HRA traži nezavisnu sudsku kontrolu nad ovlašćenjima ANB
HRA predlaže da se ukine ovlašćenje direktora ANB da samostalno odobrava primjenu mjera praćenja i osmatranja, koje omogućavaju detaljno mapiranje kretanja, kontakata i ponašanja pojedinaca. Umjesto toga, direktor bi morao da podnosi obrazloženi predlog predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudiji koji ga zamjenjuje, koji jedini može da odobri primjenu ovih mjera. U izuzetnim, zaista hitnim slučajevima, kada postoji opasnost od odlaganja, sudija bi mogao usmeno da odobri mjeru, ali uz obavezu da u najkraćem roku donese pisanu odluku, a u slučaju da se odluka ne donese ili mjera ne bude potvrđena, Agencija bi morala odmah da prekine njenu primjenu i uništi sve prikupljene podatke
Akcija za ljudska prava (HRA) predložila je Skupštini Crne Gore, Vladi i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori izmjenu i dopunu šest članova Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kojima bi se uvela nezavisna, prvenstveno sudska, kontrola nad ovlašćenjima Agencije koja najdublje zadiru u pravo na privatnost građana i građanki.
- Ostajemo pri stavu da je temeljna, sveobuhvatna reforma Zakona o ANB – odnosno same Agencije – neophodna, i da je predstojeće ad hoc izmjene i dopune ne mogu zamijeniti - kazali su u saopštenju.
Kako su podvukli, model rada i nadzora nad ANB mora biti iznova postavljen tako da obezbijedi stvarnu demokratsku, parlamentarnu i sudsku kontrolu, jasna ovlašćenja, odgovornost i zaštitu ljudskih prava.
- Ipak, imajući u vidu sadašnju situaciju, smatramo da je najurgentnije obezbijediti makar minimalan stepen nezavisne kontrole nad ovlašćenjima Agencije koja najdublje zadiru u pravo na privatnost svih onih koji se nađu u domašaju djelatnosti ANB-a. Upravo zbog tih odredbi smo prethodno podnijeli i predlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Crne Gore - naglasili su u HRA.
Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju da su se vlast i opozicija Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize, 7. jula, obavezale da do 31. jula usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, te da se, prema tom dokumentu, izmjene Zakona o ANB-u odnose upravo na jačanje mehanizama sudske kontrole nad radom Agencije.
- Naši amandmani predstavljaju konkretizaciju te obaveze - dodaju u saopštenju.
Kako su precizirali, predloženim izmjenama šest članova HRA traži da se pristup svim evidencijama, registrima i zbirkama podataka kojima raspolažu državni organi, organi lokalne samouprave, pravna lica i drugi subjekti, uključujući i elektronske baze, Agenciji omogući isključivo na osnovu prethodne, obrazložene odluke nadležnog suda, donesene na pisani zahtjev direktora ANB.
- Dalje, HRA predlaže da se ukine ovlašćenje direktora ANB da samostalno odobrava primjenu mjera praćenja i osmatranja, koje omogućavaju detaljno mapiranje kretanja, kontakata i ponašanja pojedinaca. Umjesto toga, direktor bi morao da podnosi obrazloženi predlog predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudiji koji ga zamjenjuje, koji jedini može da odobri primjenu ovih mjera. U izuzetnim, zaista hitnim slučajevima, kada postoji opasnost od odlaganja, sudija bi mogao usmeno da odobri mjeru, ali uz obavezu da u najkraćem roku donese pisanu odluku, a u slučaju da se odluka ne donese ili mjera ne bude potvrđena, Agencija bi morala odmah da prekine njenu primjenu i uništi sve prikupljene podatke - naglasili su iz HRA,
Amandmanima se, kako je pojašnjeno, takođe predlaže da se sva najinvazivnija ovlašćenja ANB – nadzor elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljaka, pristup informaciono‑komunikacionim sistemima, tajni nadzor vozila, predmeta, objekata i zatvorenih prostora – stave pod jedinstven sudski režim, bez izuzetaka po pojedinim podtačkama.
- Kao posebno problematično ukazuje se na sadašnje rješenje koje omogućava direktoru Agencije da u tzv. hitnim situacijama sam odobri primjenu mjera tajnog nadzora prije sudske odluke, bez jasnog zakonskog određivanja šta hitnost znači i u kojim granicama se to ovlašćenje može koristiti. HRA predlaže da se ovaj model napusti i zamijeni rješenjem po kojem i u hitnim slučajevima odluku o otpočinjanju mjere donosi sud, usmenom naredbom koja mora biti brzo potvrđena pisanom odlukom, uz obavezu obustave mjere i uništavanja podataka ako do potvrde ne dođe - pojasnili su u HRA.
Posebno se, kako su poručili, traži brisanje člana koji sada omogućava ANB-u da na osnovu samog odobrenja direktora, bez ikakve sudske kontrole, prikuplja podatke o lokaciji građana putem elektronskih komunikacija.
HRA podsjeća da je Ustavni sud Crne Gore već utvrdio da su i saobraćajni i lokacijski podaci sastavni dio prava na tajnost komunikacija i da se u njih može zadirati samo na osnovu sudske odluke.
- Zbog toga se predlaže da se ova odredba u potpunosti briše, a da se prikupljanje podataka o lokaciji stavi pod isti sudski režim koji važi i za ostale mjere nadzora elektronskih komunikacija. Sve ove izmjene usmjerene su na to da se ograniči proizvoljnost izvršne vlasti i obezbijedi nezavisna, prvenstveno sudska kontrola nad najinvazivnijim ovlašćenjima ANB-a, u skladu sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i praksom Evropskog suda za ljudska prava, kao i preporukama tijela Ujedinjenih nacija, te specijalne izvještiteljke UN za pravo na privatnost - zaključuje se u saopštenju.