politička zapošljavanja.
Poslanik PES-a Miodrag Laković je kazao da podržava stav kolege Janovića da se zajednički radi na Zakonu o ANB-u, koji je sada u fazi nacrta.&nbsp;
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da je iskustvo naučilo da ne daje povjerenje nekom ko nema iskustvo. 
 
- Nadam se da će Janović vratiti ANB u normalnost, da zaštiti našu nacionalnu bezbjednost, da štiti naš ustavni poredak - navela je Vuković Kuč. 
 
Nakon rasprave uslijediće glasanje o tačkama za koje je prethodno završena rasprava.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da treba postaviti pitanje da li predloženi kandidat ispunjava uslove za direktora za ANB-a.&nbsp;
- Kada je Janović stekao državljanstvo Hrvatske? Imamo informacije da se čovjek tog državljanstva odrekao - kazao je Oskar.&nbsp;
On je pitao i da li Janović ima sedmi stepen visoke školske spreme i da li ima položen ispit za rad u državnim organima.&nbsp;
Poslanik NSD-a Jovan Vučurović kazao je da je vrijeme da Crna Gora dobije instiruciju ANB koja će biti od koristi građanima,a ne političkim subjektima.
- Ova institucija je nažalost i posljednjih godina ostala zarobljena i zatvorena - kazao je Vučurović.&nbsp;
On je kazao da parlamentarna većina od 2020. godine nije uspjela da reformiše Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Poslanik Demokrata Duško Stijepović kazao je da je veting neophodan.
- To podrazumijeva čišćenje kriminalaca iz bezbjednosnog sektora. Neka niko nema dilemu da je veting potreban, osim u policiji i vojsci, naročito u ANB-u - kazao je Stijepović.&nbsp;
On je dodao da će Janović imati njihovu podršku.&nbsp;
- U ANB- ne treba da se desi čišćenje, već pročišćenje - kazao je Stijepović.&nbsp;
Poslanik DPS-a, Danijel Živković, kazao je da je bezbjednosni sektor najviše devastiran u Crnoj Gori.
- Njime upravljaju ljudi koji nemaju ni životnog ni profesionalnog iskustva, ljudi kojima je najveći domet da stave lisice na ruke ljudima u Crnoj Gori. Tvrdim da se danas određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja iz Beograda i to da se upravlja od strane određenih kriminalnih struktura, tvrdim da se radi o prpdužetku Zemunskog klana koji ima državne poslove u Srbiji i koji ulazi sa svojim poslovima u Crnu Goru - naveo je Živković.
Poslanik NSD-a Jovan Vučurović kazao je da je vrijeme da Crna Gora dobije instiruciju ANB koja će biti od koristi građanima,a ne političkim subjektima.
- Ova institucija je nažalost i posljednjih godina ostala zarobljena i zatvorena - kazao je Vučurović.&nbsp;
On je kazao da parlamentarna većina od 2020. godine nije uspjela da reformiše Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Istakao je da očekuje od Janovića da otkrije "ko su ljudi koji su spalili dokumentaciju iz ANB-a na Žabljaku 2020. godine".

Živković: Određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja se iz Beograda; Vučurović: Očekujem da Janović otkrije ko je spalio dokumentaciju ANB

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: agencija-za-nacionalnu-bezbjednost